Odlučivanje u agencijama - kako poboljšati kvalitetu, pravnu zaštitu i učinkovitost

Godišnje savjetovanje IJU, 16.11.2012. HGK,dr.sc. Nikola Popović, HAKOM / ARTZU

2

Nova ekonomija

Prenošenje korporativnih mjerila vrijednosti na poduzetnike pod kontrolom države, sustav državne vlasti i širu društvenu zajednicu.

Javna vlast

PotrošačiZnanost(R&D)

Tržišno gospodarstvo

3

Značaj mrežnih djelatnosti

• Elektroničke komunikacije• Energetske usluge• Poštanske usluge• Željezničke usluge • …, • Integriranje usluga (n-play)

4

Usluge od općeg gospodarskog interesa

• Tržišna ekonomija i tržišni neuspjesi - reforma pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa

Ekonomski

OPĆI INTERES

Društveni

Usluge od općeg javnog interesa

Usluge od općeg gospodarskog interesa

5

Mreže – skup pravaca i čvorova

Mreža u tehničkom smislu je:

- Skup prometnih pravaca i čvorova gdje se prometni pravci presijecaju.

- Prometni pravci mogu biti telekomunikacijski kabeli, elektronaponski vodovi, željezničke pruge, zračne linije, cjevovodi različitih namjena i sl.

- Čvorovi gdje se sijeku mogu biti telekomunikacijske centrale, stanice za reguliranje napona električne energije, željeznički kolodvori, zračne i pomorske luke i sl.

6

Struktura tržišta u mrežnim djelatnostima

• 1. etapa – monopol (država)• 2. etapa – liberalizacija (HAKOM-ARTZU-HERA)• 3. etapa – održivo tržišno natjecanje (AZTN)

Monopol Liberalizacija Održivo tržišno natjecanje

Intenzitet i način regulacije u vremenu

7

Regulatorna Europa - regulatorni kapitalizam

EU kao nova „regulatorna država” sa svrhom uspostave tzv. regulatornog kapitalizma (prva 2 koncentrična kruga)

Liberalizacija mrežnih djelatnosti kao – simptomatičan primjer mijene nacionalnog i suverenog upravljanja društveno-strateški važnim industrijama.

Novi oblici tehnokratskog upravljanja Europske komisije u suradnji sa regulatorima zemljama članicama EU (BEREC, ERGP, ERG-Rail).

8

Multisektorski pristup i liberalizacija tržišta

Horizontalan pristup mrežnim djelatnostima

– Zajedničke teme: pristupa tržištu, pristupa mreži, usluge od općeg gospodarskog interesa, zaštite tržišnog natjecanja,..,

– Podudarni pravni i ekonomski aspekti rada sektorskih regulatora u poslovima osiguravanja tržišnih uvjeta gospodarenja.

– Različiti tehničko-tehnološki aspekti rada.

– Razmatranje integracije funkcija regulatornih tijela u budućnosti (HAKOM-ARTZU-HERA)

– EU primjeri, Njemačka, Latvija, Luksemburg,..

9

Jedinstvena funkcija zaštite tržišnog natjecanja

Opća i posebna (regulatorna) pravila zaštite tržišnog natjecanja kao dio jedinstvene funkcija zaštite tržišnog natjecanja

- Pravo tržišnog natjecanja kao: „zajedničko pravo (common law) regulatornih tijela u mrežnim djelatnostima”.

- Definiranje mjerodavnog tržišta, utvrđivanje vladajućeg položaja poduzetnika, utvrđivanje tzv. praga regulatorne intervencije (tj. zapreke ulaska na tržište, struktura tržišta, nedostatnost općih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja)

- Razmatranje odgovarajuće integraciju spomenute funkcije u daljoj budućnosti, (AZTN-HAKOM-ARTZU-HERA).

- EU recentni primjeri, Nizozemska, Španjolska,..

10

Oslobađanje znanja – paradigma konkurentnog društva

Pravo konkurencije i vezano regulatorno pravo - podloga pravnoj sigurnosti investicija i ekonomskog razvoja.

• Neutralne i stručne kategorije društva kao balans političkoj nestalnosti, u budućnosti.

• Prostor za zastupljenost znanosti i sudstva.

• Širenje tematskog znanja u znanosti kroz akademske kolegije, savjetovanja, radove, stručna mišljenja poduzetnicima,..

• Praktično usmjeravanje sudaca, kroz njihovo sudjelovanje u radu ovih tijela (Austrijski model) – bolja pravna zaštita poduzetnika.

• Veća uloge odvjetničkog zastupanja i specijalizacija.

11

Dutch case.. – avangardna uloga suda

• Europska komisija (EK) donosi Preporuku o metodologiji izračuna cijena terminacije telefonskih poziva u pokretnim i nepokretnim mrežama (2009.)

• OPTA (nizozemski regulator) 2010. – utvrđuje cijene sukladno preporuci EK (tzv. bottom-up pure LRIC model) koji rezultira nižim veleprodajnim cijenama terminacije poziva.

• Nekoliko nizozemskih operatora pokreće sudski postupak pred

mjerodavnim nacionalnim sudom (Trade and Industry Appeal Tribunal) protiv odluke OPTA-e.

12

Dutch case.. – odluka suda

• Nacionalni sud nakon provedenog postupka djelomično poništava odluku OPTA-e, uz obrazloženje da „..primjena bottom-up pure LRIC modela nije primjerena (eng. disproportioned) da riješi pitanje prekomjernih cijena terminacije poziva, neovisno od toga što je taj model dio neobvezujuće Preporuke EK”.

• Sud je u presudi naložio primjenu tzv. bottom-up LRIC+ modela koji također rješava pitanje prekomjernih cijena terminacije poziva, ali u vremenski sporijem intervalu.

13

Dutch case.. – obrazloženje suda

• Sud navodi: ”bottom-up pure LRIC model (kojeg preporučuje EK) ide dalje nego što je potrebno, za rješavanje konkretnog problema na veleprodajnom tržištu, jer ima reperkusije i na maloprodajno tržište koje nije cilj konkretne regulatorne intervencije, pa utoliko ovaj model nije primjeren”.

• Sud konstatira: ”navedeno može dovesti do povećanja maloprodajnog korištenja usluga, ali i manje ukupne penetracije (ulaganja u mrežu)”.

• Protiv odluka Trade and Industry Appeal Tribunal, nema pravnog lijeka u nizozemskom pravnom sustavu.

Dutch case.., zaključci

• OPTA je dužna postupiti prema presudi i pravnom shvaćanju nacionalnog suda.

• Istodobno, EK inzistira na provedbi svoje Preporuke, pa navodi pored ostalog: ”..cijena terminacije u Nizozemskoj bi prema ovom modelu (određenom od nacionalnog Suda) bila dvostruko veća od cijene prema modelu iz Preporuke”, stoga ”..tražim od OPTA-e da povuče i izmjeni svoj prijedlog” (Neelie Kroes, 2012).

• U konkretnom slučaju, EK nema pravne mogućnosti „veta” na odluke nacionalnih regulatora u pogledu regulatornih obveza. Može dati pojedinačnu preporuku koju regulatorno tijelo nije obvezno prihvatiti.

+14

15

Dutch case.., zaključci

• Nacionalni sud ulazi u meritum odluke sektorskog regulatora, neovisno o postojećoj Preporuci EK upućenoj - svim zemljama članicama EU.

• Meritum je ekonomski vrlo zahtjevan.

• Sud indirektno ulazi u EU politiku razvoja sektora.

• Sud koristi svoj položaj analogno položaju Europskog suda (ECJ) u pravu EU.

• Sud kao protuteža „regulatornoj državi” dislociranoj na razinu EU.

16

Pogled u budućnost

• Kontekst delokalizacija nacionalnih ovlasti na EU - preobražaj gospodarsko-političkog okoliša.

• Razmatranje novih modela upravljanja koncentracijom rastućih javnih ovlasti pri neovisnim regulatorima tržišta (trodioba vlasti).

• Razmatranje novih modela organiziranja (integracija) funkcije zaštite tržišnog natjecanja.

• Redefiniranje uloge sudaca u ekonomski i tehnički zahtjevnim područjima (ECJ).

• Uloga znanosti u istraživanju novih rješenja i širenju znanja.

17

Hakom.hr / Artzu.hr