njemacki oip

Zavod za kolstvo predmetni programi za optu gimnaziju

1

REPUBLIKA CRNA GORA ZAVOD ZA KOLSTVO MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE

OPTA GIMNAZIJA

OBAVEZNI IZBORNI PREDMETI

predmetni program

NJEMAKI JEZIK obavezni izborni predmet

I, II, III i IV razred opte gimnazije


2

1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA

OBAVEZNI IZBORNI PREDMET NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA

NJEMAKI JEZIK (TREI STRANI JEZIK) 2. ODREENJE PREDMETNOG PROGRAMA a) Poloaj, priroda i namjena predmetnog programa Drutveno-politike promjene posljednje decenije XX vijeka direktno su uticale na nunost uenja stranih jezika. U Crnoj Gori se, pored engleskog jezika, sve vie ispoljavala potreba za izuavanjem i njemakog jezika.

Kao maternji njemaki jezik se govori u Njemakoj, Austriji, vajcarskoj, Lihtentajnu i drugim regijama svijeta, posebno u Srednjoj i Istonoj Evropi, to i potvruje njegovu iroku rasprostranjenost. Veoma je zastupljen u privredi i nauci, a njegovo izuavanje u Crnoj Gori je od posebnog znaaja i zbog potreba turistike privrede.

Sve vei privredni razvoj i stremljenje ka ukidanju granica u Evropi, kao i internacionalizacija ivota namee potrebu za poznavanjem i upotrebom najmanje dva strana jezika, gdje e njemaki, svakako, imati svoje mjesto. Njegova trenutna medijska upotreba (kablovska i satelitska televizija) ini ga sve popularnijim na naem govornom podruju. Drutvene promjene nijesu uticale samo na institucionalne uslove, nego i na pedagoke koncepte koji treba da odgovaraju novonastalim drutvenim zahtjevima, uslovljavajui tako prodor novih naunih, didaktikih i metodikih zahtjeva za izuavanje stranih jezika. Sigurno da se to odrazilo i na njemaki jezik utvrivanjem novih vaspitno-obrazovnih ciljeva i metoda uenja njemakog jezika. Ovaj plan i program je, za razliku od dosadanjeg, raen za komunikativnu, interkulturalnu nastavu u ijem sreditu je i iji kreator je uenik/ca, koji/a je novim didaktiko-metodikim principima i planiranjem nastave motivisan/a da u individualnim i kolektivnim precesima uenja savlada i aktivno upotrebljava ovaj jezik.

Ovaj plan i program kontinuirano prati zahtjeve za postizanje predvienih nivoa znanja za trei strani jezik - A2+ / B1 (receptivno).

Izraena potreba za aktivnim znanjem njemakog jezika, i naa sve intenzivnija usmjerenost ka saradnji sa zemljama njemakog govornog podruja na svim nivoima, iziskuju i efikasniji rad na irenju mree kola u kojima bi se uio njemaki jezik. Plan je namijenjen uenicima/ama koji su zainteresovani da njemaki jezik ue kao izborni predmet, odnosno trei strani jezik.


3

b) Broj asova po godinama obrazovanja i nivoi postignua

Trei strani jezik 1. 4. godina uenja Razred

Nedjeljni broj asova Godinji broj asova Nivoi postignua I 2 70 A1 II 2 70 A1.2 III 3 105 A2.2 IV 3 96 B1 Ukupno 341 Prag nivo

Nastavnik/ca je slobodan/na da oko 10% nastavnih sadraja oblikuje u saradnji sa uenicima/cama i upravom kole u zavisnosti od specifinosti sredine. 3. OPTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA Jezik je najprimjerenije sredstvo za kreativno i estetsko formiranje na polju individualnog, drutvenog i profesionalnog djelovanja i slui unapreivanju socijalno-afektivne, kognitivne i jezike sposobnosti uenika/ca. Izuavanje stranog jezika upuuje na interkulturalni razvoj linosti, toleranciju, saradnju, potovanje linosti i njenih prava, zdravo poimanje ivota i demokratije, nove oblike samostalnosti, sretanje sa novim kulturama i direktne kontakte sa ljudima van granica svoje zemlje.

Za postizanje navedenih ciljeva potrebno je:

- motivisati, razvijati i unapreivati konstruktivnu radoznalost uenika/ca; - upoznavati uenike/ce sa svakodnevnim ivotom, obiajima, kulturom, znamenitostima i osnovnim karakterisitkama drutvenih

odnosa zemalja njemakog govornog podruja, kao i da na pravi nain moe da u tom pogledu predstavi i svoju zemlju, dakle da moe da produktivno djeluje u susretima sa ljudima koji govore drugi jezik i ive po drugim kulturnim nazorima;

- osposobljavati i usavravati uenike/ce za usmenu i pismenu komunikaciju na njemakom jeziku i sticanje samopouzdanja u formiranju vlastite jezike svijesti;

- osposobljavati uenike/ce za uestvovanje u kreiranju nastavnog procesa; - pravilno korienje adekvatnih jezikih struktura i uoavanje razlika izmeu maternjeg i stranog jezika; - podsticati i motivisati uenike/ce za samostalan rad, dalje usavravanje i ukljuivanje u studije i u druge oblike formalnog i

neformalnog obrazovanja;


4

- samostalno korienje rjenika, prirunika, gramatika i drugih praktinih izvora znanja kao i itanje prikladnih literarnih tekstova; - buenje interesovanja za uspostavljanje kontakata i stvaranje socio-kulturnih normi i veza na sopstvenim i internacionalnim

vrijednostima i osnovama; - osposobljavanje za komunikativno djelovanje, irenje vidika mimo svoje zemlje, vaspitanje u duhu otvorenosti prema svijetu i

toleranciji, razvijanje interkulturalne i komunikativne kompetencije, razbijanje predrasuda, spremnost za razumijevanje, interesovanje za druge, odlunost u iznoenju svojih stavova, preuzimanje odgovornosti i kooperativno i odgovorno djelovanje.

Razvoj komunikacionih vjetina unaprijedie se primjenom odgovarajue strategije, tehnika uenja i oblika rada koji omoguavaju kontinuirani razvoj uenika/ca i daju ansu svakom ueniku/ci da nae sebe, uporedi i procijeni vlastite sposobnosti na receptivnom i produktivnom polju.

Ostvarivanjem navedenih ciljeva uenici/e usvajaju i razvijaju jezika i druga znanja i kompetencije. Jeziko znanje i sposobnost

Uenici/e:

- upoznaju njemaki jezik kroz fonetski, morfoloki, sintaksiki i leksiki nivo; - razvijaju sposobnost za uspjeno razumijevanje, govor i pisanje. Sociolingvistika sposobnost Uenici/e:

- razvijaju produktivnu primjenu jezika; - razvijaju sposobnost razumijevanja govornih i pisanih tekstova. Govorna sposobnost

Uenici/e:

- razvijaju strategije za uestvovanje u razgovoru; - razvijaju i usavravaju sposobnost interpretacije njemakih govornih i pisanih tekstova. Strateka sposobnost

Uenici/e razvijaju:

- sposobnost za uravnoteene izjave u sluaju nesporazuma; - potovanje sagovornika i konvencija.


5

Drutveno-kulturna sposobnost

Uenici/e:

- ire svoju komunikacijsku sposobnost izvan granica svoje zemlje; - ire kulturu zemalja njemakog govornog podruja i svoje zemlje; - razvijaju sveukupnu meukulturnu sposobnost komunikacije. Strategija samostalnog uenja

Uenici/e:

- razvijaju sposobnosti koje im pomau u sticanju, ouvanju i korienju informacija; - stiu navike za pisanje domaih zadataka; - obraenu lekciju koriste kod samostalnog rjeavanja zadataka; - upotrebljavaju rjenike, gramatike preglede i druga pomona sredstva, eventualno i elektronska.


6

4. SADRAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA 4.1. TEME

Porodica, dom i okruenje: lini podaci, porodica; uslovi stanovanja.

Odnosi u porodici i drutvu: porodica, prijatelji, poznanici, susjedi; posjete, dogovori, pozivnice, dopisivanje, ljubav i prijateljstvo, problemi i sukobi.

Slobodno vrijeme i razonoda: vikend, interesovanja mladih, Internet, sport, muzika, drutvene igre, knjievnost, film, pozorite, TV.

Obrazovanje: kolska godina, tipovi kola, nastavni predmeti, kolovanje, vrste i izbor zanimanja. Ishrana: vrste i osobine hrane i pia, zdrava ishrana, restorani.

Zdravlje: dijelovi tijela, ula, higijena, zdravlje, bolesti i povrede, bolesti zavisnosti.

Kupovina: vrste prodavnica, namjenska kupovina, cijene, moda i odijevanje.

Putovanja: praznici, raspust, turistika putovanja, smjetaj, znamenitosti; prevozna sredstva, red vonje i informacije, dokumenti. Uslune djelatnosti: dravne slube i institucije, formulari, zahtjevi.

Aktuelna zbivanja i drutvo: nain ivota, kultura, drutvo, tradicija, drava, domovina, mediji, ekologija. Klima i vremenski uslovi: vremenska prognoza, vremenske nepogode i katastrofe.

Slijede tabele u kojima su navedeni: - teme (redosljed tema ne obavezuje nastavnika/cu da ih obradi po navedenom prijedlogu), - operativni ciljevi (izvedeni iz optih ciljeva; operacionalizovani su i usmjereni na uenika/cu), - aktivnosti (usmjerene su na uenika/cu i pokazuju kako uenik/ca ui, tj. kojim aktivnostima ostvaruje cilj), - pojmovi/sadraji (navedeni su u obliku pojma, ili poglavlja, u prepletu sa operativnim ciljevima i aktivnostima), - korelacije (za predmetno i meupredmetno povezivanje u cilju korienja postojeeg znanja uenika/ca za odreenu temu ili

oblast), - didaktika uputstva (objanjenja za aktivnosti u vezi sa odreenom temom i odreenim ciljevima).


7

Trei strani jezik: I razred (prva godina uenja)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacije SLUANJE Uenik/ca treba da naui da: - razumije jednostavna kratka pitanja,

uputstva, usmene poruke, upozorenja, saoptenja,

- prati i razumije razgovor u razredu, - razumije kratke prie, dijaloge,

tekstove, - razumije osnovno znaenje sluanog

teksta o sadrajima iz svakodnevnog ivota,

- izdvoji bitne informacije iz kraeg teksta o poznatim temama na standardnom jeziku,

- prepoznaje okolnosti sporazumijevanja i raspoloenja govornika.

GOVOR Uenik/ca treba da naui da, uz prihvatljiv izgovor i intonaciju: A. uestvuje u razgovoru: - postavlja i odgovara na jednostavna

pitanja, - predstavi i opie sebe i druge, - zahvali se i izvini, - odredi vrijeme (sat, dan i datum), - izrazi (ne)dopadanje, (ne)slaganje, - trai i daje jednostavne informacije, - trai i daje jednostavna uputstva za

snalaenje u prostoru, - trai, daje ili odbija dozvolu, - predlae aktivnosti, - uestvuje u jednostavnim razgovorima o

bliskim temama iz svakodnevnog ivota; -

Uenici/e: - sluaju krae autentine tekstove

(razgovore, dijaloge, opise, prie, pjesme) i reaguju verbalno (piu jednostavne biljeke, odgovaraju na pitanja, dopunjavaju tekst ili tabele, rjeavaju zadatke viestrukog izbora) i neverbalno (izvravaju naredbe, povezuju sliku sa tekstom).

Uenici/e: - sastavljaju dijaloge, - opisuju neki dogaaj, - igraju uloge, - uestvuju u problemskim zadacima, - uestvuju u razgovoru o temama koje

su im poznate.

Glagol - Verb - Prsens (schwache Verben) - Hilfsverben haben/sen Prsens - Modalverben - Prsens (knnen,

mgen, wollen, mssen) - Imperativ - (Hflichkeitsform) - Trennbare Verben - Prsens - Transitive Verben - Verbvalenz - Ergnzungen: - Nom. - Akk. - Direkt. - Sit. (lok./ temp.)

Imenica - Nomen

- Genus der Nomina (Nom., Akk., Sing./Pl.) - Komposita - Substantivirter - Infinitiv

Zamjenica - Pronomen

- Personalpronomina (Nom. und Akk.) - Oblogatorisches es - Interrogativa: was, wer, wie viel

lan - Determinativ

- Der bestimmte und der unbest. Artikel (Nom., Akk. Sing u. Pl.)

- Possessivartikel (Sing.) - Nullartikel - Das negative Determinativ kein,

keine, kein

Maternji jezik i knjievnost: jezike strukture; glagoli; glagolska vremena i naini; konjugacija; pridjevi; komparacija; zamjenice; podjela; nepromjenljive vrste rijei; prijedlozi; veznici; kultura izraavanja; zvanini i nezvanini tekstovi; deskripcije.


8

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacije B. povezano govori: - izraava osnovne prostorne odnose, - izraava pripadanje, - daje kratke opise svakodnevnih radnji i

dogaaja, - pravi jednostavna poreenja, - jednostavno izraava svoje elje,

potrebe i namjere.

ITANJE Uenik/ca treba da naui da: - prepoznaje slova i razlikuje pisanu i

govornu formu jezika, - ita naglas pravilno izgovarajui rijei i

reenice, - prepoznaje vrstu teksta (pismo,

prospekt, novinski lanak), - razumije osnovne informacije iz teksta

o poznatoj temi, - uoava i izdvaja poznatu informaciju, - prepoznaje jednostavne vantekstualne

okolnosti (govornici, situacija). PISANJE Uenik/ca treba da naui da: - primjenjuje pravopisna pravila, - na jednostavan nain pie o porodici,

koli, hobiju, - napie jednostavno pismo sa linim

podacima, - pie i odgovara na kratke, jednostavne

poruke, sms, e-mail, - daje kratke opise ljudi, dogaaja,

mjesta i svakodnevnih zbivanja.

Uenici/e: - itaju krae, jednostavne tekstove i

reaguju verbalno i neverbalno, - itaju naglas dijaloge, - itaju uputstva, obavjetenja, upozorenja i

natpise, - itaju dijaloge i tekstove vezane za

obraene teme i pronalaze bitne informacije, - odgovoraju na pitanja, - izmijeane fragmente teksta sklapaju u

smisaonu cjelinu, - rjeavaju zadatke viestrukog izbora, - rjeavaju zadatke tipa tano/netano, - povezuju date naslove sa dijelovima

teksta, - daju naslov dijelovima teksta, - slijede uputstva. Uenici/e: - popunjavaju formular jednostavnim

podacima, - piu kraa pisma prijatelju, piu poruke, - sastavljaju jednostavan tekst o

svakodnevnim zbivanjima, - rade na projektnim zadacima.

Pridjev - Adjektiv

- Prdikativ als Ergn - zung - Zahladjektive (Kardinalzahlen),

Uhrzeit Prijedlog - Prposition

- Wechselprpos, temporal und lokal (als feste Wendung)

in, auf, an, neben, vor, hinter, unter, zwischen, ber Reenica - Satz

- Satzklammer (mit zweiteiligem Prdikat - trennbare Verben)

- Satzklammer (Modal-Verben) - Elliptischer Neben - satz mit w-Wort - W-Frage - Imperativsatz - Ja/Nein-Frage - Negation mit nicht und kein - Deklarativsatz - Konnektor/Konjunktor aber, und,

denn, oder.., auch / und auch - Konnektor/Verbin - dungsadverb

dann ... und dann


9

Trei strani jezik: II razred (druga godina uenja)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacije SLUANJE Uenik/ca treba da naui da: - razumije sutinu jednostavnog teksta

sa tematikom iz svakodnevnog ivota,

- razumije bitne informacije iz kraeg izlaganja o poznatim temama na standardnom jeziku,

- prepoznaje okolnosti sporazumijevanja i raspoloenja govornika.

GOVOR Uenik/ca treba da naui da uz prihvatljiv izgovor i intonaciju: A. uestvuje u razgovoru: - snalazi se u govornim situacijama iz

svakodnevnog ivota, - trai informacije i pojanjenja kod

eventualnih nejasnoa u komunikaciji,

- izraava obavezu, dozvolu, upozorenje i zabranu;

B. povezano govori: - objasni znaenje rijei, - opie osobe, predmete, mjesta, - opie jednostavne situacije i

dogaaje, - izrazi vremenske i prostorne odnose, - izrazi svoje miljenje, namjere,

potrebe, elje, - na jednostavan nain povezuje

dogaaje prilikom komunikacije.

Uenici/e: - sluaju krae autentine tekstove

(razgovore, opis, pria, pjesma) i reaguju verbalno (piu biljeke, odgovaraju na pitanja, dopunjavaju tekst ili tabele, rjeavaju zadatke viestrukog izbora, iskazuju svoja zapaanja o odsluanom tekstu) i neverbalno (izvravaju naredbe, povezuju sliku sa tekstom).

Uenici/e: - sastavljaju dijaloge, - opisuju, - igraju uloge, - uestvuju u problemskim zadacima, - uestvuju u razgovoru o poznatim

temama.

Glagol - Verb

- Praesens der Modalverben (duerfen, sollen)

- Prteritum (Hilfs- und Modalverben)

- Imperativ (2. Pers. Sing. / Pl.) - Trennbare Verben - Imperativ - Infinitiv als Handlungsanleitung

und Aufforderung, - Perfekt einiger Verben - Verbvalenz:

Dat. + Akk. Ergnzung Imenica - Nomen

- Deklination der Nomina (Dat. Sing./Pl. als Wendung)

- Nom. als Apposition - Akk. als Angabe / als Apposition - Adjektive als Nomina

Zamjenica-Pronomen

- Personalpronomina (Dat.) - Indefinita: jemand, nimand; etwas, nichts - Demonstrativa: der, die, das (Dat.) - Relativa: der, die, das (Nom., Akk.) - Indefinita: einer, eines, eine;

keiner, keines, keine -

Informatika: uloga i pojam informacije u drutvu; uticaj informacionih tehnologija na razvoj drutva; multimedijsko predstavljanje informacija; veza izmeu informacije i komunikacije.


10

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacije

ITANJE Uenik/ca treba da naui da: - razumije glavne informacije u

tekstu o poznatoj temi, - razumije pojedinosti, veze meu

dijelovima teksta, - prepoznaje vrstu teksta (pismo,

broura, novinski lanak, kratko uputstvo),

- razumije jednostavnija uputstva, oglase i reklame,

- zakljui o znaenju rijei iz konteksta.

PISANJE Uenik/ca treba da naui da: - primjenjuje osnovna pravila

interpunkcije i pravopisa, - pie kratke tekstove jednostavnim

reenicama, primjenjujui jezika sredstva i vokabular u novom leksikom okruenju,

- vodi jednostavnu prepisku (poruka, pismo) o poznatim temama,

- opisuje ljude, dogaaje, mjesta, osjeanja,

- iznosi miljenje o bliskim temama, - popuni formular linim podacima.

Uenici/e: - itaju razliite vrste teksta i

reaguju verbalno i neverbalno, - odgovoraju na pitanja, - izmijeane fragmente teksta

sklapaju u smisaonu cjelinu, - rjeavaju zadatke viestrukog

izbora, - rjeavaju zadatke tipa

tano/netano, - povezuju date naslove sa

dijelovima teksta, - daju naslov dijelovima teksta, - slijede uputstva.

Uenici/e: - popunjavaju formular, - piu pisma prijatelju, poruke,

kratke prie, - rade na projektnim zadacima.

lan - Determinativ

- Deklination des Artikels (Dat.) - Interrogativa: wie viel(e) - Possessiva (Pl.) - Demonstrativa: der, die, das

(Nom. Akk. Dat.) dieser, diese, dieses

Pridjev - Adjektiv

- Ordinalia (Datum) als Wendung - Prpositionen mit dem Dativ

(Zeitangabe) als Wendung - von ... bis, vor ... - Wechselprpositionen

Prijedlozi - Prpositionen

- mit dem Dat., Akk. und Wechselprpositionen

Reenica - Satz

- Temporalstze mit als, wenn - weil-Satz - Relativsatz - dass-Satz - Infinitivkonstruktion mit zu,


11

Trei strani jezik: III razred ( trea godina uenja)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi sadraji Korelacije SLUANJE Uenik/ca treba da naui da: - razumije izlaganje u kome se poznati

jezik javlja u novom kontekstu, - razumije sutinu razliitih vrsta tekstova

na standardnom jeziku, - uoi bitne informacije u tekstu na

standardnom jeziku, - u kontekstu odreuje znaenje

nepoznatih rijei kada se radi o poznatim sadrajima,

- razumije jednostavna uputstva, - prepoznaje stavove, emocije i okolnosti

sporazumijevanja. GOVOR Uenik/ca treba da naui da: A. uestvuje u razgovoru: - ostvari komunikaciju pravilnim

korienjem jezikih sredstava (leksika, gramatika, registar),

- zapoinje i odrava razgovor , - izrazi emocije razliitog intenziteta,

vjerovatnou, (ne)mogunost, aljenje; B. povezano govori: - govori o sebi i stvarima koje poznaje, - opisuje linost, predmet, mjesto,

jednostavne situacije i dogaaje, - u kraem izlaganju na odreenu temu

nabraja, naglaava vane elemente, - utivo izraava stavove, uvjerenja,

slaganje, neslaganje, - pojasni svoj stav i trai pojanjenje kod

eventualnih nejasnoa u komunikaciji.

Uenici/e:

- sluaju autentine tekstove (razgovor, intervju, opis, pria, pjesma),

- piu biljeke, - popunjavaju praznine u tekstu ili tabeli, - rjeavaju zadatke viestrukog izbora ili

zadatke tipa tano/netano, - odgovaraju na pitanja, - izvravaju naredbe.

Uenici/e:

- igraju uloge, - uestvuju u intervjuu, - razgovaraju, - opisuju, - prepriavaju, - pripremaju krae izlaganje, - uestvuju u razgovoru.

Glagol - Verb - Reflexive Verben - Reziproke Verben - Imperativ (1. Pers. Pl.) - Konjunktiv II (als Wen-dung) - Partizip I (rezeptiv) - Partizip II - Modalverben + dir. Erg. - Perfekt - Prteritum der Hilfs- und Modalverben - Verbvalenz: - Ergnzungen: Akk., Dat., Prp., Dat. + Akk., Dat. + prp. Erg., Sit. (lok. u. temp.)

Imenica - Nomen

- Nomendeklination (Pl.) - Dativ als Apposition - Dativ als Angabe - Zusammengesetzte und abgeleitete

Nomina, - Partizipien als Nomina

Zamjenica - Pronomen

- Indefinita: man, andere; einer eine, eines /welche;

- Relativa: der, die, das, was - Demonstrativa: dieser; der, die, das

(Nom., Akk., Dat.) - Personalpronomina (Nom., Akk., Dat.

Wiederholung) - Interrogativa: Wie viele, was fr ein,

welcher, wer (Nom., Akk.,Dat.) - obligatorisches es - es als Platzhalter - Possessiva - Reflexiva/reziproke Pronomina

Maternji jezik i knjievnost: sintaksa; kultura izraavanja; vrste: reportaa, komentar; usmeno izraavanje; zvanini i nezvanini tekstovi; struni tekstovi; evropska knjievnost s poetka XX vijeka (izbor kratkih pria).


12


ITANJE Uenik/ca treba da naui da: - u neto sloenijim tekstovima izdvoji

bitne informacije, - razumije opti smisao autentinih

tekstova (novinskog lanka, pisma, reklame, intervjua),

- razumije osnovne misli i osjeanja i uoava veze izmeu dijelova teksta, - razumije kontekst iskaza, iako ne

razumije sve rijei, - razumije jednostavnija uputstva za upotrebu. PISANJE Uenik/ca treba da naui da: - pie kratke tekstove koristei

jednostavne reenice i iznosi miljenje o bliskim temama,

- koristi odgovarajue jezike strukture, jasno povezujui ideje,

- koristi odgovarajui jeziki izraz u pisanju razliitih vrsta tekstova (formalno i neformalno pismo, CV, pria),

- opisuje ljude, dogaaje, mjesta, osjeanja.

Uenici/e: - itaju razliite vrste teksta i

reaguju verbalno i neverbalno, - odgovaraju na pitanja, - izmijeane fragmente teksta

sklapaju u smisaonu cjelinu, - rjeavaju zadatke viestrukog

izbora, - rjeavaju zadatke tipa

tano/netano, - povezuju date naslove sa dijelovima

teksta, - daju naslov dijelovima teksta, - slijede uputstva, - rezimiraju, - rade dramatizaciju teksta.

Uenici/e: - piu formalno i neformalno pismo, - opisuju, - piu kratku priu, - rade na projektnim zadacima.

lan - Determinativ - Demonstrativa: dieser (Nom., Akk.,

Dat.) - Indefinita: jeder, alle, viele,

(irgend)was, mancher - Interrogativa: was fr ein, welcher Pridjev - Adjektiv - Deklination (Ordinalia - Nom., Akk.) - Komparation: rel. und abs.

Komparation) - Valenz der Adjektive: (Dat., prp.

Erg.) - Prpositionaladverbien Prijedlozi - Prposition - Lok. u. temp. Prp. - Prp. mit dem Dativ (ab, aus, mit,

seit, von...) - Wechselprpositionen - Prpositionen: entlang, gegenber,

trotz, dank... Reenica - Satz - Kausalsatz (weil) - Konzessivsatz (obwohl) - Konditionalsatz (wenn / ohne wenn) Vergleichssatz im Nebensatz - dass-Satz / Infinitiv mit zu - Temporalsatz (als, wenn

Prteritum) - Relativsatz (der, die, das; was) - Indirek. Fragesatz (ob) Finalsatz (damit / um ... zu)


13

Trei strani jezik: IV razred (etvrta godina uenja)


SLUANJE Uenik/ca treba da naui da: - razumije govorni i standardni jezik o

poznatim temama iz svakodnevnog ivota,

- razumije opti smisao i uoi bitne informacije u audio/video zapisima na standardnom jeziku (snimljene poruke, vijesti, intervjui, uputstva, objanjenja, oglasi, prie, neformalan razgovor),

- u poznatim sadrajima shvata znaenje nepoznatih rijei,

- uoi stavove, ideje, miljenja i emocije.

GOVOR Uenik/ca treba da naui da: A. uestvuje u razgovoru: - dosta dobro izgovara i pravilno

naglaava rijei, - sprorazumijeva se u svakodnevnim

govornim situacijama, - vodi jasan i povezan razgovor, - razmjenjuje informacije tokom diskusije

o poznatim temama; B. povezano govori: - opie linost, mjesta, predmete i

dogaaje, - izrazi emocije i naglasi ono to je za

njega/nju bitno u nekom iskustvu ili dogaaju,

- izrazi miljenje ili stav na jednostavan, ali smislen nain,

- napravi rezime krae prie, novinskog lanka, diskusije, izlaganja, intervjua,

- u kraem izlaganju predstavi neku temu.

Uenici/e: - sluaju autentine tekstove (razgovor,

intervju, opis, pria, pjesma), - piu biljeke, - popunjavaju praznine u tekstu ili

tabeli, - rjeavaju zadatke viestrukog izbora

ili tipa tano/netano, - odgovaraju na pitanja, - izvravaju naredbe.

Uenici/e: - igraju uloge, uestvuju u intervjuu, - razgovaraju, - opisuju, - prepriavaju, - podnose izvjetaj, - pripremaju krae izlaganje, - uestvuju u diskusiji.

Glagol - Verb

- Infinitiv Aufforderung - lassen + Infinitiv - historisches Prsens - reflex. und reflex. gebrauchte

Verben / reziproke Verben - Konjunktiv II (haben, sein) / wrde-

Umschreibung - Konjunktiv II der Modalverben

(knnen) - lassen + sich + Inf. - Plusquamperfekt - Passiv mit Modalverben - Futur I

Imenica - Nomen

- Deklination der Nomina (Gen)

lan - Determinativ - Deklination (Genitiv) - Demonstrativa: derselbe - Indefinita: ein paar, einige,

manche, wenige - Possessiva: (mein, dein ...) - Das negative Determinativ (kein,

keine, kein) Zamjenica - Pronomen - Demonstrativa: der, die, das;

derselbe Gen.) - Indefinita: einige, (irgend)etwas,

jemand, wer, mancher - Relativa: der, die, das; was (Gen.)

Maternji jezik i knjievnost: zavisne i nezavisne reenice; glagolska vremena i naini; kultura izraavanja; pismeno izraavanje - rezime; knjievnost druge polovine XX vijeka (kratke prie). Geografija: Evroazija; uloga privrednog razvoja Njemake u svijetu.


14

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadraji Korelacije ITANJE Uenik/ca treba da naui da: - razumije sutinu autentinog teksta, - u sloenijem tekstu brzo uoava

najvanije informacije, - shvati bitne elemente slubene prepiske, - razumije kljune informacije u tekstovima

kao to su uputstva, novinski lanci, reklame, obavjetenja, oglasi, intervjui, pisma i prie,

- na osnovu konteksta odreuje znaenje nepoznatih rijei.

PISANJE Uenik/ca treba da naui da: - poznaje pravila pravopisa i interpunkcije, - koristi odgovarajui jeziki izraz u pisanju

razliitih vrsta tekstova (pismo, rezime, lanak, izvjetaj, pria, sastav u kome iznosi argumente za i protiv nekog gledita),

- pravilno strukturira tekst jasno povezujui ideje i koristei odgovarajua jezika sredstva,

- popunjava formular, - opisuje mjesta,dogaaje, osjeanja i na

jednostavan nain iznosi sopstveno miljenje o bliskim temama,

- vodi prepisku o poznatim temama, - napie kratak izvjetaj o nekom

dogaaju, priu, rezime.

Uenici/e: - itaju razliite vrste teksta i reaguju

verbalno i neverbalno, - odgovaraju na pitanja, - izmijeane fragmente teksta sklapaju u

smisaonu cjelinu, - rjeavaju zadatke viestrukog izbora, - rjeavaju zadatke tipa tano/netano, - povezuju date naslove sa dijelovima teksta, - daju naslov dijelovima teksta, - slijede uputstva, - rezimiraju, - itaju krae prie i razgovaraju o njima, - rade dramatizaciju teksta. Uenici/ce: - piu formalno i neformalno pismo, - opisuju, - piu izvjetaj, priu, komentar, - rade na projektnim zadacima.

Pridjev - Adjektiv

- Deklination (Dat., Gen.) - Valenz der Adjektive: (Dat., Akk., prp.

Erg.) - Komparativ der Adjektive auf -el u. -er - Relat. Komparation

(Komparationspartikel wie u. als)

Prijedlog - Prposition - Prp. mit dem Gen (auer, auerhalb...) - Prp. mit dem Akk.: (je, ohne, pro, um, um... herum) - Prp. mit dem Dat.: (mit, auer, nach...)

Reenica - Satz

- Konditionalsatz (wenn... dann) - Komparativsatz (je... desto) - Konzessivsatz (obwohl trotzdem) - Modalstze (an)statt dass / (an)statt ...

zu; ohne dass / ohn ... zu) - Indirekte Frage (ob-Stze; w-Stze) - Temporalsatz (als, wenn) - Temporalsatz (nachdem) - Finalsatz (damit / um ... zu)


15

5. DIDAKTIKE PREPORUKE

Principi nastave njemakog jezika

Savremena nastava njemakog jezika usmjerena je prvenstveno ka razvijanju komunikativne kompetencije uenika/ca i njegovim/njenim interesovanjima, potrebama i posebnostima. Uenik/ca je u sreditu nastavnog procesa i ovaj vid nastave omoguava podsticanje kako intelektualnih tako i emocionalnih, praktinih i estetskih sposobnosti i potreba uenika/ca.

Stavljanjem uenika/ca u sredite nastavnog procesa postie se aktivnost, samoodgovornost, inicijativnost i kreativnost uenika/ca u individualnom i kooperativnom uenju, odreivanju tema, sadraja, oblika rada i produkcionoj jezikoj djelatnosti. Samim tim, metodika i didaktika transparentnost nastavnika/ca je fleksibilnija. Nastavnik/ca unapreuje i pomae samostalan i kreativan rad uenika/ca, motivie i podstie njihovo samopouzdanje. Kod uenika/ca se razvija pozitivna radoznalost tako to se uvaava njihova elja da isprobaju neto novo, da odaberu aktivnost i daju rjeenja, prua im se mogunost da ue jedni sa drugima i jedni od drugih, osjeaju se slobodnim i sposobnim u razvijanju komunikativnih aktivnosti, on/ona je kreator i ne zavisi vie od vodee uloge nastavnika/ce. Primjenom ove metode do izraaja dolazi uenikova/cina naklonost, potreba, talenat, iskustvo, predznanje, kao i drutvene potrebe, norme i vrijednosti.

Za sticanje znanja i vjetina, odreene su, u okviru tematskih oblasti, odgovarajue teme. One su prilagoene ciljnoj grupi, orijentisane su na iskustvo i interesovanje uenika/ca i zasnovane na autentinim tekstovima, koji su najblii stvarnosti, kako bi ih uenici/e lake i prisnije doivljavali/e, jer e ih na taj nain lake usvajati i produktivno koristiti. One se odnose na svakodnevni ivot i saznajne potrebe, uenicima/ama su razumljive, motivaciono zahvalne, i omoguavaju im da se aktivno transformiu u sadanje i budue komunikacione potrebe i ukljue u drutveni i kulturni ivot i obiaje zemlje iji jezik izuavaju, stvarajui sopstvena iskustva na osnovu slinosti i razlika (slobodno vrijeme, ivotna sredina, kola, porodica, javni ivot, meuljudski odnosi, kultura, moralne vrijednosti i konvencije, obrazovanje i nauka, moja zemlja i zemlje iji jezik uim, drutvo...).

Nastavu treba pospjeivati i oplemenjivati direktnim kontaktima preko razmjene pisama, sluanja autentinih tekstova i govora, voenja razgovora u kojima uenik/ca moe da iskae svoje misli i osjeanja. Pored primjene ve nauenog, uenik/ca e na taj nain biti motivisan/a za upotpunjavanje svoga znanja uz prijatan osjeaj da njegovo/njeno znanje jezika ivi.

Procesi razumijevanja kod jezikih vjetina imaju kognitivni karakter i u raznim komunikativnim situacijama realizuju se u meusobnoj zavisnosti.

Njemaki jezik kao izborni predmet, odnosno kao trei strani jezik, realizuje se sa uenicima/ama bez predznanja njemakog jezika, ali koji su motivisani/e da ue njemaki jezik. Oni/e se osposobljavaju za osamostaljivanje i adekvatnu primjenu odgovarajue komunikativne strategije u realnim komunikativnim situacijama. Za postizanje ovih ciljeva treba koristiti metode i oblike rada koji podstiu komunikativnost, aktivnost, samostalnost i produkciono djelovanje (rad u parovima, grupni rad, intervjui, igre, samostalna obrada teme, uenje poduavanjem, dopisivanje sa vrnjacima sa njemakog govornog podruja, kreativne radionice, zidne novine, tekstovi, kolai, razmjena uenika/ca, pozivanje njemakih autora i nastavnika/ca, kreativno pisanje itd.).


16

U izuzetnim situacijama moe da se koristi i maternji jezik, naroito u motivacione svrhe za prevazilaenje trenutno nastale krize i kao pomo za samostalno uenje.

Nastavni materijal je uraen prema tematskom principu sa laganom gramatikom progresijom.

Odabir tema, izbor nastavnog sadraja i organizacija nastave uraeni su na osnovu svakodnevnih komunikativnih potreba sa interkulturalnim sadrajima i motivacionim pretpostavkama za ovaj uzrast uenika/ca. Upoznavanje sa zemljama u kojima se govori njemaki jezik i mogunost predstavljanja svoje zemlje su tematske oblasti koje se ne mogu izostaviti iz nastave stranog jezika. Razvijanje jezikih vjetina

Za aktivnu upotrebu jezika kod uenika/ca se razvijaju etiri jezike vjetine: sluanje, govor, itanje i pisanje. Razumijevanje onoga to se slua

Sluanje je usmena receptivna vjetina.

Razumijevanje onoga to se slua ima centralnu ulogu u komunikacionom procesu i odnosi se veinom na globalno ili detaljno razumijevanje tekstova izgovorenih uglavnom na njemakom knjievnom jeziku prilikom interpretacije tekstova ili u direktnoj komunikaciji. Kod ove vjetine meuzavisno su povezani intonacija i razlikovanje reenica prema intonaciji, izdvajanje onih elemenata koji upuuju na smisao iskaza, poznavanje jezikih formi i struktura i prepoznavanje i razlikovanje namjera sagovornika i interpretatora teksta (pitanje, molba...).

Jezike aktivnosti treba organizovati tako da se uenici/e sueljavaju sa raznim tematskim doivljajima i sadrajima, razgovorima ili diskusijama koji se mogu podravati mimikom i gestikulacijom, kao i onima kod kojih to nije mogue (kao na primjer - telefonski razgovor).

Uenici/e na ovom nivou, naroito u zavrnoj fazi, treba da se osposobe za razumijevanje i u onim govornim situacijama koje prate buka i umovi.

Prije nego to se pree na sluanje teksta, nastavnik/ca odgovarajuim aktivnostima priprema uenike/ce i njihovu panju usmjerava na sluanje teksta. Te aktivnosti se zasnivaju na razgovoru o temi teksta, predstavljanju sadraja, ponavljanju najteih fraza i izraza, a kod teih tekstova, i pisanjem nekih rijei i fraza na tabli.

Tekstovi moraju da budu autentini i da odgovaraju nivou znanja uenika/ca, naroito u poetku kada treba koristiti audio-materijale sa poznatim strukturama i leksikom, dodatne efekte za uvoenje u govornu situaciju, upoznavanje sa zadatkom koji e se rjeavati dok se tekst slua i provjerom dotadanjeg poznavanja teme, odnosno sadraja.

Kod sluanja, uenika/cu treba navikavati da razlikuje glasove (muke, enske, djeje...) i da prati i razumije tok govora na koji ne moe da utie - u dijalogu, monologu, poruci, igri itd.


17

Sluanje teksta, naroito u poetku, treba vie puta ponoviti, a zatim provjeriti u kojoj mjeri su uenici/e razumjeli/e sadrinu teksta (pitanja i odgovori, dopuna reenica, kratko usmeno prepriavanje, popunjavanje tabele i sl.). Sluanjem i reagovanjem na ono to su uli/e, uenicima/ama se daje mogunost za izraavanje vlastitih elja, interesovanja, potreba, sklonosti i dr. Govor

Govor je usmena produktivna vjetina koja se iskazuje monologom ili dijalogom. Zajedno sa razumijevanjem putem sluanja to je komponenta koja je najue povezana sa komunikacionim procesom.

U nastavi stranog jezika od posebnog je znaaja sistematsko razvijanje govornih vjetina i sposobnosti. Da bi postigao/la taj cilj, nastavnik/ca na raspolaganju ima vie vjebi, prije svega sa frekventnim konstrukcijama:

- komunikacijska funkcija govora u konkretnim situacijama (stupanje u kontakt, pozdravi, informacije o sebi i drugima, prijedlozi, molbe, elje, namjere, savjeti, osjeanja i emocije, naklonost, odbojnost...),

- odgovor na pitanja, - razgovor o dogaajima, - povezivanje onoga to se kae sa prethodno reenim, - povratne informacije, - povezivanje injenica, - uloge u nekim igrama, - rjeenje nekih problema itd.

Priprema nastavnika/ca za rad na odreenom tekstu je veoma vana. Zadatak nastavnika/ce je da motivie uenike/ce da razmiljaju o datom tekstu i spontano i fleksibilno ispolje svoje miljenje vezano za sadraj teksta, da osjeti kad treba da naglasi rije ili glas, da uenicima/ama omogui da razmisle, osjeti reakciju uenika/ce i ponovi tekst ili preformulie iskaz, gestom ili mimikom premosti praznine u vokabularu i sl.

Izgraivanje sopstvene strategije da se uz ograniene izraajne mogunosti postigne eljena komunikacija i aktivno uee uenika/ca u raspravi o nekom tekstu je od izuzetnog znaaja jer se jedino tako uenici/e mogu pobuditi da paljivo sluaju sagovornika i reaguju, da jasno iskazuju svoje misli i da se snalaze u teim jezikim situacijama (parafraziranje sadraja, traenje sinonima, zamjena nepoznatih rijei poznatim, opisno izraavanje itd.). Nastavnik/ca kod vjebi govora moe da govor uenika/ca snimi na kasetu tako da uenik/ca moe da doivi svoj govor i uvidi svoje kvalitete i nedostatke.

Kod vjebi govora vodi se rauna o pravilnom izgovoru i intonaciji. Treba da se to vie koristi autentini govor radi formiranja navike za pravilan izgovor, savladavanje vokabulara i gramatikih elemenata kao i za izgraivanje strategije za optimalno aktivno korienje postojeeg fonda jezikih sredstava u datim govornim situacijama.


18

Razumijevanje onoga to se ita

U nastavi stranog jezika razlikuju se intenzivno itanje (za proirivanje jezikog fonda, govorno i pismeno izraavanje, uspostavljanje jezikog nivoa i uvjebavanje jezikih vjetina) i ekstenzivno (vjebanje usvojenog znanja i razvijanje strategija uenja).

itanje je pismena receptivna vjetina i moe da bude globalno, selektivno i detaljno.

Kod globalnog razumijevanja prilikom itanja tekstovi treba da budu zanimljivi i raznovrsni, svojim sadrajem da motiviu uenika/cu i da odgovaraju njegovom/njenom razvojnom nivou. Oni ne smiju biti previe zahtjevni. Razumijevanje se olakava pitanjima koja navode na odgovor. Znaenje rijei se zakljuuje na osnovu konteksta. Rjenik se koristi onda kada znaenje ne moe da se zakljui iz konteksta, a u tekstu se oznaavaju samo relevantna mjesta.

Selektivno razumijevanje se koristi, na primjer, kod duih tekstova gdje se uzimaju samo potrebne informacije ili se kod poznatih tekstova vraa na pojedine dijelove, argumentacije, motive itd. radi praenja ili dokumentovanja daljeg sadraja teksta.

Detaljno razumijevanje prilikom itanja vjeba se na kraim, jeziki kompleksnijim tekstovima. Uenici/e prvenstveno treba da se brzo orijentiu u tekstu i da su sposobni/e da precizno odgovore na pitanja iz teksta, izdvajajui nepoznate rijei i izraze koji se mogu napisati na tabli. Vodi se rauna da uenici/e sami/e postavljaju pitanja vezana za tekst i tako razvijaju osjeaj za komunikaciju.

Kod vjebanja detaljnog razumijevanja prilikom itanja preporuuju se jednojezini rjenici.

Kod ekstenzivnog itanja potrebna je stalna pomo nastavnika/ca i takve vjebe traju tokom cijele godine.

Kod razumijevanja prilikom itanja razlikuju se tri bitne faze:

- faza prije itanja teksta, - faza itanja teksta, - faza nakon itanja teksta.

Faza prije itanja je pripremna faza i obuhvata aktiviranje predznanja, postavljanje cilja i pripremu za itanje.

Faza itanja teksta (globalno, selektivno i detaljno) uz primjenu raznih strategija za zakljuivanje znaenja i sadraja teksta.

Faza poslije itanja obuhvata rezimiranje teksta i formiranje svoga stava u odnosu na iskaz teksta.

Tekstovi za itanje treba da jeziki i sadrajno odgovaraju znanju i uzrastu uenika/ca i da ga/je motiviu na itanje.

Najpogodniji tekstovi su: dnevne novine, asopisi, prospekti, uputstva za upotrebu, anegdote, pripovijetke, kratke prie, odlomci iz romana, pjesme itd.

Kod itanja uenici/e treba da se navikavaju da itaju naglas ili u sebi.


19

Pisanje

Pisanje je pismena produktivna vjetina kojom se realizuju osnovne jezike funkcije u pisanom obliku, bilo da je to biljeenje tuih izjava ili pisanje sopstvenih tekstova. Pisanje je vana pomona djelatnost za komunikativnu kompetenciju kod svih vjetina.

Poto je ve stupio na snagu novi pravopis njemakog jezika, nastavnik/ca je duan/a da kod eventualnih tekstova pisanih po starom pravopisu, uenike/ce upuuje na nova pravila.

Osnovne komunikativne djelatnosti se razlikuju samo u tome da li se odvijaju u usmenoj ili pisanoj formi. Kod uenja pismenog izraavanja uenicima/ama se najprije daju vjebe u kojima treba da odgovore na postavljena pitanja (na primjer krai tekstovi u kojima uenici/e sami/e treba da formuliu kraj).

U pisanim tekstovima uenici/e treba da svoje misli i ideje izraavaju jasno i da ih logino povezuju u jednu cjelinu, kao i da se osposobe da piu krae tekstove razliitih vrsta (estitka, telegram, molba, kraa zabiljeka, oglas, pismo itd.), to znai da sami/e odluuju o sadraju, jeziko-tekstualnom oblikovanju i metodskom postupku.

Za provjeru pravilnog pisanja, diktat se u gimnazijskom uzrastu moe koristiti od drugog razreda. Ispravljanje greaka Greke u pisanom tekstu su vidljive i na najbolji nain upuuju nastavnika/cu na problem kojem treba posvetiti vie panje u procesu uenja, i koji treba i analizirati. Neophodno je ukazivati na tipine greke i o njima razgovarati u razredu sa stanovita komunikativnih zahtjeva.

Kod konkretnog vrednovanja nivoa savladanosti pojedinih jezikih elemenata (gramatika, leksika, itd.) potrebno je da se greke detaljno ispravljaju.

Kod komunikativne kompetencije, meutim, vanije je da se zadovolji komunikativni aspekt nego li jezika korektnost, pa, shodno tome, kod greaka (i leksikih i gramatikih) posebnu panju treba posvetiti grekama koje ometaju, oteavaju ili ak onemoguavaju razumijevanje teksta.

Uenike/ce najprije treba navesti da greke sami/e uoe i da pokuaju da ih isprave, radom u parovima ili grupi. Ispravljanje greaka treba da bude primjereno i da se kree izmeu tolerancije i neophodne intervencije, za ta se nastavniku/ci prua dosta mogunosti (na pr. neverbalni nain izraavanja) i to zavisi od nastavne faze.

Greke mogu da se zapisuju i poslue kao vjebe za njihovo otklanjanje.


20

Rad na tekstovima

Rad na tekstovima, razumijevanje prilikom itanja i interpretacija teksta (interpretacija pjesme, kratke prie, pripovijetke, odlomka iz dueg teksta), tijesno su povezani. Uenici/e ue da razumiju, izvode zakljuke i govore o tekstu, ime se prua mogunost za jeziko i sadrajno obogaivanje i individualnu interpretaciju.

Za aktivno prihvatanje teksta od strane uenika/ca treba polaziti od aktualizacije njihovih iskustava i motivacije i kreativnog odnosa prema tekstu. Pritom je vaan sljedei redosljed:

- razumijevanje teksta (globalno, selektivno, detaljno), - saeta, selektivna reprodukcija, - razumijevanje poruke teksta, - subjektivno miljenje. Leksika

Vokabular moe da bude aktivan i pasivan. Aktivna upotreba rijei poiva na njihovoj mnogostrukoj upotrebi u raznim kontekstima u okviru neke teme ili situacije i nudi samostalnost i sigurnost.

to je mogunost dospijevanja rijei u svijest raznovrsnija (sluanjem, gledanjem, motorikim aktivnostima...), utoliko je i izglednije da ona trajno ostane u pamenju. Uenje rijei napamet svodi se samo na rijetke sluajeve (na primjer, uenje dana u nedjelji, naziva mjeseci, nepravilnih glagola itd.).

Jedan od najvanijih zadataka nastavnika/ce je da brine o planskom proirivanju vokabulara uenika/ca. Pasivne rijei su rijei koje se mogu aktivirati u receptivnoj oblasti uz mogunost razumijevanja bez dodatne pomoi. Prelazak pasivnog u aktivni vokabular je mogu stalnim vjebanjem i upotrebom rijei u razliitim kontekstima, jer ona jedino tako nalazi svoju pravu upotrebu u pravom znaenju.

Uenike/ce treba, u svrhu rada na razvijanju rjenika, uputiti na razne vrste jednojezinih ili dvojezinih rjenika, ilustrovanih rjenika, asopisa i drugih prirunika koji slue obogaivanju fonda rijei i njihove konkretne upotrebe u jeziku.

Uenju idioma i izraza sa jezikom specifinou treba pokloniti posebnu panju. Gramatike strukture i oblici

Uloga uenja gramatikih struktura i oblika kod komunikativne i interkulturalne orijentacije uenja stranog jezika nema onu naglaenu ulogu kakvu je imala u gramatiko-prevodilakoj metodi. U odreenoj jezikoj situaciji, gramatike strukture i oblici koriste se kao potrebno i primjereno jeziko sredstvo u formalnom, funkcionalnom i stilskom pogledu i slue za razumijevanje pisanih i usmenih tekstova, samostalnoj, kreativnoj upotrebi jezika i samostalnom usavravanju.


21

Poznavanje gramatikih zakonitosti jezika koji se izuava paralelno, na postojeoj kontrastivnoj i komplementarnoj ravni sa maternjim jezikom, olakava razumijevanje i pravilnu upotrebu.

U gimnazijama, gdje se njemaki jezik ui kao izborni predmet, akcenat treba staviti na uvjebavanje gramatikih struktura i oblika u relevantnim, situacijskim kontekstima. Put ka aktivnom savladavanju vodi preko receptivnog razumijevanja.

6. KORELACIJA MEU PREDMETIMA Za nastavu njemakog jezika odabrane su nastavne oblasti i teme koje su najue povezane sa raznim podrujima izuavanja u gimnazijama. Njihovo objedinjavanje u nastavnom procesu olakava i pomae da uenik/ca lake formira i koristi svoje vlastito znanje.

Nastava njemakog jezika najvie i najblie se vezuje za nastavu maternjeg jezika, ali i nekog drugog stranog jezika, i tako olakava razvijanje i usavravanje jezikih vjetina i njemakog jezika. Uporeivanje slinosti i razlika ine specifinosti jezika bliim i primjenljivijim.

Pribliavanje svijetu knjievnosti sigurno podstie interesovanje za njemaku knjievnu batinu, njegovanje lijepe rijei i razvijanje ljubavi prema itanju i obogaivanju saznanja o kulturnim vezama i njihovom irenju.

Uenik/ca, u okviru predmeta filozofije i sociologije, stie odgovarajua znanja o drutvu i nainu razmiljanja, to omoguava lake shvatanje ideja i vremena velikih imena u ovim oblastima na njemakom govornom podruju.

ivot u ravnotei sa prirodom i zdravom okolinom, povezuje nastavu njemakog jezika sa ekologijom, biologijom, fizikom i hemijom.

Odreeni sadraji iz geografije, istorije, likovne i muzike umjetnosti u vezi su sa nastavom njemakog jezika u tematskim oblastima u kojima se obrauju geografske, istorijske, drutveno-politike, socijalne i kulturne karakteristike zemalja i naroda njemakog govornog podruja.

Prilikom uenja njemakog jezika veoma su vane, i uvijek u prvom planu, vjetine za ije uspjeno savlaivanje uenici/e koriste lina znanja i iskustva razvijana i steena putem komunikacijskih, socijalnih, linih ili nastavnih vjetina razliitih predmeta informatike ili meupredmetnih oblasti profesionalna orijentacija.

Da bi se ostvarila vea meupredmetna povezanost, kao i veza predmetnih podruja i vjetina, potrebna je saradnja kolega/koleginica u koli i paljivo zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova i programa. Takav nain planiranja za nastavnike/ce predstavlja lake i efikasnije ostvarivanje nastavnih i obrazovnih ciljeva, a za uenike/ce produktivnije uenje i sticanje znanja.


22

7. STANDARDI ZNANJA (ISPITNI KATALOG) 7.1. Standardi znanja Poslije zavrene opte gimnazije, sa fondom od ukupno 341 asa, uenici/e bi trebali/e da postignu nivo znanja A2+/B1 (receptivno). Standardi znanja poslije zavrene gimnazije Izgovor i intonacija: izgovor i intonacija su jasni i prirodni.

Leksika: uenici/e raspolau bogatom leksikom u veini optih tematskih podruja i koriste razne formulacije da bi izbjegli/e esta ponavljanja. Osposobljeni/e su da opisivanjem nadoknade rijei koje ne znaju, iako im je za to potrebno malo vie vremena. U velikoj mjeri ispravno koriste rijei, iako moe da doe do zamjene i pogrene upotrebe, to se ne odraava negativno na sam proces komunikacije.

Gramatika: uenici/e dobro vladaju gramatikim strukturama i oblicima i ne prave greke koje bi vodile ka nerazumijevanju u procesu komunikacije. Rijetko se javljaju previdi ili nesistematske greke kao i manji nedostaci u strukturi reenice koje uenici/e mogu i sami/e da uvide i isprave.

Ortografija: uenici/e u dovoljnoj mjeri vladaju pravopisom i interpunkcijom, sa neznatnim uticajem maternjeg jezika. Mogu da piu povezano i jasno i pri tome se pridravaju uobiajenih pravila za oblikovanje teksta.

Usmena upotreba jezika: uenici/e mogu da se spontano i teno sporazumijevaju i bez optereenja vode normalan razgovor sa sagovornikom iji jezik ue. Mogu da govore umjerenom brzinom bez duih pauza, ak i u situacijama kada ne mogu da se sjete prave rijei, gramatike strukture ili oblika. Uenici/e mogu korektno da proslijede bitnu informaciju. Katalog znanja predstavlja sumarni pregled jezike grae, vjetina i komunikativnih funkcija na kraju etvorogodinjeg uenja njemakog jezika.


23

Za postizanje standarda znanja, uenici/e treba da pokau sljedea jezika znanja i vjetine:

Standardi znanja za njemaki jezik - trei strani jezik

S

L

U

A

N

J

E

Na kraju I razreda uenik/ca je u stanju da:

- razumije rijei i izraze iz svakodnevnog govora o sebi, svojoj porodici i bliskom i neposrednom okruenju ukoliko se govori sporo i sa pauzama i koriste kratke reenice;

- razumije jednostavna i kratka pitanja, uputstva, upozorenja, saoptenja; - prepoznaje i izdvaja bitne informacije iz kraeg sluanog teksta; - prepozna okolnosti sporazumijevanja i raspoloenja govornika u sluanom tekstu.

Na kraju II razreda uenik/ca je u stanju da:

- razumije osnovno znaenje sluanog teksta o sadrajima iz svakodnevnog ivota; - izdvoji bitne informacije iz kraeg teksta o poznatim temama na standardnom jeziku; - prepozna okolnosti sporazumijevanja i raspoloenja govornika.

Na kraju III razreda uenik/ca je u stanju da:

- razumije sutinu i pojedine informacije u razliitim vrstama tekstova na standardnom jeziku; - razumije jednostavna uputstva; - prepozna stavove, emocije i okolnosti interakcije.

Na kraju IV razreda uenik/ca je u stanju da:

- razumije sutinu i pojedine informacije u razliitim vrstama jednostavnih autentinih iskaza na standardnom jeziku kao to su uputstvo, obavjetenje, oglas, pria, neformalni razgovor, intervju;

- u kontekstu odreuje znaenje nepoznatih rijei kada se radi o poznatim sadrajima; - prepozna stavove, emocije i okolnosti sporazumijevanja.


24


G

O

V

O

R

Na kraju I razreda uenik/ca je u stanju da: - prihvatljivo izgovara i pravilno naglaava rijei; - na jednostavan nain opie sebe, svoju porodicu i vrnjake; - na jednostavan nain opie poznata mjesta; - na jednostavan nain opie svakodnevne radnje; - uestvuje u jednostavnoj konverzaciji; - izrazi jednostavan prijedlog i utivo ga prihvati ili odbije; - na jednostavan nain izrazi svoje osnovne potrebe, elje i namjere; - trai i daje jednostavne informacije.


- ostvari jednostavnu konverzaciju u situacijama iz svakodnevnog ivota pravilnim korienjem odgovarajuih jezikih sredstava; - trai i daje jednostavne informacije; - opie svakodnevne radnje i dogaaje; - govori o svojim eljama, potrebama, namjerama; - predlae i dogovara se o zajednikim aktivnostima.


- razmjenjuje ideje i informacije o bliskim temama u svakodnevnim situacijama; - opie osobe, predmete, mjesta, emocije, jednostavne situacije i dogaaje; - utivo izrazi stavove, uvjerenja, slaganje/neslaganje; - pojasni svoj stav i trai pojanjenje kod eventualnih problema u komunikaciji.


- prihvatljivo izgovora i naglaava rijei, koristi odgovarajuu intonaciju; - se sporazumijeva u svakodnevnim govornim situacijama; - zapone i odrava razgovor; - trai i daje jednostavne informacije o poznatim temama; - opie linost, predmete, mjesta, dogaaje; - izrazi emocije i naglasi ono to je za njega/nju bitno u nekom iskustvu ili dogaaju; - izrazi miljenje ili stav, obrazlaui ih na jednostavan, ali smislen nain; - pripremi krae izlaganje o poznatoj temi.


25


I

T

A

N

J

E


- glasno ita sa prihvatljivim izgovorom i pravilnim naglaskom i intonacijom; - prepozna vrstu teksta (pismo, prospekt, novinski lanak); - razumije osnovne informacije u kratkom tekstu o poznatoj temi.


- prepozna vrstu teksta (pismo, broura, novinski lanak); - razumije glavne informacije u tekstu o poznatoj temi; - pronae posebnu informaciju u tekstu pisanom na standardnom jeziku; - razumije jednostavnija uputstva, oglase i reklame.


- pronae i razumije vane informacije u tekstu; - razumije jednostavnija uputstva za upotrebu; - razumije osnovne misli i osjeanja i uoava veze izmeu dijelova teksta; - razlikuje injenice i miljenja; - shvati znaenje nepoznatih rijei koristei kontekst.


- razumije sutinu i pojedine informacije u razliitim vrstama jednostavnih autentinih tekstova na standardnom jeziku kao to su uputstvo, novinski lanak, pismo, reklama, intervju, obavjetenje, oglas, pria;

- u kontekstu odreuje znaenje nepoznatih rijei kada se radi o poznatim sadrajima.


26


P

I

S

A

N

J

E


- primjenjuje osnovna pravila interpunkcije i pravopisa; - koristi jednostavne izraze i reenice da bi opisao/la porodicu, kolu, hobi; - pie i odgovara na kratke, jednostavne poruke, kratka pisma, sms, e-mail; - popuni jednostavan formular linim podacima.


- primjenjuje osnovna pravila interpunkcije i pravopisa; - koristei jednostavne izraze i reenice pie krai voeni sastav, lina pisma, poruke; - opisuje ljude, mjesta i dogaaje; - popuni formular linim podacima.


- pie kratke tekstove jednostavnim reenicama, primjenjujui gramatika pravila i vokabular u novom leksikom okruenju; - vodi prepisku (poruka, pismo) o poznatim temama; - opisuje ljude, dogaaje, mjesta, osjeanja; - iznosi miljenje o bliskim temama.


- poznaje pravila interpunkcije i pravopisa; - primjenjuje gramatika pravila i vokabular u novom kontekstu; - pie kratke tekstove jednostavnim reenicama jasno povezujui ideje; - popunjava formular; - opisuje dogaaje, mjesta, osjeanja i iznosi sopstveno miljenje o bliskim temama; - vodi prepisku o poznatim temama; - napie kratak izvjetaj o nekom dogaaju, priu, rezime.


27

A1 A2 B1

Verb

- Modalverben mgen, mssen, knnen, wollen, nicht drfen

- Trennbare Verben - Hilfsverben haben, sein - Prsens

(Ausdruck von Aktullem, Vergangenem, Gewohnheiten, Zuknftigem, Allgemeingltigem)

- Imperativ (2. Person) (Aufforderung, Kontaktsignal)

- Prteritum: war, hatte (1. und 3. Pers.) + Modalverben (mssen, knnen, wollen) - Perfekt (z.B. gehen, fahren,

nehmen, schlafen, essen, trinken, kommen, machen...)

(nicht von haben und sein) - Valenz der Verben

Nominativergnzung, ohne Ergnzung, Akkusativergnzung, lokale Situativergnzung, Direktivergnzung

- Modalverben drfen, sollen - Hilfsverben: werden - Partizip II - Perfekt - Prteritum der Hilfs und

Modalverben - Indikativ zur Redewiedergabe - Konjunktiv II der Hflichkeit von

haben - Valenz der Verben - Dativ- und Akkusativ-ergnzung - Akkusativ- und Prpositional-

ergnzung - Qualitativergnzung - Temporale Situativergnzung - Prpositionalergnzung - Nebensatz als Ergnzung - Infinitiv als Ergnzung

- Modalverben ( sollen fr Distanzierung von uerungen Dritter, knnen in Vermutungen) - Partizip I - Prteritum (Vergangenes) - Plusquamperfekt (Vorzeitigkeit) - Futur I (Vermutung, Aufforderung,

Ankndigung, Zuknftiges) - Infinitiv (als Handlungsanleitung, als Aufforderung) - Konjunktiv II von haben, sein, werden, knnen, mgen; Umschrei bung wrde + Infinitiv Hflichkeit, Wunsch, Vorschalg, Aufforderung - Valenz der Verben (Dativergnzung)

Substantiv - Genus der Substantive - Pluralformen der Substantive - Deklination (Nominativ +

Akkusativ; Dativ, Genitiv)

- Deklination (Dativ)

Adjektiv

- prdikativ als Beschreibung eines Zustands

- adverbial

- attributiv, Deklination nach best., unbest. und Nullartikel (Nominativ + Akkusativ)

- prdikativ zur Beschreibung eines Prozesses

- Komparativ und Superlativ

- attributiv, Deklination nach best., unbest. und Nullartikel (Dativ, Genitiv)

- Komparativ und Superlativ - Komparativ von Adverbien


28

A1 A2 B1

Artikelwort

- Deklination (Nominativ +Akkus.) - unbestimmter Artitikel - bestimmter Artikel - Nullartikel - Negationsartikel - Possessivartikel - Demonstrativartikel der, die, das

- Deklination (Dativ) - Demonstrativartikel dieser - Indefinitartikel (alles, viele, etwas,

jeder, was) - Interrogativartikel welcher, was fr

ein

- Deklination (Genitiv) - Demonstrativartikel derselbe - Indefinitartikel wenige, ein paar,

einige, manche

Pronomen

- Personalpronomina (Nominativ+Akk.)

- unpersnliches es - Demonstrativa der, die, das - Indefinita viele, nichts, etwas - Interrogativa wer, was, wie viel

- Deklination (Dativ) - Possessiva - Demonstrativa dieser - Indefinita einer, man, keiner, jeder,

jemand, was - Interrogativa welcher, was fr ein - Relativa der, die, das; das, was

- Deklination (Genitiv) - Indefinita mancher, irgendwelche,

wenige - Relativa was, wo

Prposition

- Prpositionen (temporal, lokal, weitere Prpositionen) (an, aus, bei, bis ,fr, in, nach,

mit, von ... bis, vor, um)

- Prpositionen (temporal, lokal, weitere Prpositionen) (ab, an, bis, durch, gegen, in,

ber, seit, an/zu, von, vor, zwischen)

- Prpositionen (temporal, lokal, weitere Prpositionen) (auerhalb, mit, nach, neben, um ...(her)um, um, ber, whrend, wegen, zu)

Konnektor Konjunktor Konnektor Subjunktor Konnektor Verbindungs adverb

- Konjunktoren und, und auch,

oder, aber - Verbindungsadverbien

dann ... und dann..

- Subjunktoren dass, wenn, damit,

weil, wie - Verbindungsadverb deshalb

- Konjunktoren entweder ... oder, denn, nicht ... sondern

- Subjunktoren ob, seit, um ... zu;

so, dass, obwohl - Verbindungsadverbien

darum, deswegen, trotzdem


29

A1 A2 B1

Satz (Positionen im Satz) Satz Hauptsatz Satz Nebensatz

Satzklammer: Er kann nicht schwimmen. (Modalverben) Ich habe lange geschlafen. (Perfekt) - Deklarativsatz - W-Frage - Ja/Nein-Frage - Imperativsatz

- Imperativsatz mit zweiteiligem

Prdikat - dass-Satz - Relativsatz - Kausalsatz - Temporalsatz mit Plusquamperfekt - elliptischer Nebensatz mit w-Wort

(Ich wei nicht, wo) - unangeleiteter Nebensatz mit Verb-

Zweitstellung (Er hat gesagt, er kommt spter.)

Stellung von Pronomen mit zwei Ergnzungen: Wir geben sie ihm. - Exklamativsatz (Das geht doch

nicht! ) - Infinitiv mit zu - eingeleiteter Nebensatz mit ob/W-

Wort - uneingeleiteter Nebensatz mit

Verb-Erststellung - Vergleichssatz

(wie, als, je ... desto)

Wortbildung

Zusammengesetzte Wrter abgeleitete Wrter (Stamm+ Affixe rezeptiv)

Zusammengesetzte Wrter abgeleitete Wrter (Stamm+ Affixe )


30

VJETINE KOMUNIKATIVNE FUNKCIJE

SLUANJE Uenik/ca: - razumije govorni i standardni jezik o poznatim temama iz svakodnevnog ivota, - razumije opti smisao i uoava bitne informacije u audio i video zapisima na

standardnom jeziku (snimljene poruke, vijesti, intervjui), - uoava stavove, ideje, miljenja i emocije.

GOVOR Uenik/ca:

- ima korektan izgovor, pravilno naglaava rijei i koristi odgovarajuu intonaciju, - sporazumijeva se u svakodnevnim govornim situacijama u interkulturalnim

okolnostima, - ostvaruje komunikaciju korienjem odgovarajuih jezikih sredstava (leksika,

gramatika, registar), - povezano i jasno izlae o poznatoj temi.

ITANJE Uenik/ca: - prepoznaje vrstu i namjenu teksta, - razumije sutinu i pojedine informacije u autentinim pisanim tekstovima kao to

su pisma, broure, novinski lanci, - razumije veze izmeu dijelova teksta, - zakljuuje o znaenju nepoznate rijei iz konteksta.

PISANJE Uenik/ca:

- koristi odgovarajui jeziki izraz u pisanju razliitih vrsta tekstova (pismo, rezime, lanak, izvjetaj, pria, kratki sastav),

- pravilno strukturira tekst jasno povezujui ideje i koristei odgovarajua jezika sredstva.

DRUTVENI KONTAKTI Uenik/ca poznaje fraze koje se koriste pri upoznavanju, predstavljanju, pozdravljanju prilikom dolaska i odlaska, formalnom i neformalnom oslovljavanju, estitanju. TRAENJE I DAVANJE INFORMACIJA Uenik/ca: - razmjenjuje, provjerava i potvruje informacije, postavlja pitanja i odgovara na njih, - nabraja, opisuje (ljude, mjesta, predmete, dogaaje). IZRAAVANJE STAVOVA, EMOCIJA, MODALNOSTI Uenik/ca: - izraava miljenje, uvjerenja (slaganje/neslaganje, uvjerenost, nesigurnost, sumnju,

odobravanje/neodobravanje, protest), - izraava stepen vjerovatnoe, mogunost/nemogunost, neophodnost, obavezu,

sposobnost, dozvolu, elju, namjeru, - izraava emocije (zadovoljstvo/nezadovoljstvo, sreu, tugu, strah, ohrabrenje, bol,

zabrinutost, iznenaenje, zahvalnost, aljenje, interesovanje, nezainteresovanost). DOGOVARANJE I UBJEIVANJE Uenik/ca: - predlae zajednike aktivnosti, prihvata/odbacuje prijedlog, daje uputstva, izraava

molbu, sugestiju i prihvata je ili odbija, trai i nudi pomo, odgovara na zahtjev, savjetuje, preporuuje, upozorava, trai i daje dozvolu, zabranjuje, poziva, prihvata/odbija poziv.

ORGANIZACIJA DISKURSA Uenik/ca: - zapoinje i vodi razgovor, uzima rije, - izraava svoje miljenje, nabraja, navodi primjere, pravi poreenja, izraava uzrok i

posljedicu, rezimira, trai miljenje, donosi zakljuke, - iznosi i brani svoje miljenje. PREVAZILAENJE PROBLEMA U KOMUNIKACIJI Uenik/ca: - trai da se iskaz ponovi, trai objanjenje, trai da se rije napie, - zna da razjasni eventualne nejasnoe u komunikaciji.


31

8. NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I OCJENJIVANJA

Provjera znanja i ocjenjivanje je pedagoki zadatak koji nastavnik/ca ispunjava u pogledu praenja individualnog razvoja uenika/ce i njegovu/njenu motivaciju za ulaganje dodatnih napora kako bi stekao/la sposobnost da koristi njemaki jezik. Provjeravanje ne smije da se svodi na puku konstataciju da li uenik/ca zna ili ne zna, ve na isticanje njegovog/njenog, makar i malog uspjeha.

Provjeravanje znanja moe da bude:

- dijagnostiko, - redovno, - konano. Dijagnostiko provjeravanje znanja koristi se na poetku kolske godine i slui za provjeru steenog nivoa znanja i uspjenosti samog nastavnog procesa. Rezultati se koriste kao osnova za dalje planiranje nastave (promjena metode rada, ponavljanje, korekcija nastavnih ciljeva, pomo itd.) i predstavlja evaluaciju prethodnoga rada ne samo nastavnika/ce, ve i uenika/ca, i na taj nain se dobija uvid u dotadanji rad i uz pomo uputstava i savjeta usmjerava i unapreuje dalje uenje.

O rezultatima dijagnostikog provjeravanja nastavnik/ca razgovara u odjeljenju, a rezultati se ne ocjenjuju. Redovno provjeravanje znanja je veoma vaan elemenat nastavnog procesa kojim se prati uspjenost i napredovanje u savladavanju njemakog jezika tokom cijele godine. Uenik/ca treba da bude upoznat/a sa kriterijumima za vrednovanje svog znanja uz potrebna uputstva, to, u prvom redu, treba da poslui za stimulisanje uenika/ca jer se ocjenjuje njegovo/njeno znanje, a ne njegovo/njeno neznanje.

Redovno provjeravanje znanja moe da se vri pismeno i usmeno preko zadataka otvorenog (produktivne vjetine), poluotvorenog i zatvorenog tipa (receptivne vjetine).

Za praenje napredovanja i provjeru znanja mogu da se koriste neformalni testovi nakon svake tematske oblasti. Oni su formulisani sa jasnim ciljem i tijesno su vezani sa sadrajem obraene materije, tipovima zadataka, oblicima rada i metodama koji su praktikovani na asu. Prednost treba uvijek dati zadacima u veem kontekstu (npr. imenika promjena pomou kratkog novinskog teksta) ili kada se radi o testu za provjeru leksike, neophodno je postaviti cilj tj. da li se provjerava receptivni ili produktivni vokabular. Takvi testovi se nalaze uz udbenike ili ih nastavnik/ca sam/a sastavlja.

Formiranjem portfolia prati se individualni jeziki razvoj uenika/ca. Konano provjeravanje znanja koristi se radi utvrivanja konanog znanja i sposobnosti uenika/ca na kraju kolske godine ili viegodinjeg perioda.


32

Razumijevanje sluanog i pisanog teksta

Kod receptivnih vjetina (razumijevanje teksta sluanjem ili itanjem) koriste se zadaci zatvorenog tipa (odgovori da/ne, tano/pogreno) koji omoguavaju nastavniku/ci da doe do to je mogue preciznijih odgovora. Tekstovi moraju biti autentini, prikladni uzrastu i jezikom znanju uenika/ca, a pitanja moraju biti prilagoena. Najprije se provjeravaju selektivno (kratki tekstovi, oglasi, najave preko zvunika itd.), i globalno razumijevanje (vijesti, reportae itd.), a tek kasnije (u 4. razredu) se prelazi na detaljnije razumijevanje (izvjetaj o vremenu, uputstva za upotrebu itd.).

Na ovom nivou jezikog obrazovanja, kombinovano se koriste receptivne i komunikativne djelatnosti. Provjeravanje se zato vri usmeno ili pismeno - odgovorima na pitanja, pisanjem biljeki, davanjem naslova dijelovima teksta, pravljenjem rezimea na osnovu informacija dobijenih iz teksta itd. Provjeravanje produktivnih vjetina (govor i pisanje)

Osposobljavanje uenika/ce da korektno govori i pie je krajnji cilj u uenju stranog jezika.

Kod provjeravanja i ocjenjivanja vjetine govora, uenici/e komuniciraju meusobno, sa nastavnikom/com, igraju uloge ili govore monolog. Produkovanje teksta je najee vezano za tekst ili sliku.

Kod sluanja teksta ili stvaranja prie na osnovu slike, uenici/e mogu da prave i zabiljeke sa jasno postavljenom komunikativnom namjerom i komunikativnim ciljem koje im mogu posluiti za razvijanje govorne komunikacije.

Kod ocjenjivanja se prati:

- izgovor, - kvalitet iskaza, - upotreba idioma, - idejna kreativnost i obogaivanje sadraja, - jezika korektnost, - samostalnost u izraavanju, - tenost govora, - poznavanje teme.

Usmena komunikacija je prisutna na svakom asu i omoguava nastavniku/ci da kod uenika/ce kontinuirano prati njegovo/njeno zalaganje i rezultate u svim elementima.

Svi elementi i kriterijumi za ocjenjivanje ueniku/ci treba da budu poznati, tako da i sami/e mogu da prate i ocijene svoje znanje. Vano je i da im se omogui da imaju dovoljno vremena da razmisle prije nego to odgovore.


33

Provjeravanje vjetine pismenog izraavanja moe da se vri preko zadataka na asu ili domaih zadataka. Zadaci mogu biti usmjeravani ili slobodni.

Uenici/e bi trebalo da imaju mogunost da svoje radove vie puta pregledaju, dopune, poprave i srede. Uenike/ce treba navikavati da sami/e pokuaju da poprave nedostatke, kao i da zadatke pregledaju drugi/e uenici/e. Kod ispravljanja pismenih zadataka nastavnik/ca istie dobre strane i ukazuje na nedostatke.

Greke koje prevazilaze nivo znanja uenika/ca se oznaavaju, ali se ne ocjenjuju.

Elementi koji se ocjenjuju su:

- jasnoa i bogatstvo izraavanja misli, - poznavanje i obrada teme, - prikladnost poruke itaocu i cilj komunikacije, - bogatstvo i prikladnost vokabulara, - struktura reenice (red rijei), - struktura pasusa/odlomka, - koherentnost sastava, - elementi kohezije (zamjenice, sinonimi, poetak novog pasusa), - jezika pravilnost, - oblik teksta i itkost rukopisa, - pravopis.

Poznavanje pravopisa se provjerava diktatom. Nastavnik/ca prvi put ita tekst radi informisanja, zatim uenici/e piu, a tokom treeg itanja uenici/e ispravljaju greke. Pismeni i domai zadaci

U toku kolske godine rade se: u prvom razredu jedan pismeni zadatak, a u ostalim razredima dva pismena zadatka, po jedan u svakom polugoditu. Pismeni zadaci se rade dva kolska asa (blok-as ili dva uzastopna asa).

Namjenu ocjenjivanja, sastav i obim grae nastavnik/ca mora unaprijed da najavi. Obim pismenog zadatka mora da odgovara mogunostima uenika/ca i da je ve oproban. Zadaci su bodovani, a broj moguih bodova je unaprijed odreen i napisan.

Poslije pismenog zadatka slijedi ispravak koji uenici/e zajedno piu.

Nastavnik/ca daje domae zadatke radi utvrivanja znanja i sposobnosti koje uenici/e stiu u nastavi i razvijanja strategije samostalnog uenja. Domai zadaci moraju biti prikladni, ne smiju optereivati uenike/ce, moraju biti paljivo pripremljeni i sa jasnim uputstvima i ciljevima. Njima se uenici/e navikavaju da redovno ispunjavaju svoju obavezu.

Uspjeni su oni zadaci o kojima uenici/e dobiju povratnu informaciju. Svaki domai pismeni zadatak ne mora biti ocijenjen.


34

Ocjenjivanje znanja i vjetina Ocjenjivanje znanja i vjetina nadovezuje se na provjeravanje. Ocjenjivanje se odvija u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju znanja. Pozitivne ocjene dobijene provjeravanjem znanja nastavnik/ca u dogovoru sa uenikom/com moe da upie kao jednu od ocjena. U jednom klasifikacionom periodu uenik/ca ima ocjenu na pismenom dijelu, i najmanje jednu, a najvie dvije ocjene iz usmenog dijela. Datum i nain ocjenjivanja nastavnik/ca najavljuje unaprijed.

Kod ocjenjivanja znanja potrebno je potovati sljedea naela:

- svako ocjenjivanje je takoe i provjeravanje, a svako provjeravanje nije nuno i ocjenjivanje; - ciljevi ocjenjivanja kod pojedinih aktivnosti moraju biti jasni i uenici/e su sa njima upoznati/e (na primjer, ocjenjivanje

razumijevanja putem itanja, ocjenjivanje jezikog znanja, razumijevanje uputstava, pravopis); - aktivnosti tj. vrste zadataka su one sa kojima se uenici/e upoznaju ve pri provjeri znanja; - uputstva su jasna i nedvosmislena, planirani zadaci moraju imati primjer; - kriterijumi ocjenjivanja su unaprijed dogovoreni i uenici/e ih znaju; - ocjenjuje se uenikovo/cino znanje, ne neznanje (uzima se u obzir i znanje, ako uenici/e pokuavaju da stvore neto

samostalno iako sa grekama); - ocjenjivanje treba da koristi i za motivaciju uenika/ca. 9. RESURSI ZA REALIZACIJU 9.1. Materijalni uslovi

Da bi se nastava njemakog jezika kvalitetno izvodila, potrebno je da kola obezbijedi dobre materijalne uslove za opremanje uionice, kabineta za nastavnike/ce, formiranje medijateke pri koli i opremanje uionike biblioteke knjinim fondom za njemaki jezik. 9.2. Standardi i normativi Prostorni uslovi

Nastava njemakog jezika u gimnaziji trebalo bi da se izvodi u posebnoj uionici, koja mora biti veih dimenzija i sa mogunou dobrog zatamnjivanja (poeljna bi bila i dobra zvuna izolacija).


35

Namjetaj za uenike/ce ne bi smio biti predimenzioniran zbog efikasnog i brzog razmjetaja u zavisnosti od aktivnosti i oblika izvoenja nastave.

Preporuljivo je da uz uionicu postoji i kabinet za nastavnika/cu sa fotokopir aparatom radi pripreme asa, za odlaganje opreme i uila, radova uenika/ca i kao pomoni prostor za pripremanje projektnih zadataka. Oprema i uila

Uionica bi trebalo da bude opremljena:

- zatvorenim i otvorenim policama za prirunu aku biblioteku, - policama za odlaganje uenikih radova i manipulativa koji se koriste kao oegledno sredstvo tokom izvoenja nastave

njemakog jezika, - kvalitetnom muzikom linijom, - grafoskopom, - TV prijemnikom i video-rikorderom (ukoliko u koli ne postoji medijateka), - umreenim raunarom i softverskom podrkom za uenje stranog jezika (ukoliko u koli ne postoji medijateka ili specijalizovana

uionica za informatiku), - geografske karte (Evropa, SR Njemaka, vajcarska, Austrija), - razliita nastavna pomona sredstva kao to su audio i video kasete sa snimljenim materijalom, didaktiki kompleti. Organizacioni zahtjevi Zbog specifinog oblika izvoenja nastave njemakog jezika, primjeren je rad u malim grupama. Udbenici Pedagoki kriterijumi za izbor udbenika, odnosno tematskih sadraja, su autentinost teksta, mogunost sadrajnog povezivanja, stepen motivacije i interesovanja, starosna struktura uenika/ca.

Osnovu predstavljaju kompleti udbenika sa kasetama, radnim sveskama i prirunikom za nastavnike/ce.

Koristie se njemaki udbenici raeni po evropskim standardima.


36

9.3. Okvirni spisak literature i drugih izvora 1. Dahlhaus, B.: Fertigkeit Hren, Langenscheidt, Mnchen, 1994. 2. Gemeinsamer europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen, Langenscheidt, Mnchen, 2001. 3. Glabionat, Mller, Rusch, Schmitz, Wertenschlag: Profile deutsch, Gemeinsamer europischer Referenzrahmen,

Langenscheidt, Mnchen 2001. 4. Ehlers S.: Literarische Texte lesen lernen, Klett Edition Deutsch als Fremdsprache, Mnchen, 1992. 5. Neuner, G/Hunfeld,H.: Methoden des fremdsprachlichen Deutschunterrichts, Langenscheidt, Berlin, 1997. 6. Rud, W./Tomaszewski, A.: Grammatik mit Sinn und Verstand, Klett Edition Deutsch, Mnchen, 1993. 7. ekularac, B.: Provjera znanja uenika kao sastavni dio nastavnog procesa, u: Strani jezik u nastavi, (str. 105 -113), Niki,

1992. 8. otra, T.: Interkulturalni pristup: izazov u nastavi stranih jezika, u: Savremene tendencije u nastavi stranog jezika, (str. 111

- 112), Niki, 2001. 9. Osnove za obnovu nastavnih planova i programa osnovne kole, Podgorica, 2002. 10. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA/CA I STRUNIH SARADNIKA/CA Njemaki jezik u gimnazijama mogu predavati nastavnici/e koji/e za to imaju odgovarajuu strunu spremu (filoloki ili filozofski fakulteti odsjek za njemaki jezik i knjievnosti) propisanu Zakonom o gimnaziji.


37

Predmetni program NJEMAKI JEZIK, obavezni izborni predmet za optu gimnaziju izradila je Komisija u sljedeem sastavu:

Budo Mojaevi, koordinator Radoslav ulafi, lan Ljiljana Omerdi, lan

njemacki oip

Documents