no 2 trziste-rada¾ište-rada.pdf · title: microsoft powerpoint - no_2_trziste-rada author:...

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Gospodarstvo Hrvatske, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar

Akademska 2016./2017. godina

Prezentacijski materijali s predavanja 1

BDP?Ekonomski rezultat?

Zašto gospodarstva rastu?

Rashodovna metoda

Proizvodna metoda

(novostvorena vrijednost)

Dohodovna metoda

(naknada zaposlenicima + bruto poslovni

višak)

Stanovništvo „Gospodarstvo” (sektori) Kapital

„Tehnologija”

3. Tržište rada

Prof.dr.sc. Vladimir Cinidoc.dr.sc. Nataša Drvenkar

ak. 2016./2017. g.

Ponuda rada vs. Potražnja za radom

Količina rada

Cije

na ra

da –

plać

a

C

Količina rada

Cije

na ra

da –

plać

a




Ponuda rada• Ponuda rada predstavlja broj

sati koje stanovništvo želi raditi na poslovima koji donose zaradu.

• Gdje se formira?• Iznad prijelomne točke „C”,

rast plaća smanjuje količinu rada koja se nudi jer efekt dohotka postaje dominantniji od efekta supstitucije pri višim nadnicama, radnici mogu priuštiti više dokolice, premda svaki dodatni sat dokolice ima veću cijenu u obliku propuštene nadnice.

Potražnja za radom

• Zbog zakona opadajućih prinosa, svaka dodatna jedinica rada proizvodi sve manje i manje povećanje outputa.

• Granična proizvodnost rada ovisi o kvaliteti uloženog rada, količini i kvaliteti ostalih faktora proizvodnje koji se kombiniraju s radom te o razini i upotrebi stručnog i tehničkog znanja.

Iz povijesti... „željezni zakon nadnica” (Malthus)„rezervna armija nezaposlenih” (Marx)

Ravnoteža: Q0 i P0

Ako plaće prisilno zadržimo iznad ravnotežne

razine (npr. zakon o minimalnoj plaći), količina ponuđenog rada raste na Q2, a količina potražnje za

radom pada na Q1 posljedica je višak u

ponudi radne snage (Q2 –Q1) nezaposlenost

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RepublikeHrvatske za siječanj 2017. iznosila je 5.895,00kn. Minimalna plaća iznosi 3.120,00kn.

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm




Indeks Troškova Života• Indeks potrošačkih cijena (CPI) mjeri sveukupni trošak roba i usluga

koje kupuje tipični potrošač i glavna mu je svrha nadziranjepromjena u troškovima života u određenom vremenskom periodu.

• Kada se CPI povećava, obitelj/pojedinac mora potrošiti veći iznoskako bi zadržala isti životni standard.

• Kako bi se izračunao ovaj indeks, najprije se mora odrediti„potrošačka košarica” u smislu određenja cijena najvažnijihproizvoda i usluga „tipičnog potrošača”.

• Iako dobra mjera, ipak ima svojih manjkavosti zbog: pristranosti u supstituciji (skuplje se zamjenjuje jeftinijim), fluktuaciji proizvoda natržištu, što omogućava veći izbor proizvoda/usluga i poteškoća u mjerenju promjene kvalitete u odnosu na cijene.

• Obično je uvijek CPI viši od BDP deflatora (BDP deflator je takozvani indeksni broj, izjednačen sa 100 u baznoj godini).

• Inflacija?– Održivi rast opće razine cijena (stopa inflacije jest

stopa po kojoj raste razina cijena) a suprotno?– Mjeri rast cijena određene košarice roba i usluga; – Od 1971. do 1991.g. prosječna inflacija doseže

69 % !!! U 1992. i 1993.g. od skoro 2000 % ! (usklađivanje cijena javnih i komunalnih usluga, pooštrenje novčane politike, liberalizacija deviznog tržišta, kontrola plaća u javnom sektoru)

Izvor: DZS, 2014.




Izvor: OECDstat, 2015.

Produktivnost rada• Produktivnost rada predstavlja razumljivu mjeru učinkovitosti

angažiranog rada na izlazne aktivnosti (proizvodnja roba ili usluga) ili mjeru stvarne dodane vrijednosti po satu rada.

• Sunajko (2010:754) produktivnost rada definira kao odnos između količine proizvedenih dobara ili usluga i radnog vremena utrošenog za njihovo provođenje, odnosno količine radne snage koja je uz normalno naprezanje sudjelovala u toj proizvodnji.

• Među ostalim mjerama produktivnosti (multi-faktorska mjera ili produktivnost kapitala), produktivnost rada dinamična je mjera gospodarskog rasta, konkurentnosti i životnog standarda, i često može dodatno objasniti ekonomske temelje koji determiniraju gospodarski rast, ali i razvoj (OECD, 2008; Freeman, 2008; Pilat, 1996) na makroekonomskoj razini, za mjeru ukupne proizvodnosti neke zemlje uzima se, najčešće, BDP po stanovniku na mikroekonomskoj razini, kada se promatra samo rad kao faktor proizvodnje, riječ je o jednofaktorskoj mjeri produktivnosti koja označava produktivnost uloženog rada.




Izvješće o globalnoj plaći 2016. pokazuje da je u

2010. godini 10% europskih najbolje

plaćenih radnika ostvarilo čak 25,5% ukupnih plaća!

Istraživanja ILO-a pokazuju da su žene

prekomjerno zastupljene na najnižoj razini plaćanja,

dok su muškarci dominantniji među najbolje plaćenim

zaposlenicima.

Izvor: http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/multimedia/maps-and-charts/enhanced/WCMS_537472/lang--en/index.htm

PITANJE:Koliko značajna treba biti ova…

„Happiness” stvar… da bi postala poslovni problem?




https://www.youtube.com/watch?v=fLJsdqxnZb0

The happy secret to better work:




Socijalni dijalog i uloga socijalnih partnera

Izvor: HUP, Osijek, 2014.

Konjukturni ciklusi i nezaposlenost

• Konjukturni ciklusi zbivaju se u situaciji usporavanja ili ubrzavanja ekonomskih aktivnosti, ili, preciznije:– konjukturni ciklus je određeni

zaokret u ukupnom nacionalnom outputu, dohotku i zaposlenosti koji obično traje između 2 i 10 godina, a obilježava ga rasprostranjena ekspanzija ili kontrakcija u mnogim sektorima gospodarstva.

Prekretnice: vrh i dno,Faze: recesija i ekspanzija




• Ne postoje dva potpuno jednaka konjukturna ciklusa nikakva se egzaktna formula ne može primijeniti za prognoziranje trajanja i vremena pojavljivanja konjukturnih ciklusa svojim nepravilnostima slični su promjeni klime.

• Recesija je silazna faza konjukturnog ciklusa, a predstavlja razdoblje u kojem realni BDP pada u

najmanje 2 uzastopna tromjesečja.• Obilježja:

– Pad potrošnje i gomilanje zaliha smanjenje proizvodnje, smanjivanje investicija = pad realnog BDP-a;

– Pad potražnje za radom;– Pad profita poduzeća pad cijena dionica pad

kamatnjaka (smanjuje se potražnja za kreditima).

Stopa nezaposlenosti

Radna snaga = zaposleni + nezaposleni

Stopa nezaposlenosti = nezaposleni/radna snagaStopa participacije= radna snaga/radni kontingent

...obeshrabreni radnici...

• Porast stope nezaposlenosti unutar neke države rezultira određenim troškovima, kao što su: gubitak outputa, gubitak ljudskog kapitala te porast psiho-socijalnih problema.

•Negativnu vezu stope nezaposlenosti i razine BDP-a među prvima je polovicom prošlog stoljeća uočio američki ekonomist A. M. Okun (1928.-1980.) riječ je o empirijskoj pravilnosti koja vrijedi u gotovo svakoj zemlji tijekom posljednjih 50-ak godina.– Magnituda važnosti ove problematike

je neizmjerna i kao takva jest univerzalno aktualna.




• Prema Okunovom zakonu, na svakih 2% pada BDP-a u odnosu na potencijalni BDP, stopa nezaposlenosti povećava se za 1%.– Realni BDP mora rasti jednako brzo kao i potencijalni

BDP da bi spriječio rast stope nezaposlenosti, ali najmanje 3% da bi spriječio rast nezaposlenosti (porast radne snage + povećanje produktivnosti rada kroz vrijeme).

Zadatak za Vas...• Gospodarstvo mora rasti po stopi rasta potencijalnog

BDP-a + još dovoljno da smanji stopu nezaposlenosti oko ¼ % svake godine...dakle, formula je:

Zadatak: Ulazite u parlamentarne izbore kao kandidat kojiu četverogodišnjem mandatu obećava smanjenje stope r. nezaposlenosti sa sadašnjih 20% na 15%.

Pitanje: Koliko BDP mora narasti da biste ispunilipredizborno obećanje? Ili, po kojoj stopi mora rasti u ove4 godine Vašeg mandata?

Tko se smatra nezaposlenom osobom?

Osobe između 15 i 65 godina starosti, a koje:• ne ostvaruju mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili

mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini;

• nemaju registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nemaju više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, nisu član zadruge, nisu predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge;

• nemaju registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, nisu osigurani kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju;

• ne obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu,• nisu korisnici mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku

mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje;

• ne ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu, nisu osigurani na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove;

• nemaju utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju;

• nisu redoviti učenik ili student.




• Registrirana ili administrativna stopa nezaposlenosti stavlja u odnos broj nezaposlenih i broj ukupnog aktivnog stanovništva. – Izračunava se u Zavodu za statistiku na

temelju podataka iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

– Podaci o zaposlenima iz administrativnih izvora prebrojavaju samo osobe koje imaju ugovor o radu.

Uvijek je viša zbog primjene domaćeg zakonodavstva koje je samo djelomično prihvatilo međunarodne standarde. Samozaposlenost u poljoprivredi Ugovor o djelu Odbijanje dodatnog

obrazovanja/prekvalifikacije

Registrirana vs. Anketna nezaposlenost

• Anketna stopa nezaposlenosti Anketa o radnoj snazi predstavlja najvažniji izvor međunarodno usporedivih podataka s područja statistike rada. Osobe koje u referentnom tjednu

nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao i ponuđeni posao bi mogle početi raditi u naredna dva tjedna, kao i osobe koje su pronašle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na njega.

U zaposlene broje samozaposlene, vlasnike poduzeća, osobe koje rade na crno i sve one koji bar jedan sat provode stječući sredstva za život.

Ipak... Zar je stopa nezaposlenosti najvažnija

mjera? Za Hrvatsku je mnogo važnija mjera stopa

zaposlenosti koja prikazuje omjer zaposlenih i radno sposobnih stanovnika!

• Premda je broj nezaposlenih naizgled velik, vrlo ih je teško aktivirati zbog dugog razdoblja izbivanja iz rada, gubitka radne sposobnosti i neadekvatnih vještina i znanja.




Karakteristike hrvatskog tržišta rada

285.906 (2015.)(cca.17%)

... 41,5% nezaposlenost mladih*

*nezaposlenost mladih iskazana je kao udio nezaposlenih mladihosoba (između 15 i 24 godina starosti) u ukupnoj nezaposlenoj

populaciji.

Izvor: HZZ, 2015.




Izvor: HZZ, 2015.

Izvor: HZZ, 2015.

Ciklička nezaposlenost




Ciklička nezaposlenost u RH?

Stopa nezaposlenosti mladih (<25) EU:

21,7% (stopa

nezaposlenosti odraslih: 9,0%)

Njemačka: 7,8%

Španjolska: 53,8%

Grčka: 53,1%

Italija: 42,9%

Hrvatska: 41,5%

Portugal: 35,5%

Izvor: Eurostat, 2015.




Izvor: ILO, 2015

Izvor: ILO, 2015.




Uzroci nezaposlenosti u RH

1. rat i ratna razaranja2. troškovi tranzicije3. nespretna privatizacija4. nepripremljenost za suočavanje

sa stranom konkurencijom na domaćem tržištu

5. nesposobnost za osvajanje stranih tržišta

6. nasljeđe socijalističkog sustava: dugotrajno obavljanje istog posla, sigurnost zapošljavanja i radnog mjesta, skrivena nezaposlenost

• Kretanje broja zaposlenih u pravilu je rezultiralo obrnutoproporcionalnim kretanjem broja nezaposlenih uz tri iznimke:– Domovinski rat, migracije i demografska tranzicija rezultirali su

starenjem i opadanjem broja stanovnika u 1990.-ima, što je djelovalo na kontinuirano smanjenje radno sposobnog stanovništva.

– Zatvaranje približno 500 tisuća radnih mjesta u prve dvije godine tranzicije dovelo je do porasta broja nezaposlenih od samo 100 tisuća jer je veliki broj ljudi prijevremeno umirovljen, a određeni broj ih je prestao tražiti posao ili emigrirao.

– Promjena definicije nezaposlenosti nakon 2000. godine imala je za posljedicu brisanje dijela nezaposlenih iz evidencije (ako odbiju obrazovanje u HZZ-u, ako se ne jave HZZ-u dva uzastopna mjeseca, ako ne prihvate ponuđeno zaposlenje i ako ne ispunjavaju uvjet o aktivnom traženju posla).

Kako povećati zaposlenost ?

1. borbom protiv sive ekonomije- najbolje nižim porezima, većim sankcijama i

smanjenjem zapreka koje postavlja rigidni regulatorni okvir za poslovanje malih i srednjih poduzeća (fiskalizacija?)

2. postizanjem veće fleksibilnosti na tržišturada

- ali uz istodobno jačanje novih oblika sigurnosti koji podupiru češći prijelaz iz zaposlenosti u nezaposlenost i obrnuto

3. ulaganjem u obrazovanje odraslih koje jača zapošljivost i najmoćnija je poluga za zadržavanje zaposlenosti i uključivanje nezaposlenih na tržište rada




EFOS, prof.dr.sc. V. Cini,

doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2016./2017.

Što je siva ekonomija?• Siva ekonomija (siva zona, neformalni sektor) predstavlja rad u neslužbenom

gospodarstvu koji je vrlo teško definirati jer obuhvaća različite pojavne oblikeobavljanja ekonomskih aktivnosti i/ili transakcija koje odstupaju od legitimnihokvira to nije samo „rad na crno” kada poduzetnik djelatnost obavlja bez registracije svoje djelatnosti (aktivnosti) kod nadležnih institucija.

• Svaka ekonomska aktivnost pojedinaca, neformalnih skupina ili organizacijakoje se javno ne deklariraju, često ne evidentiraju ili ne oporezuju.– Ekonomske aktivnosti koje ne poštuju institucionalne procedure; uključujući i

aktivnosti koje su zabranjene ili čak povezane s kriminalom („crna ekonomija”).– Motiv: izbjegavanje poreza (utaja poreza), izbjegavanje plaćanja doprinosa za

mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izbjegavanje nefleksibilnih regulativa radnihodnosa, ostvarivanje „ekstra” profita

• Problem:– Uvriježeno izbjegavanje prijavljivanja „rada na crno” – sindrom „pa neka bar nešto

rade”;– procjene (EU, Europa 2020) u 2012.g. : Češka 16% (WB 12,5%), Grčka 24% (WB

46,7%), Poljska 24,4% (WB 21,6%), Portugal 19% (WB 22,4%), UK 10% (WB 21,7%), Bugarska 31,9% (13,2%); Hrvatska, prema procjenama oko 28%.

Anketa poslodavaca i ostala istraživanja HZZ

• Rast zapošljavanja zabilježen je u područjima informacija i komunikacija, trgovine na veliko i malo, poslovanja nekretninama i ostalim uslužnimdjelatnostima; mikro poslodavci (do 9 zaposlenih) bilježe najveću fluktuacijuradnika i imaju pozitivan omjer zapošljavanja i otpuštanja.

• Ugovori na određeno vrijeme čine 83,4% novog zapošljavanja, a od toga je 29% na sezonskim poslovima.

• Prema obrazovnoj strukturi, najviše novozaposlenih je sa četverogodišnjomsrednjom škoom (46%) i trogodišnjom srednjom školom (22%), dok je udio

sa završenim diplomskim studijem bio oko 12%, a preddiplomskimstudijem svega 5%.

• Prestanak rada – 21% radnika koji su bili zaposleni u 2012.godini, prestali suraditi do kraja 2013. godine razlozi?– Istek ugovora na određeno (52%),– Sporazumni raskid ugovora (16%),– Otkaz od poslodavaca (8,4%),– Umirovljenje (5,8%),– Otkaz od strane radnika (4,9%).

Gospodarski problemi: 55,2%Organizacijski problemi: 32%




Trend premještanja radnih mjesta „plavih ovratnika”

i „nova ekonomija”

...hm...uistinu?

• Veća razina obrazovanja načelno je povezana s većombrzinom zapošljavanja – u roku 6 mjeseci od prijave– Zaposleni u kratkom roku prema razini obrazovanja:

• Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola: 35%

• Fakultet, akademija, magisterij, doktorat: 39%• Gimnazija vs. Srednja škola (min. 4 g.): 28% vs.33%• Srednja škola do 3 g.: 36%.

– Veća brzina zapošljivosti prema studijskom programu (omjernovoprijavljenih i zaposlenih u roku od 6mj.): diplomiraniučitelji (76,9%), stomatologija (66,7%) hrvatski jezik iknjiževnost (60,3%), opća medicina (59,1%), strojarstvo(52,9%), farmacija (52,5%), elektrotehnika i IT (51%), građevinarstvo (46%), pravo (45%), financije (38%), ....ekonomija (31%)... arhitektura (26%), kineziologija (16%), politologija (15%) (HZZ, 2014.)

• Način traženja radnika za zapošljavanje?– Posredovanjem HZZ-a 61%, putem osobnih poznanstava 35%,

uvidom u vlastitu bazu životopisa 27%, oglašavanjem nainternetu 20%... prakse 11%!

• Poteškoće pri pronalaženju radnika:– Nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem 55%,

– Nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom 45%,

–Nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata 28%,– Nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu

plaću 21%, – Nedostatak kandidata s posebnim socijalnim vještinama 14%,– Nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika

6,1%,– Nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu

4,6%.




• Kompetencije traženih zaposlenika1. Odgovornost2. Praktična znanja u okviru

zanimanja3. Fleksibilnost4. Timski rad5. Emocionalna samokontrola6. Usmjerenost na potrebe stranaka7. Teorijska znanja8. Kreativnost i inovativnost9. Uvjeravanje10. Empatija

69% poslodavaca bi bilo spremnointenzivirati organizaciju prakse

kada bi postojala potpora zauzimanje osoba na praksu... i svaki drugi poslodavac (50%) također – kada bi postojalapodrška za osposobljavanje

mentora, kao i njih 56,2% kada bi postojao pouzdan i učinkovitsustav nalaženja kandidata!

• Mikro poduzetnici su u 2014. godiniplanirali povećanje novog zapošljavanja –udio novog zapošljavanja u njihovojukupnoj zaposlenosti je 37,2%... mali13,6%... srednji 9,8% i veliki poslodavci6,9%.

• Iznadprosječne potrebe za zapošljavanjem:– Istarska županija 24%,– Šibensko-kninska županija 23%,– Dubrovačko-neretvanska županija 22%,– Zadarska županija 17%,– Primorsko-goranska županija 13%,– Virovitičko-podravska županija 14%,– Vukovarsko-srijemska županija 11%,– Osječko-baranjska županija 10%,– Brodsko-posavska županija 10%.

• Ispodprosječna potreba za zapošljavanjem:– Varaždinska županija 4%,– Zagrebačka županija 5%,– Krapinsko-zagorska 6%...

Trogodišnje ičetverogodišnje

srednjoškolsko: 65,3%Nezavršena škola: 16,6%Preddiplomski studij: 6%,

diplomski studij(fakultet): 12%

Potrebe poslodavaca:Diplomirani ekonomisti

OdgajateljiDiplomirani pravnici

Medicinske sestreDiplomirani građevinski

inženjerDoktori medicine

Diplomirani strojarskiinženjer

Diplomirani informatičarMagistar farmacije

• Mjere koje bi doprinijele sklonostizapošljavanja radnika – stavposlodavaca:– Sufinanciranje doprinosa od strane države

za nove radnike u prvih 6 mjeseci,– Porezna olakšica za zapošljavanje novog

radnika (odbitak od porezne osnovice zadobit u trajanju od 1 godine),

– Mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja iotpuštanja radnika – pojednostavljivanjeprocedure,

– Besplatni programi dodatnih edukacija iusavršavanja radnika (strani jezici, IT i sl.).




Izazovi...

...kronična tendencija nekih zemalja u razvoju da prošire svoje obrazovne usluge po stopi koju je veoma teško opravdati, bilo društveno ili financijski...

...svako pogoršanje situacije sa zapošljavanjem traži uvećanu količinu potražnje (i ponude) za više formalnog obrazovanja na svim razinama tijekom vremena dolazi do neumoljive tendencije za povećanjem prosječnog nivoa obrazovanja nezaposlene urbane elite diploma i razina obrazovanja postaju osnovni uvjeti za zapošljavanje – oni više ne pružaju ulazak na visoko plaćene poslove, niti pružaju obrazovanje koje su trebali „predstavljati”

...obrazovanje kao „apsorbent posljednjeg utočišta”

Privatne vs. Društvene koristi i troškovi obrazovanja

B

• Društveni trošak obrazovanja – oportunitetni trošak za društvo u cijelosti, koji rezultira iz potrebe financiranja skupog proširenja obrazovanja na višim razinama, kada bi se ograničena sredstva mogla produktivnije koristiti u drugim sektorima ekonomije.

• Privatni troškovi obrazovanja sporije se uvećavaju ili se čak smanjuju.• Odstupanje može dovesti do pogrešne raspodjele sredstava kada privatni

interesi prijeđu društvene kriterije za investiranje.• Optimalna strategija za studente?• „B” optimalna strategija koja maksimizira neto društvenu razinu

profita iz investicije obrazovanja - omogućavanje bar „B” broja godina obrazovanja za sve učenike. Nakon „B” godina, marginalni društveni troškovi premašuju marginalne društvene koristi, tako da bi dodatno javno obrazovno investiranje u nove škole na višoj razini donijelo ukupnu negativnu neto društvenu razinu profita.

Sve dok postoje „umjetni” i van-tržišni poticaji, u obliku neproporcionalno očekivanih koristi i subvencioniranih troškova, pojedinci će odlučivati da je u njihovom najboljem, privatnom interesu nastaviti s dugotrajnim procesom formalnog obrazovanja, čak i ako su svjesni da radna mjesta u modernom sektoru postaju sve rjeđa i da se povećava stopa nezaposlenosti.




Utjecaj obrazovanja na gospodarski rast1. Stvaranje produktivnije radne snage s više znanja i

sposobnosti,2. Osiguranje široke rasprostranjenosti mogućnosti

zapošljavanja i zarade učitelja, škola, građevinskih radnika, nakladnika i srodnih radnih mjesta,

3. Stvaranje klase obrazovanih vođa koji mogu popuniti radna mjesta koja su ostala nakon odlaska stranaca ili radna mjesta pri vladinim servisima, javnim korporacijama, privatnim poduzećima i profesijama,

4. Utjecaj na društvenu klimu kroz promoviranje pismenosti, osposobljavanja, vještina i modernih stavova.




Literatura• Državni zavod za statistiku (2015.) i http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm ;• Eurostat (2015.), http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-

explained/index.php?title=File:Hourly_labour_costs,_2013_(1)_(EUR)_YB14_II.png&oldid=178085 ; http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=File:Annual_net_earnings,_2012_(EUR)_YB14_II.png&oldid=178082 ;

• Freeman (2008); • HUP, Osijek, 2014.;• HZZ (2015.) http://www.hzz.hr/UserDocsImages/HZZ_Godisnjak_2015.pdf ;• ILO:

http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/@dgreports/@dcomm/documents/publication/wcms_243961.pdf ; http://www.ilo.org/global/research/global-reports/global-wage-report/2014/Charts/WCMS_322412/lang--en/index.htm ; http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/multimedia/maps-and-charts/enhanced/WCMS_537472/lang--en/index.htm ;

• Kerovec (1997.);• OECD (2008.); • OECDstat (2015);• Pilat (1996);• Samuelson, P.A., Nordhaus, W.D. (2007.), Ekonomija, Mate, Zagreb;• Smith, S.,C., Todaro, M. P. (2006.), Ekonomski razvoj, TKD Šahinpašić, Zagreb/Sarajevo;• Sunajko (2010);• The happy secret to better work: https://www.youtube.com/watch?v=fLJsdqxnZb0 .

Pitanja za ponavljanjegradiva

• Grafički prikažite i objasnite ponudu rada. Tko juformira? Koji „izazovi” se kriju u samom oblikukrivulje – objasnite.

• Grafički prikažite i objasnite potražnju za radom. Tko ju formira? Objasnite izazove.

• Objasnite razliku između nominalne i realne plaće.• Što predstavlja ITŽ i kako se računa (+ primjer)?• Što predstavlja produktivnost rada i kako se

definira? Objasnite razliku u produktivnosti rada u CEE zemljama i zemljama u nekoj drugoj grupacijizemalja.

• Objasnite tipove nezaposlenosti. Koji tip je najproblematičniji za rješavanje i zašto?

• Objasnite odnos konjukturnih ciklusa inezaposlenosti.

• Što je recesija i koja su joj osnovna obilježja?• Objasnite Okunov zakon (+ primjer).

• Koga smatramo nezaposlenom osobom prema hrvatskimzakonodavnim okvirima?

• Zašto postoji razlika između anketne i registrirane stopenezaposlenosti?

• Što bi trebala sadržavati aktivna politika tržišta rada?• Temeljem nekoliko odabranih pokazatelja,

prokomentirajte nezaposlenost u RH i EU.• Koji su, načelno, najvažniji uzroci nezaposlenosti u RH?• Kako je, načelno, moguće utjecati na povećavanje

zaposlenosti u RH?• Što predstavlja siva ekonomija?• Temeljem nekoliko odabranih pokazatelja

prokomentirajte stanje na hrvatskom tržištu rada izperspektive poslodavaca.

• Objasnite svojevrstan paradoks između pogoršavanjauvjeta zapošljavanja i odluka o višim stupnjevimaobrazovanja.

• Grafički prikažite i objasnite odnos privatnih koristi itroškova obrazovanja.

• Grafički prikažite i objasnite odnos društvenih koristi itroškova obrazovanja.

no 2 trziste-rada¾ište-rada.pdf · title: microsoft powerpoint - no_2_trziste-rada author:...

Documents