nominacije pozori[ne novine broj 144 april … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007....

20
POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL 2007. GODINA XV CENA 50 DINARA NOMINACIJE INTERVJUI NOMINOVANI ZA NAGRADU 'BOJAN STUPICA' IVANA VUJI] Frida Kalo, Madlenianum BOJANA LAZI] Bogojavljenska no}, Ve~ernja scena „Bo{ko Buha“ TATJANA MANDI]-RIGONAT Sudija, Scena „Ra{a Plaovi}“ Carta de Amor, Bitef teatar Hitler i Hitler, „Atelje 212“ JUG RADIVOJEVI] Kr~marica Mirandolina, Ve~ernja scena „Bo{ko Buha“ SLAVENKO SALETOVI] @enidba, Scena „Ra{a Plaovi}“ Heroji, Pozori{te na Terazijama ^udo po Joakimu, Teatar Kragujevac JIR@I MENCL Vesele `ene vindzorske, Narodno pozori{te Beograd KOKAN MLADENOVI] ^ikago, Pozori{te na Terazijama BILJANA SRBLJANOVI] nagra|ena u Solunu NOMINOVANO JE SEDAM REDITELJA ZA JEDANAEST PREDSTAVA

Upload: nguyencong

Post on 20-Aug-2018

234 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

P O Z O R I [ N E N O V I N E B R O J 1 4 4 A P R I L 2 0 0 7 . G O D I N A X V C E N A 5 0 D I N A R ANOMI

NACIJ

E

INTER

VJUI

NOMINOVANIZA NAGRADU'BOJAN STUPICA'

IVANA VUJI] Frida Kalo, Madlenianum

BOJANA LAZI] Bogojavljenska no},

Ve~ernja scena „Bo{ko Buha“

TATJANA MANDI]-RIGONAT Sudija, Scena „Ra{a Plaovi}“Carta de Amor, Bitef teatarHitler i Hitler, „Atelje 212“

JUG RADIVOJEVI]Kr~marica Mirandolina,

Ve~ernja scena „Bo{ko Buha“

SLAVENKO SALETOVI]@enidba, Scena „Ra{a Plaovi}“Heroji, Pozori{te na Terazijama

^udo po Joakimu, Teatar Kragujevac

JIR@I MENCLVesele `ene vindzorske,Narodno pozori{te Beograd

KOKAN MLADENOVI]^ikago, Pozori{te na Terazijama

BILJANA SRBLJANOVI]nagra|ena u Solunu

NOMINOVANO JE SEDAM REDITELJAZA JEDANAEST PREDSTAVA

Page 2: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

2LUDUS 144Lu

Gostovanja

UBeogradu je, na scenama Ateljea212 i Jugoslovenskog dramskogpozori{ta, od 21. do 25. aprila ove

godine, gostovalo Slovensko NarodnoGledali{~e iz Ljubljane, izvelo {est pred-stava, daju}i nam beskrajno dragocenupriliku da dobijemo kvalitetan uvid uslovena~ku pozori{nu produkciju, raz-novrsnu, zanimljivu i umetni~ki svakakovrednu.

”Tartif” Du{ana Jovanovi}a je savre-mena, u velikoj meri teatralizovana inter-pretacija ovog zna~ajnog Molijerovogkomada (1664), koji je u vi{e navrataisku{avao cenzuru. Predstava je moder-no i jednostavno dizajnirana, scena pred-stavlja enterijer Orgonovog doma, defi-nisan plavom bojom, i bitnom slikom Isu-sa na zidu (scenograf Marko Japelj, ko-stimografkinja Jelena Prokovi~). IgorSamobor u ulozi Tartifa nastupa bos, ucrnom duga~kom kaputu, napuderisanobelog lica, izigravaju}i bogoboja`ljivost iasketizam. Glumac u nekoliko navratavidno teatralizuje svoje postupke, i na tajna~in jasno isti~e svoju superiornost,odnosno gradi cini~an stav prema Orgo-novoj gluposti. Jernej [ugman ozbiljno,bez karikaturalnih crta, stvara lik ogra-ni~enog i lakovernog Orgona, dok Sabina

Kogov~eg, u oblikovanju infantilnostiOrgonove k}i Marijane nastupa previ{eizve{ta~eno, izvan svake suptilnosti, beznijansi koje bi ovom liku dale i drugeaspekte, zbog ~ega u celini nije ubedljivlik. Marijaninu dru`benicu Dorinu Po-lona Juh igra uverljivije, umerenoteatralno, kao lucidnu i samosvesnu,nesporno najinteligentiju u okru`enjuOrgonove porodice. Njena izdvojenost izokru`enja nagla{ena je i njenomfrizurom i {minkom, stilizovanom,prenagla{enom. Konzervativnu, ogra-ni~enu, a samouverenu Orgonovu majku,gospo|u Pernel, realisti~ki igra MarijanaBrecelj, a Sa{a Tabakovi} stvara likValera vrlo karikaturalno, kao femi-niziranog, hiperteatralnog. U predstavisu prisutne i indikacije o homoseksual-nom odnosu izme|u Tartifa i Orgona,odnosno reditelj u jednoj sceni jasnosugeri{e da je Tartif i seksualno zaveoOrgona, {to je svakako zanimljivo ~itanjeMolijerovog klasi~nog komada.

”Za sada nigde” Ane Lasi} je frag-mentarna drama koja vremenski diskon-tiunirano predstavlja kompleksne odnoseu jednom ljubavnom trouglu, izme|u dvedugogodi{nje prijateljice, Sare i Alone, iSplita, sa kojim Sara `ivi. Komad se o{troi jasno bavi pitanjima pripadnosti, lojal-nosti i prijateljstva, strasti, ljubomore,odnosa savremene knji`evnosti i tr`i{ta,itd., pri ~emu je govor likova izuzetnova`an; kada se npr. tretiraju teme seksu-alnosti, likovi govore vrlo eksplicitno, nepate od neke zategnute, prora~unate, ne-mu{te vaspitanosti; govor je poeti~an isuptilno ekspresivan kada izra`ava is-krene emocije, a formalan i predvidivkada se npr. igra scena su|enja.

Re`ija Aleksandra Popovskog je pre-cizna, stilizovana, vizuelno i muzi~kivrlo atraktivna i funkcionalna (scenografBranko Hojnik, kostimograf Jelena Pro-kovi}, muzika Kiril D`ajkovski). Popov-ski uspeva da uzbudljivo prenese izra-`enu emotivnost koja defini{e likove injihove odnose, putem sugestivne glume iniza lucidnih rediteljskih re{enja(upotreba maski, ogledala, songova). Svatri lika, spisateljice Sara (Barbara Cerar)i Alona (Eva Kra{), i izdava~ Split (Uro{First), vi{eslojna su i protivure~na, ipodsticajna za analizu. Jedina manapredstave je njena du`ina, kojadelimi~no razvodnjava utisak.Skra}ivanjem ili isklju~ivanjem poje-dinih scena bi se zgusnuo njen tok, ispre~ilo povremeno gubljenje pa`nje, {tone bi bitno oduzelo vrednosti predstave,ni na zna~enjskom, ni na izvo|a~komplanu.

Predstava ”Klasa”, prema tekstuMatja`a @upan~i}a, u re`iji Mileta Ko-runa je tako|e vrlo stilizovana, tragiko-mi~na predstava koja crnohumornopredstavlja probleme savremenih zapad-nih dru{tava, opsesije etiketama, bren-dovima, menad`mentom, modom. Glumcive{to, i{~a{eno, plasti~no i autoironi~nooblikuju niz likova: voditelja konkursaza zaposlenje (Ale{ Vali~), terapeutkinju(Polona Juh), stilistkinju (Zvezdana Mla-kar), mu{karca koji jedini u~estvuje natom konkursu (Sa{a Tabakovi}), itd.Ipak, kako radnja u predstavi odmi~e,inicijalna ideja se ne razra|uje, ve}zna~enja ostaju u okvirima ideje koja jena samom po~etku postavljena, zbog~ega predstava na idejnom planu stagni-ra, odnosno ne razvija rasko{ne zna-

GOSTOVANJE SLOVENSKOG NARODNOG GLEDALI[^A IZ LJUBLJANE U BEOGRADU~enjske potencijale osnovne dramskesituacije.

„Slu{kinje” su prvi dramski tekst@ana @enea (1947), koji je definisaonjegov specifi~an koncept ritualnogdramskog teatra, anticipiraju}i i poetikuapsurda. U osnovi je re~ o bizarnom ivrlo subverzivnom buntu protiv dru-{tvenog polo`aja, ali tekst istovremenopokre}e i pitanja dru{tvenog i individu-alnog identiteta, odnosa izme|u gospo-dara i slugu, realnosti i iluzije, itd.

Reditelj predstave, Diego de Brea,tekst postavlja vrlo ogoljeno, scenografskisasvim svedeno, u potpunosti se oslanja-ju}i na virtuoznost izvo|a~a, {to je bioslu~aj i u njegovim ranijim re`ijama,predstavama „^eterton” Alfreda de Vinji-ja i „Edvard Drugi” Kristofera Marloua,te se u tom smislu mo`e govoriti o deBreovoj rediteljskoj poetici, definisanojdakle jednostavno{}u, fokusirano{}u natekst i minuciozan rad sa glumcima. Svatri `enska lika u predstavi „Slu{kinje”igraju mu{karci, {to je @ene inicijalnozamislio, u funkciji temeljnog preispiti-vanja dru{tvenih uloga, problematizo-vanja odnosa izme|u polnog i rodnogidentiteta, stvarnosti i njenih odraza.Janez [kof i Gregor Bakovi} izuzetnomarkantno igraju slu{kinje, Kler i So-lan`, energi~no i gr~evito, izvan reali-zma, skoro kao da su u nekoj vrstitransa. Ovom prenagla{enom igrom, zai-sta kao da izvode nekakav ritual, oniotkrivaju svoje `elje za prevazila`enjemsvojih dru{tvenih polo`aja, da negiraju~injenice svoje marginalizovanosti, ali iusamljenosti. Alojz Svete igra Gospo|ujo{ teatralnije; izra`avaju}i svoj o~ajzbog ~injenice da je njen ljubavnik uzatvoru, ona eksplozivno reaguje, i fi-zi~ki i emotivno prenagla{eno. Ova vrstaekstremnog manirizma preispituje i isto-vremeno ru{i dru{tvene norme, sa impli-citnom idejom da izgradi nove, makar usferi fikcije, {to je @eneu, ultimativnomdru{tvenom otpadniku, bio jedan odglavnih motiva da se bavi pozori{nomumetno{}u.

”Ana Karenjina”, u dramatizaciji ire`iji Du{ana Jovanovi}a je monumen-talna i epska predstava, jednostavno, afunkcionalno dizajnirana (scenografki-nja Jasna Vastl); poluprovidnom pre-gradom, scena je podeljena na dva dela,{to omogu}ava efektno i brzo smenjiva-nje planova igre. Radnja predstave fo-kusirana je na analizu odnosa u ljuba-vnom trouglu, izmedu Ane, njenog su-pruga i ljubavnika, i u tom kontekstu jeovde bazi~no re~ o melodrami. Dru{tve-no-politi~ka pitanja su redukovana, iakone sasvim: u jednoj sceni Vronski saoficirom raspravlja o odnosu izme|uljubavi i politike, zastupaju}i mi{ljenjeda mu je ljubav daleko va`nija od mo}i ivlasti. U ovom zanimljivom razgovoru,koji pokre}e niz pitanja o politici i mo}i,jasno se defini{e ideja da opsesivno bav-ljenje politikom isklju~uje mogu}nostposve}enosti u ljubavi.

Izvanredni glumci nesporno su naj-ve}i kvalitet predstave. Polona Juh uulozi Ane Karenjine izuzetno uzbudljivootelotvoruje njenu patnju, ubistvenurastrzanost izme|u ose}anja du`nosti(prema suprugu i ~asti porodice) i ljubavi(prema sinu i prema Vronskom). IgorSamobor u ulozi Aninog mu`a AleksejaAleksandrovi~a Karenjina tako|e mar-kantno, vrlo svedenim sredstvima prika-zuje i njegove intenzivne unutra{nje

konflikte, izme|u du`nosti, pristojnosti,ljubavi, mr`nje, ljubomore... Jurij Zrnecu ulozi Alekseja Vronskog jasno pred-stavlja njegovu transformaciju: od zane-senog i naivnog, do zrelog, ozbiljnog, tra-gi~nog mu{karca. Predstavu Du{ana Jo-vanovi}a karakteri{e i prisustvo nizaosobenih, stilizovanih re{enja; na primer,finalna scena samoubistva je izuzetnoubedljivo, a svedeno re~ena, uz pomo} vi-deo-bima, koji se samo tada koristi (autorsnimka Karpo Godina). U predstavu jeuklju~en i {esto~lani muzi~ki ansambl(sopran, violina, viola, kontrabas, klar-inet, fagot), koji ilustruje i komentari{enajdramati~nije trenutke u predstavi, i utom pogledu ima izuzetan zna~aj u gra-|enju emotivnog nivoa predstave.

Predstava „Prostrana zemlja” pre-ma drami Artura [niclera (1911), u re`ijiJanu{a Kice u prvom planu se bavidekadencijom gra|anskog dru{tva Sred-nje Evrope, blago ironi~no prikazuju}idisfunkcionalnost bra~nih odnosa. Re-ditelj [niclerov tekst tako|e predstavljavrlo ogoljeno, koncentri{u}i se na de-taljno oblikovanje brojnih likova, realizo-vanih u domenu realizma koji je suptilno

pomeren ka apsurdu, {to je stil kojiuzbudljivo i metafori~ki slika njihove`ivote, karakteristi~ne po jednoj speci-fi~noj proma{enosti. Rediteljska nepre-tencioznost u postavci [niclerovog tekstaje efektan izbor, zato {to akcentuje izvan-redne dramske, filozofske i poetske vred-nosti komada.

Putem detaljne studije nekolikobrakova, izme|u Fridriha (Igor Samo-bor) i Genje (Silva ]uin), Albertusa(Janez [kof) i Mari (Nina Vali~), i dru-gih, predstava donosi vrlo podsticajnerasprave o odnosu `ivota i smrti, ljubavi istrasti, umetnosti i `ivota, reda i haosa,dosade i bra~nog neverstva, itd. Izgledscene je savremen, veoma sugestivan, isvojom hladnom jednostavno{}u isti~eduhovnu pusto{ i otu|enost ovih likova(scenograf Marko Japelj). Podse}aju}ipovremeno na dezorijentisanost i melan-holi~nu dekadenciju likova u ^ehovlje-vim dramama, predstava „Prostrana ze-mlja” je izuzetan, umetni~ki vredan pri-kaz brojnih konflikata koji defini{u ~o-veka, i u tom smislu je najbolja predstavakoju je ansambl ljubljanskog SNG-aizveo na ovom gostovanju.

Ana Tasi}

CIRKUS ISTORIJATURNEJA PO FESTIVALIMA

Jugoslovensko dramsko pozori-{te tokom maja gostuje na vi{eme|unarodnih festivala i na Steriji-nom pozorju.

Predstava Cirkus Istorija,projekat Sonje Vuki}evi}, za koji jeautorka dobila Nagradu GradaBeograda gostuje na 14. Me|unaro-dnom festivalu malih scena u Rijecii u Zagrebu u Zagreba~kom kaza-li{tu mladih.

Me|unarodni festival malihscena je po~eo 1994. godine sa ide-jom da okupi najprogresivnijaostvarenja kamernog pozori{ta uHrvatskoj. Godine 1999. Festivaldobija me|unarodni karakter ipostaje jedna od najpresti`nijih po-zori{nih manifestacija u ovoj regiji.Ove godine na Festivalu }e poredpredstava iz Hrvatske biti izvedenei predstave iz Italije, Ma|arske,Slovenije, Letonije, Finske i Srbije.Pored JDP Srbiju predstavlja iAtelje 212, sa predstavom Odumi-ranje.

Na me|unarodnom festivaluViner Festvohen 2007 (WienerFestwochen), koji }e se odr`ati uBe~u od 11. maja do 19. juna, pred-stava Cirkus Istorija bi}e izvedenau okviru progama posve}enog [ek-spirovim delima. Viner Festvohenje me|unarodni muzi~ko-scenskifestival na kome }e evropsku pre-mijeru do`iveti brojne predstavenajrazli~itijih `anrova (opere, lutkapredstave, performansi, video-radovi...).

Predstava Cirkus Istorija svojagostovanja zavr{ava na Sterijinompozorju gde u~estvuje zajedno sapredstavom Pred penzijom, TomasaBernharda, u re`iji Dina Mustafi}a.

M.J.

GOSTOVANJA

PPrreeddssttaavvaa TTaarrttiiff

PPrreeddssttaavvaa KKllaassaa

PPrreeddssttaavvaa PPrroossttrraannaa zzeemmlljjaa

Page 3: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

LUDUS 1443

Festivali

Ako u organizaciji jedne kulturnemanifestacije u~estvuju Evrop-ska unija, Unesko, Evropski sa-

vet, Unija evropskih teatara, Interna-cionalna asocijacija pozori{nih kriti~araEvrope, Internacionalni institut medit-eranskog pozori{ta...onda agilni Alesan-dro Martinez, ”kapo di tuti kapi” svegatoga nema, izgleda, mnogo razloga zabrigu.

Ali...Pro{le godine, u Torinu, kada je Ev-

ropska nagrada za pozori{te, posle za-stoja od nekoliko godina /zbog nedostat-ka sredstava!/ preme{tena iz Taorminena Siciliji, gde je ranije stalno bila,Harold Pinter je, direktno sa hemote-rapije, pridr`avaju}i se za suprugu, do-{ao u Teatar Karinjano, odr`ao /anti-ameri~ki/ govor, primio nagradu, i -oti{ao na onkolo{ku kliniku.

Ove godine, Evropska nagrada zapozori{te je dodeljena u Solunu, na pozivovog divnog mediteranskog grada.Uprkos ogromnim parama koje je grad”pljunuo”/1.000 000 evra/ za organi-zaciju predstava koje su bile odigrane uNacionalnom teatru Severne Gr~ke, kaoi za oko hiljadu zvanica, sa svih stranasveta, ovogodi{nje izdanje Premio Eu-ropa nije bilo ni blizu pro{logodi{njeg,po obimu predstava i zna~aju umetnikana sceni. Suma koju je dao Solun je,razume se, manji deo ko{tanja mani-festacije, jer lavovski deo daje Evropskaunija, iz svojih fondova.

Torino i pro{logodi{nje izdanje Ev-ropske nagrade za pozori{te su pomenu-ti u sasvim specijalnom kontekstu:glavnonagra|eni ovim evropskim Oska-rom za pozori{te, nema~ki reditelj PeterCadek - nije do{ao da primi svojunagradu, i mnogo~lani `iri, u kojem supoznati pozori{ni poslenici Evrope, opre-delio se da mu tu nagradu oduzme!

U pauzi igranja ”Per Ginta”, u Ca-dekovoj re`iji, izvrsne predstave u izvo-|enju Berliner ansambla /va{ kriti~ar }enapisati posebnu kritiku o njoj/, gostimasu podeljena umno`ena pisma gospodi-na Petera Cadeka `iriju i AlesandruMartinezu i njihov odgovor nesu|enomlaureatu. Peter Cadek se na veoma ne-prijatan na~in izgovara na veliku zau-zetost i nepredvi|ene te{ko}e, te{kubolest glumca u ansamblu nove pred-stave, nesporazum da je razumeo da }etv linkom dati intervju iz Berlina... @iri,u punom sastavu, na ~elu sa Martine-zom, odgovara na Cadekovu opasku, daje njihova odluka o oduzimanju nagradesme{na da su i ostali laureati, svakako,zauzeti i imaju jo{ poslova do da sepredstavljaju publici i `iriju evropskogOskara za pozori{te! Dosada{nji laure-ati, kao {to su Ariana Mnu{kin, PiterBruk, \or|o Streler, Hajner Miler, BobVilson, Luka Ronkoni, Pina Bau{, LevDodin, Mi{el Pikoli i Harold Pinterrazumeli su veoma dobro da njihovo pri-sustvo manifestaciji nije samo primanjenagrade, nego i u~estvovanje u mnog-obrojnim debatama o sopstvenom radu imultikulturalnosti u odnosu na ostaledobitnike. Na{ primer o `rtvi HaroldaPintera je, valjda, dovoljno uverljiv.

Paradoksalno je da se jedina stvar-no zna~ajna predstava koju smo mi,zvanice, sa nestrpljenjem ~ekali da vidi-

mo, dogodila u Solunu ba{ u Cadekovojre`iji. Jer, drugi dobitnik Evropske na-grade za pozori{te /zbog koga Cadek,kalkuli{e se, i nije do{ao da priminagradu, ne `elev{i da je deli/, RobertLepa`, Kana|anin iz Kvebeka, multi-medijalni je mag, pa je u Solunu i pri-kazao samo svoj work shop, sa nekolikoglumaca i uz veliku video podr{ku. To sedogodilo u toku dana, u Art centru, takoda obi~ne publike nije ni bilo, osim punesale pozori{nih ljudi, `eljnih da videne{to novo u teatru. To se, novo, naravno,nije dogodilo. Pozori{te, za dve ipo hilja-de godina postojanja, nije pripustilo usvoju filozofsku strukturu nove medije.Oni mu ne poma`u, nego ~ine cirkus odozbiljnih strasti. Naro~ito u Gr~koj je ovajperformans bio nekako neprimeren, ma-da zanimljiv. Kako re~e Alvis Hermanis,reditelj iz Rige, dobitnik Evropskenagrade za novu pozori{nu relnost, citi-raju}i Pjer Paola Pazolinija, ”Nas jemalo, ali svi dolazimo iz Gr~ke”, govo-re}i, naravno, o pozori{nom svetu. Gr~kojvideo nije bio potreban.

Prava novost u tuma~enju svevre-menog Ibzenovog teksta se dogodila,dakle, u igri Berliner ansambla.

Zbog trapave ceremonije dodeljiva-nja nagrada, koja je predugo trajala ibila ”hendlovana” preteranim ~itanjemsaop{tenja i sl., ”Per Gint” je po~eo tek u22h, i trajao do dva sata po pono}i.Glumica koja igra majku Per Ginta,pojavila se usred ~itanja Cadekovog

pisma na sceni /re`irano, valjda/, i rekla`iriju: ”Vi ovde samo ~itate, ~itate,pri~ate, a mi iza scene ve} satima~ekamo da po~nemo... Ovo je duga ite{ka predstava, treba da budemo spon-tani, kako mislite da to izvedemo?”.Onda su nas isterali na petnaest minuta,i, posle toga, po~eo je stvarni praznik!Kraj smo, u pro{aranoj sali, u kojoj se nijednog trenutka nije gasilo svetlo, do-~ekali na nogama, vi~u}i ”Bravo!” izsveg glasa. Posle smo ~ekali glumce uholu, da im opet ~estitamo. Do jutra. ACadeka nije bilo.

Ostale predstave koje su nampoklonjene u Solunu, dve iz pera ire`irane od strane velikog, zna~ajnog ineverovatno posve}enog AlvisaHermanisa iz Rige, bile su ”Dug `ivot”,koja je pretpro{le godine na BITEFudobila Gran Pri, o starcima sateranim, usirotinji, u geto, gde sami `ive, poma`u}ise, stvaraju}i sopstveni, svima ne-razumljivi jezik, od zvukova, uzvika,jecaja, protesta, kao i ”O~evi”, studiju trisina koji govore o svojim o~evima, ljudi-ma iz Rige, Berlina i Moskve, vrlozanimljivu, no predugu i zamornu pred-stavu, bez pravog dramatur{kog ”ke~a”.Svi glumci, i oni iz Novog Ri`skogteatra, i oni iz ciri{kog ”[au{pilhausa”/druga predstava/, bili su nadahnuti,izvrsni, magi~ni.

U ~ast Evropske nagrade za po-zori{te, koju je, uz Hermanisa, ove go-dine dobila Biljana Srbljanovi}, Jugo-slovensko dramsko pozori{te je odigralo”Skakavce”, u re`iji Dejana Mija~a.

Dogodio se mali ”fo pa”, pogre{ankorak u scenskom izvo|enju ”Skakava-ca”, jer su doma}ini, Grci, insistirali daoni tehni~ki vode predstavu, bezprethodne probe. Kako je u pitanjuslo`en zahvat, koji ima i video projekci-ju, i pokretni rikvand, i rotaciju, nije svefunkcionisalo kako treba i to je, vidno,ometalo glumce. Kao ”cvet srpskogglumi{ta”, svi su bili odli~ni, no, dogodio

MNOGO VIKE...

se mali paradoks, po re~ima mnogihzvanica koji su nam prilazili i, sasvimprijateljski, zapitkivali o ostalim pred-stavam ra|enim po Biljaninim tekstovi-ma. Naime, svi su o~ekivali da }e za”novu pozori{nu realnost” biti izvedenapredstava manje klasi~na u svomizvo|enju, sa vi{e hrabrosti u dramskimi rediteljskim re{enjima. Na`alost,Biljanin intervju sa Ivanom Medenicomse dogodio tek sutradan, kada je autorka,na odli~nom francuskom jeziku / udataje za Francuza i tri godine `ivi izme|uPariza i Beograda/ objasnila svoju poet-iku, stavljaju}i akcenat na svoju mnogoosporavanu dramu ”Pad”, oMilo{evi}evoj vlasti, koja je, nekako,kasno priznata, tek posle poznatihdoga|aja. O svim svojim ostalim drama-ma /”Beogradska trilogija”, ”Porodi~nepri~e”, ”Supermarket”, ”Amerika, drugideo”, ”Skakavci”.../, Biljana je govorilaoriginalno, dinami~no, izuzetnoelokventno, i tada niko nije mogao vi{eda sumnja u stvarnu novost koju je ovamlada `ena donela ne samo na srpske,nego i na evropske scene. Na pitanje va-{eg kriti~ara da li je to samo njen uspeh,rekla je da je nagrada dodeljena ~itavojsrpskoj novoj drami, tako re}i Beograd-skoj {koli. Dodala je jo{ da u Parizuredovno ~ita Danas i Vreme. Ljubaznimenad`er manifestacije, Andrea LaBozeta nam je dao, na DVD, ~itav Bi-ljanin intervju. Mo`da bismo mogli i daga prezentiramo ~itaocima.

Evropsku nagradu za pozori{te jeBiljani Srbljanovi} predao, pred mno-{tvom medija, prepunom salom Nacio-nalnog pozori{ta Severne Gr~ke i strogim`irijem, Tomas Ostermajer, koji je naru-~io i re`irao Biljanin ”Supermarket”, ido{ao je iz Nema~ke samo zbog inter-vjua, u kojem je govorio o svom radu saBiljanom i o njenom pisanju uop{te. Pa,i o nama ovde, o na{em teatru, koji mu jeblizak i poznat. Kao i njegov rad nama.Ina~e, do sada, dobitnici Evropskenagrade za novu pozori{nu realnost subili: Anatolij Vasiljev, Eimuntas Nekro-{ius i \or|o Barberio Korseti, TeatarKomplisite i Kompanija Kart Blan{, Kri-stof Martaler, Rojal Kort teatar, za pro-mociju mladih pisaca, Teatargrup Ho-landija, Tomas Ostermajer, AsocijacijaRafaelo Sancio, Hajner Gebels, AlenPlatel, Oskar Kor{unovas i Jozef Na|.

Osim pozori{nih predstava, zbogkojih svi i hrle na Evropsku nagradu zapozori{te, u Solunu se, od 26. do 29. apri-la, dogodio niz zna~ajnih kolokvijuma,kao {to je onaj koji je vodio Jan Herbert,sa Internacionalnom asocijacijom pozo-ri{nih kriti~ara, ili Konvencija Interna-cionalnog instituta mediteranskogpozori{ta /IITM/, gde se govorilo o pred-stoje}oj Dunavskoj Odiseji, brodu Evrop-skog saveta i IITMa, koji }e se, septem-bra meseca, zaustaviti u Beogradu.

Gospo|e Dragana Zeljkovi} i GoricaMojovi}, prisutne u Solunu, predlo`ile suBeograd, kao grad za jedno od sede}ih

izdanja Evropske nagrade za pozori{te.Svi smo, na formularima, predlo`iliponekoga za slede}u Evropsku nagraduza novu pozori{nu realnost 2008.

Alesandro Martinez, koji `ivi i radi uKataniji, na Siciliji, a gra|anin je/pozori{ne/Evrope sti`e u septembru naBITEF.

Tada }emo na{u interesantnu / iskupu/ inicijativu i razmatrati.

Dragana Bo{kovi}

URU^ENE GODI[NJENAGRADE JDP-a

Dan Jugoslovenskog dramskogpozori{ta - 3. april, ove godine jeobele`en sve~anom dodelom Go-di{njih nagrada. Za Dan pozori{taizabran je datum kada je davne1948. godine izvedena prva pred-stava ovog teatra, 'Kralj Betajnove'Ivana Cankara u re`iji BojanaStupice. JDP dodeljuje nagrade zatekst, re`iju i glumu ~lanovimasvog ansambla i gostuju}im glum-cima, kao i nagradu za lepotu scen-skog govora 'Branivoj \or|evi}'.

Godi{nje nagrade JDP ove go-dine su dodeljene glumcima: BorisuIsakovi}u za ulogu @abe i JasminiAvramovi} za ulogu Ve{tice u pred-stavi ”Brod za lutke” Milene Mar-kovi} u re`iji Slobodana Unkov-skog; Tamari Vu~kovi} za uloguVasilise Karpovne i Nadi [argin zaulogu Nata{e u predstavi ”Na dnu”Maksima Gorkog u re`iji PaolaMa|elija; za uloge u predstavi”Pred penzijom” Tomasa Bernhar-da u re`iji Dina Mustafi}a nagra-|eni su Milica Mihajlovi} (Klara),Mirjana Karanovi} (Vera) i Bra-nislav Le~i} za ulogu RudolfaHelera.

Vojin ]etkovi} je ovogodi{njidobitnik Nagrade za lepotu govora”Branimir \or|evi}”. Osvojio ju jeulogom Barona u predstavi ”Nadnu” Maksima Gorkog u re`iji Pa-ola Ma|elija.

Neboj{a Glogovac je dobitnikSpecijalne nagrade za izuzetandoprinos visokim umetni~kim stan-dardima JDP, a nagradu mu jedodelila Raiffeisen banka.

Godi{nju nagradu za izuzetandoprinos visokim standardimaposlovanja dobio je Vladimir Deki},organizator.

U proteklih godinu dana uJDP-u je izvedeno pet premijera,me|u kojima su praizvedbe dvesavremene srpske drame - 'Brod zalutke' Milene Markovi} i 'Banat'Uglje{e [ajtinca.

M.J.

NAGRADE

U Solunu je, u nedelju, 29. maja, dodeljenaXI Evropska nagrada za pozori{te, RobertuLepa`u i IX Evropska nagrada za novupozori{nu realnost, Alvisu Hermanisu i na{ojBiljani Srbljanovi}

IIzz nnaaggrraa||eennee pprreeddssttaavvee BBiilljjaannee SSrrbblljjaannoovvii}}

IIzz nnaaggrraa||eennee pprreeddssttaavvee BBiilljjaannee SSrrbblljjaannoovvii}}

HHeerrmmaanniiss,, MMaarrttiinneezz,, SSrrbblljjaannoovvii}},, LLeeppaaggee

Page 4: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

4

Selekcije

LUDUS 144Lu

”PRVI PUT S OCEM U TEATAR”

Ocu srpskog teatra, gospodinuJoakimu Vuji}u

Uva`eni i dragi gospodine Vuji}u,navikli smo, nekako, da Vas smatra-

mo ocem srpskog teatra, u onom njego-vom su{tastvenom smislu, onda kada seskuplja svaka slam~ica i svako zrno zanastajanje pozori{ne predstave, na{eg~eda! Mnogo je vremena pro{lo od one1847. godine, kada ste u Beograduispustili plemenitu du{u, {to je ostaomo`da jedini ta~an podatak o Vama. Sveostalo je, kao smo to voleli da zovemoovde, u Kragujevcu, Teatropolisu, pro{legodine, apokrifno.

Ove godine se, dragi gospodine A}i-me, ne}emo baviti apokrifima. Imamo,sada i ovde, pametnijeg posla. Evo je,dakle, pro{lo ve} 160 godina od Va{egodlaska /niko se ovog datuma nije setio/,a da rod Va{ i na{, srpski rod, dakle, nijemnogo o sebi nau~io iz dramske knji-`evnosti, koja je i nastala kao pevanje oonom najlep{em, najuzvi{enijem u ljud-skom stvoru. Zato, je, valjda, i oti{la usvoju krajnost.

Gledajmo svoja posla!Ve} sam Vam, dragi i mili roditelju,

pisala jedno pismo. Se}ate se, to je biloonom prilikom kada smo uprili~ili susretovde, da porazgovaramo o Va{em delu.Tada sam Vam predo~ila neke novotarijekoje dana{nji teatar ljubi, ono da dekon-strui{e i razara sve {to ga `ivim ~ini. Tarazorna snaga se protegla i na teatarsam. Na{i ljudi, pozori{tnici, nisu se,avaj, zaustavili na tome da dramskuknji`evnost razbijaju iznutra, u njenojformi. Nije bilo dovoljno ni postdramskopozori{te, ni antidrama, ni teatar bezre~i, ni rastavljanje pozori{nog ~ina nasitne, obesmi{ljene detalje/to se danaszove strukturalizam, a i on Vam ima,opet, najnoviji prefiks ”post...”/, dakle,na{ijencima koji teatar ljube do /svojih/krajnjih granica dojadilo je, valjda, da gagledaju tako nesavr{enog, pa su ga, pro-sto - ukinuli!

[ta ho}u time da ka`em, pitate se Vi,vidim po obrvi koja se di`e iznad Va{egza~u|enog oka. Pa to, ba{ to, da se Aris-totel uzalud trudio da ustanovi dramskuumetnost koja }e, evo, trajati dve ipo hi-ljade godina, ona je, ovde, kod nas, zanas, jednim potezom ukinuta i mi smo se,po~etkom ovog leta Gospodnjeg 2007.,nadomak sto {ezdesetogodi{njice odVa{eg odlaska, na{li na ~udnoj prekret-nici.

Najpre, ono {to je nekad bio festivalsrpske drame, onog pisanja kojem pre-vo|enje nije potrebno, jer se izra`avaovim na{im lepim, jasnim jezikom, na-prasno je, pod uticajem sveop{te mondi-

jalizacije, valjda, postao svetski festival,kojem ta, srpska drama nije vi{e na du{i,no }e je od sada upore|ivati vazdan sastranom, pa kom opanci, kom obojci! Ono”glumovanje”, koje ste Vi pokazali srp-skom rodu, koje je, mo`da bilo naivno inesavr{eno, ali je bilo na{e, u najboljojnameri da iska`emo sopstveno nacional-no bi}e, tako dugo potirano pod tu|inom,to Vam je, dragi gospodine Vuji}u, danaszamenjeno jo{ nesavr{enijom, i, svakako,la`nijom formom: danas Vam se, eto, uteatru glumuje tako da se ljudi rado ~ineonakvim kakvim nisu, vole da budu iIrci, i Francuzi, i Englezi, Amerikancipogotovo, sve, samo da nisu ono {to su,Srbi, dakle.

Druga va`na pojava, zbog koje Vamupu}ujem ovo pismo se dogodila tako|eba{ sad.

Va{e }e se ”Veselo pozorje”, dragipozori{ni ot~e, od ove godine podeliti nadva dela. To je opet, razume}ete Vi todobro, ona srpska ve~na osobina da je sveu tu|oj avliji bolje, ili lo{ije, mo`da, no, usvakom slu~aju, treba ga zatrti, da nesmeta! I tako, od ove zna~ajne godine, ukojoj sabiramo ve} vek i {ezdeset godinaotkad Vas nema, Kragujevac,Teatropolis,igra}e srpsko pozorje tako da ga se ni Vi,ni oni ne postide!

I na koncu: metnuta u priliku da, uokolnostima koje Vam navedoh, izaberemsedam predstava koje }e zapo~eti nekunovu eru u trajanju Joakim festa / MiSrbi, ta~no velite, uvek ne{to zapo~inje-mo, ne damo da traje i da se razvija/, od-lu~ujem da ovu, 2007. godinu, se}aju}i seVas, posvetim srpskim spisateljima injihovim dramskim ~edima, sve u nadida }e to dati neku sliku na{eg roda,onakvog kakvi smo uistinu.

Pre nego {to predam Va{em praved-nom sudu predstave koje sam izabrala,da dodam samo kratko opravdanje:htedoh ovim izborom da na~inim rez krozvertikalu dramskog stvaranja sad i ovde.Htedoh da svako od ovih uprizorenijapoka`e po jednu od na{ih divnih, istra{nih osobina.

1. Milo{ Crnjanski: ”Seobe”. Drama-tizacija Aleksandar Sa{a Petrovi},adaptacija i re`ija Pjer Valter Polic.Knja`evsko srpski teatar, Kragujevac

Postoji li nacija sklonija krstarenjupo svojoj istoriji, svojoj du{i, svojoj sudbi-ni?! Ima li veka koji je, kao dvadeseti,doveo do mu~eni{tva srpske seobe? Nije lisimbol to {to neki drugi ljudi, sa drugogkraja sveta, sa drugom istorijom idruga~ijom sudbinom pri~aju ovu pri~u?Ho}emo li se oglednuti u njoj?

2. Dragan Nikoli}: ”Transilvanija”.Re`ija Milan Karad`i}. Beogradskodramsko pozori{te

Ako revolucije jedu svoju decu, ondata deca produ`avaju da `ive s one strane`ivota, ali ne i u smrti. Tranzicija, koja jepojela dobar deo na{ih `ivota, pojela jeponajbolje, ponajspretnije, no, ne ponaj-moralnije. Kao vampiri, u ovoj ”Prvojsrpskoj vestern komediji”, pojavljuju seoni koje vi|amo u `ivotu. Vide}emo kakose, od ~ega i na ~emu mo`e `iveti. Apre`iveti? Nije dokazano.

3. Laza Lazarevi}: ”[vabica”. Dra-matizacija i re`ija Miroslav Benka.Narodno pozori{te Ni{

U godini svog ogromnog jubileja, stodvadesetoj sezoni Narodnog pozori{ta uNi{u, Miroslav Benka ~ita ”[vabicu” kaoanamnezu onog najskrivenijeg u tradi-cionalnom nacionalnom bi}u, onog {to jes one strane svake ksenofobije i mr`njeDrugoga. To je ukorenjeni, atavisti~kistrah ovda{njeg ~oveka da on sam nijedovoljno dobar svetu, ni onima koji iznjega dolaze. Nije li to put kojim narodinestaju u istoriji, na~in da se utope udruge, a ne postanu oni drugi, no presta-ju da budu oni sami? Pruga iz Benkinepredstave vodi pravo u srce srpskog tea-tra. Opasan, a ipak lekovit put.

4. Du{an Spasojevi}: ”Odumiranje”.Reditelj Egon Savin. Atelje 212, Beograd

Ovom naslovu nije potrebno obja-{njenje. Jedna ku}a u srpskom selu seuru{ava iznutra, u vezama koje ~ine po-rodicom razli~ite ljude. Ljubav i mr`njasu, izgleda mi najednom, samo dvedefinicije istog bola. To je pravi dramskikonflikt Spasojevi}evog teksta. Bol ibolest. Pozori{ni simbol, najplemenitijevrste, iz nekih najdavnijih se}anja ovognaroda dolazi iz pera najmla|ih.

5. Branislav Nu{i}: ”Gospo|a mini-starka”, reditelj Milica Kralj, Narodnopozori{te Banja Luka

A onda, i da se nasmejemo na{imnaravima! @ivka Popovi} postala mini-starka, pa ho}e da i`ivi taj ose}aj odmah,iz sve snage! [ta je to Nu{i} smatraosamom su{tinom srpskog karakternogkoda? Da se iz svake situacije {to vi{eprofitira za sebe samog? Ba{ aktuelno!Svetlana Bojkovi}, kao Gospo|a mini-starka, pokazala je koliko su pomenuteosobine `ive i stvarne.

6. Predrag Peri{i}: ”Heroji”, rediteljSlavenko Saletovi}, Pozori{te na Terazi-jama, Beograd

Ovo je tle gde se ukr{taju kulture iemocije. Zatvorite o~i, i ve} ste u tu|ojmetafori - druge nacije, druge kulture,drugog verovanja. Ako istorijske okol-nosti u~ine otvaranje karata Novog svet-skog poretka grotesknim, ko se gdena{ao, mora i da se slo`i s tim. Je li topoznata srpska sloga? Slu~aj? Komedi-ja?

7. Neboj{a Rom~evi}:”Brod ljubavi”,reditelj Darko Baji}. Zvezdara teatar,Beograd

Na samom kraju Joakim festa 2007.,groteska o jednom zaljuljanom, izgub-ljenom na pu~ini, posva|anom, perverti-ranom, ispolitizovanom brodu jedne dr-`ave koja se, kao u Kusturicinom filmu,otka~ila od kopna obi~nih i normalnih izaplovila svojim putem. Zvezde srpskogglumi{ta u tragikomi~noj pri~i. Hajde daizme{amo `anrove, kako smo izme{alitradicionalne vrednosti u na{im `ivoti-ma. Pa {ta ostane!

8. U ~ast pobednika: Du{an Kova-~evi}: ”Urnebesna tragedija”. RediteljDragan Jakovljevi}, Teatar iz Pite{tija,Rumunija

U panoptikumu na{ih naravi, dragigospodine Vuji}u, nedostaju mi jo{ ”De-lirijum tremens” pisca i reditelja GoranaMarkovi}a, pri~a o na{em shvatanjuIstine i Umetnosti. Pa i Razuma, kaotakvog. Zatim, ”Disharmonija” SanjeDomazet, u re`iji Neboj{e Bradi}a, poets-ki komad o ukletom pesniku VladislavuPetkovi}u Disu, kao oda na{oj uzaludnojdarovitosti, obe predstave iz Beogradskogdramskog pozori{ta, kao i mjuzikl ”Go-lje” Ivane Dimi}, iz Pozori{ta na Terazi-jama. Sam naslov kazuje za{to. Skre}emVam pa`nju, kao kolegi i velikom za-ljubljeniku u teatar, da su dve Sterijine”Pokondirene tikve” danas u srpskompozori{tu veoma zanimljive: ”Pokondire-na tikva” beogradskog Narodnog pozo-ri{ta i isti taj tekst Pozori{ta u Kikindi.Svaki na svoj na~in, reditelj Jago{Markovi} i Marko Manojlovi}, uozbilju-ju Feminu pokondirenost na savremen,bolan na~in.

Nema Vam, po{tovani i ponovo me|unama gospodine direktore Knja`evskosrpskog teatra u Kragujevcu, vi{e ~istihdramskih `anrova. Ali, tome ste nas,

upravo, Vi nau~ili svojim posrbama! Paeto, Va{oj visokoj pa`nji preporu~ujemovaj izbor iz srpskih dramskih tekstova,uveravaju}i Vas, i na{e gledaoce, da je to{iroko polje koje treba istra`ivati, nego-vati i - voleti!

Ta ljubav, ta strast ~ine teatarvelikim. Neka on to i bude!

12. april 2007.Beograd

PLEMENITE OBMANE

Premijerno izvo|enje komada ”Kardanus”, dramskog prvenca Gorana Ibraj-tera, u re`iji Ljuboslava Majere, u`i~ka publika je nagradila velikim aplauzom,pa su joj se, osim glumaca na bis, poklonili pisac i reditelj. Majera je i autorzanimljive minimalisti~ke scenografije, Sne`ana Kova~evi} je osmislila odli~nekostime, a Miroljub Aran|elovi}-Rasinski muzi~ki je obojio komad. Asistentreditelja je u`i~ki glumac Vladimir Kur~ubi}.

Pri~u sme{tenu u doba renesanse, najve}e tranzicije u Evropi, Ibrajter jenapisao tako da se ona ti~e i nas. To nije u~inio plakatski niti dnevno-politi~ki,ve} sofisticirano, slu`e}i se tananim humorom, prizivaju}i povratak univerzal-nim ljudskim vrednostima. Tekst koji je svojevrsna saga o etici i smislu ljudskosti,sa rezimeom u ~injenici da je odgovornost pojedinca temelj humanog dru{tva,Majera je iscenirao pa`ljivo, mirno, skoro setno, po{tuju}i tekst, nude}i komad na”drugu loptu”. Majstorski vode}i ”bitke” izme|u racionalnog i emocionalnog u~oveku, kao dve ravnopravne odrednice ljudskosti, u kojima etika naj~e{}e izgu-bi rat, uspeo je da na~ini komad koji nema nijednu primesu sve prisutnijepozori{no-banalne estetike o na{oj svakodnevici, a ipak joj se itekako pribli`io.Reklo bi se da je dodirnuo njen epicentar.

”Ako nema Boga, nema ni greha, pa ni odgovornosti”, ka`e glavni likKardanus, istorijska li~nost, lekar, nau~nik, astrolog, povremeno ludak, ali i jo{mnogo toga. On obmanjuje, prisvaja i pod svojim imenom objavljuje otkri}aLeonarda Da Vin~ija i drugih nau~nika, ali to, kako ka`e, ~ini u ime dobrobiti~ove~anstva, zna~i iz ”plemenitih pobuda”. Koliko puta smo bili svedoci ovakvere~enice? Koliko puta smo poverovali da za na{e dobro, drugome treba u~initizlo?

Lik Kardanusa, gluma~ki veoma zahtevnog, odli~no je odigrao SlobodanLjubi~i}, prvak drame u`i~kog ansambla. On je uspeo da kombinacijom izmeneglasa i pokretom, do~ara vi{eslojnost i komplikovanost Kardanusa, njegoveemotivne i eti~ke razvaline.

Slu`e}i se bogatim gluma~kim iskustvom, Ljubi~i} je sve vreme biogluma~ka ”kardanska osovina”, koja je pokretala veoma dobru energiju i kolek-tivnu igru. Tanja Jovanovi} je {armantno ponudila lik njegove supruge Lucije, ai ostali glumci dokazali su zna~aj kolektivnog gluma~kog rada: Vahidin Preli}(Aldo), Goran [maki} (Albert Tadesko), Svetislav Jelisav~i} (Luka), Igor Borojevi}(kardinal Del Monte), Mom~ilo Muri} (tamni~ar), Ivana Pavi}evi} (slu{kinja),Vladimir Kur~ubi} (Leonardo Da Vin~i) i Nemanja Jovanovi} (Tartalja).

Komad bi bio efektniji da su pojedine gluma~e replike bile razgovetnije i da suse bolje ~le, a dobrom u~nku ansambla doprinelo bi, mo`a, jasnije isticanjeduhovite potke samog teksta. Kako posle zaslu`eog aplauza na premijeri, slede idruga izvodjenja, sigurno }e ona biti dodatni motiv u`i~kom ansamblu da svojuigru u~ini jo{ uigranijom i efektnijom.

Nenad Kova~evi}

SELEKCIJA ZAJOAKIM FEST 2007.KNJA@EVSKOSRPSKI TEATAR,KRAGUJEVAC

Dragana Bo{kovi}

PREMIJERA

BBrroodd lljjuubbaavvii

KKaarrddaannuuss

Page 5: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

LUDUS 1445

Festivali

”Uskoro }e prole}e, blago svima zakoje je to va`no”, stihovi su Du{kaRadovi}a, kojima je pozori{te koje nosinjegovo ime zapo~elo najlep{e godi{njedoba. Ovo prole}e u Radovi}u posebno jeva`no jer je premijerno izveden prvilutkarski mjuzikl, a ansambl jedne odnajboljih predstava poslednjih sezona uBeogradu - Okamenjenog princa -imaoje dansku turneju.

Planetu specijaliteta napisala jeJelena Mijovi}, a re`irala Alisa Sto-janovi}. Autorka je razma{tala pri~u naosnovu stihova Du{ka Radovi}a o radoz-naloj vilju{ci koja se nagla preko stola ipala. Tako, glavna junakinja ovog mju-zikla, Vilju{ka Rada iz Vrnja~ke Banje,kre}e u svoju svetsku avanturu. U roadmovie maniru, Rada sti`e do Italije,Austrije, [panije, Francuske, Maroka,Indije, Kine, Japan, Meksika, Amerike,[vajcarske... U svakoj zemlji upoznajenacionalna jela, i susre}e se sa raznimkuhinjskim posu|em. Otkriva zemlje gdeni nema vilju{ki. Putuju}i, ona upoznajesvet koji nije ni naslu}ivala dok je visilau svojoj kuhinji. Upoznala je mnoge, sanekima se sprijateljila, sa nekima ne,u`ivala je ali i patila za svojim Tupim(no`em) u Vrnja~koj Banji. I oboga}enaraznim iskustvima, ipak se slo`ila da”Svuda po|i, ku}i do|i”. Glavnu ulogutuma~i Nata{a Markovi}, koja se izdva-jala od svojih kolega jer je gluma~kimizrazom pratila svoju lutku. Izvedbukrase fantasti~ne lutke koje je uradioDarko Nedeljkovi}.

Okamenjeni princ Heninga Mankelau re`iji Marka van der Veldena, po mno-gome je specifi~na predstava - namenje-na je mladoj publici za koju dugo nisupravljene predstave, tretira vrlo te`akproblem zapu{tenog deteta koje usledroditeljskog nemara psihi~ki oboli, kao i

izvanrednom glumom Ivana Tomi}a iGorana Jevti}a. Ova predstava ve} du`iperiod predstavlja na{u zemlju i na{teatar u najboljem mogu}em svetlu.Igrana je na nekoliko me|unarodnihfestivala, nagra|ivana je u zemlji i inos-transtvu. Sada se predstavila u Danskoj,zemlji koja je poznata po veomaozbiljnom pozori{tu za decu i mlade.Prvi nastup bio je u mestu Viborg, naseveru Danske. Na ovom, 37. nacio-nalnom festivalu za decu i mlade, koji seodr`ava u organizaciji Teatercentrum-a,i to svake godine u aprilu, ali u drugomgradu, predstavilo se oko stotinak teatrasa 150 naslova i oko 500 izvo|enja. Sveto samo za nedelju dana! Uprkos velikombroju predstava, ”Okamenjenom princu”je pripala posebna pa`nja, jer je posleizvo|enja, koje je pro{lo veoma zapa`enou prisustvu mnogobrojnih inostranihgostiju iz Japana, Koreje, Rusije, Ame-rike, Turske, skandinavskih zemalja pasve do Burkine Faso, odr`ana platforma~ija je tema bazirana na modelu ovedansko-srpske saradnje (predstava jenastala kao koprodukcija danskih tea-tara Corona La Balance i Teatra Lampe iPozori{ta lutaka ”Pinokio” i ”Rado-vi}a”). Uspostavljeni su dragoceni kon-takti kao i dogovori o potencijalnimgostovanjima u Finskoj, Islandu i Rusiji.

Samo koji dan kasnije, ansambl sepreselio u Kopenhagen na prvi me|unar-odni festival za decu i mlade - Spring fe-stival, koji je organizovalo nacionalnopozori{te Corona La Balance. Pored srp-ske predstave, publika je imala prilike davidi i Italijane, Nemce, [pance, Hrvate, inaravno, Dance. Predstava je izvedenadva puta, i, tako|e, veoma zapa`eno pro-{la. Zanimljivo je da je ovog puta poredstru~ne publike, i dela dijaspore, u publi-ci bilo i danskih tinejd`era koji su pomno

pratili predstavu, iako je igrana na srp-skom jeziku. Zna~ajno je i da je ”Oka-menjeni princ”, po mi{ljenju autora teks-ta, bio po kvalitetu iznad ostalih predsta-va, najpre po gluma~kom ume}u i,neizbe`no, po tematici kojom se bavi. Ve-}ina predstava je uglavnom bazirana natelesnom, na plesu koji prati nekakvapri~a, ili su, pak, neverbalne. Zapa`enasu bila izvo|enja italijanskog teatraRomanza D´Infanzia predstave ”Pri~a odetinjstvu”, u kojoj dvoje glumaca-ple-sa~a govore o bratu i sestri koje roditeljirazdvoje, kao i hrvatskog pozori{ta ”Ma-la scena” komada ”Padobranci” u kojemse, opet, glumci-plesa~i bave temomletenja i padanja. Rezultat gostovanja”Radovi}a” u Kopenhagenu je potencijal-no gostovanje na madridskom festivaluza decu i mlade.

Aleksandra Jak{i}

PROLE]E U RADOVI]U

Teze o organizacijiU pogledu programske koncepcije,

jagodinski festival ”Dani komedije” jeizvesno najprofilisaniji festival u zemlji, iu tom smislu je sasvim jedinstven. Sadruge strane, iako je organizacija festi-vala ove godine bila sasvim dobra, pred-sednik Upravnog odbora festivala, Dobri-ca Mili}evi} smatra da je krajnje vremeza redefinisanje njegove organizacije, usmislu toga da Jagodina treba da dobijejednu profesionalnu kulturnu instituciju,koja bi bila baza ”Dana komedije”,odnosno, da festival bude organizovankao, na primer, Sterijino pozorje. Mi-li}evi} smatra da bi tokom cele godinetrebalo raditi na pripremi ovog festivala,odnosno, isti~e da dr`avni festival nemo`e da se sprema dva meseca, kao {to jeto ove godine bio slu~aj. Mili}evi} smatrada bi u budu}nosti profesionalno radnomesto trebalo da ima direktor festivala isekretar.

Ovogodi{nji festival ”Dani komedije”je ko{tao oko tri i po miliona dinara.Ministarstvo kulture je odvojilo 1,5miliona dinara, SO Jagodina je izdvojilaoko milion dinara, sponzori su uplatilioko 300000 dinara, dok je od ulaznicasakupljeno oko 400000 dinara.

Ove godine, zbog skromnosti bud`etafestivala, nije realizovan konkurs za

najbolji savremeni doma}i komediografs-ki tekst. Iz istog razloga, prate}i programfestivala, koji je ranijih godina bio bogat irazvijen u razli~itim segmentima, ovegodine je u velikoj meri bio redukovan.

60 godinapostojanjagradskog pozori{tau Jagodini

Osme ve~eri 36. festivala ”Dani ko-medije”, van konkurencije za nagrade,izvedena je predstava ”[ljiva”, prematekstu Pe|e Trajkovi}a, u re`iji VelimiraMitrovi}a, a u izvo|enju gradskog pozo-ri{ta iz Jagodine, ~iji je ansambl pokazaoozbiljne izvo|a~ke kvalitete. Tekst je naDanima komedije 2006. godine dobionagradu za najbolji savremeni komedio-grafski tekst. Svedeno re`irana, predsta-va ”[ljiva” na zanimljiv na~in predstav-lja fragmente iz srpske istorije, koju netretira kao nedodirljivu i grandioznu, ve}je dosledno demistifikuje i duhovito,kriti~ki predstavlja.

U okviru 36. festivala ”Dani komedi-je”, proslavljen je jubilej povodom 60godina postojanja gradskog pozori{ta uJagodini, i tim povodom je otvorena

izlo`ba fotografija, kao deo prate}egprograma Festivala.

Po~eci pozori{nog `ivota u Jagodinizabele`eni su 1859. godine, kada jeosnovana jagodinska diletantskadru`ina. U narednih pedesetak godina uJagodini su delovale mnoge pozori{negrupe, sve su bile kratkog veka, a ~estosu gostovale tada vrlo aktivne putuju}epozori{ne dru`ine. 1944. godine je osno-vano prvo profesionalno pozori{te uJagodini, sa glumcima iz Beograda, kojeje radilo {est meseci. 1947. godine seosniva Gradsko amatersko pozori{te,spajanjem Omladinskog, Sindikalnog iInvalidskog pozori{ta. Op{tinskimbud`etom za 1952. godinu predvi|ena suodre|ena sredstva za aktivnost pozori{ta{to omogu}ava da pozori{te deluje kaopoluprofesionalno. 1953. godine polupro-fesionalno pozori{te prerasta zvani~no uprofesionalno Gradsko narodnopozori{te, da bi u narednih nekolikogodina opet postalo amatersko pozori{te.Zatim je bilo i perioda kada pozori{teuop{te nije radilo. Od 1975. godinepozori{te radi u kontinuitetu. 2005.godine SO Jagodina postaje osniva~ Grad-skog pozori{ta, i ono trenutno funk-cioni{e kao poluprofesionalno.

U okviru ovogodi{njih ”Danakomedije”, u prostorijama ”Radio Gonga”odr`an je i okrugli sto sa temom ”60

godina pozori{ta u Jagodini - kakodalje?”. Jedna od glavnih tema razgovorabila je transformacija organizacije pozo-ri{ta, kao i budu}i planovi. Aktuelniupravnik Gradskog pozori{ta u Jagodini,Vladimir Jovanovi}, napomenuo je da jecilj uprave da pozori{te postane profe-sionalno, ~emu se, po njegovom mi{ljen-ju, ansambl u velikoj meri pribli`io.Jovanovi} je takodje istakao da je u tomsmislu va`no {to je utvr|en repertoarpozori{ta. Svakog utorka se na sceniKulturnog centra igra predstava. Tako|e,iniciran je i projekat ”Nedeljom u 10”,~iji je cilj da preraste u stalno igranjepredstava za decu.

Teatrolog Dejan Pen~i} Poljanski jena ovom okruglom stolu rekao dapozori{tu u Jagodini za model mo`e daposlu`i kikindsko pozori{te, koje je, kao ipozori{ta u Kraljevu i Vranju ponovoprofesionalizovano. Poljanski tako|esmatra da budu}e profesionalno pozo-ri{te u Jagodini treba da bude medijatorpozori{nog `ivota u gradu, {to zna~i da biljudi koji rade u pozori{tu trebalo dapreuzumu kompletnu organizaciju ”Da-na komedije”, koju danas ina~e obavljajuljudi zaposleni u Op{tini.

Dobrica Mili}evi} smatra da sunekada{nji oblici funkcionisanja profe-sionalnog pozori{ta danas prevazi|eni ineprihvatljivi, odnosno da glumci trebada se okupljaju oko projekta, i da je u tomna~inu organizacije budu}nost pozori{tau Jagodini. Mili}evi} je tako|e napome-nuo da je zna~ajno to {to je lokalna vlastvrlo raspolo`ena da omogu}i formiranjeprofesionalnog pozori{ta.

Ana Tasi}

'DANI KOMEDIJE' U JAGODINI

KKoonnssuullttaacciijjee ssaa rreeddiitteelljjeemm pprreedd iizzvvoo||eennjjee

PPllaanneettaa ssppeecciijjaalliittiieettaa ((FFoottoo::\\oorr||ee TToommii}}))

DESETAR I OSTALI

U Novosadskom pozori{tu-/Ujvideki sinhaz premijerno je 26.aprila izvedena predstava ”Desetari ostali” Imrea Dobozija i KaroljaKorognaija, u re`iji Ferenca Lav-roa.

Imre Dobozi je poznati pisac uMa|arskoj, a delo ”Desetar i ostali”je prvo napisao kao roman, a1965.god. je napisao i scenario zaistoimeni film koji je postao vrlopopularan. Publika novosadskogpozori{ta je gledala predstavu poscenskoj adaptaciji glumca ireditelja iz Ma|arske Karolja Koro-gnaija.

Komad se doga|a u vreme Dru-gog svetskog rata i govori o tomekako se ljudi snalaze i kako pre-`ivljavaju odre|ene situacije. Pore~ima [andora Lasla, upravnikaovog pozori{ta i glumca u predstavi,komad opisuje veoma sli~nu situ-aciju kroz koju smo mi pro{li tokombombardovanja. Njegov utisak jeda ovaj komad vi{e govori o na{emiskustvu, nego o onom u vremeDrugog svetskog rata.

Interesantno je da u predstaviglume mu{karci, osim Agote Ferenc(Sa{a), koja, dodu{e, igra lik mu-{karca sve dok se to ne razotkrije.

M.J.

PREMIJERE

Page 6: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

6

Iz Vojvodine

LUDUS 144Lu

IDEOLO[KA[IZOFRENIJA

UJVIDEKI SINHAZ: ”ISTORIJA

KOMUNIZMA”

- Ovo je ansambl predstava, sa velikimbrojem glumaca od kojih svaki ima ozbiljan islo`en zadatak na sceni, ka`e Laslo [andor,direktor Novosadskog pozori{ta. Pri sastav-ljanju repertoara mi uvek biramo takvekomade u kojima glumac mo`e da se poka`e -ne jedan, nego ceo ansambl. - Rumunski pisacMatej Vi{njek je dramsku situaciju pogodnuza potresni i upozoravaju}i prikaz istorijekomunizma prona{ao u paviljonu za du{evne bolesnike, a postavka rediteljkeAnke Bradu, go{}e iz Rumunije, do~arala je tu ideolo{ku {izofreniju s velikomenergijom, u slo`nom, inspirativnom i predanom radu sa na{im glumcima. Re~je o postavci slo`enih zahteva, posebno zato {to se predstava u drugom ~inu sascene seli, zajedno s publikom, u drugi prostor gde glumci igraju izme{ani sagledaocima.

O rediteljki Anki Bradu ka`e da ju je upoznao pre nekoliko godina u Vespre-mu u Ma|arskoj gde je re`irala jednu predstavu. - Odmah sam znao da je ona zana{e pozori{te - uzbudljiva i interesantna ne samo kao reditelj, nego i kao osoba,i nadam se da }emo jo{ sara|ivati.

Silvija Kri`an, festivalska nagrada za ulogu Ka}e Jezove:-Ka}a Jezova, koju igram u predstavi ”Istorija komunizma”, mi je veoma,

veoma draga. Draga mi je i ova predstava, kao {to nikada ne}u zaboraviti atmo-sferu, poverenje i saradnju sa rediteljkom Anom Bradu. Uspela je iz svakoga odnas da izvu~e ono najbolje. ^ula sam i komentare da smo gluma~ki ”nadigrali”tekst. To je lep kompliment za sve kolege, ali ja smatram da je, pre svega, tekstinspirisao Anu Bradu, a ona nas, glumce...

Lj.B.

KOD CIGANKIU VR[CU

Povodom stogodi{njice ro|enjapoznatog rumunskog i svetskogknji`evnika Mir~e Elijadea(Bukure{t, 1907 - ^ikago, 1986)Scena profesionalnog pozori{ta narumunskom u Vojvodini koja radipri vr{a~kom NP, Sterija, prikazalaje njegovu dramatizovanu novelu”Kod ciganki”, u re`iji ZoranaCvetkovi}a. Reditelj je ove}u proznucelinu (prepunu elemenatafantastike i irealnosti) prilagodiopotrebama teatra, jasno je profilisaoglavne i epizodne uloge i svemu daologi~no osmi{ljen epilog.

Radnju, lociranu u Bukure{tu~etrdesetih godina pro{log veka,podigao je na atemporalni nivo,na~iniv{i od nje teatarsku pri~uuniverzalne orijentacije i tenzije.Posebno impresionira kraj drame,kada njen glavni junak Gavrilesku,koji je izgubljen u vremenu, uspevada prona|e svoju mladala~kuljubav Hildegard i s njom se zaputiu nove, ~udesne svetove o kojima suoboje dugo ma{tali.

Zahvaljuju}i iskusnomscenografu @ivojinu Markovi}upublika, uz tek nekoliko jednos-tavnih rekvizita, uspevao da sagle-da atmosferu snovi|enja, irealnostii fantastike. Do`ivljaj dopunjujukostimi Olivere Mihajlovski,muzi~ke numere koje je odabraoJon Ardeljan, kao i video projekcijeSlobodana @ivkovi}a.

U nevelikom ansambluglumaca glavni lik, nastavnikamuzike Gavrileskua, igra An|elRababok, dok je mlada glumicaOtilija Peskariju nastupila ~ak upet uloga!

U ostalim ulogama pojavili suse: Jonel Ku|ija, Danijela Dulu`,Mir~e Omoran, Marina Rakitovan iSamanta Bere{.

M.J.

GLEMBAJ -VARIJACIJE I BRAVURE

OLIVERA \OR\EVI],UMETNI^KI DIREKTOR SRPSKE DRAMENARODNOG POZORI[TA SUBOTICA

- Predstava ”Fritzspiel” bila je moja prva premijera namestu umetni~kog direktora srpske Drame u Subotici, ka`eOlivera \or|evi}, koja ovu funkciju obavlja od septembrapro{le godine. To je bila i praizvedba u Srbiji drame hr-vatskog pisca Borisa Senkera, koja je u Zagrebu, 2002/03.ka`u, bila hit sezone.

- Boris Senker je bio profesor reditelja Roberta Raponjekoji je kod nas postavio taj komad, a ”Fritzspiel” je nastaokao plod istra`iva~kog rada tokom jedne dramske radionice,pri~a na{a sagovornica. Re~ je o dobro poznatim Krle`inimzapletima u ”Gospodi Glembajevima” - Krle`u su ina~e zvaliFric, pa otuda i naziv dela, jer je ”{pil” na nema~kom igra.Te iste zaplete Senker i Raponja postavljaju na razli~itena~ine, od manira anti~ke drame do Pine Bau{. S jednestrane, to je oma` Krle`i, ali tako|e i prilika da se malonasmejemo poznatom piscu, a i sopstvenim pozori{nim”doktrinama”, pa i stereotipima. Predstava je ina~e pri-premljena samo za mesec i jedan dan, pa ipak je, vrlo dobrouigrana, sa finim gluma~kim re{enjima. Na{a publika uSubotici ju je odli~no prihvatila. Ne samo zato {to i ovdedobro poznaju Krle`ino delo i {to se reditelj njime takoduhovito poigrava, nego i zato {to je ”Fritzspiel” zapravo ivrlo edukativna predstava, pa je i gimnazijalci rado gledju - kako zbog upoznavanja s Krle`om, tako i zbog upoznavanja sarazli~itim pozori{nim stilovima. Valjda zato smo i u Osjeku, na ”Krle`inim danima”, gde smo tako|e gostovali sa ”Fric{pilom”- do`iveli prave ovacije.

Lj.B.

KAKVALJUBAVTREBA DABUDE

MILO[ JAGODI],REDITELJPREDSTAVE”ZA^ARANAPAHULJICA”NOVOSADSKOGPOZORI[TAMLADIH

- ”Za~arana pa-huljica” je prva pred-stava koju sam jaikada radio za decu,ka`e Milo{ Jagodi},reditelj predstave no-vosadskog Pozori{tamladih, koja je pomi{ljenju `irija najbolja u selekciji predstava za decu.

- Prvobitno smo je radili namenski, deci za novogodi{nje praznike, ali je njenuspeh kod mlade publike naveo Pozori{te mladih da je potom, u potpuno obnov-ljenom dekoru, uvrsti i u redovan repertoar. Ona je ra|ena za mla|i {kolskiuzrast, pre svega jer ima de~je naivan, bajkoviti zaplet.... Poku{ao sam da pred-stava bude duhovita i deci sme{na, ali da ima i tu de~je romanti~nu crtu, poetskisloj: kako deca zami{ljaju da izgleda prvi poljubac, kako ona zami{ljaju ljubav -i kakva ljubav doista treba i da bude... Radio sam sa glumcima kakve odavnonisam imao. Tokom radnog procesa delili smo onu ~udesnu me|usobnu veru -bez koje i nema pozori{ta - tako da se stvarala~ki rad pretvorio u trajno pri-jateljstvo.

Lj.Bailovi}

SSiillvviijjaa KKrrii`̀aann,, gglluummaa~~kkaa nnaaggrraaddaa zzaaKKaa}}uu uu ””IIssttoorriijjii kkoommuunniizzmmaa””

PREMIJERA

DUG ISTRA@IVA^KI RAD

PETER FEKETE, REDITELJ PREDSTAVE

”EMA”

Peter Fekete, reditelj koji `ivi i radi narelaciji Engleska - Ma|arska, dobio je nagraduza rediteljsku postavku ”Eme”, predstavera|ene prema motivima novele Geze ^ata,jednog od najupe~atljivijih pisaca ma|arskebeletristike, za koju je dogradio sinopsis.

- Godinu dana smo radili ”Emu”, prvo veoma detaljno analizirali, pojedi-na~no i timski. Ovoj postavci je prethodio dug period i{~itavanja, tra`enja re{enjaza pojedine scene i radnje... Svaki glumac je dobio prostor za sopstvenu kreacijui zato je izbegnut stereotip. Cilj nam je bio da poka`emo kako odsustvo ljubavi,pa`nje i razumevanja prema deci mo`e da donese pogubne posledice. Imam decuod sedamnaest i osamnaest godina koji odrastaju suo~eni sa alkoholizmom svojegeneracije, drogom, svekolikom zavisno{}u...

- Tokom pripremanja predstave poku{ali smo da otkrijemo da li Ema imaveze sa ^atovom suprugom Olgom. Neka do sada neobjavljena pisma potvr|ujutakvu paralelu. Istra`ivali smo dugo i iscrpno. Uop{te, u nastanku teksta ira|anju predstave mnogo su pomogli, uz uigrani i veoma kreativan ansamblDrame na ma|arskom suboti~kog teatra, i dramaturg Rozalija Ber{}anski Boro{.I muzika za predstavu ima zanimljivu predistoriju. U emisji na ma|arskoj tele-viziji ~uo sam mladu i talentovanu peva~icu Anite Homai, a nakon sto smo seupoznali, ansambl ”Borago” se odazvao pozivu da komponuje muziku za ovupredstavu. Potom je svemu tome ~uveni violinista Lajko Feliks dodao onaj”emotivni bol” koji karakteri{e ^atov svet. Mnogo je pomogao ma{toviti autorscenografije Adam Horga{ iz Budimpe{te, kostimografija Viktorije Kresanko,Dene{ Debrei kao koreograf i, naravno, Atila Seke, kao asistent re`ije...

Na pro{logodi{njem Festivalu profesionalnih pozori{ta Vojvodine Peter Feketeje vodio gluma~ku radionicu gde je, kako ka`e, imao priliku da upozna talenat iistra`iva~ke porive vojvo|anskih mladih glumaca.

Lj.B.

NAGRADE 57. FESTIVALA PROFESIONALNIH POZORI[TA VOJVODINENa 57. festivalu profesionalnih

pozori{ta Vojvodine, odr`anom od 16. do22. aprila u Narodnom pozori{tu ”To{aJovanovi}” u Zrenjaninu, predstava”Istorija komunizma (prepri~ana du{e-vnim bolesnicima)” Mateja Vi{njeka ure`iji Anke Bradu i izvo|enju Novosad-skog pozori{ta/Ujvideki sinhaza, pro-gla{ena je za najbolju u celini.

^etiri ravnopravne gluma~ke na-grade dobili su: Aron Bala` za uloguStomila u predstavi ”Tango” pozori{ta”Kostolanji De`e” iz Subotice; Silvija

Kri`an za ulogu Ka}e Jezove u predstavi”Istorija komunizma” Novosadskog po-zori{ta/Ujvideki sinhaza; i Suzana Vu-kovi} (Barunica) i Jovan Ristovski(Glembaj) u predstavi ”Fritzspiel” Narod-nog pozori{ta/Narodnog kazali{ta/Nepszinhaza iz Subotice.

Nagrada za najbolju re`iju dodeljenaje Peteru Feketeu za predstavu ”Ema”Geze ^ata, u izvo|enju Drame na ma-|arskom jeziku Narodnog pozori{ta/Narodnog kazali{ta/ Nepszinhaza izSubotice. U ovoj predstavi nagra|ena je i

scenografija autora Black Point Arta iPetera Horga{a.

Specijalnu nagradu za predstavu ucelini ”Fritzspiel” Borisa Senkera, ure`iji Roberta Raponje dobila je Dramana srpskom jeziku Narodnog pozori{ta/Narodnog kazali{ta/ Nepsinhaza izSubotice.

Erika Janovi~ je nagra|ena zanajbolji kostim u predstavi ”Vila Jelena iAr|el” De~jeg pozori{ta/ Dje~jeg kaza-li{ta /\ermeksinhaza iz Subotice. U ovojpredstavi nagra|ena je i muzika ArpadaBako{a.

Nagrada ”Tihomir Ma~kovi}” zasavremenu kreaciju lutaka, odnosnopromovisanje univerzalnog jezika po-zori{nih znakova dodeljena je JeleniMili} - Zlatkovi} za predstavu ”Korak pokorak” Narodnog pozori{ta ”To{a Jo-vanovi}”” iz Zrenjanina.

Najboljom predstavom za decu pro-gla{ena je ”Za~arana pahuljica” TodeNikoleti}a, u re`iji Milo{a Jagodi}a, iizvo|enju Pozori{ta mladihiz Novog Sada.

M.J.

PPeetteerr FFeekkeettee

OOlliivveerraa \\oorr||eevvii}}

MMiilloo{{ JJaaggooddii}}

Page 7: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

LUDUS 1447

Intervju

kreativne mo}i, uvek na|e pravovremenii najofucaniji izgovor.

Tvoj ”Per Gint”, ”Ru`enje naroda udva dela” i ”Afera nedu`ne Anabele”,potresna su svedo~anstva o na{oj pro-{losti ~ije smo posledice snosili i de-vedesetih. To su neki tvoji obra~uni sakolektivnom pro{lo{}u i njenim obmana-ma... Da li je tvoja predstava po dramiMaje Pelevi} neka vrsta zaloga zabudu}nost?

Predstave koje ste pobrojali, zajednosa, recimo, ”Opsadom crkve SvetogSpasa”, bavile su se analizom velikih inesre}nih doga|aja koji su nas, kaonarod, odveli na stranputicu istorije. Tegodine epskih doga|aja i brojeva: dvamiliona Srba na Gazimestanu, stotinehiljada izbeglica iz Krajine, na hiljadeljudi pobijenih u Srebrenici, i tako dalje,ostavile su pusto{ u na{im `ivotima inapravile od na{eg se}anja smetli{tenesre}nih doga|aja. Naravno, velike ko-lektivne nesre}e ostavljaju za sobommno{tvo intimnih drama. Jedan sistemvrednosti je sru{en. Drugi ne postoji.Nema ideala. Nema nade. U takvomsvetu roditelja na prinudnim odmorima,dece koju je odgajala ulica, dru{tva kojeje jednu {arenu la`u zamenilo drugom,kre}u se junaci komada najnovijegeneracije na{ih dramati~ara. Stasala jejo{ jedna, ko zna ve} koja, ”izgubljenageneracija”, generacija koja }e svoje `i-vote morati da uobli~ava ra{~i{}avaju}i|ubri{te istorije koje su joj drugi survalina glavu.

Bave}i se njihovim komadima, kao{to su ”Poslednja smrt Frenkija Suzice” uSomboru ili ”Ja ili neko drugi” u NovomSadu, ja se, nakon svih onih godina bav-ljenja uzrokom zla koje nas je sna{lo,bavim posledicama te stihije na na{e `i-vote, a te posledice nigde nisu tako stra-{ne i tako vidljive nego u, {to bi klasicimarksizma rekli, ”osnovnoj }eliji dru-{tva” - porodici.

[ta misli{, je li to {to se danas igra upozori{tima u Srbiji vi{e posledica u~in-ka jo{ onog vremena ”crvenog mar{alau belom odelu ”, ili ovog potonjeg sahra-njenog u sumrak pod Lipom?

Mislim da je neumesno poreditiTitovu Jugoslaviju i Milo{evi}evu Srbiju.Nasuprot Titovog vremena koje je, uzbrojne i ~esto ozbiljne devijacije, ostavlja-lo utisak vremena ideala i progresa,brastva i jedinstva, do{lo je vreme {lja-ma, vreme u kome je najgori talog jednognaroda uzurpirao sve poluge dru{tva i

Kokan Mladenovi} nedavno je uSNP-u postavio intrigantankomad Maje Pelevi} ”Ja ili neko

drugi”, koji je, saznajemo nekoliko danaposle premijere, uvr{ten i u takmi~arskuselekciju ovogodi{njeg Sterijinog pozorja(uostalom kao i jedna druga Mladen-ovi}eva re`ija - ona mjuzikla ”^ikago”koji je postavio na sceni Pozori{ta naTerazijama). Novosadska predstava bilaje povod za ovaj Ludusov susret s njim:

Kad si, ~itaju}i tekst ”Ja ili nekodrugi ”, kao reditelj i roditelj zagrebaosebi pod ko`u, {ta te najvi{e upla{ilo unjemu - komadu, kako si izbunario tajstrah i obra~unao se s njim?

Komad Maje Pelevi} ”Ja ili nekodrugi”, daleko je od biografske drame onesretnoj Nata{i Kampu{, devoj~ici kojaje osam godina provela zatvorena upodrumu svog otmi~ara. On je sveobu-hvatna metafora izopa~enja kraja XX ipo~etka XXI veka. Na visokopoeti~nina~in on postavlja pitanje o dve vrste zla,zapravo upore|uje ono ~injeni~no zlo,koje je toj devoj~ici naneo njen otmi~ar, ineo~ekivano, a time mo`da i stra{nije,zlo koje su joj naneli svi ostali: roditelji,prijatelji, kom{ije, du{ebri`nici, mediji,javno mnjenje... Ono {to u tom komaduzastra{uje i onespokojava gledaoca jepitanje: ”U {ta smo se to mi pretvorili?”@ivimo u vremenu u kojem su ljudskepatnje, nesre}e i stradanja tek poligon zajevtine medijske senzacije i laku zaradu.U na{im glavama ispranim ru`i~astimtelevizijama i tabloidnim sistemom vred-nosti, sve manje ima mesta za iskrenost,saose}ajnost, dobrotu. Postali smo hijenekoje ~ekaju svoju dnevnu dozu ne~ijegtrulog mesa da bi bile site i zadovoljne.

Je li istina da je svaki strah izvedenna scenu i osvetljen rediteljevim vi-|enjem i gluma~kom izvedbom, zapravojedna mala pobeda ~ove~anstva? Kolikoje na{e pozori{te hrabro, a koliko jalovou tom pobe|ivanju strahova?

Pozori{te je, po meni, najbolji na~inza dijalog sa svetom koji vas okru`uje.Taj dijalog mo`e biti neprijatan, ~ak ibrutalan, ali ga morate voditi da bisteostavili svoj trag u vremenu. Na{epozori{te nije ~ak ni upla{eno. Ono je be-zidejno. Prvo je za sve bio kriv Milo{evi},pa sirotinja, pa ratovi, sada smo svi ”uprelaznoj fazi”. Smutna vremena suuvek idealan zaklon za polusvet svakevrste, koji za nemanje ideja, hrabrosti i

sru{io do temelja jedan sistem vrednosti,a ponudio nasilje, kriminal i sveukupnobe{~a{}e kao alternativu. Vreme u kojemsu Milo{evi} i njegovi lopovi i batina{iobe{~astili na{e `ivote i na{u istoriju,osta}e, zasigurno upam}eno kao vremesramote jednog naroda, vreme u kojemsmo sebi natovarili zlo na vrat, a zatim~inili zlo i sebi i drugima.

Svakodnevno ~ujemo, ~ak pomalo ineukusno hvalisanje da smo pre`iveli iopstali (jednim delom zahvaljuju}i ipozori{tu). Koje su fizi~ke, a koje psi-hi~ke tekovine tog pre`ivljavanja o koji-ma je u svom komadu pisala i MajaPelevi}?

U Srbiji, zemlji u kojoj je mogu}eubiti premijera, a zatim se bahato sme-jati u sudnici, gde pod vladi~anskommantijom mo`ete da neka`njeno blud-ni~ite nad malom decom, zemlji u kojojsu oni koji su na talasu narodnog gnevado{li na vlast ~im pre ”kohabitirali” sakrupnim kapitalom i svojim sitniminteresima, pozori{te i nije ni{ta drugono, kako to Hamlet ka`e, ”ogledalodru{tva”. Na{e provincijalizovano, u~au-reno, bezidejno i mimo sveta pozori{te je,upravo, ogledalo jedne dezorijentisanezemlje, bez jasne vizije razvoja, zatvo-rene u svoj istorijski brlog i ostavljene namilost i nemilost sujetama lokalnog poli-ti~kog vrha koji za {aku glasova sramot-no pocupkuje uz pesmu udovice ratnogzlo~inca.

Maja Pelevi} upozorava na mon-struoznost ”najva`nije }elije dru{tva” ina licemernost duhovne vertikale. Veru-je{ li ti vi{e uop{te u opominjuju}u ulogupozori{ta? Postoji li ovde vi{e ikakva(pozori{na) vertikala u koju ti veruje{?

Ne mo`ete imati demokratsko dru-{tvo ako ono nije demokratsko od poro-dice, kao osnovne }elije dru{tva, pa dosamog vrha vlasti. Pogledajte na{e po-rodice, domove nezadovoljnih ljudi izapu{tene dece, gde se sukobi uglavnomre{avaju batinama i autokratskom vla-davinom jednog od roditelja, pa }eteshvatiti da je sve ostalo samo propor-cionalna nadogradnja jedne su{tinskinedemokratske situacije. Ja ne verujemda u na{em dru{tvu postoji makar jednainstitucija, neuprljana i progresivna,kadra da povede ovaj nesre}ni narod. Neverujem ni u kolektivnu mo} pozori{ta.Verujem jedino u pojedince, u retke naovim prostorima kojima je istina, saop-{tavanje neprijatnih istina i borba za nju

pre~e od jevtinog uspeha i svakojakeudobnosti.

Da li je strah jedino obja{njenje zaautizam, ~ak ravnodu{nost srpskeintelektualne elite, pa dobrim delom ipozori{ne, debelo zaglibljene u politi~keinteresne konglomerate? Za{to taj salon-ski anarhizam najzad ne pojede samogsebe?

Uvek je lagodno biti ”protiv”. Dokgod ste ”protiv”, niko vas ne pita a ”za”{ta ste. Mo`ete da negodujete, besnite,simulirate disidenstvo, gradite opozi-ciono-mu~eni~ki oreol oko svoje glave,ali, kad jednom oterate to ”protiv” ~egaste, nu`no morate da budete ”za” ne{to.Ve}ina na{ih vajnih opozicionara je jedi-no znala da je ”protiv Milo{evi}a”. Sadavidimo da ne znaju {ta je to njihovo ”za”.

Koliko je etabliranje nekog u na{emdana{njem pozori{nom sistemu rezultatnjegovog dara i znanja, a koliko stvarneke - ne ba{ do kraja jasne konvencijeodre|enih grupa u pozori{tu?

Beogradska pozori{ta su, naj~e{}e,dobro utvr|eni bastioni interesnih po-zori{nih grupa. Te grupe misle najgorejedne o drugima, ali se retko i nevoljnokonfrontiraju, ~uvaju}i tako svoje pozici-je koje su, gle ~uda, uvek blizu vrhovaaktuelne vlasti i u sigurnoj blizini raznihfinansijskih tokova. Njihovi repertoarisu, veoma ~esto, dokaz potpune dezori-jentisanosti ili ~ak neukosti. Tako se, kaou nekom vodviljskom modisteraju, uvozii prodaje razna pomodna roba sa teritori-je biv{ih nam republika, iznova otkriva-ju pozori{ni sistemi stari gotovo stotinugodina, moderno zidane pozornice pret-varaju se u svojevrsno ”groblje slonova”za islu`ene veli~ine nekada{nje otad`-bine i sve zajedno li~i na veliku pijacu ukojoj ”po{to kupili, toliko prodajemo”, alinije va`no, neka se ne{to de{ava, narodcirkuli{e, a roba se okre}e. U ovoj ispra-znoj megalomaniji, palana~kom pomo-darstvu i op{toj estradizaciji na{eg tea-tra, njegovo dostojanstvo ~uvaju tek retkiupravnici, nekolicina reditelja i znatnaskupina onih koji ~ine su{tinsku vred-nost na{eg pozori{ta, a to su - glumci.

Po{to sad opet zavisimo od toga ho}eli se na{i politi~ki manekeni udostojiti dazauzdaju sujete i ozbiljno razgovaraju,{ta misli{, mo`e li ih pozori{te i kakouozbiljiti?

Ne zna se {ta je gore! Vlast koja,poput one biv{e, ne ide u pozori{te, iliova, nova, koja hrli na predstave. Oniprvi nisu hteli da ~uju, a ovi drugi, {toka`e na{ narod, ”~uju al' ne haju”. Na{e

politi~are mo`e da uozbilji samo ”kuka imotika”. [to vi{e kuka i motika, to bolje.

Koliko su mediji poru`neli srpskiteatar? Koliko je pozori{te dobrovoljnou~estvovalo u tom bludu?

Da parafraziram: ”Ko se estrade lati- od estrade }e i poginuti!” Na{e pozori{tenije moglo, ili nije umelo da se odupresveop{toj estradizaciji dru{tva. Pojevtin-jenje repertoara na{ih teatara, promo-visanje u zvezde onih koji su preko no}ipostali popularni kupaju}i se u sapunica-ma koje zatrpavaju na{e televizije,popro{}enje procesa rada i nastankapredstave, jesu samo neke od nu`nihposledica koje je pozori{te ponelo kaohendikep iz stravi~nog sudara sa minu-lom decenijom. Svaki put kada, dolaze}ina premijeru, pro|ete kroz strelja~ki strojpaparazza, shvatite kako je estradadavno prekora~ila prag pozori{nih ku}a.

U nedavnoj anketi jednog pozori{tau Hrvatskoj, ispostavilo se da 25%tamo{njih mladih o pozori{tu misli da jeglupo i dosadno. [ta misli{ kakvi birezultati bili kod nas?

Zna~i li to da sam ja Hrvat i da sammlad, jer i ja mislim da je pozori{te glupoi dosadno? Od deset filmova koje pogle-date, jedan je toliko dosadan da nemo`ete da ga odgledate do kraja. Sadruge strane, od deset predstava kojepogledate, jedna nije dosadna. Pozori{teje, pre~esto, samo sebi dovoljno i nezain-teresovanost mladih ljudi za teataruglavnom govori da se njih ne ti~e po-zori{te koje je izgubilo kontakt sa`ivotom. Oni u pozori{tu uglavnom nemogu da prona|u nadu, ali mogu daizgube vreme. Realno, postoje mnogojevtiniji i zanimljiviji na~ini da se izgubivreme, nego {to je pozori{te. Zatim, semozbiljnog i promi{ljenog repertoara po-zori{ta ”Du{ko Radovi}”, u nas gotovo dane postoji profesionalni teatar koji bi ti-nejd`erima, to jest, onoj generaciji pre-staroj za de~ja pozori{ta, a premladoj zatakozvana ozbiljna pozori{ta omogu}iokontinuitet odlaska u teatar. Publika,zrela i ozbiljna, pozori{na, se mora prav-iti i usmeravati ve} od pozori{ta za najm-la|e.

Je li ti lak{e u pozori{tu izdr`ati sebeili druge? I koga/{ta uop{te tamo nemo`e{ da izdr`i{?

Jedino {to u teatru ne mogu da pod-nesem je odustajanje od one prvobitnezaljubljenosti u pozori{te koja nas je sveu~inila ljudima od scene. Tim vi{e obo-`avam one koji nisu odustali.

Sne`ana Mileti}

U [TA SMO SE MI TO PRETVORILI?!

LAKA KONJICA U BDPNa Velikoj sceni BDP 5. maja je izvedena premijera predstave ‘Laka

Konjica’, savremenog slovena~kog pisca Drage Jan~ara u re`iji MilanaKarad`i}a. Re~ je o drami modernog ~oveka, koja, iako se de{ava u Sloveniji,jasno i precizno korespondira sa problemima dru{tva koje prolazi kroz procestranzicije, pa je lako u tom svetlu prepoznati i na{e dru{tvo. Reditelj MilanKarad`i} o predstavi ka`e: ‘Paralelni tokovi radnje na sugestivan na~ingovore o prolaznosti `ivota, razotkrivaju}i, na kraju, sudbinu likova koji sunam bliski i koje prepoznajemo. Predstava sadr`i melodramske elemente kojisu predstavljeni u jednoj kamernoj, svedenoj atmosferi, sa isto tako svedenimi sa`etim sklopom me|uljudskih odnosa.’

Pisac Drago Jan~ar, poznat i po dramama koje se bave problematikomindividue zarobljene u mehanizmu totalitarnih sistema, ovaj put se bavipojedincem ”izgubljenim u divljoj socijalnoj utakmici u kojoj pre`ivljavadramu novih dru{tava u novoj Evropi. Takva drama poku{ava da budesme{na, groteskna i istovremeno tragi~na slika odnosa koje nove vrednosti,poput novca, dru{tvenog presti`a i uspeha po svaku cenu, vode u svebezobzirnije li~ne konflikte.”

U predstavi igraju: Milutin Mima Karad`i}, Sr|an Timarov, ZoranaBe}i}, Milan ^u~ilovi}, Ljubinka Klari}, Milica Zari}, Marko @ivi} i PetarBen~ina. Dramaturg komada u prevodu Milana \or|evi}a je Ivana Dimi},scenograf Geroslav Zari}, a kostimograf Dragica Pavlovi}. Muziku sukomponovali Zoran Eri} i Svetlana Mara{.

M.J.

PREMIJERA

KKookkaann MMllaaddeennoovvii}} ((FFoottoo:: \\.. TToommii}}))

Page 8: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

8

EX YU

LUDUS 144Lu

Ovogodi{nje 12. Hercegnovske april-ske pozori{ne sve~anosti po~ele su15. aprila predstavom Soliter,

jednom od tri predstave u off - programuHAPS-a. Do kraja festivala, 30. aprila,publika }e gledati: ”Oblomova” Crno-gorskog narodnog pozori{ta, ”Gospo|uministarku” Narodnog pozori{ta BanjaLuka, ”Toma Sojera” Gradskog pozori{taPodgorica, ”Mandragolu” Pozori{ta”Bo{ko Buha” iz Beograda i predstave”Sa’ }e Bo`o, svaki ~as...” Teatra ”Ru-gantino” iz Zagreba i ”Greta str. 89”SNP-a iz Novog Sada.

Predstavu Soliter po tekstu VesneJankovi}, izvodi podmla|eni ansamblpozori{ta u Herceg Novom tj. diplomcidramskog studija, koji su u~ili od glumcai reditelja Predraga Todorovi}a. Komadpredstavlja savremenu pri~u o odrasta-nju, tinejd`erskim ljubavima, ali i `ivot-nim isku{enjima sa kojima se suo~avajumladi i zadire u komplikovane i te{kesocijalne probleme.

***Predstava Gradskog pozori{ta Vla-

dimir i Kosara gostovala je u KIC ”BudoTomovi}” u Podgorici. Po dramskomtekstu Milice Pileti} komad je re`iraopoznati makedonski reditelj Sa{o Milen-kovski. Predstava o`ivljava jednu odnajstarijih i najlep{ih legendi ovih pros-tora o ljubavi dukljanskog kneza Vla-dimira i makedonske princeze Kosare.Dramska snaga mita, prema oceni piscakomada, ogleda se u plemenitosti ~inapojedinca - spremnosti jednoga da se`rtvuje za druge, sposobnosti i mudrostivladara da prepozna pogubnost i ludilo

svog vremena, za{titi svoj narod, i smo-gne snage i smelosti, pa i drskosti da sepovu~e kada se od njega drugo o~ekuje...Predstava je kombinacija istorijskog(mitskog) i modernog rediteljskog ruko-pisa, sa kombinacijom istorijskih kosti-ma i savremene elektronske muzike,svedenih scenskih kretnji, moderneglume i stilizovane scenografije.

***Predstava ”Ma{karate ispod kuplja”,

Kraljevskog pozori{ta Zetski dom saCetinja, izvedena je 22. aprila na sceniHrvatskog narodnog kazali{ta u Splitu, uokviru takmi~arskog segmenta Me|u-narodnog teatarskog festivala ”Maru-li}evi dani”. Po tekstu dubrova~kogdramskog pisca Iva Vojnovi}a komad jere`irao poznati hrvatski reditelj IvicaKun~evi}.

***Teatarski diptih ”Nova zemlja”,

Crnogorskog narodnog pozori{ta, naprogramu je bio 13. aprila u Mostaru, uokviru me|unarodne kulturne mani-festacije ”Mostarsko prole}e - Dani Ma-tice hrvatske 2007”. Na ovoj uglednojkulturnoj manifestaciji koja se odr`avaod 11. aprila do 23. juna bi}e predstavl-jeno preko 40 programa.

***Predstava U ovu ku}u sve mo`e,

autorski projekat Dragana Koprivice, uizvo|enju Dramskog studija KIC ”BudoTomovi}”, gostovala je u KIC-u ”Zeta” uGolubovcima. Re~ je o komediji zabune,sa sre}nim krajem koja je ra|ena ucrnogorskom duhovnom miljeu i na hu-moristi~an na~in oslikava ljubavne jade

neodlu~nog sina u godinama, kada ondefinitivno odlu~i da se o`eni. U familijimu jedni poma`u, a drugi odma`u danapokon stane na ludi kamen.

***Hit predstava podgori~kog Gradskog

pozori{ta, Novela od ljubavi, i posle desetgodina igra u Crnoj Gori. Po tekstu Ste-vana Koprivice komad je re`irao MilanKarad`i}.

Glavne uloge u novoj gluma~kojpodeli, umesto Andrije Milo{evi}a i Maje[arenac, tuma~e Branko Ili} i Ivona^ovi}. Prema ocenama kriti~ara ”ovascenski atraktivna pozori{na ~arolijasvojom bajkovito{}u i izuzetnom glu-ma~kom energijom obra}a se deci, ali sesvojom porukom ti~e i odraslih. Za prveona je razigrana, poletna bajka u kojoj se{ekspirovska pri~a o zabranjenoj ljubaviizme|u dvoje mladih transformi{e u seri-ju duhovitih nesporazuma koje, na kon-

NU[I] U SKOPLJU

Ministarstvo za kulturu Makedo-nije zabranilo je izvo|enje pred-stave Tito, odabrani dijagrami

~e`nje, koja je ipak odigrana u Domukulture u Bitolju. Ovaj me|unarodniprojekat je finansiran od sredstavaEvropske unije, a re`iju potpisuju make-donski, egipatski, ruski i nema~ki re-ditelji. Publika je imala mogu}nost davidi revijalni kola` u kojem je 40 glu-maca iz Makedonije, Hrvatske, Italije iSlovenije prikazivalo epizode iz `ivotaJosipa Broza Tita od 1918. godine donjegove smrti. ”Zadovoljan sam, postiglismo mnogo, no mogli smo i vi{e da smoimali bolje uslove za rad”, izjavio jenakon premijere hrvatski reditelj BrankoBrezovac.

***Predstava Plava soba britanskog

savremenog dramskog pisca, DejvidaHera, premijerno je izvedena na sceniAlbanskog teatra u re`iji Vi{ke Visar.Herov tekst, koji govori o neobi~nimodnosima i frustracijama izme|u dvojeljude, premijerno je izveden na Brodveju1998. Drama je bazirana na delu austri-jskog pisca Artura [niclera s kraja 19.veka, koje je bilo zabranjeno zbog kon-troverznosti i seksualnih scena. ”Drama{alje poruku da smo svi na neki na~insli~ni ali u isto vreme i da je ~ovekdruga~iji i da se pona{a druga~ije uzavisnosti od ljudi sa kojima je”, rekla jerediteljka. Predstava je nastala u pro-dukciji Albanskog pozori{ta i Nezav-isnog teatra Oda iz Pri{tine.

Ina~e, ovaj duo omnibus je igrao naSceni ”Bojan Stupica” u tuma~enjuBorisa Milivojevi}a i Vanje Ejdus.

***Makedonsko narodno pozori{te je

potpisalo ugovor o saradnji sa Narodnimpozori{tem iz Beograda. Saradnja pod-razumeva obostrana gostovanja predsta-va, kao i gostovanja reditelja i glumaca,ali i stvaranje zajedni~kih projekata.

***Kulturni centar ”Anton Panov” u

Strumici nedavno je otvorio pozori{nusezonu premijerom komada Gola Vera\or|a Milosavljevi}a u re`iji AleksandreKova~evi}. Predstava je igrala samo upozori{tu u Kragujevcu, ovde je zabra-njena za mla|e od 18 godina. Drama sebavi demonskim nagonom u ~oveku -brutalnim silovanjem. ”Gola Vera je golaistina o zlu i nasilju. Re~ je o metaforiobezdu{enog sveta u kojem `ivimo”, re-kla je rediteljka.

***Nastup trinaest baletskih umetnika

Nacionalnog baleta iz Portugalije otvorioje TANC-FEST u Skoplju. Nastupa}e iumetnici iz zagreba~kog Studija za sa-vremeni ples, kao i Teatar Beli iz SanktPetersburga. Festival }e zatvoriti make-donski baletski podmladak.

***Premijera predstave koja se bavi

temama albanskog obrazovanja, Bela,autora Rekshep Kjosja, u re`iji AhmetaJakupia odr`ana je u Skoplju u Alban-skom pozori{tu.

***Selektor dramskog programa Ohrid-

skog leta najavio je najbolje od evropskogteatra za ovu manifestaciju.

***Predstava Ven~anja i nevolje u re`iji

Branka Brezovca odr`ana je na sceni

DECENIJA POSTOJANJA - NOVELA OD LJUBAVI

cu, u duhu sre}nog kraja razre{avajuvilinske natprirodne mo}i, dok se predodraslima kroz karikaturu razre{avacivilizacijski sukob izme|u br|ana,seljaka, s jedne, i primoraca, starosedela-ca, gra|ana s druge strane.”

***Komedija Lizistrata, Narodnog po-

zori{ta iz Tuzle, gostovala je na Velikojsceni crnogorskog nacionalnog teatra.Komad Tatjane [uput zasnovan je napoznatom Aristofanovom delu, a re`iraoga je Robert Raponja. Prema re~imaautora, ova ”Lizistrata” ura|ena je svimratovima u prkos. Ovom veselom, dina-mi~nom, otka~enom, luckastom i sme-{nom terapeutskom predstavom, kakoka`u, ”te`ili smo bar na kratko da pru-`imo zaklon onima, koji su deprimiranizbog saznanja da silu oru`ja i kapitalani danas, kao ni bilo kad u istoriji,

nikakva savest, humanost ni pacifizam,ne mogu zaustaviti.”

***San o svetom Petru Cetinjskom, koji

je po drami ”Ognjem” Mirjane Drljevi},re`irao i adaptirao Branislav Mi}unovi},igra se na Velikoj sceni Crnogorskognarodnog pozori{ta. Re~ je o epskoj dra-mi koja se ti~e i sada{njeg dru{tva, ovogprostora i ljudi. Govori o zakonodavstvubez tamnica. O svecu. O nedosanjanomsnu. O ljubavi, dobroti i nekom lep{emsvetu. Sveti Petar Cetinjski je li~nost kojaje u sebi objedinila mnogo darova, kaoretko koja li~nost u istoriji evropskihnaroda. Upravljao je sudbinom, i du-hovnom i telesnom, Crne Gore. Objedinioje u sebi podvi`nika i ratnika, isposnika imudraca, pesnika i pisca najzanimljivi-jih poslanica u doma}ojknji`evnosti.

A.J.

Omladinskog kulturnog centra u Skoplju.Gluma~ka podela je iz Italije, Hrvatske iMakedonije. Komad je nastao po tekstuGabriela Danuncia i Edvarda Kocbeka, ukoprodukciji ITD-a iz Zagreb, ”Kamp-nagel” iz Hamburga, laboratorije ”Love”iz Firence i ”MAG Culture and Experi-ence” iz Skoplja.

***Premijera Tartifa po motivima teks-

ta slovena~kog autora Andreja Rozmanau re`iji Vlade Cvetanovskog odr`ana jena sceni Narodnog pozori{ta [tip. Dram-

ska radnja je preme{tena iz 17. u 21. vek.Rozmanov Tartif je laskavi ~ovek koji odOrgona izmami pomo} u nehumanoj i ne-moralnoj radnji trgovine organima usiroma{nim zemljama u tranziciji.

***Monodrama Uho, grlo, no` Vedrane

Rudan u tuma~enju Seke Sabli} gosto-vala je u Skoplju i Kumanovu.

***U Narodnom teatru iz Bitolja imali

su prvu premijeru u ovoj godini, Stanjesvesti Irvina Vel{a u re`iji mlade Sofije

Ristevske. Rediteljka je rekla da je ovovrlo interesantan komad o mladim ljudi-ma na marginama dru{tva, ljudima kojinemaju budu}nost i koji se mu~e da re{esvoje probleme. U izvedbi se koristi ibogat video materijal. Na sceni vidimonarkomana, prostitutku, ~oveka koji stal-no misli da ljudi imaju pogre{nu pred-stavu o njemu... ^etiri aktera su zatvore-na u prostoriji i nemaju na~in da izlaze.To simboli{e njihovo nezadovoljstvosopstvenim stanjem i nemanje slobode.

***Drama teatar reaktivira Malu scenu

posle 20 godina, komadom ”Ljubavnifilm” autora i reditelja Jani Bojad`ija.”Komad govori o petoro malih i neva`nihljudi, i uglavnom se bavi mu{ko-`enskimodnosima. Radnja po~inje od pretpo-stavke da akteri nisu u stanju da odbranesvoje pozicije u toj oblasti”, rekao jeBojad`i.

***U Makedonskom nacionalnom teatru

ovacijama je ispra}ena premijera Sum-njivog lica Branislava Nu{i}a u re`ijiSini{e Eftimova. Ovom izvedbom se posledeset godina na scenu vratio poznatimakednoski glumac Igor D`ambazov.Pre premijere u holu pozori{ta je postav-ljena bista Petra Prli~kog u ~ast stogo-di{njice njegovog ro|enja.

***Igra slobode u re`iji Jud`ela Ertan je

izvedena u Turskom teatru. Komad, kojise igra na turskom, napisao je AdemAtar. Radnja je sme{tena u `enski zatvoru Turskoj. Svaka zatvorenica ima svoju`ivotnu pri~u i tako re{e da naprave malopozori{te. Govore}i o svojim problemima ikako se dogodilo da dospeju u zatvor,saznajemo da je glavni problem svake odnjih ~ime }e se bavitikada iza|u.

A.Jak{i}

Pozori{ne novosti iz Crne Gore

BBuuhhaa uu HHeerrcceegg NNoovvoomm:: MMaannddrraaggoollaa ((FFoottoo:: VVuukkiiccaa MMiikkaa~~aa))

EEppsskkaa ddrraammaa:: SSaann oo ssvveettoomm PPeettrruuCCeettiinnjjsskkoomm

Teatarske novosti iz Makedonije

OOvvaacciijjee nnaa pprreemmiijjeerrii:: SSuummnnjjiivvoo lliiccee

Page 9: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

LUDUS 1449

EX YU

Britansko tr`i{te pokazuje velikozanimanje za Dubrova~ke letnjeigre. Iako je poreklo festivalskih

posetitelja izuzetno raznoliko, ~injenicu ovelikom interesu britanskog tr`i{tadokazuje pove}an broj rezervacija zaprograme Igara iz Velike Britanije kao inajava Festivala u jednom od najti-ra`nijih muzi~kih ~asopisa u svetu BBCMusic Magazine. ”Ono {to me fascinira, i{to verovatno fascinira posetioce Festi-vala je neodvojivost stvarnog i realnoggrada od onog imaginarnog i umet-ni~kog”, izjavio je novinar ovog poznatog~asopisa.

***Dramski ansambl Hrvatskog naro-

dnog kazali{ta u Splitu premijerno jeizveo jedno od najpoznatijih klasi~nihdela teatra apsurda ]elavu peva~icuJoneska u postavci Aleksandra Ogarjova.Ruski reditelj nastojao je da stvori komadpun `ivahnosti, rasplesanosti i raspe-vanosti, pa je drama oboga}ena i mu-zikom Bitlsa. Ogarjov, koji je pre dvegodine na Maruli}evim danima nagra-|en za predstavu ”Sve{tenikova deca”Mate Mati{i}a, iznosi kako mu je `eljapredstaviti Joneska kao velikog autora20. veka, stvaratelja stila, intelektualcakoji se svetu obratio novim jezikom,poeti~nim, o{troumnim te istovremenotu`nim i veselim. ”Radi se o autoru kojije uspeo ispri~ati pri~u o nama samimavi{e od bilo kojeg realista. Napravio je tometafori~no i duboko. Predstava je razi-grana jer Joneska do`ivljavam kao vesel-og ~oveka, {to je suprotno mnogimmi{ljenjima. Naime, smatra se da je onte`ak, neveseo i kriti~ki nastrojen premasvetu”, isti~e Ogarjov.

”]elava peva~ica” obi~no se postavljana manjim pozornicama, u intimnijemokru`enju, no splitska izvedba zauzimacelu scenu, pa se na izgled hermeti~antekst u potpunosti otvorio.

***Prvi put u hrvatskom teatru pred-

vi|ena je, i to u jednoj ve~eri, izvedba

trilogije Arhetip: Medeja/ @ena-bomba/Europa, nastalih po monolozima autorkezavidne svetske reputacije Ivane Sajko,objedinjenih u knjizi ”@ena-bomba”,izdanoj 2004. godine. U nekoliko prostoraZagreba~koga kazali{ta mladih (atrijum,podrum, velika pozornica) publika imapriliku videti predstavu za istinske tea-tarske ljubitelje, a osim autorke kojapostavlja monolo{ki komad ”Arhetip:Medeja”, ”monologe” re`ira i Dora Ru`-djak Podolski (”@ena-bomba”) te FrankaPerkovi} (”Europa”).

”Izuzetno sam ponosna {to smo nastri rediteljke uspele povezati ova trikomada u dramatur{ko-prostornu celi-nu, sve zahvaljuju}i me|usobnim pro-pitkivanjima i ispravnim podsticajima,uz svesrdnu pomo} autora videa MauraFerlina koji je svojim briljantnim ideja-ma u~inio na{u saradnju jo{ homogeni-jom”, rekla je Perkovi}ka.

***Prvu nagradu za dramsko delo ”Ma-

rin Dr`i}” za 2006. Ministarstva kultureRH dobila je Vlatka Vorkapi} za tekstJudith French. Drugu nagradu ravno-pravno dele Marijana Nola za dramu”Zlo~estobija” i Slobodan [najder za”Kosti u kamenu”. Tre}u nagradu deletrojica autora - @eljko Ivanjek za ”Legen-du o Josipi ili ljubavni sud”, Milan Rako-vac za delo ”Riva i Druxi” i Tahir Muji~i}za ”Babinu guicu”.

***Festival profesionalnih kazali{ta za

decu i mlade NAJ, NAJ, NAJ u organi-zaciji gradskog pozori{ta ”@ar ptica”predstavi}e u svom sedmom izdanjusedam doma}ih i sedam inostranih pred-stava, a sveukupno }e biti izvedene 24predstave. Selektorka je odabrala ”stil-ski raznovrsne predstave” koje se svetemelje na adaptacijama i dramatizacija-ma, {to upu}uje na ~injenicu da imapremalo autora koji pi{u drame zapozori{te za decu i mlade. U izboru su tripredstave koje se temelje na bajci ”Ronja,razbojni~ka k}i”, ”Ivica i Marica” te

BOGATA PONUDA ZA DECU I ODRASLE

”Mali princ”, zatim one koji se bave me-dijima - ”Profesor Baltazar ili potraga za~udesnom kapljicom” i ”Kolbaba i Brzo-javko” te dve koje prou~avaju generacij-ske probleme ”Bum Tomica” i ”Velikizavodnik”.

Ivica [imi}, selektor inostranogprograma, odlu~io se za predstave izRusije ”Sretni Hans” i ”Palimpsest - Pre-brisak ili okretanje predstave oko svojeosi”, belgijske predstave ”Lava, ispiti-vanje tla” i ”Beznadna, razorna i neo-doljiva ljubav gospodina Bertha”, fran-cuski ”Pismono{a”, holandski ”Péro ilitajna no}i” te scenski projekt ”Sve je toljubav” koji dolazi iz [vajcarske.

***Gluma~ka dru`ina Histrion za Svet-

ski dan pozori{ta dobila je svoju dvoranuu Zagrebu. Od po~etka 1975. pa do za-klju~no 2006. godine Histrioni su izveli52 premijere i hiljade repriza. Obi{li suHrvatsku uzdu` i popreko, plovili su naobalama dva mora, Panonskog i Jadran-skog, gostovali su u BiH i Srbiji.

***U sklopu 12. vukovarskog lutkar-

skog prole}a, koje se odr`avalo od 26. do30. marta, izvedene su 102 lutkarskepredstave koje je videlo oko 30.000 dece.Lutkarsko prole}e otvorila je predstava”Zlatka” Milade Ma{atove osje~kogDe~jeg kazali{ta Branka Mihaljevi}a.Osim u Vukovaru, Vinkovcima, @upanji,Iloku i Otoku, predstave su se igrale jo{ udesetak mesta u Vukovarsko-sremskoj`upaniji...

***U vara`dinskom HNK izvedena je

hrvatska praizvedba komedije Molijer

DU[EVNA STANJAPosle sedam godina, koliko je pro{lo

od poslednjeg izvo|enja komada@arka Petana na sceni Drame SNG

Ljubljana, premijerno je izvedena njego-va nova drama Fatalna komedija. Re`ijupotpisuje Vinko Möderndorfer. ”Petan jeautor koji se posvetio pisanju kamernihdramskih komada i u njima je uspostaviosvojevrsnu autorsku prepoznatljivost,

***U teatru Slovensko mladinsko gle-

dali{~e premijeru je imala muzi~ko-pozori{na kuhinja, kabaretski doga|ajza~injen poezijom i novim tehnologijama,Ljubav prema smrti u re`iji Matja`aPograjca. Autori se pozivaju na mi{ljenjefrancuskog filozofa Alaina Badioua da je20. vek krutog duha, mani~ne `elje zapromenom stvarnosti u nov svet za novog~oveka. Podse}aju da je to bilo stole}evojnih zapovesti koje su proizvele ra-zli~ite manifeste: komunizma, revolucije,literature, arhitekture, slikarstva, mu-zike, pozori{ta i... kuhinje. Futuristi~kekuhinje. Podse}aju na dejstvo kojepovezuje avangardu, teatar i kuhinju:manifest futuristi~ke kuhinje je nastaosamo godinu pred manifestom totalnogpozori{ta...

***Nova predstava u Slovenskom ljud-

skom gledali{~u Celje je Doga|aj u mestuGogi, Slavka Gruma u re`iji AleksandraPopovskog. Na literarno stvaranje Grumanajvi{e je uticala njegova slu`ba u ljub-ljanskoj Bolnici za du{evne bolesti naKodeljevem. Ovaj komad je pisao od 1928.do 1929, i pro{ao je gotovo neopa`eno dokmu iste godine u Beogradu nije uru~enaknji`evna nagrada. Potom slede izvo-|enja u Mariboru i Ljubljani. Re~ je ojednoj od najpotresnijih slovena~kihdrama, koja je gra|ena kao mozaik slikao psihopatskom `ivotu u provincijalnojGogi. U sredi{tu zbivanja je Hana, koja jeu mladosti do`ivela nasilje, koje jeuzrokovalo njenu frigidnost. Ona sevra}a u mesto Goga ne bi li se suo~ila sapro{lo{}u te je se i oslobodila...

A.J.

Karla Goldonija, u re`iji i dramatur{kojobradi Ivice Boban. U godini u kojoj celisvet slavi 300-godi{njicu ro|enja velikogitalijanskog komediografa Karla Goldoni-ja, HNK je odabrao nesigurniji put iposegao za komadom koji se do sada nijeigrao.

Goldoni se oku{avao u klasi~noj for-mi od pet ~inova i u stihu od 14 slogovakoji je u italijanskom najsli~niji aleksan-drincu velikih Molijerovih komedija, kaoi Kornejevih i Rasinovih tragedija.Me|utim, kritika ka`e da ”umesto jasne iprecizne re`ije, vara`dinski Molijer obi-luje neujedna~enim rediteljskim igluma~kim re{enjima.”

***Nova predstava u Gavelli, Lom u

re`iji Slovenke Mateje Kole`nik, zaokru-`ena je, dovr{ena i idejno promi{ljena.Podsticajan tekst ameri~kog dramati~araNila Labjuta, koji se sastoji od jedne duodrame (”Jato svetaca”) i dva monologa(”Medea Redux” i ”Ifigenija u Oremu”),poslu`io je rediteljki kao poligon zazanimljivo kola`iranje. Tako je ~etiridramska lika i njihovo fragmentiranoispovedanje domi{ljato isprepletala ipotom sabila u skladnu celinu. Op{taatmosfera ”Loma” izrazito je neugodna inelagodna te su gledaoci postavljeni upoziciju znati`eljnih i empati~nih voa-jera, ali i nadripsihoterapeuta jer ono {to}e ~uti na tim sofama je igra s onostran-im, pomaknute pri~e iz crne hronike idetektivskih bele`nica. ”Jato svetaca”

scenski prezentovano kroz naizmeni~ne”ping-pong” pri~e D`ona i Su pratisasvim nedu`an i obi~an odlazak mladihstudenata na zabavu, koji bi mogao ne{topromeniti. No, ~ini se da u svetu bezmoralne vertikale i zlo, posebno kada ga~ine dobrostoje}i pripadnici srednjeklase, poprima neke sasvim dru{tvenoprihvatljive maske. ”Dobrom” hetero-sekualnom mladi}u iz bratstva susret shomoseksualnim parom predstavljaporeme}aj nasle|ene matrice, on zna dato nije dobro, pa kre}e u obra~un sdru{tvenom devijacijom bez obzira naposledice jer licemerno dru{tvo }e stajatina njegovoj strani... ”Lom je predstavakoja uspeva gledaoca ostaviti potresenog,no istovremeno bez re~i osude za likove.Tek zapitanog u kakvom to svetu postoji-mo kad se i zlo prihvata s razumevanjemi u zagradama brojnih okolnosti”, ka`ekritika.

***Novu predstavu Kondor i princeza

Zagreba~kog kazali{ta lutaka, nastalu popredlo{ku Jasena Boke, koja se u klju~uumetni~ke bajke bavi propa{}u velikogcarstva Inka, re`irao je Jo{ko Juvan~i}.Mogu}e je pratiti dve pripovedne matrice,onu politi~ku vezanu uz {panska osva-janja, dolazak Franciska Pizara i njegov-ih monaha u dana{nji Peru, te privatnu,ljubav monaha Dijega i princezeManupoci.

A.J.

kojoj u slovena~kom prostoru nema rav-nog. Fatalna igra spada u red njegovihnajboljih drama jer donosi ne{to novo”,rekao je Janez Pipan, direktor Drame.

Re~ je o zabavnoj drami u kojoj segovori o susretu sa smr}u. ”U ovojme{avini groteske, tragikomedije, apsur-da i melodrame prikazana su razli~itadu{evna stanja. Napravili smo je bez tehni~kih pomagala, izrazito neteatralno

da bi gluma~ka igra do{la do izra`aja”,dodao je reditelj.

***Na sceni SNG Maribor premijerno je

izvedena monodrama Sokratova odbra-na. Platonovo delo adaptirao je i izvodiPetar Ternov{ek. Leta 399 p.n.e. trojeAtinjana (Meletos, Anikos, Likon) ulo`ilisu tu`bu protiv Sokrata, jer ne veruje udr`avne bogove, usvaja nova bo`anstva ikvari omladinu. Sokrat se branio prednajvi{im atinskih sudom gde je bilo ~ak500 porotnika. Smrtna kazna koja mu jeizre~ena je jedna od najve}ih pravnih ieti~kih gre{aka atinske demokratije. OvajPlatonov komad ~ini se danas vi{e negoaktuelnim, {to je i bio razlog postavljanjaove monodrame.

Kazali{na de{avanja u Hrvatskoj

ZZaanniimmlljjiivvoo kkoollaa`̀iirraannjjee:: LLoomm uu GGaavveellllii

GGoollddoonniijjeevv jjuubbiilleejj:: MMoolliijjeerr uu VVaarraa`̀ddiinnuu ((FFoottoo:: SSaa{{aa NNoovvkkoovvii}}))

Vesti iz slovena~kog gledali{~a

MMuuzzii~~kkoo--ppoozzoorrii{{nnaa kkuuhhiinnjjaa:: LLjjuubbaavv pprreemmaa ssmmrrttii ((FFoottoo:: ZZiiggaa KKoorriittnniikk))

SSuussrreett ssaa ssmmrr}}uu:: FFaattaallnnaa kkoommeeddiijjaa ((FFoottoo:: PPeetteerr UUhhaann))

Page 10: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

10

EX YU

LUDUS 144Lu

Program ovogodi{nje 23. Alterna-tivne Akademije u Mostaru odr`a-va se od 18. do 31. avgusta. Rok za

prijavljivanje je 30.6.2007, a cena u~e{}aza svaku radionicu je 100 evra. Za sadaje najavljen program tri majstorske ra-dionice - Kvalitet izvanredne glume:prakti~ni pristup njenom razvoju, bazi-ran na metodi Michaela Chekhova,voditelj je Scott Fielding iz SAD-a; Tokizvo|enja, radionica izvo|a~ke umetno-sti, voditeljka je Nhandan Chirco iz Itali-je i Radionica buto plesa, voditelj jeKatsura Kan iz Japana.

Prijave se vr{e na e-mail:[email protected]

***Peti festival komedije, prvi put me-

|unarodnog karaktera, MOSTARSKALISKA odr`an je od 20. do 29. aprila.Pored doma}ih teatarskih ansambala,u~estvovali su i ansambli iz Crne Gore,Srbije i Hrvatske. U takmi~arskomprogramu prikazano je deset predstava -”Igra parova” Matja`a Zupan~i}a, uprodukciji BDP-a iz Beograda, ”@enidba”Gogolja, u produkciji NP Sarajevo, ”Glu-mac je...Glumac je...Glumac je” ZijahaSokolovi}a, ”Sve o `enama” Mire Ga-vrana, u produkciji HNK-a iz Mostara,”Umri mu{ki” Alda Nikolaja u produkci-ji Kamernog teatra '55 iz Sarajeva, ”Golipijanist” Matja`a Zupan~i}a, u produkci-ji Teatra ”Kabare” Tuzla, ”Grbavac”Slavomira Mro`eka u produkciji Udru-

`enja dramskih umetnika Srpske, ”Povi-jest moje gluposti” autorski projekat@eljka Vukmirice, ”Zagrljenici” Miodra-ga @alice, u produkciji SARTR-a iz Sara-jeva, i ”Siroti, mali hr~ki” GordanaMihi}a u produkciji Narodnog pozori{taiz Nik{i}a. Van konkurencije igrajuKenoove ”Stilske ve`be” i ”^orba odkanarinaca” Milo{a Radovi}a, u produk-ciji Festivala monodrame iz Lukavice.

***Ansambl Narodnog pozori{ta Tuzla

gostovao je u Banja Luci nakon 18 godi-na pauze, odigrav{i u Narodnom po-zori{tu RS Nu{i}evo Sumnjivo lice, ure`iji Nijaza Alispahi}a. ”Uradili smokomediju koja kroz Nu{i}ev tekst imatendenciju da blago kritikuje dana{njicui njenu vlast”, rekao je glumac MilenkoIliktarevi}, dodaju}i da su Nu{i} i njego-vo delo danas ~ak aktuelniji od vremenakada je nastala komedija.

***Nezavisna scena, kao va`an seg-

ment kulture i inicijator zna~ajnih do-ga|aja u BiH, jo{ nije prepoznata odstrane institucija gradskih i dr`avnihvlasti. Ve}ina njenih aktera muku mu~isa finansiranjem i obezbe|enjem podr{keza svoje projekte, a zajedni~ki isti~u da jeklju~ni problem nepostojanje strategijerazvoja ove oblasti.

”Postoje}e kulturne institucije nisu umogu}nosti da uposle i apsorbuju novegeneracije umetnika i kulturnih radnika.

Nezavisna scena je potrebna kao korek-tiv i dopuna postoje}im institucijamakulture da kultura ne bude homogenizo-vana, da ne bude zatvorena i dovoljnasama sebi”, isti~e Radenko Milak, pred-sednik Organizacije umetnika ”Protok”iz Banja Luke. Pored ove organizacijedeluju i ”Jazavac”, ”Race”, ”Vizart” i”Fenix art”.

***^uvena legenda o banjalu~koj lepoti-

ci Safikadi koja `rtvuje svoj `ivot ne`ele}i da izneveri svoju veliku i nesretnuljubav bi}e pretvorena u operu. Opera seradi po ”Poemi o Safikadi” koju je knji-`evnik, publicista i novinar Slavko Pod-gorelec napisao 1978. godine. Po legendi,mlada Banjalu~anka Safikada zaljubilase u vojnika koji je slu`io u tvr|aviKastel. Ljubav je bila uzajamna, ali idiluje pokvario poziv na daleki front. Safika-da je te{ko podnela odlazak svog vo-

ljenog, a ubrzo je do nje stigla i stra{navest da je njen voljeni izgubio `ivot naDalekom istoku. U o~ajanju, Safikada jeobukla najlep{e svadbeno ruho i pohitalapred top na tvr|avi Kastel, koji je svakogdana ozna~avao podne. Ta~no u podneSafikada je stala pred top i oti{la u smrtda bi ve~no bila sa svojim voljenim.

***Narodno pozori{te RS priprema dve

nove predstave - [ekspirovog Romea iJuliju na Veliku scenu }e postavitiBeogra|anin Du{an Petrovi}, dok }epredstavu Gospo|ica Julija AugustaStrindberga na Maloj sceni raditi \ur|aTe{i}. \ur|a je ve} radila u Banja Luci:”Sada sam opu{tenija jer poznajemansambl, a i javnost zna kako volim daradim klasiku.” Ona smatra da je Strind-berg jo{ neotkriven pisac iako se smatraprete~om moderne dramaturgije. ”S njimje uvek eksperiment. Ovo je jedna od

autorovih prvih drama u kojima se jo{trudio da njegov izra`aj li~i na naturali-zam, a posle je pisao ne{to {to je najbli`esnovi|enjima i ekspresionizmu. Poku{a-}emo da zadr`imo njegovu poetiku, ali}emo te`iti i da prona|emo temu koja seti~e dana{njice, ljudi i njihovih `ivota”,dodala je rediteljka.

***Ocene gostiju, organizatora i gra-

|ana o nedavno zavr{enom 23. interna-cionalnom festivalu SARAJEVSKA ZI-MA, koji je tokom mesec i po danaodr`avan pod motom ”Sarajevo - nekidrugi grad”, redom su pozitivne. IbrahimSpahi}, direktor festivala, ka`e da sutokom 43 dana, koliko je trajao festival,uspeli okupiti vi{e od hiljadu umetnika izceloga sveta i prikazali vi{e od 50razli~itih programa.

A.J.

MOSTARSKA LISKA[ta se doga|a u pozori{tima Bosne iHercegovine

Savremeno doba tra`i od pozori{tanove oblike organizovanja i rada.Jedan od osnovnih savremenih

oblika rada su i marketin{ke akcije, kaootvorenost prema preduzetni~kom poslo-vanju. Marketin{ke akcije ne smejunegativno da uti~u na repertoar po-zori{ta. Obrnuto - marketin{ke akcijetreba da pospe{uju otvorenost pozori{ta usvakom pogledu. Ovim na~inom radapozori{te postaje otvoreno za nove reper-toarsko-estetske izazove, savremenuprodukciju i preduzetni~ko poslovanje,{to bi svrstalo na{e pozori{te u redovovremenskih pozori{nih organizacijaEvrope. Sledi kra}i prikaz konceptamarketin{kih akcija Kraljevskog nacio-nalnog pozori{ta u Londonu.

Vodi~ za saradnju sa Kraljevskimnacionalnim pozori{tem

Osnovni finansijer Kraljevskog na-cionalnog pozori{ta je dr`ava, preko Bri-tanskog saveta. Dr`ava, tako|e, odre-|enim zakonskim regulativama omo-gu}uje ovom pozori{tu {iroki spektarmogu}nosti u pravcu marketin{ko po-slovnih aktivnosti. Primenom odgovara-ju}ih zakonskih mera i olak{ica, ovopozori{te pokre}e zna~ajne marketin{keaktivnosti i delatnosti, sa ciljem oboga-}ivanja svog programa i pobolj{anjamaterijalnih uslova.

U materijalu Vodi~ za rad (saradnju)sa Kraljevskim nacionalnim pozori{tem,izlo`eni su programi, primeri i oblicirada Kraljevskog nacionalnog pozori{takoji u osnovi imaju princip modernogmarketin{kog poslovanja. Ovaj doku-ment sadr`i informacije i programe,obrazlo`ene jasno i pregledno, sa svimrelevantnim detaljima o poslovno part-nerskim oblicima rada i lepezom spon-zorskih delatnosti. Posebno su obra|ene

prednosti i pogodnosti koje pru`a Kra-ljevsko nacionalno pozori{te svojimklijentima i poslovnim partnerima.

Evo {ta o saradnji sa Kraljevskimnacionalnim pozori{tem ka`u njegovi~elnici, {to je i neka vrsta preporuke:

”Kraljevsko nacionalno pozori{te jesebi dalo u zadatak da u svakom pogledubude odli~no i najbolje na svom poljurada. Ponosni smo na veoma vidljiverezultate koje posti`emo. Partnerstvo saKraljevskim nacionalnim pozori{tempru`a}e vam idealnu priliku da pro-movi{ete izvanredno obavljanje svogaposla i da doka`ete svoju odlu~nost dapostignete visok kvalitet kako na sceni,tako i oko nje.”

Genista McIntosh, izvr{ni direktor

”Uveren sam da poslovni odnosi saKraljevskim nacionalnim pozori{temmogu biti od velike koristi za jednukompaniju. Pozori{te u rukama ma{tovi-tih ljudi ima veliku mo} da transformi{e.Ono je ~udesan medij za pro{irivanje iprodubljivanje komunikacija, bilo me|usamim ljudima iz poslovnog sveta, ili pakme|u ljudima iz poslovnog sveta injihovim klijentima.”

Sir Christopher Hogg, PredsednikUpravnog odbora Nacionalnog pozori{ta

”Postoje stvari koje Britanija radibolje nego bilo ko drugi, a pozori{te jejedna od njih. Jedan od najboljih potezakoje va{a kompanija mo`e da napravi,jeste da po~ne da sara|uje sa Kra-ljevskim nacionalnim pozori{tem”.

Michael Grade, Predsednik Saveta zarazvoj Nacionalnog pozori{ta

Sledi pregled poruka koje ovo pozo-ri{te upu}uje svojim budu}im saradnici-ma.

Primarne beneficije- Povezivanje naziva i trgova~ke

marke kompanije sa umetno{}u.- Pro{irivanje profila delatnosti u

sferi udru`ivanja.- Dobra prilika da klijent za sebe

pridobije specifi~nu publiku. - Prilika da klijent pobolj{a reputaci-

ju svoje kompanije time {to }e ona bitiuklju~ena u raznovrsne poslove u vezi sana{im nacionalnim pozori{tem.

- Prilika za klijenta da obezbedikvalitetne vrste kolektivne razonode.

- Prilika za razmenu ve{tina izme|uumetnosti i biznisa.

- Prilika da klijenti probude, ohrabrei neguju kreativnost i motivaciju kodsvoga osoblja.

Prilika za...- Kreativno partnerstvo.- Sponzorstvo.- Partnerstvo u obrazovanju i obu-

~avanju.- Partnerstvo u pristupu radu i

njegovim rezultatima.- Sponzorstvo turneja po Britaniji i

inostranstvu.- Pridru`eno/kolektivno ~lanstvo.

Samo puko nabrojavanje poruka iprilika govori o bogatstvu ponuda Kra-ljevskog nacionalanog pozori{ta kojepozivaju na saradnju sa ovim pozori{temu vidu marketin{kih akcija. Iskustvaovog pozori{ta mogu da budu instruktiv-na za na{u sredinu. U tom smislu }e unarednim brojevima slediti analizepojednina~nih akrivnosti.

Milovan Zdravkovi}

MARKETIN[KE AKCIJE KRALJEVSKOG NACIONALNOG POZORI[TA U LONDONU

BBeeooggrraa||aannii nnaa MMoossttaarrsskkoojj lliisskkii:: IIggrraa ppaarroovvaa

Page 11: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

LUDUS 14411

Intervju

MORAMO DA SA^UVAMO NACIONALNE KULTURNE VREDNOSTI

Tomislav Trifunovi}, bard srpskogglumi{ta i do skora prvak drame u`i~kogpozori{ta, glumi i pomalo re`ira ve} 39godina. Bio je anga`ovan u Pirotu, potomu Mostaru, Kru{evcu i U`icu. Igrao jenajzna~ajnije uloge u vi{e od 170 pred-stava, oku{ao se u TV serijama, ali ni zajednu od svojih uloga ne mo`e da ka`eda mu je najdra`a. - ‘Ulo`io sam dostatruda, nerava i rada, pa i u one ulogekoje mo`da nisu bile dobre, ali sam ihpripremao sa uverenjem da }e biti dobre.Volim male, karakterne uloge, kojeoslikavaju kompletan karakter obi~nog~oveka. To su uloge poput Arse u ‘Poko-jniku’, @ike u ‘Sumnjivom licu’, gluvo-nemog prosjaka u Krle`inoj ‘Agoniji’ imnoge druge. To je moj umetni~ki `ivot,sa svim usponima i padovima’, ka`eToma. Njegovu biografiju ~ine i osamnagrada Joakim Vuji}, Zlatni }uran, BoraStankovi}, godi{nje nagrada za kuluturuKru{evca i U`ica i mno{tvo drugih priz-nanja.

U kakvom se}anju su Vam ostalapozori{ta u kojima ste igrali?

U veoma lepom. Tog vremena se radose}am, ali nisam od onih koji `ive oduspomena. Svestan sam da to ne mo`e dase vrati i da novi ljudi donose novena~ine razmi{ljanja i rada.

U u`i~kom pozori{tu proveli ste du`eod 21. godine. Za{to odlazite iz U`ica?

To je veoma kompleksno pitanje. O tome ne `elite da govorite...Mo`da je bolje da o tome ne go-

vorim... ^ovek provede neko vreme iulo`i trud, onda do|u neki ljudi, koji tone cene. Niko ne tra`i spomenike, ali neo~ekuje ni da ga {ikaniraju i to oni ljudikoji to ne bi smeli da rade, jer su neva`niza pozori{te. Kada se to dogodi, a nikoni{ta ne preduzme, onda ~ovek mora daspasava svoju du{u. Re{io sam da odemiz u`i~kog pozori{ta, jer sam se bojao dau njemu do~ekam penziju. Ako mi torade sada, tada bi mo`da bili grublji.Mislim da bih to mogao da spre~imodlaskom u kru{eva~ko pozori{te. Sva-kako }u povremeno dolaziti u U`ice, avreme }e, nadam se, u~initi svoje. ^ovekzaboravi ru`ne stvari, pamti samo onekoje su lepe.

Da li ste se mo`da pokajali zbogneke uloge?

Nisam, jer glumac ne mo`e ni{ta dauradi na svoju ruku. Svako re{enje kojeglumac poku{a da unese u predstavu,reditelj mora da verifikuje. Ne mogu jani{ta na svoju ruku, bez obzira zvao seToma Trifunovi} ili ne znam ko, ako toreditelj ne odobri.

Vi ste uvek igrali u pozori{tima uunutra{njosti. Za{to nije bilo anga`o-vanja u prestoni~kim pozori{tima?

Ima mnogo razloga, ali najva`niji je{to sebe nisam mogao da dovedem usituaciju da ni{ta ne igram u jednojsezoni. To mi se ~ini nerazumnim. Nisamod onih koji su ~ekali da li }e ih reditelj ili

neko drugi primetiti i pozvati da igraju.Zbog toga je u mojoj karijeri toliki brojuloga, jer, dok sam bio u punoj glu-ma~koj snazi, igrao sam u sedam doosam premijera u jednoj sezoni.

Ipak, mladi glumci danas se neradovra}aju u takozvana mala pozori{ta vanBeograda?

^ini mi se da se ipak polako vra}aju,ali ranije se to retko de{avalo, jer su ihprofesori u~ili da je to provincija i datamo mogu samo da propadnu. Me|utim,iz mog iskustva i iskustva mnogih kole-ga, koji su gluma~ki vek proveli u pozo-ri{tima u unutra{njosti Srbije, situacijaje sasvim suprotna. S druge strane, janikada ne govorim o provinciji, ve} ounutra{njosti. Provincija je u glavama imentalnom sklopu ljudi. Mnoge kolegekoje su gluma~ki vek provele u unu-tra{njosti dokazuju da pravi rad uvekmora da bude zapa`en. Mladi ljudi `eleuspeh preko no}i, a Beograd je mnogetalentovane upropastio, jer se nisu sna{li,pa ve}ina njih malo radi, {to je pogubno.^ovek koji stalno radi, sasvim se dru-ga~ije ose}a od onog koji nema posla. Nebih da zvu~im kao nacista, ali mislim daje rad iznad svega i da odre|uje ~oveka.

Da li u srpskom teatru prepoznajetepodelu na tradicionalno i novo pozo-ri{te?

Ne znam {ta je to novo u pozori{te.Osim tehni~kih i tehnolo{kih pomagala,malo {ta je novog uneto u pozori{te tokomposlednjih 4.000 godina. Ima u na{emteatru svetskih izmi{ljotina, ali one trajusamo jedno leto. Primera radi, {ezdesetihi sedamdesetih godina pro{log veka imalismo Living teatar, genijalno pozori{te, alise raspalo kada je shvatilo da je postaloono protiv ~ega se borilo. Bilo je i drugihpokreta, poput Stanislavskog, Grotov-skog, Boba Vilsona, pa i La Mame, kao imnogih drugih, ali to je veoma kratkotrajalo i uvek se vra}alo na prapo~etak.Bez glumca ne mo`e se ni{ta. Ka`uteatar pokreta, ali mi imamo balet, koji jei pokret i muzika, a oni izmi{ljaju vru}uvodu. Teatar pokreta smislili su oni kojivole pozori{te, ali ne znaju da glume.

Ipak, zar na{em teatru nisu potreb-ne promene, uostalom kao i celom dru-{tvu?

To su frustracije ljudi koji ni{takreativno u pozori{tu nisu uradili, a sebesu proglasili za velike znalce i kriti~are.Izmi{ljaju nove pravce i puteve, koji bitrebalo da nas odvedu ne znam gde, pri~emu treba da se odreknemo svega i daprihvatimo ovo ili ono, pa }emo da u|emonegde tamo, a ne znam gde... To su ljudikoji ne}e ostaviti nikakav pozitivni tragu srpskom pozori{tu, a stalno pri~aju otome da ne{to treba da se menja. Dao bihim dr`avne pare i najbolje glumce daosmisle najmodernije pozori{te i napravepredstavu onako kako misle da ona trebada izgleda. Neka nam to poka`u naprimeru, a ne da stalno teoreti{u. U tupri~u ja ne verujem.

Ako je na{e dru{tvo u tranziciji, zari pozori{te ne bi trebalo da inicira i svojtranzicioni zamah?

I to je izmi{ljotina. Na{e dru{tvomora da pro|e put promene samogsistema, ali ako `elimo da sa~uvamosvoju du{u, moramo da sa~uvamo na-cionalne kulturne vrednosti. Nemadr`ave koja nema pla}enih pozori{ta, pa~ak to ima i Amerika, uz poseban sistemulaganja u kulturu, a mi ho}emo i jare ipare. Ako ho}emo tr`i{te u kulturi, ondamoramo da igramo Policijske stanice,Kursad`ije, razne Audicije i ostalo, jer }e

to doneti profit. Me|utim, u takvimtr`i{nim uslovima u pozori{tu, uop{te sene bi igrali Andri}, ]osi}, Me{a Se-limovi}, a da ne govorimo o \uri Jak{i}u,Boji}u, Nastasijevi}u i mnogim vrednimautorima i tekstovima iz na{e kulturneba{tine, jer jednostavno ne donose profit.Da bi se igrali takvi autori i tekstovi,kako bi generacije koje dolaze to mogleda vide, u te predstave ipak moramo daulo`imo novac. Pozori{te nije samo tekst iglumac, to je etnolo{ka izlo`ba, a ~esto imuzejska postavka o kulturnim vredno-stima i to mora da se neguje. ^ak i mnogeevropske dr`ave imaju zakone o za{titinacionalnih interesa u kulturi, poputNema~ke. Ne znam zbog ~ega se uvek naprvom mestu mora postavljati Amerika.

Verujem da }e Vas deo pozori{nejavnosti nakon takvih stavova prepoz-nati kao pripadnika konzervativnogshvatanja u srpskom teatru...

Ali svi oni koji se u Beogradu zala`uza to neko novo i tranziciono pozori{teneka uzmu dr`avne pare, koje ina~etro{e na raznorazne gluposti, pa nekanaprave predstavu i ka`u - e, ovako imada se pravi pozori{te. Ostavimo se vi{eteoretisanja. Oni u svom teoretisanju, ~akne ka`u {ta i kako treba, ve} samo {ta nevalja.

Zar niste gledali predstave koje iduu susret tom novom ili druga~ijem po-zori{tu?

Dobro znamo kako se te stvari ure|-uju. Podseti}u na Gebelsovu re~enicu dasto puta ponovljena la` postaje istina.Kad njih desetoro po~nu da vi~u kako jene{to dobro, slede}ih petoro, kojima se tone dopada, ka`u ‘daj bar da }utimo, danas ne proglase za budale’, ali meni se ne}uti.

Pa kako onda re{iti sada{nje prob-leme u na{em teatru?

Veoma jednostavno, jer }e to publikada re{i. Oni koji zagovaraju novine upozori{tu, neka urade pola predstava posvom, a drugu polovinu po starom, pa }epublika sama da izabere {ta }e da gleda.

U tome je va`na i uloga medija, zarne?

Kao {to su jedni mediji za jednustranku, tako su drugi za drugu stranku.Neki mediji }e podr`ati to novo pozori{te,a neki staro, ali oni koji daju pare zaulaznice odlu~i}e {ta }e gledati.

Zar to nije simplifikacija problema?Pa to jeste jednostavno, ja ne kom-

plikujem stvari!Ali ja `elim da komplikujem, pa

recimo, osim medija, tu su i pozori{neinteresne grupe, kako ih ve} u `argonunazivaju ”gangovi” ili ”klanovi”...

To je ve} druga stvar. Protiv takvihinteresnih grupa ili klanova, izgleda danema leka. Ja pripadam samo jednomklanu, a to je pozori{te. Ja pozori{te volimi nemam ni{ta protiv da grupa ljudinapravi predstavu po svom afinitetu, alimi smeta kada po~nu da pri~aju da nevalja ono drugo pozori{te, a onda ti istiljudi odu na neko drugo mesto i za dobrepare rade ono za {ta su prethodno reklida ne valja. Treba biti dosledan. Znammnoge iz Beograda koji ka`u da jeunutra{njost mrak, a onda do|u u nekigrad u tu unutra{njost Srbije i igraju bezimalo stida. Pare izgleda nemaju veru.

Mo`e li glumac da odbije uloguukoliko smatra da je neki komad sum-njive estetike, ne veruje u njegov uspehili iz nekog drugog razloga?

Mo`e, ali zavisi kako }e to da saop{ti. Da li ste odbijali uloge ?

Nikada nisam polazio od toga dapredstava mora da ima neverovatanuspeh. Mnoge su ura|ene sa velikimambicijama, u ~iju produkciju je ulo`enveliki novac, pa nisu imale veliki uspeh.Neke predstave radili smo sa mukom, alisu postale veliki kulturni doga|aj. Svevreme Vam govorim da je danas veomamalo po{tenja, ne samo u pozori{tu, ve}uop{te u dru{tvu. De{avalo mi se da samtra`io da mi zamene ulogu, pa samumesto glavne igrao epizodu, jer saglavnom ulogom nisam znao {ta }u.Izlazili su mi u susret i na moju, ali i nasre}u te predstave i pozori{ta. Stanislavs-ki ka`e da nema velikih i malih uloga,ve} samo velikih i malih glumaca. Ne bitrebalo da se la`emo, jer gospodin Sta-nislavski nikada nije igrao grobara u‘Hamletu’, ve} Hamleta. Ipak, po svakucenu ne bi trebalo igrati velike uloge, nitisam se stideo da igram epizode, ~ak samna njih veoma ponosan i za njih dobionekoliko nagrada Joakim Vuji}.

Da li pozori{ta u unutra{njosti imajudovoljno obrazovanih glumaca, rediteljai kreativne energije, ili je mo`da receptza njihov uspeh takozvano ”tezgarenje”iz Beograda?

Ne bih ja to nazvao ”tezgarenjem”,jer pare koje ti ljudi dobijaju u unu-tra{njosti, mogli bi da dobiju bilo gde, pai u Beogradu. U~estvovao sam u stvara-nju u`i~ke predstave ”Kako zasmejatigospodara”, ali i u mnogim drugim, kojemogu ravnopravno da se nose sa svimostalim prestoni~kim predstavama. Me-|utim, tvrdim da bi pozori{ta iz unu-tra{njosti bila razapeta na stub srama,kada bi igrala neke predstve koje su sadana repertoaru u Beogradu. Nema razlogada pominjem te predstave, ali bio samprisutan nekoliko puta kada su sekriti~ari, posle nekih beogradskih premi-jera, dogovarali da te predstave morajuda hvale. To nije dobro za pozori{nuumetnost.

Do|osmo i do problema sa pozo-ri{nom kritikom...

Mi ve} godinama nemamo pravupozori{nu kritiku. Nekada se o pozo-ri{noj kritici ozbiljno raspravljalo i vodi-lo ra~una o njenom doprinosu pozori{tu.Mnogi kriti~ari su se jednostavno povuk-li. Vredne pa`nje su kritike DejanaPen~i}a-Poljanskog, koji je bio odli~noupu}en u kompletan pozori{ni `ivot injemu nije bilo te{ko da otputuje u Pirot,[abac ili u bilo koje drugo pozori{te dapogleda predstavu kako bi napisao,koliko je to mogu}e, objektivnu pozori{nukritiku. Pored njega tu je i MuharemPervi}, ima jo{ imena za po{tovanje, alina `alost to niko ne ~ita i ne uzima zaprimer kako treba pisati pozori{nukritiku.

Vi ste ~lan Predsedni{tva SDUS-a,koliko ta asocijacija mo`e da pobolj{astanje u na{em teatru?

Imamo mnogo problema, koje nemo`emo da re{imo bez pomo}i dr`ave.Ipak, trudimo se da nekim na{im ~la-novima u~inimo `ivot dostojnim, a za-hvaljuju}i merama Vlade taj polo`aj jepobolj{an, ali i dalje imamo velikih pro-blema. Pored toga, imamo mnogo zlo-namernih ljudi koji prave probleme tamogde ih nema, pa se ~esto bavimo nebit-nim stvarima, dok va`ne stvari ostajunere{ene. Problemi u pozori{tu morajusistemski da se re{e, da se donesu zakonio kulturnim dobrima i finansiranjupozori{ta. Pozori{ta se danas snalaze

kako znaju, a produkcija nije onakvakakva bi trebalo da bude. Pozori{te jeskupa igra~ka i treba joj pomo}i dapre`ivi. Mo`emo da izmi{ljamo praznupozornicu, ali novac je potreban zaosnovne stvari. [to bi rekao Sini{aKova~evi}, danas se pozori{ni komadipi{u tako da u predstavi ne sme da budevi{e od pet lica, za dekor ne vi{e od trigajbe, a o potro{nim rekvizitima ne smese ni razmi{ljati. Zna~i koliko para,toliko muzike.

Kada se pomene Va{e ime, uz njegase pominju i uspe{ne karijere Va{ihsinova, Sergeja i Branislava. Kakoprocenjujete njihove karijere?

Veoma sam ponosan na njih i njihovrad. Dok su ih drugi hvalili, dobronamer-no ili zlonamerno, ja sam uvek imao onunezahvalnu ulogu, jer sam ukazivao naono {to nisu dobro uradili i insistirao dato poprave. To su oni prihvatali, jer samsvoje primedbe argumentovano obrazla-gao. Mladim glumcima potrebni su rad ihrabrost. Jednom prilikom, Ljuba Tadi}dao mi je dragocen savet, koga sam sepridr`vao prvih trideset godina glu-ma~kog sta`a. Govorio mi je da je jedno{ta }e glumac da pri~a u kafani, da jenajbolji i najgenijalniji, ali kad do|e ku}itreba da pogleda pod krevet, u orman,okrene se na sve ~etiri strane, a potom daka`e - ja ni{ta ne znam. To bih savetovaomladim glumcima, a onim starijim `elimda budu zdravi i dugove~ni.

Nenad Kova~evi}

Tomislav Trifunovi}, glumac i ~lan Predsedni{tva SDUS

Page 12: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

12

Ima li nade za mlade da rade

LUDUS 144Lu

Mlada glumica somborskog NP,Kristina Radenkovi}, ima 26 go-dina i mnogobrojne anga`mane:

u SNP-u: 'Tekelija' D.Petrovi}a, 'Fizi~ari'(Matilda fon Cand) M.Pu{i}a, 'U ku-lisama du{e' (peva~ica), B.Lije{evi}a,'Poru~nik sa Ini{mora' (Mejred) Z. To-mi}a, 'Preterano nasledstvo' (Nina) F.Markovinovi}a. U Pozori{tu mladih:'Suba u nama' (prijateljica), koreodramaA.Ketig. U somborskom NP: 'Va`no jezvati se Ernest' (Gvendolin Ferfaks) O.\or|evi}, 'Poslednja smrt FrenkijaSuzice (Sanja) K.Mladenovi}, 'Maska'(Glumica) G. Stojanovi}.

Diplomirala je u klasi profesora BoreDra{kovi}a sa prose~nom ocenom 9,2 naAU u Novom Sadu. Visoka je 175cm, ima57kg, plavu kosu i zeleno-braon o~i.

Za{to ba{ gluma?Od malena sam imitirala, poha|ala

gluma~ke sekcije u osnovnoj {koli i gim-naziji. Nisam mislila da }u se ozbiljnobaviti glumom sve dok se nisam upisalana dramsku sekciju u AKUD 'S. Ma-rinkovi}' koju vodi reditelj Milan Pletel -Plend`a. On me je nau~io da volimpozori{te, knji`evnost, umetnost uop{te,da je cenim, da vredno radim. Nau~io meje koliko je va`no biti posve}en... Ako bihikad dobila Oskara njemu bih se za-hvalila.

Iz kog poku{aja si pro{la prijemni?Prvo sam upisala studije geografije u

Novom Sadu jer sam u tom momentuose}ala da jo{ nisam spremna zaAkademiju. Tokom te godine revnosnosam se spremala za prijemni. Polagalasam kod Bore Dra{kovi}a u Novom Sadui primljena sam iz prvog puta.

Odlazi{ li na audicije?Pristalica sam audicija i volela bih

da ih ima vi{e. Uglavnom odem na sve

na koje me pozovu. Naravno, na ve}ini seve} zna kona~ni ishod, ali za mene je toodli~an trening za prevazila`enje strahaod nepoznatog, a i mogu}nost da u triminuta poka`em {ta znam.

Pod kojim uslovima bi igrala umanjem gradu?

Na studijama mi je jedna od `eljabila da igram u NP Sombor. Znala samda tamo igraju odli~ni glumci, da radeodli~ne predstave, da je to jedna malaindustrija kojoj je jedini cilj dobra pred-stava i koja mlade glumce u~i zanatu.@elja mi se ostvarila. U somborskompozori{tu sam ve} godinu dana i radimono {to volim.

Da li bi poku{ala u inostranstvu?Mogla bih da poku{am u inostran-

stvu, ali bih volela da me pozovu za nekiprojekat. Odli~no govorim engleski i fran-cuski. Ne bih mogla da odem u Engleskuili Francusku da oprobam sre}u, jermoglo bi se dogoditi da ne dobijem an-ga`man i godinu dana, a tada bih sigur-no pala u depresiju.

Da li mlad glumac mo`e da pre`iviod svog rada?

Ja imam sre}u da me moja majkapodr`ava u svakom smislu. Ona mi jeomogu}ila da se bavim onim {to volim, ada ne moram da se bojim {ta }e biti sutra.To je prili~no olak{avaju}a okolnost. Danije tako radila bih paralelno jo{ ne{to,ali bih ostala u pozori{tu. Ne}u odustatiod glume zbog lo{e finansijske situacije ukulturi.

Omiljena predstava, film? [ta ~ita{,a {ta bi volela da igra{?

Omiljena predstava mi je ”Klopka”M.Manojlovi}a somborskog pozori{ta i'Kaj sad?' E. Savina. Omiljeni film mi je”Rekvijem za snove” D. Aronofskog,obo`avam knjigu ”O ljubavi i drugim

demonima” Markesa, a volela bih daigram Hedu Gabler.

Da li su reditelji i upravnici pratilirad tvoje klase, gledali diplomsku pred-stavu?

Na`alost, nisu. Jedino za koga znamda je uvek zainteresovan da vidi novegeneracije glumaca je reditelj Duca Pe-trovi}. Ali kad smo mi studenti li~nozvali upravu SNP-a rado su dolazili.

Radi{ li ne{to na svom plasmanu ili~eka{ dok te ne pozovu?

^ekanje ubija `elju i volju. Po~inje{da sumnja{ u sebe. Mora{ se boriti kroz`ivot, ako sam sebi ne pomogne{, ne}eniko. Naravno, postoje ”razni” na~iniborbe, ali ja nekako jo{ uvek `elim daverujem da rad, upornost i kvalitet uvekpobe|uju bez obzira ~ime se bavi{.

M.Jur~i}

RADIM ONO [TO VOLIM

Marija Medenica ima 26 godina,ro|ena je Beogra|anka ali jegluma~ko dete novosadske AU i

profesora Borisa Isakovi}a. Igrala je upredstavama ”Se}anja” i ”Indijac ho}e uBronks” ali ju je publika posebno upam-tila po izvrsnoj ulozi u predstavi ”Ku}i”,koju sa svojim klasi}ima igra na sceniSNP-a, a kojom su pro{log leta na Festi-

glumaca rezlikuju samo po tome {to ne`ive od gluma~ke ve{tine. Pora`avaju}eje {to katkad prime}ujem da oni imajuvi{e `ara nego ”profesionalci”. Bitan jeodnos prema radu i `elja da se stvara...Jedino {to ne podnosim su povr{ni, lenji inedosledni ljudi, skloni kompromisima...Sve ostale muke u ovom poslu su slatke,stvarala~ke...”

Audicija”Izbegavam ih i to iz nesigurnosti.

To je vrlo neodgovorno s moje strane, jerje to najlegitimniji na~in da dobije{ ulo-gu. Ali, konkretno tako samo dobilaulogu u predstavi ”Ja ili neko drugi”,iako sam bila vrlo nezadovoljna svojimpredstavljanjem. Tamo su bile sjajne de-vojke s moje klase i tvrdim i sad da bisvaka od njih dobro odigrala ulogu kojaje pripala meni, samo sam ja tog danaimala vise sre}e... Mo`da...”

Ne vredi ~ekati, gorke suze liti...”Nikad sebi ne}u dozvoliti da ~ekam

da mi se ne{to ponudi. Ne vidim sebekako sedim i vegetiram. To je pogubno iupravo moj rad s decom u {koli je na tomtragu. Na leto }u u Obrenovcu ponovopripremati celove~ernju predstavu saMAT-om, a nosim se mi{lju da za kojugodinu upi{em re`iju, ta~nije poku{am,ali samo da bih unapredila svoju prvuljubav - glumu”.

Biti glumica...”Od ”biti glumac” samo je jedno te`e

- ”biti glumica”... A tu je i ona stara pri~a”nema dobrih `enskih uloga”, madamo`da smo mi sklone da se te{imo time,umesto da tragamo. Pozori{te je ~arobnoba{ zato {to je (skoro) sve mogu}e. Upredstavi ”Ku}i” igram Sineta, pre svegazato {to je odnos mu{ko-`enskih likova

bio u neskladu s broj~anim stanjem naklasi, ali smo nadam se uspeli to daodbranimo na sceni...”

Ostajte ovde... ”Jezik mi ne bi bio prepreka, ali se

meni ne napu{ta Srbija. Obe}avaju}i susvi ti na{i mladi talentovani pisci. USrbiji se, ~ini mi se, ra|a nov pozori{niizraz i to vrlo raznolik i originalan: Mile-na Markovi}, Maja Pelevi}, Du{an Spa-sojevi}, Uglje{a [ajtinac”.

(Pre)`iveti od glume”Vrlo se ne ponosim time {to sam jo{

uvek parazit kod roditelja, ali ve} pome-nute aktivnosti mi donose neku skromnuzaradu, svakodnevno pronalazim noveizvore prihoda. Oprezna sam, ne bih dase izgubim u potrazi za egzistencijalnimdobrima nau{trb svoje li~nosti i pozivakoji me duhovno” hrani”.

Gledam, ~itam, slu{am...”Nahod Simeon” je jedina predstava

posle koje nisam mogla da spavam...Potpuna katarza. Filmove gutam, a {tose ~itanja ti~e - trenutno ~itam razne teo-retske spise, ali se svakodnevno osve`a-vam poezijom: ~itam mlade pesnike iuredno se vra}am Radetu Draincu i VituNikoli}u.”

Ko nas to posmatra...”^ast izuzecima i greh na du{u ne-

zainteresovanima za energiju mladosti...Pateti~na sam, al' moram kad ve} imam{ansu da progovorim... Znam da svako osvojoj klasi govori sve najlep{e, alitvrdim (vreme }e pokazati) da }e to bitistub budu}eg srpskog pozori{ta. Negovorim o sebi, ve} o svojim klasi}ima... Ibilo bi lepo da se ova opaska ne shvatikao la`na skromnost!”

Sne`ana Mileti}

SVADBAU KUPATILU

POZORI[TA NATERAZIJAMA

Predstava 'Svadba u kupatilu'po tekstu Milorada Pavi}a u re`ijiSa{e Gabri}a premijerno je izvede-na u Pozori{tu na Terazijama.

Pavi}ev komad kombinuje pro-{lost i sada{njost, sudski proces iljubavnu pri~u, sukob mu{kih i`enskih interesa i principa, realneslike mentaliteta i bizarne ele-mente, poetske prizore i politi~kealuzije. Posle 'Hazarskog re~nika'koji je 2002. godine re`irao Toma`Pandur u srpsko-slovena~koj ko-produkciji, ‘Svadba u kupatilu’ jedrugo delo Milorada Pavi}a, izve-deno na doma}oj sceni. Dela ovogautora izvo|ena su u Pragu, Augs-burgu i Njujorku, a naro~ito uRusiji, od Petrograda do Voronje`a iProkopjevska. Na repertoaru tihscena igrani su 'Zauvek i dan vi{e','Hazarski re~nik', 'Krevet za troje' ito u vi{e postavki.

U predstavi 'Svadba u kupatilu'nastupa veliki gluma~ki ansambl,koji predvode Milenko Zabla}anski,Mina Lazarevi}, Maja Novelji}-Rom~evi} i Slobodan Stefanovi}.

U predstavu je uklju~ena ifilmska projekcija, autora TihomiraDuki}a, tambura{ki orkestar kojiu`ivo izvodi muziku po izboru i uobradi dirigenta Vojkana Borisav-ljevi}a, scenografiju vojvo|anskevaro{ice iz 20-ih godina pro{logveka kreirao je Boris Maksimovi}, akostime Marina Medenica.

M.J.

PREMIJERA

valu akademija u Slova~koj osvojiliGrand prix. Krajem marta, Medenica jezablistala jo{ jednom na sceni SNP-a,kao Ona u predstavi ”Ja ili neko drugi”...

Prvi koraci”Studirala sam srpsku knji`evnost i

jezik, odslu{ala tre}u godinu na Filo-lo{kom fakultetu u Beogradu, ali tek

2002. sam smogla snage da se oprobamna FDU, kod Vladimira Jevtovi}a.Potpuno nenadano, u{la sam u u`i izbor,ali sam u nastavku ispala. Dogodine,kod Dragana Petrovi}a - isto, me|utim,prijemni na AU u Novom Sadu bio jeuspe{an... Valjda. Uvek sam se pitala {tase desi sa ljudima koji ”otpadnu” tokomupisne trke, a mo`da su bili i bolji, samosam ja imala vi{e sre}e... Zato sam seuvek borila da zaslu`im ukazano mipoverenje”.

Radni~ko dete”Dolazim iz radni~ke porodice koja

nema nikakve veze s pozori{tem, a irasla sam u nepozori{noj sredini. Punoputa sam se uverila da su poznanstvabitna, iako sam u po~etku naivno vero-vala u suprotno. Me|utim, obe}ala samsebi da }u se povu}i iz profesije akoosetim da sam nedovoljno dobra, kao i danikada ne}u biti deo ”koktelskog miljea”,kako bih sebi prigrabila profesionalniprostor. ^injenica je da deca iz umet-ni~kih porodica imaju neke prednosti uovom poslu, ali verujem da je njimamo`da ~ak i te`e, jer uvek moraju dapravdaju ukazane im {anse, pod ve}imstresom nego mi ”obi~ni”.

Gluma~ki `ar”Svaki glumac, mlad pogotovo, treba

da igra (skoro) sve {to mu se ponudi jersamo tako mo`e videti dokle je sam stigaoi onda dalje raditi na sebi. Ne sme sebi dadozvoli luksuz NERADA, ni u jednoj fazisvog sazrevanja. Moju kondiciju odr`avarad sa decom, s kojom radim u Obre-novcu u {koli glume. Od njih puno u~im itako se iznova vra}am svojoj intuiciji.Kad nema posla, to je ono {to mi dajesnagu i motivi{e me, uostalom kao i radsa amaterima koji se od profesionalnih

OSTAJTE OVDE, MAME TEKSTOVI NA[IH MLADIH PISACA

KKrriissttiinnaa RRaaddeennkkoovvii}}

MMaarriijjaa MMeeddeenniiccaa

Page 13: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

LUDUS 14413

Ima li nade za mlade da rade

Ro|en u Mostaru, pre 27 godina,Miljan Prljeta, mladi glumac NP uSomboru ka`e da je nezgodno

govoriti o sebi, jer se to obi~no pogre{noprotuma~i. Diplomirao je glumu 2004. naAU Novi Sad u klasi profesora PetraBani}evi}a. Visok je 183 cm, ima 74 kg,tamno sme|u kosu i plave o~i. Do sada jenastupao u NP Sombor, NP Subotica,Beton Hali Beograd, Bitef Teatru, a sadaradi na filmu 'Topli zec'.

Za{to si odabrao ba{ glumu?Nisam imao konkretne razloge.

Ve}inom mladi u osetljivim godinamaisprobavaju svoje afinitete, pa sam tako ija probao od sporta do nauke i na krajuzalutao u glumu.

Po zavr{etku tre}e godine srednje{kole poku{ao sam da upi{em glumu-nisam uspeo. Slede}e godine sam upisao iveterinu i glumu. Nisam se mnogodvoumio, na sre}u `ivotinjskog sveta.

Imaju li diplomci svih umetni~kihfakulteta podjednake {anse po zavr{etku{kolovanja?

Nisam siguran koliko diplomci ima-ju prostora da kalkuli{u, ja sam to sma-trao lo{im rizikom. Prihvatao sam sveponude i za ve}inu se ne kajem. Svakakoda neko ima vi{e {ansi, kao i u svakomposlu, faktori za to su opravdani ili ne.

Koliko su ”veze i poznanstva” va`niu poslu?

Provocirate me ovim pitanjem i ne}unasesti. Va`an je rad, smirenost, mud-

U SOMBORU ODIGRAO 20 PREMIJERA ZA 3 GODINErost, talenat. I ~estitost. Ako se trudimoda ove osobine negujemo do}i }emo ufazu da razmi{ljanja o surovostima i ne-pravdama u poslu svedemo na mini-mum.

Ide{ li na audicije?Kad bih bio pozvan svakako bih na

odre|ene oti{ao.Pod kojim uslovima bi igrao u

nekom manjem gradu? Ja sam do sada svoje najzapa`enije

uloge ostvario u manjem gradu. U Som-boru sam odigrao preko 20 premijera zatri godine. U Subotici ne{to manje. Jediniuslov je bio da igram, stalno da igram, aonda su se nizali motivi i satisfakcije kojisu pravdali moja igranja. I razli~it reper-toar uloga i reditelji i aplauzi i Sterijinanagrada koju sam dobio na poslednjemfestivalu - sve su to motivi.

Diplomci umetni~kih fakulteta ilidiplomci nekih drugih fakulteta, ~ije su{anse ve}e?

Mladim ljudima se danas retko daje{ansa pau{alno, jer su neiskusni. Kadostare ~ekaju}i izgube i mladost i {ansu,za uzvrat dobiju titulu nam}ora. Zato{ansu ne treba ~ekati, treba se boriti.

Pozori{te, televizija, ili film? Preferiram ono {to trenutno radim i

za {ta me plate.Trenutno snimam film'Topli zec' u re`iji Gorana Vuk~evi}a.Sjajna pri~a u kojoj imam sre}u da igramglavni mu{ki lik. U pripremi je jo{ jedanfilm gde bi trebalo da igram jednu srpsku

istorijsku li~nost. Veliki projekat za-kazan za avgust.

[to se ti~e pozori{ta upravo radim sNikitom Milivojevi}em jedan [ekspirovkomad, ~ija se premijera o~ekuje u Tivtu.

Da li se pribli`avamo ”ameri~komsnu” gde se glumci godinama bave svimi sva~im ”~ekaju}i {ansu”?

To je pogre{an termin.To bi se premoglo nazvati ko{marom. Mnogi ljudi`ive neku vrstu virtuelnog `ivota, odra-|uju}i ono {to ne vole, `ive}i u nadi da }eraditi ono {to `ele. Ta vrsta `ivota mo`eda ima posledice i za pojedinca i zaporodicu.

Da li si ~lan SDUS-a, UFUS-a iliSINGLUS-a?

^lan sam SINGLUS-a, ukoliko jo{uvek postoji. U poslednje dve godine nijeme niko ni o ~emu obavestio iz ovogudru`enja. Stoga }u ga rado menjati.Dobro ste me podsetili.

Da li bi voleo da ima{ svog agenta?Agencije svakako treba da postoje i

bilo bi dobro da se javno oglase i ponudesvoje usluge, mislim da bi korist bilaobostrana. Ali to treba pametno sprovesti.

Privla~e li te reklame?Zavisi pod kojim okolnostima i

uslovima. Za pojavljivanje u reklamitreba da imate konkretne motive, ili }etese zadovoljiti {to }e vas rodbina po svetuvideti preko satelita, {to je apsurdno.

Omiljena predstava, film? [ta ~ita{?

NIJE DOBRO ^EKATI 'SKR[TENIH RUKU'

Pozitivna i vedra, Marina Vode-ni~ar, ro|ena je 09.12.1982. uPan~evu. Pro{le godine je diplomi-

rala na FDU u klasi profesora VladeJevtovi}a. Visoka (168), vitka (53kg)plavokosa i plavooka glumica za sebeka`e da je odmerena, komunikativna,vredna i istrajna, a svoju `ivotnu filozofi-ju saop{tava krilaticom: ”Stvarnost jeuglavnom ono, {to mi re{imo da jeste.Zato ljudi ne reaguju toliko na stvarnost,koliko na ideje koje imaju o stvarnosti.”

Do sada je publika mogla da je gledau pozori{nim predstavama ”Fazoni ifore”, ”Pepeljuga”, ”^arobnjak iz Oza”,”Beogradske pri~e 4”, ”Gospo|ica Julija” ,”^orba od kanarinca”; na TV-u u seriji-ma ”Ljubav, navika, panika”, ”Mje{ovitibrak”, ”Pozori{te u ku}i”; na MTV ufilmu o trgovini `enama, de~ijoj emisiji”Superheroji sa ostrva snova” i TV drami”Na Badnji dan”.

Na pitanje 'za{to si se odlu~ila ba{za glumu' odgovara:

Zato {to mi je delovala dovoljnozanimljivo da bih se njome bavila tokom~itavog `ivota.

Da li si pristalica audicija i da liodlazi{ na njih?

Jesam i uvek se odazovem kad godsam pozvana.

Da li bi i{la da igra{ u nekom ma-njem gradu i pod kojim uslovima?

Naravno da bih, i ve} sam zaigrala uPan~evu u jednoj de~ijoj predstavi.

Najverovatnije bih se odlu~ila zatako ne{to na osnovu toga koja je pred-stava u pitanju i koja je uloga meniponu|ena.

Da li preferira{ pozori{te, televizijuili film?

Jo{ uvek se nisam oprobala na filmu,ali bih volela. [to se ti~e pozori{ta i TV,zaista podjednako u`ivam u radu i najednom i na drugom, iako se pristup ina~in glume razlikuju.

Da li bi igrala u pozori{tima zadecu?

Ja ve} igram u nekoliko predstava zadecu i uvek bih rado glumila u pozori{tuza decu, zato {to je tu komunikacija sapublikom (decom) zaista ~arobna u smis-lu ”fidbeka” koji oni mogu da vam pru`e.

Da li su reditelji i upravnici pratilirad tvoje klase, gledali diplomsku pred-stavu?

Na `alost, to se vi{e ne praktikuje.^ak ni reditelji koji rade kao profesori nafakultetu ne pose}uju redovno ispiteglume i diplomske predstave glumaca.(~ast izuzecima). Smatram da je pose-}ivanje diplomskih predstava glumaca odstrane reditelja ili upravnika pozori{ta,jedan od boljih na~ina da se mladi glum-ci vide na delu.

Da li mlad glumac mora da uradisam ne{to na svom plasmanu ili jedovoljno da ~eka dok ga ne pozovu?

Svakako da nije dobro niti dovoljnoda ~eka{ ”skr{tenih ruku” da te se nekoseti i da te pozove. Ali sa druge strane~ini se da mladi glumci kod nas nemajupuno izbora, s obzirom da je gluma posao

u kojem umnogome zavisi{ od drugih.Zato ja i idem na audicije.

Ali ono {to mladi glumac mo`e dauradi na svom plasmanu, jeste, da ne

Ne stvaram do`ivljaj omiljenosti.Razmi{ljam o tome {ta sam video, pro-~itao i za{to `elim, ili ne, da pogledam ilipro~itam ponovo. Trenutno ~itam ”Dobaekstrema” Erika Hobsbauna, vrlo dobraknjiga o istoriji dvadesetog veka.

Da li su reditelji i upravnici pratilirad tvoje klase?

Neki jesu, a neki nisu imali vreme-na...

Misli{ li da mlad glumac mora samda radi na svom plasmanu, ili treba da~eka dok ga ne pozovu?

I{~ekivanje je opravdanje za neu-speh. Rad je izazov pun rizika, gde posto-ji isto toliko {ansi za uspeh. Zato trebaimati hrabrosti i zacrtan cilj. Ako mladglumac nije spreman na ovu vrstu rizika,neka ostane u{u{kan u ~ekanju, gde jeneuspeh primarna osobina.

M.J.

odbija prilike koje mu se pru`aju, te da imanju ulogu odigra nabolje {to zna iume.

M.J.

NE PRISTAJEMO NA SVEMihailo Lapto{evi}, ro|en u Pribo-

ju, 29.12.1980. Sme|okos, ze-lenih o~iju, visok 186 cm i ideal-

no te`ak, 85 kg. Zavr{io je FDU u klasiprofesora Vladimira Jevtovi}a, sa pros-ekom 8.5. O tome kako je stigao na FDUka`e:

Studirao sam Vi{u elektrotehni~ku{kolu u Beogradu, polo`io dva ispita ishvatio da me to uop{te ne interesuje.Upisao sam BK akademiju, ali nisamimao novca da se finansiram i zbog togasam oti{ao u vojsku. Pred kraj vojnogroka oti{ao sam na prijemni ispit kodprofesora Vladimira Jevtovi}a i bio prvina prijemnom.

Njegovi dosada{nji anga`mani su upredstavama ”Brod ljubavi” Zvezdarateatar, ”Fazoni i fore” Bo{ko Buha, ”Lek-cija” Dadov, ”^orba od kanarinca” Dadov- diplomska predstava, i na TV ”Belala|a” RTS, ”Ljubav, navika, panika”Pink.

Na pitanje da li misli da su ”veze ipoznanstva” va`ni u poslu, odgovara:

Jesu, veoma. To mladog glumca netreba da obeshrabri, nego da ga tera daradi mnogo vi{e na sebi, uvek bude ukondiciji i neku od mogu}ih prilikamaksimalno iskoristi.

Svoje mi{ljenje o audicijama for-muli{e ovako:

Pristalica sam audicija, iako se oneovde rade proforme za ve}inu uloga.

Pitali smo ga mo`e li mlad glumacda pre`ivi od svog rada?

Mo`e da pre`ivi, ali da `ivi - te{ko.Omiljene predstave su mu u Zvez-

dara tetru, ”Klaustofobi~na komedija” i”Profesionalac”. Trenutno je zaokupljeni{~itavanjem Dostojevskog, a na pitanje'{ta bi voleo da igra{' odgovara: Voleo bihda igram mnogo toga.

Za reditelje i upravnike ka`e da jeveoma mali broj njih pratio rad njegoveklase. Budu}nost mladih glumaca jesamo u njihovim rukama. O tome misli:

Mladi glumac mora da uradi mnogotoga, i lepog i ru`nog, na {ta neki od nasnikada ne}e pristati.

M.Jur~i}

MMiillaann PPrrlljjeettaa

MMaarriinnaa VVooddeennii~~aarr

MMiihhaaiilloo LLaappttoo{{eevvii}}

Page 14: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

14

Pozori{ta za decu

LUDUS 144Lu

Nagradu za najbolju muziku osvo-jio je kompozitor Vladimir Pej-kovi}, za muziku predstave Ko-

rak po korak Lutkarske scene Pozori{ta'To{a Jovanovi}' iz Zrenjanina, nastale poscenariju i u re`iji Dragoslava Todor-ovi}a. Po mi{ljenju stru~nog `irija Vla-dimirova muzika na savr{en na~in,inventivno i originalno prati i akcentujeneverbalnu pri~u komada.

Za dizajn i animaciju lutaka stru~ni`iri nagradio je autorski tim i ansamblpozori{ta 'Pinokio' iz Zemuna za vedru,duhovitu, veselu i poeti~nu, sigurno naj-ne`niju predstavu festivala Ru`no pa~e,po tekstu Igora Bojovi}a, a u re`ijiStevana Bodro`e.

Najboljim glumcem Petog Pozori{ta'Zvezdari{ta' progla{en je Mladen An-drejevi} za ulogu Kapetana Kuke u pred-stavi ‘Pera Pan i potraga za blagom’Pozori{tanceta Pu` iz Beograda, potekstu Vuka Pavlovi}a, a u re`iji MilenePavlovi}.

Nagradu za najbolju glumicu po-delile su Ivana Nikoli} i Jelena Trkuljaza vi{e uloga u Crvenkapi Centra za kul-turu Pan~evo tako|e autorsko-reditelj-skog tandema Bojovi}-Bodro`a. Ove mla-de glumice su, po oceni `irija, u minima-listi~koj, zahtevnoj predstavi pokazaleizuzetan talenat, gluma~ko pokri}e,sigurnost i ose}anje za partnersku igru.

Nagrada za re`iju dodeljena je Dra-goslavu Todorovi}u za Korak po korakjasnu, preciznu, ~istu, dinami~nu i in-ventivnu neverbalnu predstavu koju jepublika ispratila sa najve}om pa`njom.

Nagradu za tekst podelio je pisacIgor Bojovi} sa - Igorom Bojovi}em zapredstave Ru`no pa~e Pozori{ta Pinokioi Crvenkapu Centra za kulturu Pan~evo,zbog modernih, duhovitih i promi{ljenih

tekstova koji imaju pravo ose}anje zameru, te sa mladom publikom uspostav-ljaju direktan i neoptere}en kontakt.

Termin najbolja predstava stru~ni`iri je preformulisao u NAJLEP[APREDSTAVA i tu nagradu je dodeliopozori{tu lutaka iz Ni{a za predstavuAmadeus, autora, scenografa i rediteljaZorana Lozan~i}a. Zamenu termina `irije uradio zbog toga {to je `eleo da pod-vu~e zna~aj lepote, jer je lepota umet-ni~kog dela jednako vredna kao i svakidrugi njegov kvalitet ({to se danas, upoplavi “estetike ru`nog” pomalo zabo-ravlja). Odnosno, ~ak i neki nedostacimogu se prevazi}i ~istom lepotom. U tomsmislu odabran je Amadeus, predstavakoja je na najbolji na~in iskoristila iplasirala sve mogu}nosti lutkarskogpozori{ta od teatra senki do `ivog glum-ca. Posebno je va`no {to ova predstavaefektno pribli`ava klasi~nu muzikumladim gledaocima.

Sve odluke stru~ni `iri je doneojednoglasno i vrlo brzo. Predsednica`irija bila je Mirjana Karanovi} a ~laniceMirjana Ojdani} i Jelena Bogavac.

Osim pobede i potvrde kvaliteta,nagrade sadr`e i finansijsku podlogu,koja je u skladu sa mogu}nostima Po-zori{ta Zvezdari{ta gotovo simboli~na,ali ne i zanemarljiva. Pojedinci su dobilipo 25000 dinara, a pozori{ta po 40000.Dovoljno da se pobeda proslavi a da sviostanu trezni.

Zanimljivo je da su se odluke neza-visnog de~ijeg `irija umnogome poklopilesa odlukama stru~nog `irija, {to mo`ezna~iti ili da su deca stru~na, ili da jestru~ni `iri detinjast ili da su odlukedobre. De~iji `iri dodeljuje samo tri na-grade. Prvu je dao predstavi Pera Pan ipotraga za blagom, drugu predstavi

Amadeus, a tre}u je podelio izme|u pred-stava Korak po korak i Ru`no pa~e(Pozori{ta Pinokio).

Ina~e, predstave su bile toliko ra-zli~ite i raznorodne da ih je bilo skoronemogu}e porediti. Upozoravaju}e jeipak da najve}a, najskuplja i najmno-goljudnija pozori{ta (najskuplja jer subud`etska i imaju zaposlen ansambl,tehni~ko, zanatsko i operativno osoblje)nisu uspela da osvoje ni jednu jedinunagradu. Radi se o Pozori{tu ”Bo{koBuha” i Pozori{tu ”Du{ko Radovi}” izBeograda, te o Pozori{tu mladih iz Novogsada.

Znaju}i da PBB ima i nekolikoatraktivnijih predstava mo`e se posum-njati da su Tri praseta ( u dogovoru saselektorom) poslata na ovaj festival kaona manje bitan, po ne~ijoj oceni. Mnogepozori{ne uprave vode sli~nu politiku unameri da ostvare “mir u ku}i” i izbegnuoptu`be da forsiraju pojedine predstave.Pitanje je koliko su Tri praseta uop{tenaslov za PBB koje ina~e ra~una napred{kolsku i {kolsku publiku, dok je ovonaslov za sasvim malu decu, na primerza publiku ‘Pu`i}a’ i ‘Pinokija’. Poku-{avaju}i da pri~u pribli`e malo starijojBuhinoj publici, autori su je pribli`ili -sebi, odnosno napravili su neku svoju,me|usobnu igru, u kojoj se publika ose-}ala suvi{nom. A sumnjamo da su se iizvo|a~i ba{ dobro proveli. Na neuslovnojsceni CZK Vuk Karad`i} mladi i neisku-sni glumci (me|u kojima ima darovitih)nisu uop{te uspeli da ostvare nikakavkontakt sa publikom, pa su ~itavu pred-stavu odigrali uprkos publici. Da neka`emo protiv publike. Ovo mora da jebilo stra{no naporno i glumcima. Na-damo se da to na mati~noj sceni nije ba{tako, ali na Zvezdari{tu je bilo.

Osetljivu i delikatnu predstavu vrlolabilne, da ne ka`emo sumnjive dra-maturgije (“bez dramske supstance” {tore~e jedna poznata spisateljka kojoj ne}upominjati ime da ne bi imala neprilike)Svako mo`e da padne (osim ~aplje)Pozori{te ‘Du{ko Radovi}’ je sigurno po-slalo sa svim mogu}im ambicijama, jeroni stvarno u ovu predstavu veruju bezrezerve. Posebno vole reditelja Zavi{i}a.Cela jedna generacija tridesetogodi{njakakune se u ovo delo, koje je izgleda pre zanjih nego za njihovu decu. Isto tako segeneracija dana{njih pedesetogodi{njakaklela u Malog princa, pa su tek od svojihpotomaka ~uli da to uop{te nije knjiga zadecu ve} - za roditelje. (Neki, dodu{e nisuni ~uli nikad.) Nepadaju}a ~aplja imalaje ~ak i u `iriju jednog svog fana i vrloupornog lobistu sve dok nije odigrana na

Zvezdari{tu, kada je uspela da razo~ara itu mladu damu. Istina da je na premijeri^aplja imala neko za~udno svetlo, bizar-nu lepotu i da je deo (premijerne!) pu-blike uspela da uvu~e u neku svoju~aroliju. Na Zvezdari{tu te ~arolije prostonije bilo, kao ni pravog svetla. Previ{emraka, previ{e pri~anja koje se u mrakune ~uje (~udan je taj pozori{ni fenomenda se ono {to se ne vidi obi~no i ne ~uje)previ{e ~ekanja da se zavr{i...

Novosa|ani su pak do{li sa kla-si~nom lutkarskom predstavom koja jenakako ostala bez energije, te je delovalaneveselo, rutinirano, tromo, ra{rafljeno,ostarelo, bezvoljno i nezanimljivo.

Sli~nu sudbinu do`ivela je i ^asnamusketarska bugarskog Teatra za mladeiz Sofije, koja je na Zvezdari{tu o~eki-vana kao favorit. Sigurno je da smo bezsimultanog prevoda propustili neke ver-balne bravure i kalambure (neke smo irazumeli) pisca Valerija Petrova, koga jeumetni~ki direktor teatra najavio kao `i-vog bugarskog klasika. Jasno da je pu-bliku iscrpelo polu~asovno i{~ekivanje dapredstava po~ne, (sve ostale su po~eleta~no u minut!) ali da se nije radilo ose}anjima ~etvorice deda i da se stalno nemaltretira isti, dodu{e vrlo funkcionalandekor (kakav smo uostalom vrlo ~estogledali kod bugarskih lutkara) - mo`dabi ipak malo bolje pro{la. Ako oni saovom predstavom na mati~noj scenistvarno uspevaju da dr`e pa`nju pubert-etlija (kojima je predstava navodno na-menjena) punih 100 minuta, onda bi imzbilja trebalo dodeliti zlatne medalje zaizdr`ljivost. Ili njima ili njihovoj publici.

Nije jasno zbog ~ega je predstavaRu`no pa~e Pan teatra ostala nezapa-`ena kad je to jedna vrlo po{tena, profe-sionalna, stabilna i komunikativna pred-

stava, koja je zapravo najdu`e zadr`alapomnu pa`nju publike. Prvu i jedinukrizu pa`nje oni su imali tek u tre}ojtre}ini i brzo su je savladali, dok je kodsvih ostalih kriza pa`nje nastupala mno-go ranije i ~e{}e, a trajala je du`e. Da lizato {to je kao niskobud`etna i likovnodosta siroma{na pala u senku bogatijih iatraktivnijih? Ili zato {to je delovalanepretenciozno? Ili prosto zato {to jeotvorila Zvezdari{te pa su je do krajafestivala zaboravili? Ili je prosto “nefesti-valska” ma koliko ja ne volela takvudijagnozu?!

Na kraju treba ipak re}i da je ruini-rana sala CZK Vuk Karad`i} sasvimneuslovna za de~ija pozori{ta. Sala jeprevelika i broj dece prelazi kriti~numasu od 300 do 350, koju sude}i premaiskustvu, ne valja prelaziti u zatvorenomprostoru. Na otvorenom mo`e i 1300 kaou Kotoru. U zatvorenom, idealno je 250,300 pa eventualno do 350 mesta, ako jevidljivost i akustika perfektna, {to ovdenije slu~aj. Proscenijum je pre{irok, asamim tim i rampa koju treba prebaciti.Svetlosni park je stra{no ograni~en isiroma{an, akustika tako|e na nezavid-nom nivou. Boja glavne zavese, nekabljak sme|a, ne uklapa se ni u kakvulikovnost bilo koje predstave, pogotovo nede~ije. Ta~nije: remeti svaku likovnost.Iznena|uju}e je da su se u datu situacijubolje uklopila lutkarska pozori{ta negoigrana, premda bi za o~ekivati bilo upra-vo suprotno.

Ka`u da su garderobe ve} renovi-rane, a da je renoviranje sale u planu~im se razre{e imovinski odnosi. Gradskavlada izgleda smatra da CZK pripadaGradu Beogradu, dok Op{tinska vladasmatra da pripada Op{tini Zvezdara. Ovodokazuje da politi~ari ne moraju dobrosara|ivati ~ak ni kad su u istoj partiji. Sate ta~ke gledi{ta mo`da je bolje {to ne-mamo Republi~ku vladu, koja bi moglasmatrati da sve pripada Republici?!

M. Ojdani}

Uokviru humanitarnog projektaposve}enog marginalizovanimgrupama dece i mladih ljudi, ”Po-

zori{te je solidarnost”, u organizaciji Ma-log pozori{ta ”Du{ko Radovi}”, Nacio-nalnog centra ASSITEJ Srbija i Mini-starstva prosvete i sporta, odr`ana jekonferencija pod nazivom ”Mesto i zna-~aj pozori{ta za decu i mlade u eduka-tivnom i kulturnom sistemu”. Na uvod-nom izlaganju govorili su Anja Su{a, igosti Hagit Rehavi Nikolsajevski, dram-ska spisateljica, pedagog, reditelj i pred-sednica izraelskog ASSITEJ-a, i LukasSvenson, dramski pisac i dramaturg{vedskog Dramatena. Anja Su{a se osvr-

nula na iskustva ”Radovi}a” u stvaranjuscene za mladu publiku kao i problemena koje su nailazili zbog izbora pojedinihtema, jer i dalje vladaju povr{na mi{lje-nja da pozori{te za decu treba da se bavisamo zabavnim temama. Dok, naprotiv,teatar treba da bude u direktnoj komu-nikaciji sa decom, odnosno mladima.Potom je go{}a iz Izarela pri~ala o borbikoju njihovo pozori{te za decu bije ve}godinama. Od potpune javne nevidljivostiuspeli su da prvi put tek 2006.g. naterajujavnost da ustanovi nagradu i za stva-rala{tvo u domenu de~jeg pozori{ta. Ta-ko|e, osvrnula se na istoriju izraelskogteatra, koji zbog religijske pozadine biva

osnovan tek po~etkom 20. veka (jevrejskareligija ne dozvoljava upotrebu maski islika), a pozori{te za najmla|e kre}e saradom 60-ih godina pro{log veka.

Gospodin Svenson je predstavio ko-made koje radi za Dramaten, koji se baveveoma ozbiljnim temama, tretiraju razneprobleme koje imaju deca i mladi, kojidaju kredibilitet njihovim problemima.Njega interesuje dru{tvo i porodica kaonjegova najmanja jedinica, odnosno detekao najmanja jedinica porodice. Upoznaonas je i sa radnjom svog komada Klaus iErika koji }e uskoro imati premijeru u”Radovi}u” u re`iji Neboj{e Bradi}a. Ova

POBEDNICI PETOG POZORI[TA ZVEZDARI[TA

AKO @ELITE DA PROMENITE DRU[TVO, PO^NITE OD DECEdrama se bavi decom koja pate zbogagresivnog oca.

Po zavr{etku ovog izlaganja u~esnicisu podeljeni u dve tematske grupe koje suradile pod nazivima: ”Dramsko pisanjeza decu i mlade - prihvatljive i nepri-hvatljive teme u pozori{tu za decu imlade” i ”Vidljivost i vrednovanje pozo-ri{ta za decu i mlade u okviru kulturnogsistema”. Zanimljivo je da su obe grupedonele gotovo identi~ne zaklju~ke. Nekiod njih su da je svaka tema koja je iz`ivota tema za pozori{te; da nema tabutema ve} prihvaljivih i neprihvatljivihna~ina prikazivanja; da je potrebno raz-viti kriti~ku svest kod dece i mladih, te dapozori{te ima ulogu moralnog i soci-

jalnog korektiva, kao i saznajnu funkci-ju; da novo pisanje treba da proizilazi izinterakcije sa publikom i da treba uvestirazgovore posle predstava koje pokre}upitanja. Tako|e, konstatovano je da jepozori{te za decu i mlade kod nas mar-ginalizovano od strane stru~ne javnosti,da je neophodno uvesti edukaciju peda-goga, u~itelja, prosvetnog profila, dasaradnja izme|u pozori{ta i {kola morabiti dvosmerna, odnosno da je neophodnoujedinjenje kulture i obrazovanja...

Izlaganja, diskusije i zaklju~ci oveKonferencije bi}e publikovani i distri-buirani u~esnicima i javnostina jesen.

A.Jak{i}

SSaa ddooddeellee nnaaggrraaddaa

PPaann~~eevvaa~~kkaa CCrrvveennkkaappaa

Page 15: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

A DA PUSTIMO TINEJD@EREMALO NA MIRU?

Gost iz Bugarske Petar Pa{ov, reditelj pred-stave ^asna musketarska objasnio je da njega uovom ~asu najvi{e zanima tzv. tinejd`erska odnos-no adolescenstka publika, koja jeste najte`a ali jojje on ipak namenio svoju predstavu. Tako smosaznali da ni Bugari, ~ije je lutkarsko pozori{teme|u najboljima u svetu - ne pu{taju svoju decuda odrastu. Odnosno, ne `ele da je puste iz svojihde~ijih pozori{ta. Ba{ kao ni mi.

[ta je to {to nas nagoni da toliko zadr`avamo ude~ijim pozori{tima pubertetlije koje sebe nipo{tovi{e ne smatraju decom? ^ak i ako nisu u pravu.Da li ponavljamo gre{ke roditelja koji se ne dru`esa malom decom jer nemaju vremena odzara|ivanja love, mada maloj deci novac i netreba, trebaju im roditelji. A posle, kad klincipostanu tinejd`eri koje mnogo vi{e zanima lovanego roditelji - ovi bi ba{ tad da im posvete vreme!

Ako je ta tinejd`erska publika ve} tako te{ka,a jeste, mo`da je to zato {to smo joj dosadili? Mo`datreba malo da ih ostavimo na miru? Mo`da oninarednih par godina uop{te ne treba da idu uteatar, pogotovo ne u de~iji? Uvek se setim jednevelike scene koju sam videla ISPRED Narodnogpozori{ta. Gomile mladih parova se ljube ipozdravljaju kao da se rastaju zauvek, kao da supred `elezni~kom stanicom a ne pred pozori{tem.Zatim, u poslednjem trenutku devoj~ice (devojke!)utr~avaju u pozori{te a de~aci (momci!) na roleri-ma, skejtovima, motorima ili prosto patikama -odlaze u `ivot. Bili su to beogradski gimnazijalcidovedeni u Narodno, pa su se devojke, kao bolji|aci, malo `rtvovale da popamte sadr`aj priredbe -dok se momci provedu.

Mo`da bi bilo delotvornije kad bismo tinej-d`erima po{teno rekli: sad ste preveliki za de~ijepozori{te a premali za velike teatre, pa neko vremene}ete biti po`eljna publika. Kada odrastete mo}i}ete ponovo u}i u teatar. Mo`da bi u inat po`urilisa odrastanjem i rado se vratili u mrak sale? Ili daih otvoreno i pametno, kao Slovenci, za{titimo od~itanja lektire tako {to }emo im praviti predstave-lektire? Jedino {to bismo u tom slu~aju moralilektiru pro~itati bolje, a ne lo{ije, nego pubertetlije!

M. Ojdani}

LUDUS 14415

Okrugli sto

Uokviru Pozori{ta Zvezdari{ta a usve~anoj Sali za ven~anja Op{tineZvezdara, odr`an je Okrugli sto,

na temu ULOGA POZORI[TA U PROCE-SU ODRASTANJA, ~iji je moderator bilapozori{na kriti~arka Ana Tasi}. Prijatnosmo bili iznena|eni brojem, zaintereso-vano{}u i renomeom u~esnika ovog raz-govora, premda je razgovor vrlo brzoskrenuo sa osnovne teme.

Prvo skretanje bilo je ka deci sa po-sebnim potrebama kojoj bi trebalo po-svetiti posebnu pa`nju, i posebne razgo-vore, a ne nekoliko re~i u okviru ovako{iroke teme, posve}ene mnogobrojnijojdeci sa obi~nim potrebama. Zatim napedago{ki rad i teatarske radionice sadecom o kojima je govorila glumica idramski pedagog Dijana Kr`ani}, {to jetako|e zanimljiva ali - posebna tema.Koja isto tako zaslu`uje posebnu tribinu.

Donka [pi~ek dugogodi{nji pregalacu svim vidovima stvarala{tva za decu,naravno, kao precizna i iskusna osoba

dr`ala se dogovorene teme. Objasnila jeda je teatar za decu mnogo va`niji zaodrastanje i razvoj dece, nego {to se todru{tvu obi~no ~ini. Zatim, da je vrlova`no da de~ije predstave, zajedno sadecom, gledaju i vaspita~i, u~itelji,nastavnici ili roditelji. Upozorila je nalo{u naviku da se deca ostave u teatrudok, za vreme predstave, odrasli obavlja-ju {oping ili, {to je jo{ ”va`nije” - pi}enceu obli`njim kafi}ima. Smatra da je va`noda se sa decom razgovara i pre i poslepozori{nog ~ina. Sa ovim su se, naravno,svi prisutni slo`ili. Kad bi sa decomuop{te neko razgovarao bilo kojimpovodom...

Statistike tvrde da odrasli sa decomkomuniciraju sa ukupno dvadesetak istihili sli~nih re~enica svaki dan i da ve}inatih replika sadr`e glagol u imperativu,{to se ba{ ne mo`e smatrati razgovorom upravom smislu re~i, a kamoli razmenommisli! Statistike tako|e tvrde da ljudi kojiredovno idu u teatar `ive u proseku du`e

od onih koji ne idu, ali ne ka`u za{to je totako. Mo`da se i zdravije hrane?

Donka [pi~ek smatra da je decupotrebno informisati o tome {ta }e gle-dati, a posle proveriti {ta misle o vi-|enom. I sa tim su se svi slo`ili, uz ogra-du da je to ipak na vaspita~ima koji nisuprisustvovali razgovoru. Ima ipak ne{to{to je na nama. Verujem da bi bilo boljeda je deci, preko razglasa ( umestoimena glumaca i autora predstava, {to je~isto podila`enje sujeti kolega!) re~enonekoliko bitnih stvari o predstavi koju }egledati. Ovako, kad im nabroji{ gomiluimena i zahteva{ da budu tihi i pa`ljivi,ne zna se za{to - zbog imena?

^injenica je da predstave za decuuglavnom biraju odrasli, koji sa tih pred-stava ~esto be`e, pa je na prvi pogled ja-sno da u toj formuli ne{to nije u redu. Pokojim kriterijumima se bira predstava sakoje }e{ zbrisati, a neko slabiji i manjitreba da je izdr`i i shvati?

Jasno je, valjda da de~ija pozori{taimaju dvostruko ve}u odgovornost negoteatri za odrasle. Prvo, odrasli mogu danapuste predstavu koja im se ne svi|a,{to deci nije dozvoljeno. Odnosno jeste, alisamo u slu~aju da su tu sa roditeljem i daih isti slu{a. Ili jo{ bolje sa tetkom, kojaslu{a ~e{}e! Kada su pak u organizo-vanoj poseti, sa {kolom ili vrti}em, nesmeju da mrdnu! (Ponekad se zbiljasti~e utisak da bi ih najradije vezalisigurnosnim pojasevima za sedi{ta, salepljivom trakom preko usta.) To je dakleodgovornost prema deci. Moramo bitiobazriviji prema njima jer su oniosu|eni na nas!

Druga odgovornost je odgovornostde~ijih pozori{ta prema - teatrima zaodrasle. Jer, ako se detetu ogadi teatar(npr. dosadom, {to je naj~e{}i vid oga-|ivanja) u detinjstvu, ono }e kao odras-

tao ~ovek verovarno zazirati od teatrakao institucije, {to nije retko! Poznatapri~a o tome da de~ija pozori{ta stvarajupubliku za sva ostala pozori{ta je,naravno ta~na, a po toj logici mogu i da jerazjure.

Drugo veliko skretanje sa temeobavio je jedan mladi kolega rediteljtvrde}i da pri~a uop{te nije bitna u teatruza decu, nego je bitan jezik simbola... itvrde}i jo{ neke stvari tipa ”samo kod nasne valja a Slovenci su genijalni” na {ta jereagovala glumica Olivera Viktorovi}.Temperamentno, kao {to prirodno reagu-ju prakti~ari na teoreti~are. Ne zbog toga{to joj mladi kolega nije bio simpati~an,niti zbog toga {to je rekao ({to uostalom inije bilo ba{ jasno!) nego zato {to se podfirmom ”simbola” i ”visokih umetni~kihdometa i eksperimenata” u teatar uvla~esvakakve nebuloze, potpuno neprih-vatjive u de~ijem pozori{tu. Mo`da mladikolega ne pravi takve predstave, ali je sasvojom kritikom, svojstvenom mladimljudima, krenuo sa maglovite pozicijekoja sama sobom izaziva ovakvu reakci-ju kod ljudi koji se dugo i posve}eno bavedecom.

Nekako se ~ak zabasalo i u ”in yourface” pravac valjda preko pri~e o temamakojima treba da se bavi de~iji teatar, patreba li da se pri~a npr. o nasilju, drogi,seksu ili ve} tako ne~em ”lirskom”. Za{tose, uostalom, seks stalno stavlja poreddroge, me|u poroke, kad je onnormalan? Za{to niko ne povezujeishranu i ubistvo, a ve`e seks i drogu?

Razgovaralo se dalje o uzrastu komesu predstave namenjene, jer u procenitog uzrasta ima vrlo mnogo ”prokliza-vanja”. Zatim do koje je mere dozvoljenai potrebna modernizacija klasi~nih bajki,odnosno savremeniji pristup tim bajka-ma.

Igor Bojovi} rekao je da je, za njega,pisanje po motivima poznate bajke danasnajsli~nije {ekspirovskom pisanju, {to jenaravno ta~no, ali takvo je i pisanje pomotivima manje poznatih ili sasvim ne-poznatih bajki. Ili pisanje po motivimalegendi, epskih pesama, kao {to je Igoro-va (meni omiljena) @enidba kralja Vu-ka{ina.

Ne znamo da li su u [ekspirovo dobasvi znali pri~u o veronskim nesre}nimljubavnicima ili ju je otkrio i lansirao ba{[ekspir, kao i pri~u od danskom kralje-vi}u. Sklonija sam da poverujem u drugupretpostavku, odnosno da se elizabetancinisu previ{e bavili ljubomornim crncemsve dok [ekspir nije napisao Otela. Mi-slim da je jo{ lep{e kad se prona|e manjepoznata ili nepoznata, ili bar neobra-|ivana pri~a pa se po njenim motivimanapi{e tekst. Kao {to je to radio Mi{aStanisavljevi}, ~iji je tekst I mi trku zakonja imamo i na ovom festivalu biotematsko i jezi~ko osve`enje. Kao stva-raoci (a i kao izdr`avana lica, uosta-lom!), imamo i izvesnu odgovornost pre-ma sopstvenoj pripoveda~koj, poetskoj iepskoj tradiciji. Verujem da je potrebnoda deca upoznaju i svoje poreklo, a nesamo globalno poreklo. Mislim, globalnosmo svi od majmuna, a posebno smomo`da od Jugovi}a ili Brankovi}a, jel?

Nemaju}i ni{ta protiv poznatih na-slova neko je izrazio sumnju (ne se}amse ta~no ko, ali se sla`em sa njim) da sepoznati naslovi ~esto stavljaju na reper-toar iz komercijalnih razloga. Mo`dazato imamo onoliko Pepeljuga, Crvenka-pa, Ru`nih pa~i}a, Prasi}a, Pal~i}a itd.,a mnogo manje na{ih motiva? Za razlikuod odraslih, deca vole poznate pri~e, voleda im budu ponavljane, ali vole da vide ine{to novo. Ba{ kao i odrasli.

Mirjana Ojdani}

ZA[TO PRINC NENABAVI REP?

Predsednica stru~nog `irija Mirjana Karanovi} o~ekivala je, ka`e, da akose bajke ve} modernizuju i osavremenjuju, neko napravi Malu sirenu tako daprinc odustane od svog sveta i svojih nogu, te da on nabavi sirenski rep,napusti svoj suvozemni svet, i da zbog velike ljubavi pre|e u vodeni svet malesirene. Pre ovog pitanja se Mira ogradila rekav{i da nije mnogo pratilapozori{ta za decu... ali je ipak, po mom mi{ljenju, ba{ ona postavilanajva`nije pitanje vezano za klasi~ne bajke i savremenu decu. Verovatnoinstinktom velike umetnice, ako ve} sama ka`e da nema iskustvo u ovoj vrstiteatra.

To je pitanje `enskih likova, koji su u klasi~nim bajkama skoro redovnoobjekti. Kao princeze koje otimaju zmajevi ili truju ve{tice i ma}ehe, a posleih spa{avaju prin~evi ili bra}a. Ili kao Mala sirena, koja dodu{e nije objekat,ima inicijativu i cilj, ali se ta inicijativa iscrpljuje u potpunom odustajanju odsopstvenog sveta i `rtvovanju zbog ljubavi i ulaska u svet mu{karaca, ufunkciji supruge, naravno {to je za `ensko bi}e jedina mogu}a sre}a.

O~igledno je da je ~itav svet klasi~nih (patrijarhalnih) bajki izma{tan sausputnom namerom da se devoj~ice aktivno pripreme za pasivna bi}apodlo`na prevarama i spa{avanju, ~iji je jedini `ivotni cilj da se udaju ipostanu za{ti}ene. Jer druga~ije ne mogu da opstanu i da budu dobre, po{todobar `enski lik u bajci nikako ne sme biti samostalan niti sposoban da sesam odbrani od stvarnosti. Ako si samo malo neposlu{na ili znati`eljna pro}i}e{ kao Uspavana lepotica, kad se bocnula u {esnaestoj... na vreteno,naravno!

Samostalni, jaki `enski likovi u klasi~nim bajkama redovno su zlo}e,ve{tice, Gorgone, ma}ehe, a skoro nikada junakinje... iz ~ega devoj~icenesvesno treba da zaklju~e kako je zlo i naopako svako `ensko bi}e koje nijeobjekat (kao Sne`ana, Pepeljuga, Vasilisa...) ili ne `rtvuje sve za ljubav (kaoMala sirena). Ovo je, naravno, bila solidna priprema za odrastanje i ulazakdevoj~ica u patrijarhalni svet i `ivot, sve do kraja prvog svetskog rata. Ve}gotovo sto godina to nije ba{ sasvim tako. Ili zapravo jeste, a mi se samo prav-imo da nije i frljamo la`ne ciljeve o 30% u~e{}a `enskog roda u vlasti,zaposlenosti i u `ivotu uop{te? Zar se i danas svaka `ena koja postigne ne{tosvojim sopstvenim radom ne smatra nekom vrstom ve{tice a ne junakinje?OK mo`da }e je smatrati i princezom ako odustane ne samo od svojih nogu,nego od ~itavog svog tela i postane npr. - anoreksi~na manekenka, kojazara|uje toliko da mo`e kupiti sve - osim hrane! Ako pak postane predsednikskup{tine ili vlade, ministar ili direktor velike korporacije, sasvim je sigurnoda }e je svet smatrati ve{ticom i da se ni po tabloidnoj {tampi ne}e pojavljivatinaslovi ”Seksi baba!” kao {to se pojavljuju ”Seksi Velja” za dedu na istojpoziciji. Ako ste se pitali (a niste) za{to se uspe{nim mu{karcima pra{ta sve,a uspe{nim `enama ni{ta - eto za{to. Tako smo programirani jo{ od ranogdetinjstva. Zbog bajki ~ak ni `ene ne podnose uspe{ne `ene. A kamoli momci!

Naravno da se na Okruglom stolu niko nije pozabavio ovim pitanjem jerga valjda niko, osim Mirjana, nije ni smatrao bitnim. Jasno da nisam do{la dore~i, pa pi{em. Jer, ako klasi~ne bajke pozitivno podr`avaju odrastanje irazvoj de~aka, moramo priznati da devoj~icama ne pru`aju istu podr{ku.

PODELE ME\U POZORI[TIMAZA DECU

Najvi{e su, kao i uvek na ovakvim mestima, govorili lutkari.Uglavnom vajkaju}i se kako nisu dovoljno cenjeni, kako kod nas nemalutkarskih {kola, kako se na Akademijama lutkarstvo i ne pominje i sl.Sve je to, naravno, ta~no ali na fakultetima se ne pominje nikakavteatar za decu. Ni gluma~ki (igrani), ni lutkarski. Ni rediteljima, nidramaturzima, ni glumcima, ni organizatorima. Mada ve}ina mladihglumaca svoju prvu {ansu dobija upravo u de~ijim teatrima. I madaimamo de~ijih pozori{ta (ili scena) skoro isto toliko kao i onih zaodrasle. Istini za volju, moram priznati da je nas profesor MiroslavBelovi} vodio i u de~ije teatre i da smo ~itav jedan semestar posvetiliizu~avanju tog vida pozori{ta, ali to je bila njegova li~na inicijativa.Znam da je i kasnije svoje studente dovodio u PBB, {to drugi profesorire`ije nisu ~inili. Na FDU se danas izu~ava i muzi~ko pozori{te, kakvihimamo samo tri u zemlji, ali de~ije ne, mada ih imamo dvadesetak. Imada je normalno da se u manjim gradovima takozvana velikapozori{ta bave i produkcijom predstava za decu.

Igor Bojovi} je ispri~ao kako njegov tekst Ba{ ^elik nije na FDU bioprihva}en kao ispitni rad, a da je kasnije, kad je ve} postigao uspeh sasvojim scenskim bajkama, diplomirao sa tekstom Ma~or u ~izmama.

Samo u jednom kratkom razdoblju, dok je jo{ Sterijino pozorje bilofestival doma}eg dramskog teksta, pojavljivale su se tamo ~ak i pred-stave za decu. Dodu{e vrlo retko, kao da to nisu doma}i tekstovi zadoma}u decu. Ipak de~ija pozori{ta igraju najvi{e doma}ih tekstova.Mnogo vi{e nego pozori{ta za odrasle. Skoro je nemogu}e sa pred-stavom za decu u}i u selekciju Dana komedije, mada u de~ijimpozori{tima ima izvanrednih komedija, a da ne govorimo o drugimtakozvanim velikim festivalima.

Kad je ve} pozori{te za decu toliko izdvojeno iz pozori{nog `ivotauop{te, zar je onda pametno da se i de~iji teatri me|u sobom dele na”igrane” i ”lutkarske”? Pogotovo {to imamo sjajnih predstava koje sukombinovane, npr. Pu`i}eva ^etiri praseta. Ivica i Marica i opaka sta-rica teatra Pinokio tako|e su kombinacija igranog i lutkarskog, pa ihdeca ipak mnogo vole. Ru`no pa~e, Pan teata moglo bi se isto takosmatrati i lutkarskim po{to su glumci kostimom pretvoreni u patke -dakle u lutke. Pobedni~ka predstava Amadeus Ni{kog lutkarskogpozori{ta ravnopravno sa lutkama koristi i ”igraju}e glumce”. Razlikeizme|u teatara za decu uop{te nisu toliko velike kakvima ih mi pravi-mo! Zar nas to podvajanje ne ~ini jo{ slabijima?

Igor Bojovi} podsetio nas je na svoja vi{egodi{nja nastojanja dadobije prostor od 1500 kvadratnih metara, koji ve} godinama zvrjiprazan iznad pozori{ta Pinokio, gde planira veliki lutkarski centar ukome bi se izu~avalo lutkarstvo sa svih aspekata. Dakle od autorskih(dramatur{kih i rediteljskih) izvo|a~kih do dizajnerskih i do pravljen-ja lutaka. Zar i ta ideja ne mo`e da se pro{iri na teatarsko stvarala{tvoza decu uop{te?

ODRASTANJE UZ POZORI[TE

Page 16: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

16

Razno

LUDUS 144Lu

DAH TEATAR NAGRA\ENZA POLITI^KI ANGA@MAN

Ugledna ameri~ka nagradu ”Otto Rene Castillo Awards”, koja se dodeljuje zanajbolja ostvarenja u domenu politi~kog teatra pripala je rediteljkama ”Dahteatra” Dijani Milo{evi} i Jadranki An|eli}. Sve~ano uru~enje nagrade je 21.maja u Njujorku. ‘Dah teatar’ je ovo priznanje dobio za celokupni {esnaestogo-di{nji rad, kao pozori{te koje se aktivno bavi dru{tvenim problemima. Rediteljka-ma }e su u Njujorku pridru`iti i Maja Miti} koja je u ‘Dah teatru’ od osnivanja.Raniji dobitnici ove nagrade su ~uveni Bob Vilson, Lori Anderson, ”The LivingTheatre”, kao i na{ Centar za kulturnu dekontaminaciju.

”Dah teatar” je nastao u vremenima raspada biv{e Jugoslavije, a suprot-stavljanje ratu i nasilju ostao je njihov moto do danas. Dve godine nakon osni-vanja prerastao je u Centar za pozori{na istra`ivanja koji pored predstava orga-nizuje i seminare, radionice, predavanja... Stalni ~lanovi su, pored Dijane iJadranke, glumice Maja Miti}, Aleksandra Jeli} i Sanja Krsmanovi} Tasi},muzi~ari Aleksandra Damnjanovi}, Jugoslav Had`i} i Neboj{a Ignjatovi}, kao ikonceptualni umetnik Ne{a Paripovi}.

Uspe{nu karijeru na me|unarodnoj sceni zapo~eli su jo{ ‘96. godine.”Na{e predstave su uvek u dijalogu sa sredinom u kojoj `ivimo, a zatim i sa

{irim kontekstom. To je anga`ovano pozori{te jer ne `eli da sakrije ni da zabo-ravi, ve} da se upusti u teme koje su goru}e”, obja{njava za ‘Blic’ DijanaMilo{evi} i nastavlja: ‘Dok klasi~ni politi~ki teatar nije postizao `eljeni efekat jerse sva radnja iscrpljivala na sceni, predstave ”Dah teatra” te`e da izazovupubliku. Teatar ne treba da bude didakti~ki, da propoveda, ve} da radi nasu{tinskoj, dubokoj transformaciji’. O tome govori i poslednja predstava ”Dahteatra”, ”Pri~a o ~aju”, koja izvodi dirljivi ritual suo~avanja sa sopstvenom istori-jom i njenim bolnim trenucima. ‘Dok je u nekim zemljama, poput Holandije, ovo{to mi radimo mejnstrim, kod nas se jo{ forsira 19-vekovni teatar. Mi smo u tom

smislu pio-niri”, ka`e Di-jana, ”jer smose borili zarazli~ito pozo-ri{te i razli~itmodel organi-zovanja.’

M.J.

POZORI[TANCE OD TRIDESET LETAPozori{te za decu 'Pu`' je za{lo u zrele godine! Ta~no tri decenije oni se trude

da 'putem umetnosti, u hramu boginje Talije, sve{teni~kim naporom usade u na{enajmla|e osnovne ljudske vrednosti kao {to su: drugarstvo, po`rtvovanost, sloga,hrabrost, pravdoljubivost, dostojanstvo, marljivost, po{tovanje, istinoljubivost iiznad svega - ljubav...'

Svoj jubilej su obele`ili izlo`bom ”Trideset godina POZORI[TA Pu`” autorkeMirjane Odavi}, vi{eg kustosa, u Muzeju pozori{ne umetnosti u Beogradu.Postavku je otvorila Tanja Aleksi} Peternek, a u~estvovali su Branko Mili}evi}Kockica, Hor Pu`i}i i autorka izlo`be. Uvodnu re~ je imala Ksenija Radulovi}.Nije izostalo ni slavlje sa najmla|ima, a imali su i priliku da pogledaju predstavu'Veseli vremeplov.'

Slede}e {to planiraju je gostovanje u Napulju, sa predstavom 'Nevaljalaprinceza', krajem juna i to na italijanskom jeziku.

M.J.

SOMBORSKE POZORI[NE VESTI

Narodno pozori{te Sombor u~estvovalo je u zvani~noj selekciji 57. Festivala profesionalnih pozori{ta Vojvodine u Zrenja-ninu, gde je, prema izboru selektora Radoja ^upi}a, izvelo predstavu Poslednja smrt Frenkija Suzice Slobodana Vujanovi}a ure`iji Kokana Mladenovi}a. @iri u sastavu: Mirjana Markovinovi}, Kata \armati i Uglje{a [ajtinac dodelilo je MarkuMarkovi}u, ~lanu gluma~kog ansambla ovog pozori{ta nagradu za najboljeg mladog glumca ovog festivla. Nagradu je dobio zaulogu Petra.

^etvrta premijera u sezoni 2006/07, Monogamija Stele Fili u re`iji Ane Tomovi}, ~ije su probe po~ele u aprilu, zakazana jeza 24. maj. U predstavi igraju: Sa{a Torlakovi}, Ivana V. Jovanovi}, Mihajlo Nestorovi}, Kristina Radenkovi}, OlgicaNestorovi}, Milijana Makevi}, Tatjana [anta Torlakovi} i Marko Markovi}. Dramaturg je Vuk R{umovi}, scenograf MarijaKalabi}, a kostimograf, Biljana Tegeltija Bojani}. Tekst je prevela Olivera Milenkovi}. Osim premijere 24. maja, Monogamijaje na repertoaru jo{ i 23, 25. i 31. maja.

Na sceni somborskog pozori{ta tokom aprila gostovale su dve dramske predstave. Narodno pozori{te iz Ni{a izvelo je pred-stavu Edmund Kin Hadija Kuri}a u re`iji Irfana Mensura. Srpsko narodno pozori{te iz Novog Sada gostovalo je 13. aprila sapredstavom Povratak Kazanove Artura [niclera u re`iji Ane Tomovi}. Naslovnu ulogu igra Radoje ^upi}, a u predstavi igra-ju jo{ i Nenad Pe}inar, Draginja Voganjac, Milica Gruji~i}, Zlatko Rakonjac, Rade Kojadinovi}, Tijana Maksimovi} i IsidoraPaklar. Dramaturzi su Branko Dimitrijevi} i Vuk R{umovi}, scenografkinja je Ljerka Hribar, kostimografkinja Momirka Bula-tovi}, muziku je komponovala Nevena Glu{ica, a scenski pokret je uradio Sa{a Krga.

Muzi~ki doga|aj sezone u Somboru je gostovanje opere u jednom ~inu, Zora D. Isidore @ebeljan. Opera je nastala premamotivima televizijskog scenarija Du{ana Risti}a, a autori libreta su Isidora @ebeljan, Milica @ebeljan i Borislav ^i~ova~ki. Diri-gent je Premil Petrovi}, a reditelji su Dejvid Pauntni i Nikola Rab. Ova opera je nastala u koprodukciji Muzi~kog bijenala izZagreba, Jugokoncerta iz Beograda i Genesis Foundations iz Londona. Opera Zora D. u okviru ovogodi{nje produkcije, poredSombora, gostuje jo{ i u Beogradu, Zagrebu i Rijeci.

Narodno pozori{te Sombor tokom maja gostuje u Novom Sadu i u Beogradu sa predstavom Maska Milo{a Crnjanskog ure`iji Gor~ina Stojanovi}a. Novosadska publika }e imati priliku da vidi ovu predstavu na sceni 'Pera Dobrinovi}' Srpskognarodnog pozori{ta 11. maja, a beogradska premijera ovog komada bi}e izvedena u Ateljeu 212, 15. maja.

Predstava No} ludaka u Gospodskoj ulici Milo{a Kre~kovi}a u re`iji Radoslava Milenkovi}a }e, zahvaljuju}i inicijativiKonzulata Republike Srbije u Vukovaru i uz podr{ku Op{tine Sombor, dva puta gostovati u Republici Hrvatskoj. Ova predsta-va }e 30. maja biti izvedena u Borovu Naselju, a 1. juna u Kazali{tu Virovitica.

Somborsko pozori{te }e, 7. juna, sa predstavom Poslednja smrt Frenkija Suzice Slobodana Vujanovi}a u re`iji KokanaMladenovi}a u~estvovati na Teatar festu u Banja Luci u Republici Srpskoj.

Sezonu 2006/07. Narodno pozori{te Sombor }e zaklju~iti sredinom juna, jubilarnim, 15. Pozori{nim maratonom.M.J.

NAGRADE

LJUBAVNIK VELIKOG STILA,PO STOTI PUT!

Premijerno izvedena 5. aprila 2005. godine na Novoj sceni Zvezdara teatra,predstava 'Ljubavnik velikog stila' Rej Kunija u re`iji Vlade Lazi}a, do`ivela jesvoje stoto izvo|enje, na mati~noj sceni i na gostovanjima! Tokom dve godine,predstava u celini i glumci nagra|eni su brojnim nagradama: na festivalu „Bori-ni pozori{ni dani“ 2005 za skupnu ulogu i nagrada publike za najbolju pred-stavu; na festivalu „Dani komedije“ u Jagodini 2006. godine dobila je nagradustru~nog `irija 'Mija Aleksi}' za najbolju predstavu; po oceni publike kaonajsme{nija predstava dobila je statuetu ''Jovan~a Mici}'', Vladimir Lazi} jedobio statuetu ']urana' za re`iju, a Katarina @uti} je dobila nagradu 'Ve~ernjihnovosti' kao najbolja mlada glumica.

U predstavi igraju i Anastasia Mandi} (Isidora Mini}), Milan Kalini}, Jano{Tot, Sr|an Ivanovi}, Milorad Mandi} Manda.

M.J.

JUBILEJI

JUBILEJI

SAVREMENO ^ITANJE GOLDONIJEVOG TEKSTA

U NP U`ice po~ela je priprema internacionalnog koprodukcijskog projekta "Sluga dvaju gospodara", Karla Goldonija, sakojim }e ovaj ansambl, 19. jula ove godine, u~estvovati na 39. Pozori{nom bijenalu u Veneciji (Festival di della Bieannale diVenezia).

Ambiciozni i zna~ajni projekat za promociju doma}e kulture, ali i veliko isku{enje za u`i~ko pozori{te, realizuje se ukoprodukciji sa Venecijanskim bijenalom, Bitef teatrom, Offucina Electic Arts (Italija) i Grand Thetare (Holandija). Veliki isko-rak u interanacionalizaciji potvrde kvaliteta u`i~kog pozori{ta, podr`ali su Ministarstvo kulture Srbije, Italijanski institut zakulturu u Beogradu i u`i~ka op{tina.

Goldonijev komad re`ira}e Adrea Paccioto, italijanski reditelj i saradnik ~uvene La MaMe, koji je pro{le godine sa velikomuspehom re`irao komad Pilad (P.P.Pasolini) u u`i~kom pozori{tu. Asistent reditelja je Nemanja Rankovi}, umetni~ki direktoru`i~kog pozori{ta, Jovan ]irilov je uradio prevod i adaptaciju, dramaturgiju potpisuje Susanne Vinnacker (Nema~ka), akompozitor je Aleksandra \or|evi}. Kompozitor elektronske muzike i video dizajner je Jan H. Klug (Holandija), scenografiju }eosmlisliti Mia David Zari}, dizajn svetla Andre Pronk (Holandija), kostime Sne`ana Kova~evi}, scenski pokret Ferid Karakji-ca, dizajn zvuka Nikola Pejovi}, a specijalni saradnik na predstavi je Neboj{a Graca.

Reditelj Paciotto prisustvovao je prvoj ~itaju}oj probi i nakon podse}anja na izuzetno kreativno iskustvo sa u`i~kimansamblom tokom pro{le godine, istakao je da je u pitanju savremena adaptacija Goldonijevog teksta iz doba baroka, koja }ebiti iscenirana kao "komedija dvostruke igre" uz upotrebu savremenih pozori{nih i medijskih izraza. - Radnja originalnogkomada de{ava se u Veneciji, tada{njem vekikom trgova~kom centru, ali savremenom adaptacijom i prevodom ona jeizme{tena u Crno Trgovi{te, u sada{njost, krcatu apsurdnih i tragikomi~nih situacija i likova koji igraju dvostruke igre. Va`noje da pojasnimo odnose me|u likovima, kako bi gledaoci mogli da prepoznaju upravo tu dvostruku igru", rekao je glumcima idelu autorskog tima reditelj Paciotto.

U predstavi }e igrati glumci u`i~kog pozori{ta: Divna Mari}, Vahidin Preli}, Vladimir Kur}ubi} Tanja Jovanovi}, BojanaZe~evi}, Igor Borojevi}, Goran [maki} i Slobodan Ljubi~i}.

Probe u u`i~kom pozori{tu planirane su u dva navrata, najpre od 7. do 20. maja, a potom od 1. do 20. juna.N.Kova~evi}

FFeerriidd KKaarraajjiiccaa,, AAnnddrreeaa PPaaccoottoo ii SSnnee`̀aannaa KKoovvaa~~eevvii}},, aa ppoottoomm ((ssttoojjee)) AAlleekkssaannddrraa \\oorr||eevvii}} ii BBoojjaannaa ZZee~~eevvii}}

Page 17: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

LUDUS 14417

Intervju

Dobitnik ovogodi{nje nagradeKulturno prosvetne zajedniceBeograda za scenografiju, 'Zlatni

beo~ug' za trajni doprinos kulturi grada,akademski slikar- scenograf, @ivorad@ak Kuki}, ina~e ~lan na{e redakcije istalni satadnik, za 'Ludus' govori:

Jedan od razloga za{to mi se ovanagrada dopada je to {to su se prvi putsetili da dodele nagradu za scenografiju,onda sam i ja prvi scenograf koji je dobiotu nagradu. Ne znam da li sam bio sam ukonkurenciji, ali sam bio u dobrom dru-{tvu.

Od 1953. god. realizovao je sceno-grafije u pozori{tima Jugoslavije, Mo-skvi, Lenjingradu, [}e}inu, Plocku,Poznanju i Ko{~alinu. Za TV Beograd jeuradio oko 3000 scenografija, a zamnoge pozori{ne, radio i tv emisije radioje i kostim. Udru`enje primenjenihumetnika Srbije dodelilo mu je nagraduza `ivotno delo.

Nije bilo puno nagrada, ponosim setime {to je niz predstava dobilo nagrade,a ne scenografije.

Izlagao je u Beogradu, Zagrebu,Novom Sadu, Parizu (Bijenale) i Pragu(kvadrijenale).

Samo jednom sam bio na Pariskombijenalu, a sve vreme su bili mojistudenti, sada{nji poznati scenografi:Jasna Dragovi}, Miodrag Taba~ki, Gero-sav Zari}, Dragan Petrovi}, i mnogidrugi.

U~enici su nadma{ili profesora?Neki jesu, po me|unarodnoj afirma-

ciji. Moji biv{i studenti odo{e na taj namatako `eljeni zapad.

Opredeljenje ka umetnosti, pozo-ri{tu, traje od kada?

Imao sam jako dobre profesore kojisu me terali da radim portrete dok suostala deca crtala }upove i sl. Tako samprodu`io da crtam kroz celu srednju{kolu, ali nisam mislio da }u biti slikar,ili scenograf. Ja sam u srednjoj {koliglumio u amaterskom pozori{tu. Ivko-

vi}a u Nu{i}u, Manua}a u 'Zoni Zam-firovoj', ~ak sam dobio i nagradu, odamaterske scene Srbije, ali ja tad nisamhteo da budem glumac, hteo sam dare`iram. Zavr{io sam te~aj dramskere`ije pri Pozori{noj akademiji. (kodprof. M. Dedi}a i P. Dinulovi}a). Konku-risao sam pri Visokoj {koli za re`iju, ali tegodine se re`ija nije oformila, pa sampozvan da do|em da pola`em prijemni zaglumu, {to nisam hteo. Po{to sam ve}umeo da crtam oti{ao sam na Primenjenuza scenografiju i mislim da uop{te nisampogre{io, jer dok reditelj napravi jednure`iju, scenograf mo`e pet. A da se nemaltretira svakodnevno u~e}i druge {tada rade.

[ta sputava rad scenografa?Sputava rad sa rediteljem koji nema

dovoljno likovnog obrazovanja. On imaneku ideju koja je obi~no fiks ideja. Fiksideja se le~i, koliko ja znam, i onda jepotrebno napraviti ne{to dobro da se ~ak ion iznenadi. Bilo je nekoliko predstavagde se lepo dogovorim sa rediteljem, vi-dim probe, jednu, drugu... Onda ka`emda menjam sve {to smo rekli, to nije tapredstava, to je druga predstava. Rediteljisu se ~upali za kosu. Ono {to zamislimuvek napravim. U Poljskoj sam radiodosta predstava. Ni jedan od reditelja minije rekao {ta ho}e. Tra`ili su samolikovno re{enje predstave. I to tako budenajbolje.

Po ~emu pamtite predstave? Pamtim poljsku predstavu 'Mrtvi

razred'. Sve velike predstave pamte sevizuelno. Tvrdim da su pozori{te i filmlikovna umetnost kojoj je dodat ton ipokret. Glumca birate, dodate kostim,masku ne bi li ga doveli do kraja u likkoji `elite da napravite. Na filmu, pogoto-vo. Od Ejzen{tajna, koji je sam sebipravio izvanredne crte`e za svaki kadar,svi veliki filmski reditelji su likovnjaci.Antonionio je slikar koji izla`e po galeri-jama i muzejima, ^arli ^aplin je po~eo uAmerici tako {to je pravio vinjete za nemefilmove. Na{i najbolji reditelji: jedan je

zavr{io likovnu akademiju, 'Ko to tamopeva,' @ika Pavlovi} je zavr{io Prime-njenu, da ne govorimo o Mi}i Popovi}u.To su dokazi.

Koju svoju scenografiju posebnoizdvajate?

Najspektakularnija je bila Bru~ijevaopera, 'Gilgame{' ocenjena od Slovenije doMakedonije, kao spektakl decenije. To jebio jubilej Bru~ijev, glomazna predstava,sa razlogom, i opera je zanimljiva, aliodr`ala se veoma kratko. Nije mogla daizdr`i finansijski. 'Ru`a vetrova' Du{anaMati}a u starom Ateljeu 212, cela pred-stava je nagra|ena, na Sterijinom pozor-ju. To je poetska scenografija.

Da li zbog ekonomskog zastoja, zao-stajemo i u pozori{noj scenografiji?

Neka scenografija treba da budejednostavna i siroma{na. Neke predstavesu upropa{}ene ~ak i kod nas jer imajusuvi{e scenografije. Ako radite Oblomova,tu treba gomila name{taja, bukvalno dabude zatrpano. Kod ^ehova ne treba, akoimate dobru podelu, i dobru misao {ta }etoliki name{taj? Dovoljno je crno i svetlo.Nekad je dosta jedna stolica i sve crno.Ako sam se ja tu potpisao kao scenograf,ja tvrdim da je to najbolja varijantascenografije za tu predstavu.

Dizajn spektakla, {ta je to?Izraz dizajn se toliko zloupotreblja-

va... Dizajn je skica, crte` ne~ega. A svisu se naka~ili na taj dizajn, a nemanikakvog smisla.

Na Festivalu scenskog dizajna je tobilo u nominaciji za neke od nagrada.

Za{to da ne? Jer ako ve} pod dizaj-nom podrazumevaju sve i sva{ta, onda birecimo scenski dizajn trebalo da bude iscenografija i kostim i maska i svetlo isve zajedno. E sad, kako misle kome dadaju nagradu? Scenski dizajn je to svekompletno. Scenografski je ne{to drugo,inscenacija, jo{ bolje. Inscenacija je sce-nografija za odre|enu predstavu, odre|enkarakter, likove. Idem toliko daleko datvrdim da }e sasvim druga~ije izgledatineka soba, prostor ako glavnu ulogu imaLjuba Tadi}, a sasvim druga~ije, (pomi-njem pokojnike za svaki slu~aj), CicaPerovi}. Scenografi i na to treba da misle.Mo`e se dogoditi ako je napravljen pro-stor za Ljubu, recimo, koji je spre~en, pausko~i Cica Perovi} da igra, koji bude istotoliko dobar, kao {to je ina~e, ali ako jepredstava dobro napravljena, scenografi-ja dobro napravljena, svi }e re}i za Cicija:'Ne{to mi nije dobar kao ina~e, ne{to mufali, ne znam {ta mu fali?' A fali mu to {toambijent nije njegov!

Morate li da branite svoja re{enja?Imao sam dva, tri puta slu~aj da neki

uporno tra`e ne{to {to stvarno ne valja.Njima predlo`im da na|u drugog sceno-grafa.

Koliko trenutno ima predstava saVa{om scenografijim?

SVE VELIKE PREDSTAVE PAMTE SE VIZUELNO

Ni jedna. Poslednje je bilo 'Maliprinc' u Bitef teatru. Ja sam predavaoscenografiju poznatim rediteljima inormalno je da oni rade sa svojomgeneracijim, sa Gerom, sa Jasnom,Mi}om. Na|ite mi sada reditelja od 75god.

Te{ko. Ali kad rekoste 75 god kakogledate na penzije za zaslu`ne umet-nike?

Ako je to 100.000 mese~no, bilo bidobro, ali kome? Treba li ~lanovi tog'`irija' da odlu~uju sami ili da dobijajupredloge od raznih udru`enja? Ko dabude ~lan tog `irija? Da li iskusni mator-ci ili mladi klinci kojima treba jo{ 20, 30god do penzije? E sad, da li ti klinciuop{te znaju da neki koji treba da dobijutu penziju jo{ uop{te postoje? Odmah bihdao Branki Veselinovi}, Mariji Crnobori,sebi. Uostalom, vi{e im se isplati da dajunama starijima, kra}e }e pla}ati.

Surovo, ali istinito. Crtate portreteglumaca i reditelja koji se objavljuju uLudusu. Koliko ih ima do sada?

Mnogo, ne znam, nisam brojao, oko1000 sigurno. Osta}e Pozori{nom muze-ju, tamo ih sada ima oko 150. Originalisu kod mene. Radim olovkom, tu{em.

Trebalo bi da bude izlo`ba tih crte`ana ovogodi{njem Festivalu monodrame ipantomime.

Reko{e da bi bilo zgodno.Kako gledate na ove ultramoderne

umetni~ke izraze sa cevima, svetlima...?Na tzv. instalacije? Odvratno. Insta-

lacije se prave odavno ve} u amaterskimpozori{tima koja nemaju para za dekor.To tamo ima nekog smisla jer je u funkci-ji onog {to se doga|a. U likovnom smislu,ne shvatam! Ako ~ovek zna da crta,za{to se time bavi, zaboga? To mogu dashvatim samo kao stvarala~ku nemo}.

Da li je licemerje kad se kriti~aritome dive, vide u tome neku 'temu iideju'?

Pazite, likovni kriti~ari koji su za-vr{ili Istoriju umetnosti na Filozofskomitd. uop{te ne zna~i da oni razumejuslikarstvo. Oni znaju na kojoj slici, u kom}o{ku se nalazi {vapskog an|ela dupe,na primer. To znaju. A dok neko negdene{to prokljuvi i ne postane slavan, dotleni jedan kriti~ar ga ne po{tuje i ne priz-naje, samo vuku repove od ne~eg {to suve} ~uli i videli. Umesto da se pobune, dakriti~ar kriti~aru ka`e 'ej bre, {ta ti padana pamet da to radi{'?

Da li Vam se nekad zamerila nekakritika?

Ovo sad zvu~i kao hvaljenje, ali ne-mam ni jednu lo{u kritiku, ni za pred-stave, ni za izlaganje.

Kako izgleda biti u `iriju? Ima lipritisaka?

Ve}i su pritisci od ~lanova `irija,nego spolja. Jednom smo Mira Stupica i jabili u `iriju sa jo{ tri ~lana koji se vi{ebave op{tinom, politikom. Mira i ja smona jedvite jade uspeli da ta predstavadobije nagradu i za re`iju i zascenografiju. Ako se deli po nekomklju~u, za{to bi se neko uop{te trudio?Za{to ono {to je dobro ne bi bilonagra|eno i ove godine?

Onaj iz Pri{tine je dobio nagradu zascenografiju, za{to, zato {to je cela pozor-nica bila oki}ena ov~ijim ko`ama. ^ak sei ose}alo.

Ima kritika zbog kojih sam se zame-rio rediteljima jer kriti~ar napi{e 'jedino{to nas je uvelo u atmosferu je scena',posle ~ega reditelj ne mo`e da me vidio~ima. Jednom je Eli Finci napisao: 'Jedi-no je manija~ka ma{ta @aka Kuki}amogla da sprovede to u delo...'

@ak, kao pisac satiri~no humo-risti~kih tekstova?

Ponu|eno mi je da za 'Trn' pi{em oizlo`bama. Tamo su ve} pisale 3 dame opozori{tu, knji`evnosti i modi. Sve su sezvale Mirjane, onda sam se i ja potpisivaokao Mirjana, a prezime Ki~i}.

Ki~i} od ki~a ili ki~ice?Ki~. Nisam pisao o lo{im izlo`bama,

dama koja pi{e o predstavama mogla jesvaki dan da pi{e o lo{im predstavama.Ali izlo`be pro|u kroz selekciju, tako dasam ja pisao pozitivno, ali na {aljivna~in.

Razgovor je potrajao. Na`alost,urednica je tra`ila da se ograni~imo na10.000 'karaktera'. @ak je na to rekao:'Ali ja nemam toliko karaktera...'

Va`no je re}i jo{ ovo, a sta}e u '10000ch': objavio u nedeljnim Novostima nizpoliti~kih karikatura pod nazivom 'Staregrafike u novom pakovanju'; diplomirao imagistrirao na odseku scenografije naAkademiji za primenjenu umetnost kodprof. Milenka Serbana. Pre{ao put odredovnog profesora do {efa katedre zascenografiju. Jo{ uvek radi, na Mega-trend fakultetu za umetnost i dizajn.

Potro{ih svih 10000 ch., a o slikaru iscenografu @aku ne rekoh ni pola.

Mirjana Jur~i}

BBuullee GGoonnccii}} ii RRaaddee MMaarrjjaannoovvii}},, uu pprreeddssttaavvii NNeekkii ttoo vvoollee vvrruu}}ee

DDeeoo rreeddaakkcciijjee LLuudduussaauu @@aakkoovvoomm vvii||eennjjuu

Page 18: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

18LUDUS 144Lu

Ponekad nam se mo`e u~initi sa-svim uzaludno i sizifovsko nasto-janje Radio Beograda da istinskim

vrednostima prilagodi mlade, i obrnuto,da najmla|e slu{aoce pridobije za ne{toneobi~no i lepo {to ostaje u senci sverazvijenijih i agresivnijih oblika video-komunikacije. Ho}e li savremeni i budu}iumetnici, kao neki njihovi prethodnici,kad pod stare dane budu pisali memoareili odgovarali na pitanja novinara, me|uostalim na njih izvr{enim uticajima,ista}i i ~udnovate i tajanstvene zvuke iz~arobne kutije radio-prijemnika? Odgo-vor ne znamo, ali u na{oj mati~noj inacionalnoj radio-stanici nekolebljivoveruju da }e on biti potvrdan. Sadr`aji zamlade naro~ito Prvog programa inovi-rani su, dinami~ni i zanimljivi. Tako sunedeljom skoro ~itava dva prva poslepod-nevna sata posve}ena deci. Poslepodnevnih vesti i starog dobrog izve{tajao vodostaju na rekama (emisija kojuuglavnom prate odrasli), emituje seradio-drama za decu, pa muzika zadecu, a u drugom satu preporu~ujemoemisiju ”Po{tovana deco”. Istina, ovaemisija nije neposredno vezana zapozori{nu problematiku, ali iznena|enjasu mogu}a i de{avaju se. Emisija, ina~e,mo`e zainteresovati i decu i roditelje.

Deci se s po{tovanjem 4. marta 2006.,obratila i kroz emisiju ih vodila MarijaMi{i}, vedra, susretljiva i strpljiva vo-diteljka i urednica prijatnog, ne`nogglasa nalik de~jem. Kako to obi~no ~ini, ite nedelje ugostila je i decu i odrasle. Ustudio su joj do{li ~etvrtaci iz beogradskeosnovne {kole ”Skadarlija”, i glumci-amateri da govore o predstavi ”Ivica iMarica” koju su pripremali i ~iju supremijeru o~ekivali s nestrpljenjem. Uovoj predstavi - u kojoj su, osim glavne,naslovne, uklopoljeni elementi vi{e dru-gih bajki - nalazimo Ma~ka u ~izmama,ali i hor {umskih `ivotinja koji, mnogoatraktivniji no u klasi~nim gr~kim tra-gedijama koje su i za ovu bile uzor, upo-

zorava Ivicu i Maricu na opasanost. Dokslu{amo pomalo stidljive, ali jasne i is-krivljenim odu{evljenjem ispunjene od-govore u~enika, kao da smo preneti u onedivne dane kad smo, na {kolskim pozor-nicama ili u de~joj igri, i sami poku{avalida glumimo sa puno zanosa. Jedan od triodrasla, ali mlada gosta u emisiji bio jeautor teksta ove predstave, student knji-`evnosti, Milo{ Ostoji}, nadahnut nepre-sahlom lepotom i vredno{}u anti~kog, apre svega helenskog pesni{tva, a posebnoprevodima Milo{a N. \uri}a. On jenapisao deci mo`da neobi~an, sve~an,dostojanstven tekst koji se mora i mo`erazumeti i govoriti usredsre|eno, ali koji}e (tekst) te i druge mali{ane, nadamo se,privoleti da sa `arom pristupe - za po-~etak - Homerovim grandioznim spe-vovima kad na njih do|e red. Valja dodatida se ovde radi o lutkarskoj predstavi, paje bilo lepo slu{ati mlade rediteljke,scenografkinje i kostimografkinje BramliPopov i Milicu Marti}, tako|e studentkin-je. Emitovana je i sadr`ajna izjava@ivomira Jokovi}a, doajena na{eglutkarstva, pa se ~itava emisija moglashvatiti i primiti kao svojevrstan, za-nimljiv i potreban ~as lutkarstva. U Ju-tarnjem programu i u ve~ernjoj emisiji izkulture ”Deset i po”, najvi{e, ali i nanekim drugim mestima, u par navratagovorilo se o projektu ”Pozori{te je soli-darnost” sprovedenom 20-27. marta uMalom pozori{tu ”Du{ko Radovi}”, aemitovane su (kao u jutarnjim emisijamaII programa) i izjave predstavnika togpozori{ta. Projekat su pomogli Skup{tinagrada Beograda i srbijansko Ministarstvokulture, a solidarnost se ogledala u -mo`e se re}i dosta uspe{nom - nastojanjuda se pozori{te u~ini bliskim marginal-nim ili marginalizovanim grupama, po-sebno tzv. osobama sa invaliditetom. Odorganizacija slepih, gluvih i drugihinvalidskih grupa zatra`eno je da animi-raju izvestan broj dece koja bi, sasvim

In memoriam

besplatno, mogla bar u tom periodu daprate predstave i prate}e radionice.

Izabrane su predstave koje bolje(mislilo se lak{e) komuniciraju s tomdecom, a u poduhvat su se uklju~ili Dahteatar i Dom omladine.

Imponuje prihvatanje i sprovo|enjeovog projekta, ba{ kao i `elja Malogpozori{ta ”Du{ko Radovi}” da ova i ovak-va delatnost ne bude jednokratna i brzozaboravljena, nego ustaljena u pozo-ri{noj praksi.

Ovo pozori{te nije samo ovim ~inompostalo veliko. Podseti}emo da je u jesen2005. godine upravo u tom pozori{tupremijerno izvedena predstava novosad-skog pisca i reditelja Arpada Nemeta ”Koje u pravu”, u izvo|enju Amaterskog po-

zori{ta slepih intelektualaca Srbije(APSIS).

Trudbenici pozori{ta ozbiljno supristupili poslu i u~inili sve, pa i uspelizajedno sa slepim umetnicima, da premi-jera uspe, a to je omogu}ilo reprizu unovosadskom ”Ujvideku szinhaz” de-cembra iste godine.

Ima pozori{ta (Atelje 212 i njegovorukovodstvo jedan je od svetlih primera),ali i dramskih umetnika (imena im ovomzgodom ne}emo navoditi) koji invalidimai njihovim organizacijama {irom otvara-ju vrata i srca i poma`u njihovoj kul-turnoj integraciji, odobravaju}i i pri-hvataju}i, ali ~ak i ne ~ekaju}i ovakveprojekte. Ima, me|utim, mnogo vi{e onihkoji invalide ili sasvim }utljivo preziru,

ili o njima udaraju na sva zvona ako imne pro|e projekat, ili samo ako im pro|epa dok ga ne sprovedu, a onda ih zabo-ravljaju prepu{taju}i se nepodno{ljivojlako}i bivstvovanja. [ta, pak, re}i omodernom teatru koji je spremio neka-kvu predstavu u kojoj su likovi zna-meniti slepi ljudi, a onda gradskoj orga-nizaciji slepih Beograda ponudio da zasvoje ~lanove ona kupi nekoliko karata?Da su se u tom teatru bar setili da napozornicu izvedu jednog autenti~nogslepog ~oveka kao glumca, pa da onda iod slepih zatra`e pare. ^ast humanisti-ma, a licemeri i la`ni du{ebri`nici nekaprepoznaju svoje ru`no lice i neka nekrive ogledalo {to im je lice ru`no. Naprogramima Naksi radija i Radio Beo-grada gostovali su upravnici ni{kog i{aba~kog teatra, Slavija teatra i Zve-zdara teatra.

Mr Ranko Buri}

[KOLARCI, MARGINALCI, UPRAVNICI Pozori{te na radiju i radio kao pozori{te

POZORI[NA @URKA

Nova pozori{na scena otvorena je 1.maja na U{}u, na splavu - restoranu'Leonardo'. Uz kreativnu podr{ku Eko-lo{kog centra, pod motom 'vratimo lepoturekama' izvedena je na ovoj sceni prvapozori{na predstava. Trupa 'Ariadna'predstavila se mnogobrojnoj publici pred-stavom 'Ru~ni rad', @an Klod Danoa, ure`iji Milice Gutovi} koja uz Jasnu Di-mitrijevi}, glumicu kragujeva~kog pozo-ri{ta, tuma~i jednu od uloga. 'Ru~ni rad' jecrna komedija koja se bavi problemimamu{ko-`enskih odnosa. Komad je pro`etfinim humorom sa igra~ko-muzi~kim nu-merama. Prema mi{ljenju publike, nafestivalu Gardo{ pro{le godine, 'Ru~ni rad'je progla{en za najbolju predstavu. Naodli~an prijem je nai{la i ovaj put, poz-dravljena aplauzima publike. Ova trupa }ese predstaviti publici i slede}eg ponedeljkasa scenskim prikazom 'Crvenokosa sagre{kom' po tekstu Maje Stojanovi} i re`ijiMilice Gutovi}. Gluma~ku ekipu ~ine: Mili-ca Gutovi}, Tijana Kesi}, Ivana \oki}, IvanIvanov, a za muziku je zadu`en MilanIgnjatovi} Rari, gitarista.

M.J.

Goran Ple{a je posedovao sve ono {tojedan savremeni, moderni glumactreba da poseduje. Uz svoj uro|eni

dar, muzikalnost, le`ernost, svirao jegitaru, igrao, pevao i komponovao mu-ziku za predstave. Objavio je i zbirkupesama. Energija i talenat su mu hrlili uvi{e pravaca.

Pamtimo Goranovog Frederika izRusenovog vodvilja ”[amar”, kako sve-denim gluma~kim sredstvima, uz pesmui igru, osvaja na pre~ac gledali{te. Sa tompredstavom je na gostovanju u Drezdenui Brandenburgu, do`iveo prave ovacije.Se}amo se njegovog tragi~no izmanip-ulisanog Kasija u ”Otelu”, grotesknog iumi{ljenog doktora Kajusa u [ekspi-rovim ”Veselim `enama vindzorskim”.Dovodio nas je do urnebesnog smeha sasvojom unjkavom Laurom iz Dr`i}evog”Dunda Maroja” sa kompletnom mu{kompodelom. Bila je to Laura sa bogatomskalom preliva, prenemaganja i podsme-ha `enskoj pritvornosti. Se}amo se brzo-rekog po{tara, u Radi~kovom ”Nekr-{tenom danu”, kako ponesen i zaigran,uz salve smeha, me{a do apsurda realnosa irealnim. Pa njegovog romanti~nog ipobunjenog Lorenca, Hoper-Hopera,Popugaji~kova, Krafta, Frenkija Gard-nera, Rilkea, Majkla Hemanda, Vili

Kartera, Dragana i na desetine {armant-nih, nepretencioznih gluma~kih meda-ljona. Kroz svu tu karakternu {arolikost iizukr{tanost, prosijavala je uvek i Gora-nova izvorna blagorodnost.

Bio je izuzetno obrazovan i na~itanglumac. Posle svake od predstava vodio jeu pozori{nom klubu duge i analiti~nerazgovore o tek zavr{enoj predstavi. Ta-kvi razgovori su pripadali tradiciji Jugo-slovenskog dramskog pozori{ta. Kroznjih se izo{travala kriti~nost i visokumetni~ki zahtev pred samim sobom. Tosu bile ve~eri kada je bio okru`en pri-jateljima i kolegama koji su ga voleli ipo{tovali.

Ali, bilo je i onih drugih. Goran Ple{aje sin velikog glumca Branka Ple{e. To bimu svuda u svetu olak{alo karijeru. UJugoslovenskom dramskom pozori{tu tomu je, naprotiv, zagor~alo i `ivot i kari-jeru. Patio je zbog toga. Bolno je podnosioorkestriranu i neskrivenu osionost izluradost. Povla~io se pred tom agresi-jom, ranjen i neza{ti}en. Do potpuneskrajnosti. Ta hajka je me|u najru`nijimdoga|ajima kojih se se}am u pozori{tu.Bilo je to vreme kada je pozori{te crvene-lo od stida.

Gojko [anti}

GLUMAC BEZ ZA[TITE

NOVE SCENE

GGoorraann PPllee{{aa ii MMiilloo{{ @@uuttii}} uu pprreeddssttaavvii BBeellaa kkaaffaa

Page 19: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

LUDUS 14419

Razno

PROMOCIJA KNJIGA POZORI[NOG MUZEJA VOJVODINEI MATICE SRPSKE

U Matici srpskoj predstavljene su tri knjige posve}ene Sterijinom stvarala{tvu: knjiga ”O ’Rodoljupcima” Jovana SterijePopovi}a” Milorada Rikala, u izdanju Pozori{nog muzeja Vojvodine,: ”Sterija u ogledalu 20. veka” Miroslava Mikija Rado-nji}a, i ”Sterijino oblikovanje arhetipskog lika tvrdice” @ivka Popovi}a.

Objavljena u povodu Sterijinih jubileja, knjiga ”O ’Rodoljupcima” Jovana Sterije Popovi}a” Milorada Rikala, po re~imaPetra Marjanovi}a, predstavlja dosad najpotpuniju analizu i danas aktuelnog Sterijinog dela.

U knjizi Miroslava Mikija Radonji}a, ”Sterija u ogledalu 20. veka”, povla~e se paralele izme|u pojedinih Sterijinihkomedija i dela Aleksandra Popovi}a, Du{ana Kova~evi}a, Slobodana Seleni}a i Vide Ognjenovi}. Dr Ljiljanu Pe{ikan -Lju{tanovi} za ove analize ka`e da posti`u visoku meru zaokru`enosti i da su vrlo celovite.

Posebna vrednost knjige @ivka Popovi}a je, po re~ima dr Vesne Kr~mar, izuzetno izo{trena i koncentrisana vizura krozkoju sagledava postavljeni problem, s namerom da sudbinu Sterijinog junaka tvrdice pravolinijski provede kroz na{u i svet-sku literaturu. Tako se Sterijin lik sagledava, izme|u ostalog, i u odnosu na Molijerovog, Plautovog i Dr`i}evog, uz podse}anjeda se ovaj arhetipski lik u literaturi pojavljuje jo{ od anti~kih vremena.

M.J.

Savez dramskih umetnika Srbije, Beograd, Studentski trg 13/VI,2631 464, 2631 522, 2631 592;

MARIJA CRNOBORIPriredio Aleksandar Milosavljevi}cena: 500 dinara

MATA MILOŠEVI]Priredile:

mr Ksenija Šukuljevi} - Markovi} i Olga Savi}cena: 500 dinara

LJILJANA KRSTI]Priredila Ognjenka Mili}evi}cena: 500 dinara

RADE MARKOVI]Priredio Zoran T. Jovanovi}

cena: 500 dinara

MIRA BANJACPriredio Zoran Maksimovi}

cena: 500 dinara

OLIVERA MARKOVI]Priredio Feliks Pa{i}cena: 500 dinara

STEVAN [ALAJI]Priredio Petar Marjanovi}cena: 500 dinara

VLASTIMIR \UZA STOJILJKOVI]Priredio Zoran T. Jovanovi}cena: 500 dinara

MIHAILO JANKETI]Priredio Veljko Radovi}cena: 500 dinara

STEVO @IGONPriredio Zoran T. Jovanovi}

cena: 500 dinara

PETAR BANI]EVI]Priredio Ra{ko V. Jovanovi}

cena: 500 dinara

BRANKA VESELINOVI]Priredio Zoran T. Jovanovi}cena: 500 dinara

IVAN BEKJAREVPriredio Zoran T. Jovanovi}

cena: 500 dinara

M O N O G R A F I J E

Sve informacije mo`ete dobiti i porud`binu izvr{iti telefonskim putem.

Nastup Sokolca 13.08.1922. godine u Ljubljani. Va{a Baka je mo`da

dvadeset osma s leva, u ~etrnaestom redu, odmah do moje bake...

IZ STARIH ALBUMA

KNJIGE

NIJE TITO IZMISLIO SLET

OBAVE[TENJE ^LANOVIMA SAVEZA

SAVEZ DRAMSKIH UMETNIKA SRBIJE

ima novu e-mail adresu:

[email protected]

Tako|e, molimo kolege da nam dostave

svoje adrese radi efikasnije komunikacije.

Savez dramskih umetnika Srbije

24. NU[I]EVI DANI ODR@ANI U SMEDEREVU

Pozori{ni festival ”Nu{i}evi dani” 24. po redu odr`an je u Smederevu od 23. do 29. aprila. Festival je pokrenut s ciljempopularizacije velikog komediografskog dela Branislava Nu{i}a, koji je detinjstvo i mladost proveo u Smederevu. Festival je2000. prvi put imao takmi~arski karakter, a od 2004. kontinuirano. Od ove godine ustanovljena je i Nu{i}eva nagrada zanajbolju predstavu na osnovu glasova publike.

Festival je otvoren snimljenom porukom Jelisavete Seke Sabli}, koja je pro{le godine dobila Nu{i}evu nagradu za `ivot-no delo kao glumica-komi~arka.

”Nu{i}evi dani” zvani~no su po~eli 5. aprila polaganjem venaca na spomenik Branislavu Nu{i}u i otvaranjem izlo`be”Portreti glumaca Srpskog narodnog pozori{ta (1918-1941)” autora Milene Leskovac. U predfestivalskom programu izvedenesu predstave ”Ku}i!”, amaterskog pozori{ta Centar za kulturu Mladenovac, ”Sluga dvaju gospodara” pozori{ne radioniceKulturnog centra In|ija, i ”Jubilej iliti Kovinske pozori{tarije oveseljene O`alo{}enom porodicom Branislava Nu{i}a” pozori{ta

Centra za kulturu Kovin.Prvo festivalsko ve~e po~elo je sa predstavom ”Dobrodo{li u Srbi-

ju”, autora i reditelja Dragana Jovanovi}a i ”Zvezdara teatra”. Do 29.aprila kada se festival zavr{io, po izboru selektora Dragane ^oli}-Biljanovski, profesora FDU u Beogradu, izvedeno je jo{ {esttakmi~arskih predstava: ”Vitorio jes bio mali, ali je bio dobar ~oek”@eljka Mijanovi}a, u re`iji Slavenka Saletovi}a iz pozori{ta Slavija,”Ratko i Julijana” @eljka Huba~a, u re`iji Juga Radivojevi}a iz NPLeskovac, ”Dobra, stara vremena” iz Pozori{ta na Terazijama, ”Narod-ni poslanik” Branislava Nu{i}a, u re`iji Milo{a Jagodi}a iz pirotskogNarodnog pozori{ta, ”Predstava Hamlet u selu Mrdu{a Donja” IveBre{ana, u re`iji @elimira Ore{kovi}a iz Narodnog pozori{ta uBeogradu, i ”Ujkin san” F. M. Dostojevskog, u re`iji Egona Savina iznovosadskog SNP-a.

@iri, koga ~ine teatrolog Zoran T. Jovanovi}, pozori{ni istori~arTatjana Lazarevi}-Milo{evi} i pozori{ni kriti~ar Milosav BucaMirkovi}, odlu~io je da se ove godine ”Nu{i}eva nagrada za `ivotno deloglumcu-komi~aru”, dodeli Gordani \ur|evi}-Dimi}, prvakinji Srpskognarodnog pozori{ta iz Novog Sada. Nagrada se sastoji od Statuete”Branislav Nu{i}” i nov~anog iznosa.

Nagrada za gluma~ko ostvarenje ve~eri pripala je \or|u Tomi}u,glumcu leskova~kog Narodnog pozori{ta za ulogu Avrama.

Manifestacija ”Nu{i}evi dani” odr`ava se pod pokroviteljstvomMinistarstva kulture Srbije i op{tine Smederevo, organizator je smed-erevski Centar za kulturu, a generalni sponzor kompanija ”Ju-Es StilSrbija”.

M.J.

GGoorrddaannaa \\uurr||eevvii}} -- DDiimmii}},,ddoobbiittnniiccaa ””NNuu{{ii}}eevvee nnaaggrraaddeezzaa `̀iivvoottnnoo ddeelloo gglluummccuu kkoommii~~aarruu””

FESTIVALI

Page 20: NOMINACIJE POZORI[NE NOVINE BROJ 144 APRIL … · nominacije pozori[ne novine broj 144 april 2007. godina xv cena 50 dinara intervjui nominovani za nagradu 'bojan stupica' ivana vuji]

20

Knjige

LUDUS 144Lu

Pozori{ne novine

YU ISSN 0354-3137COBISS.SR-ID 54398983

Izlazi jednom mese~no(osim u julu i avgustu)Tira`: 1500 primerakaPrvi broj objavljen 5. XI 1992.

IzdajeSavez dramskih umetnika SrbijeBeograd, Studentski trg 13/VITelefoni: 011/2631-522,2631-592 i 2631-464; fax: 2629-873http://www.sdus.org.yue-mail: [email protected]

[email protected] 100040788Teku}i ra~un: 255-0012640101000-92(Privredna banka a.d.)Devizni ra~un: 5401-VA-1111502(Privredna banka a.d.)

PredsednikMilan Gutovi}

Glavna i odgovorna urednicaMirjana Ojdani}

RedakcijaStevan Koprivica, Ivan Bekjarev,Dragana Bo{kovi}, Vladimir Arsi}, Mr Milovan Zdravkovi},Isidora Masnikovi}, Dragan Vuji},Sloboda Mi}alovi}, @ak Kuki}

Lektura i korekturaMirjana Jur~i}

Sekretarica redakcijeAleksandra Jak{i}

Tekstove i informacije slati na:[email protected]

Fotografije, sa potpisom, slati na:[email protected]

Grafi~ki dizajn i priprema za {tampuAXIS studio, Beograde-mail: [email protected]

Dizajn logotipa „LUDUS“\or|e Risti}

Redizajn logotipa „LUDUS“AXIS studio

[tampaPreduze}e za grafi~ko izdava~kudelatnost i usluge d.o.o. BRANMIL,Beograd, Borisa Kidri~a 24

Re{enjem Ministarstva za informacijeRepublike Srbije Ludus je upisan uRegistar sredstava javnoginformisanja pod brojem 1459

[TURO I UPRO[]ENO

[KOLA ZA SLUGE

Nil Grant: Istorija pozori{ta u prevo-du \or|a Krivokapi}a.

Izdava~: Zavod za ud`benike,Beograd, 2006.

Nil Grant napisao je dajd`estiranuistoriju svetskog pozori{ta u devet po-glavlja.

Ovaj neveliki pregled svetske tea-tarske povesti smi{ljen je i realizovankao neka vrsta enciklopedijskog,svedenog informativnog pregleda naj-zna~ajnijih pozori{nih epoha, pojava iautora od daleke pro{losti do dana{njihdana. Re~ je, dakle, o priru~niku koji jesmi{ljen za uvo|enje ameri~kih i en-gleskih srednjo{kolaca u pozori{nuumetnost.

Osnovna ideja Nila Granta jeste dana minimalnom prostoru ponudi svedeneinformacije o svim va`nim konstitutivn-im elementima pozori{ne umetnosti ipozori{ne delatnosti. Otuda Grant nudiistorijske ili geografske preglede najz-na~ajnijih pozori{nih pojavnih oblika,od dalekog istoka do ameri~kog mjuzikla,obra}aju}i pa`nju i na one tekovine ilielemente pozori{nog `ivota koji su u dosada nam znanim pregledima istorijesvetskog teatra bile zapostavljene, kao{to su, na primer, pitanje autorskihprava, pregled razvoja operete ili pakpogled na stalne i putuju}e trupe,razume se, u Engleskoj i Americi. Ova-kav pristup pru`a {ture podatke, ali kakoje re~ o manje va`nim pitanjima sastanovi{ta istorije pozori{ta, ~ak i takoservirane preliminarne informacije mo-gu da ispune zadatak. Daleko je, me-|utim, te`e prihvatiti Grantove analizekoje pretenduju da budu u isti mah isinteze, kada je re~ o dramskim piscima.

ima i jednu vrlinu - izvanredne fotografi-je, me|u kojima ima i mno{tvo onih kojenam do sada nisu bile poznate. Ova vrli-na, me|utim, ne mo`e da izmeni osnovniutisak da je re~ o knjizi koja pretencioznofavorizuje anglo-ameri~ko pozori{te, azapostavlja sva druga.

Pre tridesetak godina kod nas jeprevedena knjiga ^ezara Molinarija”Istorija pozori{ta”; tada smo prigovaraliprofesoru Molinariju {to je pregled peri-odizacije istorije pozori{ta dao u kratkimcrtama, ali smo bili saglasni u stavu dasu Molinarijeve estetske analize pouz-dane iako lapidarne. Ako uporedimoGrantovu i Molinarijevu knjigu, onda }ese kao apsolutni pobednik nametnutiknjiga ovoga drugog autora. Druga~ijere~eno, Grantov pregled istorije svetskogpozori{ta - s izuzetkom fotografija - ni po~emu ne zaslu`uje pa`nju ~italaca, ~akni kao fakultativni priru~nik. Otuda sepojava ove knjige mora ozna~iti kaoizdava~ki proma{aj.

Knjigu je preveo\or|e Krivokapi}.

Radomir Putnik

Pregled knjige ”[kola za sluge”Nata{e Milovi},

Izdava~ - Fakultet dramskih umet-nosti - Institut za pozori{te, film, radio iteleviziju, Beograd, 2007.

Knjiga ”[kola za sluge” Nata{e Mi-lovi} je prvo izdanje u ediciji ”Teze”,Instituta za pozori{te, film, radio i tele-viziju, u kojoj }e biti objavljivane magis-tarske teze odbranjene na Fakultetudramskih umetnosti, iz oblasti teatrologi-je, filmologije, produkcije dramskihumetnosti i medija (urednik dr MiroslavSavkovi}).

Nata{a Milovi} u ovom radu kom-parativno i interdisciplinarno analizirafenomen {kole za sluge, u dramskimtekstovima ”Kralj Lir” Viljema [ekspira i

”Lir” Edvarda Bonda, kao i filmu ”Insti-tut Bend`amenta” bra}e Kvej. Autorkaprime}uje da ova, kao i brojna drugadela ([ekspirovi tekstovi ”Tit Andronik”,”Nenagra|eni ljubavni trud”, ”Antonije iKleopatra”, Bondovi komadi ”Leto”,”Rano jutro”, ”11 majica”, kao i filmovi”Dogvil” Larsa fon Trira ili ”Pesme sadrugog sprata” Roja Andersona, itd.), navrlo specifi~an na~in predstavljaju dru-{tva izgra|ena na postojanju sluga, isti-~u}i pri tome da [ekspir, Bond i Kvejovi usvojim delima prave bitnu razliku izme-|u kreativne slu`be i slepe pokornosti,{to je, izme|u ostalog, predmet njeneanalize. Bave}i se ovim fenomenom, ujednom {irem, kulturolo{kom kontekstu,Milovi}eva dosledno pokazuje uzro~no-posledi~nu vezu koja postoji izme|ufenomena {kole za sluge i istorijskih do-ga|aja, koji se cikli~no ponavljaju.

Dela [ekspira, Bonda i bra}e Kvej,autorka analizira na bazi teorijskihistra`ivanja Simone Vej, Bele Hamva{a,Hauarda Zina, Pjera Klastra, Mi{ela Fu-koa, Zigmunda Baumana, Bruna Betel-hajma, Nortropa Fraja, Eriha Froma, idrugih, koji svi, na razli~ite na~ine,kritikuju premise na kojima su izgra-|ena savremena Zapadna dru{tva. Pritome, ovi humanisti~ki orijentisani autoriukazuju na to da su alternativna re{enjadru{tvene organizacije mogu}a, izvanglobalisti~ke paradigme. Milovi}eva uknjizi istra`uje i razloge koji navodeumetnike da se neprestano vra}aju istim

dakako, zna~ajno mesto imaju i ”mo}nibogovi”.

Kako se vidi na primeru trojice najz-na~ajnijih dramskih pesnika anti~kogdoba, Nil Grant vi{e nego {to je dopu-{teno, upro{}uje zna~aj ovog istorijskograzdoblja u kome se i rodila tragedija.Ako se tako odnosio prema najve}impiscima, {ta mo`emo o~ekivati od Grantakada pi{e o drugim stvaraocima? Nekoli-ka iznena|enja, negativna, razume se.Za ^ehova ka`e: ”U njegovim komadimaosnovni su raspolo`enje i atmosfera, ibave se unutra{njim ose}anjima, a nespolja{njim delovanjem. Kao da se malo{ta tu de{ava, pa publika pati nad sudbi-nom stabla vi{nje”. Maksim Gorki jepohvaljen {to je ”koristio svoj uticaj kakobi za{titio ugro`ene pisce” ali je pre-kr{ten u Pe{kovskog, dok se Gogolj spom-inje uglavnom kao `rtva cenzure. Akove} odgovaraju}i prostor nije dodeljenGogolju, onda je dat nekome drugome, naprimer, Ri~ardu Brinsliju [eridanu, iliDejvidu Belasku, pozori{nim stvaraoci-ma drugog reda.

Nepouzdana s gledi{ta istorije dra-me, Grantova ”Istorija pozori{ta” ipak

temama, konkretno, problemu izopa-~avanja prirodne ljudske potrebe zaosmi{ljenim `ivotom i pozitivnim `ivot-nim ciljevima, koje dru{tvo, premanjenom mi{ljenju, ne podsti~e.

Autorka dalje istra`uje i problemsudbine `ene i `enskog principa, podpritiskom patrijarhalne ideologije. Ukontekstu analize dela pomenutih autora,Milovi}eva se bavi problemom meha-nizama pomo}u kojih se `ene podre|ujupatrijarhalnoj ideologiji i primoravaju dajoj slu`e. Tako|e, ona prime}uje da se upogledu forme, u svim ovim delima od-stupa od realizma, sa ciljem da se pred-stave dublje, skrivenije strukture stvar-nosti, {to je tako|e predmet kompara-tivnog istra`ivanja.

U radu je, izme|u ostalog, vrlozanimljivo sprovedena analiza odnosaizme|u Lira Edvarda Bonda i [ekspi-rovog Kralja Lira. Milovi}eva se fokusirana analizu Bondove ideje totalnogukidanja Kordelijine dobrote, zatimfunkcije grobarevog sina u drami, motivaLirovog odraza u ogledalu, uvo|enjaduhova u Lirovo okru`enje, itd, isti~u}ida Bond uspe{no sa`ima [ekspirovesi`ejne tokove i izvla~i ono {to je, na idej-nom planu, bitno za vreme u kojem jenapisao ovu apdejtovanu verziju [ek-spirove tragedije. Zaklju~uju}i analizudrame Lir Edvarda Bonda, autorka pi{eda, za razliku od [ekspira, koji u KraljuLiru postavlja pitanja i samo implicitnonagove{tava odgovore, Bond nudi kon-kretne odgovore i zauzima veoma jasanstav prema dru{tvenom i politi~komure|enju.

Studija ”[kola za sluge” Nata{eMilovi} je vredna zato {to dosledno, jasno

Autor na nevelikom prostoru, ~esto neve}em od jedne kucane stranice, nudizbir najva`nijih podataka o pojedinimpozori{nim autorima, zadovoljavaju}i setaksativnim navo|enjem najbitnijih~injenica, bez namere da ih estetskiobja{njava ili tuma~i. Tako, na primer, oEshilovom dramskom delu Grant veli:”Opisuju}i dinasti~ke konflikte i konflik-te vladaju}ih porodica, Eshil je stvoriosna`nu epsku dramu ljudske civilizaci-je”, {to je u velikoj meri proizvoljno ineprecizno tuma~enje Eshilovih drama,ali kao ”zna~ajan” podatak za razu-mevanje Eshilove dramaturgije Grantnavodi da je Eshil ubijen tako {to je”jedan orao ispustio kornja~u nanjegovu }elavu glavu, tvrdu kaokamen”, pri ~emu - ~ak i ako prihvatimoovu budala{tinu kao zna~ajan podatak oprvom dramskom pesniku - ostajenejasno ko je bio tvrd kao kamen, korn-ja~a ili Eshilova }elava glava. Sofokle jeve} ne{to bolje pro{ao kod strogogaGranta, koji priznaje da ”njegova(Sofoklova, prim. R.P.) dominantna temajeste zaludnost borbe pojedinca protivsudbine”, dok je za Euripida na{istori~ar napisao: ”Realista, imao jemalo vremena za mo}ne bogove kojidominiraju tragedijama kao kod Eshila,kao i za moralnost i veru uop{te”. Nespo~itavaju}i autoru oma{ku {toponi{tava prethodno izre~enu ocenu oEshilu (stvorio sna`nu epsku dramuljudske civilizacije) i {to je sada menja(mo}ni bogovi dominiraju tragedijamakao kod Eshila), moramo se zapitatikakvo zna~enje ima Grantova konstat-acija da je Euripid imao ”malo vremenaza mo}ne bogove”, ako se prisetimo da jeEuripid napisao 92 drame u kojima,

BRAVO MAJSTORE

Muharem Pervi} obele`io je pedeset godina knji`evnog i pozori{nog rada, i topromocijom svog novog izdanja, ~etvrte knjige o pozori{tu, ”Bravo majstore!”.Re~ je o izboru pozori{nih kritika koje je gospodin Pervi} objavljivao poslednjihgodina u dnevnim novinama 'Politika'. U prostorijama ove novinske ku}e, oknjizi i Pervi}evom stvarala{tvu, govorili su Radomir Putnik, Boro Dra{kovi},Milosav Buca Mirkovi} i Zorica Zec u ime izdava~ke ku}e ”Armon” koja je knjiguobjavila. Odlomak iz zbirke pro~itala je Ru`ica Soki}.

KNJIGE

i metodolo{ki vrlo precizno, i sa vrlo ja-snim stavom analizira va`ne dru{tvenefenomene, na koje umetni~ka dela uka-zuju. Ovaj pristup je veoma zanimljiv iposeban, naro~ito zbog toga {to recentnuteorijsku praksu u oblasti interpretacijeumetni~kih dela dominantno defini{uformalne i esteti~ke analize, ~iji autoridela re|e posmatraju u njihovoj dru-{tvenoj i intertekstualnoj celovitosti, kao{to je to ovde slu~aj.

Ana Tasi}