norme i oblici ponašanja
TRANSCRIPT
NORME I OBLICI PONAŠANJA - OBIČAJI -
DR ANĐELIJA IVKOV-DŽIGURSKI
Običaji su norme (pravila, regule, postupci, oblici ponašanja), koje vremenom pojedinim ljudskim grupama nametnu životne prilike.
Pravila, radnje i slične ustaljene odnose i stanja prihvaćene od jedne grupe, nazivamo običajima
Sve običaje možemo da svrstamo u tri grupe:
1. Društveni običaji su one radnje (postupci, regule i norme) kojima usklađuju međusobni odnosi između pojedinaca i grupa.
2. Privredni običaji i običaji oko poslova prate većinu radova u privređivanju i uopšte u svakodnevnom životu ljudi
3. Religijski običaji su one radnje, postupci i oblici ponašanja kojima ljudi nastoje da dođu u dodir sa višim silama, da od njih dobiju određenu pomoć, da utiču na događaje u prirodi i svojoj sredini
Obično se dele na:
Običaji u ličnom i porodičnom životu
1. oko rođenja,2. u mladosti, 3. kod sklapanja braka, 4. u daljem životu 5. u vezi smrti
Društveni običaji u užem smislu
običaji koji se obavljaju u zajednici, kolektivnog karaktera - oblici ponašanja kao pozdravljanje, - gostoprimstvo, - postupci prema starima, - pravni običaji - kolektivne proslave
DRUŠTVENI OBIČAJI
Običaji oko rođenja
• nekih plemena u Melaneziji - duh• Kod Aboridžana - trave• u Egiptu - su nerotkinje odlazile na reku Nil • Kod nomada stočara na Tibetu – blizanci i ženska deca• U Crnoj Gori u vreme ratovanja sa Turcima – muška deca• kod Šveđana - cipele• kod Letonaca – konjska oprema
kuvada – muške babine
stari Iberci u Zapadnoj Evropi Mongoli u XIII veku pleme Aina (žena – telo, muškarac -dušu)
Ime kao individualna društvena oznaka
Kod nas: Nedeljko, Ruža, Jagoda, Malina, Dunja, Višnja, Radovan, Slobodan, VukKod muslimana su česta imena po mesecima rođenja: Vajram, Redžep, Muarem, Ramadan
- Kod Vijetnamaca -4 imena
Usvajanje
• Hera je po nagovoru Zevsa usvojila Herkula tako što ga je prigrlila uz sebe i provukla kroz svoju odeću• Proturanje usvojenika kroz košulju je uobičajeno i u nekim zemljama Evrope
Inicijacija - mladi se prevode u klasu odraslih
Sklapanje braka
• U Polineziji je predbračni život mladeži dosta slobodan pa je sklapanje braka najobičnija formalnost
• Borneu će dvoje sklopiti brak tek kad se kod devojke primeti trudnoća
• brak na probu
• Kod starih Egipćana prestolonaslednici su se obavezno ženili svojim sestrama
1. nevesta zaštiti od rđavih uticaja2. mladima obezbedi sreća, sloga, bogatstvo 3. nevestu zaklanjaju pokrivaju
• poturanja lažne neveste umesto prave • mladencima vezuju ruke da bi brak bio čvršći • nevesti dodaje dete (nakonjče) radi plodnosti • se mladenci očepe na venčanju i ko prvi učini biće gospodar u kući
Običaji oko smrti
Neandertalac je uspostavio kult mrtvih
Stari Egipćani su smatrali da je zagrobni život vredniji od ovozemaljskog
Kod Indusa, pokojnici se spaljuju
Kod nekih naroda postoji strah da će mrtvi ustati iz groba
Kod Kineza su ljude sahranjivali na njihovom imanju
Kao posebna mesta za sahranjivanje su izdvojena groblja
Fiktivan, prazan grob (kenotaf)
U Okeaniji su strance, posebno belce smatrali nosiocima nevremena, bolesti, nesreće
DRUŠTVENI OBIČAJI U UŽEM SMISLU
Gostoprimstvo
Primitivni ljudi često u nepoznatoj osobi videli nekakvog duha ili prerušenog demona u ljudskom obliku ili pak neko božanstvo koje preobličeno dolazi u posetu ljudima
Kod nas postoji verovanje da je Sveti Sava na svojim putovanjima znao da se preruši u prosjaka, da bi video kako će ga ljudi primiti
Kod starih Grka zaštitnik stranaca bio je sam bog Zevs, a kod Rimljana Jupiter, pa se smatralo da je i gost pod zaštitom bogova i sam prerušeno božanstvo
Kod nekih naroda je bila prisutna pojava da se gostu ustupa osim postelje i žena, sestra ili ćerka. To je tzv. gostinska obljuba. Javlja se u Etiopiji, Burmi i kod Eskima
Pozdravljanje
Pozdravi pokretima tela – klimanje glavom, padanje na kolena, čučanje, ustajanje s mesta, dodirivanje rukom stomaka, grudi, glave, češanje iza uva ili plazenje (Tibet), sastavljanje dlanova (Indija, Japan), dizanje šake ili pesnice (političke grupe)
Međusobnim dodirima – dodirom ruku (rukovanje), grljenje, ljubljenjem u usta, lice, čelo, skut, pupak (Polinezija), noge, milovanje po glavi, grudima, dodirivanje nosevima (Eskimi se dodiruju nosevima i u tom položaju ostaju nekoliko trenutaka da razmene dah), čelom, kosom
Skidanjem nekog dela odeće – ogrtača, kape, obuće, rukavica
Govorom ili rečima – odnosno međusobnim pitanjima i ogdovorima• Kod starih Inka su se pozdravljali sa: „ne kradi“, „ne laži“, „nebudi lenj“• Kod nas: „jesi vredan?“• Kod Tatara: „Neka ti dom bude pun dece i neka ti ne bude hladno“• U Africi „Neka ti žena bude draga kao šećer“ ili „želim ti dvanaestoro dece“• U oblasti Konga „Poživi još mnogo godina i jedi dobro“• U Iranu „Neka ti Alah podari debeo nos“
Postupanje sa starima
• Kod nomada su često teret starije osobe jer ne mogu da drže tempo kretanja, da privređuju, a treba im hrana. Zbog toga je u davno vreme bila prisutna pojava da su stare osobe napuštali ili ubijali
• Na ostrvu Kikladi je važilo pravilo da osobe koje pređu 60 godina ispiju otrov
• Po Herodotu skitski Masageti su klali svoje stare pa čak i jeli njihovo meso
• Prusi su ih vešali, Šveđani bacali s litica, stari Belgijanci spaljivali, a nekadašnji Persijanci bacali psima
• Stanovnici Sardinije su svoje starce dovodili do iskopanog groba da bi ih tu, na ivici reke, udarili cepanicom po glavi i oborili u grob
• Pojava ubijanja starih se pominje i kod Slovena i Bugara
• Za cigane čergare se vezuje odvođenje starih u šumu medvedima
• U Africi su ubijali plemenske poglavice kada su im se pojavile sede vlasi Ili su počeli da im ispadaju zubi
Pravni običaji
Ukoliko su se dva čoveka sporila oko nečega, oni su to rešavali dvobojom Kod Kineza su osumnjičenima davali da jedu obareni pirinač, pa ako nisu mogli brzo
da ga progutaju to je bio znak da su krivi Kod starih Slovena osumnjičeni je trebalo da založi oganj,
pa ako je od njega dim išao pravo u vis, smatralo se da je nevin U našim krajevima je osumnjičeni golim rukama morao da vadi gvožđe iz vrele vode
i ukoliko se ne bi opekao verovalo se da je nevin
Pre pisanih zakona se sudilo po običajnom pravu „krvna osveta“
PRIVREDNI OBIČAJI
1. Kod stanovnika Ognjene zemlje muškarac uzima još jednu ženu, jer mu treba dodatni veslač kad ide u ribolov
2. Kod afričkih ratara, gde su žene jedina radna snaga, bogatiji muškarci uzimaju i drže veći broj žena
3. Kod starih Peruanaca sam vladar je otpočinjao kopanje ili setvu4. U staroj Grčkoj setvu su otpočinjali sveštenici5. Kod mnogih naroda ona je otpočinjana u vreme mladog meseca6. U Kini je na svom imanju setvu započinjao sam car, a u provincijama mandarini7. I danas državnici presecaju traku kod otvaranja novog objekta8. Poznati su običaji za izazivanje kiše (indijanci dimom, kod nas dodole
povorke mladih devojaka okićenih zelenilom koje su kroz selo išle pevajući, igrajući i moleći za kišu)
9. Kod Aboridžana poznata je igra „korobori“ da se zahvali višim silama za berićet – u njoj učestvuju samo muškarci i izvodi se samo noću
10. Kod stočara se sprovode običaji vezani za zdravlje stoke, njenu mlečnost ili plodnost11. Potom postoje običaji vezani za gradnju novih objekata (kod Papuanaca na Novoj Gvineji
kuće su ukrašavane ljudskom glavom, kod Nemaca se u zidove kuće uziđivao mrtvački sanduk, a u nekim delovima sveta i živi ljudi)
Medicinski običaji
RELIGIJSKI OBIČAJI
1. Badnjak i Božić2. U starom Egiptu i Siriji slavljeno je u vreme zimske kratkodnevnice rođenje Horusa3. U Rimu se u antičko doba proslavljane saturnalije
– svečanosti posvećene bogu poljoprivrede i obrađenih polja Saturnu
S proleća se organizuju:4. Različiti običaji kojima se odgoni zima5. Vrbice6. Farbanje jaja za Uskrs
NORME I OBLICI PONAŠANJA - OBIČAJI -
DR ANĐELIJA IVKOV