nov pristup opažanju i unapređivanju nastave - · pdf filepitanja, provjeravanja naučenog i...
TRANSCRIPT
Nov pristup opažanju i unapređivanju nastave
Petar BezinovićIDIZ ‐ CIRO
Prezentacija sa stručnog skupa za voditelje županijskih vijeća ravnatelja osnovnih školaDraganići, 17. studeni 2011. godine
Pristup je razvijen u sklopu projekta
Razvoj instrumenata za vrednovanje školske nastave
Status projekta
Prilog unapređivanju kvalitete odgojno‐obrazovnog rada u hrvatskim školama
Naručitelj i koordinator provedbe projekta
Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO)Koordinator projekta: Mario Rogač, Viši savjetnik za ravnatelje
Planiranje i provedba projekta
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu – Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja (IDIZ‐CIRO)Projektni tim
IDIZ‐CIRO: Petar Bezinović, Iris Marušić, Zrinka Ristić DedićŠkole: Dijana Kovač, Elvira Nimac, Sanja Režek, Sonja Srebačić
Uključene osnovne škole
Fran Galović • Antun Gustav Matoš • Dr. Ante Starčević • Vrbani
Svrha i ciljevi
Svrha projekta
Osmisliti i testirati upotrebljiv instrumentarij i pristup za vrednovanje i unapređivanje nastave u školama.
Ciljevi projekta
•Definirati osnovne značajke kvalitete nastave; •Definirati mjerljive indikatore kvalitetne nastave;•Izraditi valjane i upotrebljive mjerne postupke za vrednovanje nastave;•Pružiti školama mogućnost korištenja novih instrumenata za vrednovanje, samoanalizu i unapređivanje nastavnog procesa.
Što vrednovati?
Konceptualni model vrednovanja nastave
Obrazac za opažanje nastave (OZON)
Ispituje šest važnih područja nastavnog procesa (učenja i poučavanja u razredu) koja određuju kvalitetu nastave. Potvrđena velikim brojem istraživanja.
1.Razredno ozračje – specifična ponašanja učitelja i učenika koja su važna za stvaranje poticajnog razrednog ozračja;
2.Strukturiranje nastavnog sata – organizacija nastavnog sata i struktura poučavanja;
3.Uključenost i motiviranost učenika – razina uključenosti učenika i njihovo aktivno sudjelovanje;
Obrazac za opažanje nastave (OZON)
4. Individualizacijadiferencijacija – koliko je poučavanje prilagođeno individualnim razlikama u sposobnostima i predznanjima učenika;
5. Poučavanje metakognitivnih vještina i strategija učenja – koliko poučavanje olakšava razvoj viših kognitivnih procesa, kritičkog mišljenja te razumijevanja i unapređivanja vlastitog učenja;
6. Povratne informacije i formativno vrednovanje – koliko se u procesu poučavanja koriste metode postavljanja pitanja, provjeravanja naučenog i pružanja povratnih informacija koje olakšavaju razumijevanje i usvajanje sadržaja učenja.
Obrazac za samoanalizu nastavnog sata
Nakon sata opažani učitelj ispunjava obrazac za samoanalizu koji je potpuno usporediv s OZON‐om.
Kategorije samoprocjena
•Razredno ozračje
•Strukturiranje nastavnog sata
•Uključenost i motiviranost učenika
•Individualizacija/diferencijacija poučavanja
•Poučavanje metakognitivnih vještina i strategija učenja
•Povratne informacije i formativno vrednovanje učenja
Primjena Kolegijalno opažanje nastave
SvrhaUnapređivanje kvalitete nastave.
Ciljevi •Podrška učiteljima pri ostvarivanju kvalitetnijeg odgojno‐obrazovnog rada;
•Ohrabrivanje učitelja na razmišljanje o vlastitom radu i prepoznavanje specifičnih potreba za osobnim profesionalnim razvojem;
•Otvaranje dijaloga i poticanje otvorene i konstruktivne rasprave o nastavi između kolega u školi;
•Međusobna razmjena i diseminacija dobrih iskustava i dobre prakse.
Suradničkorazvojni pristup
Opažanje nastave je sredstvo za usmjeravanje i strukturiranje konstruktivne rasprave o kvaliteti rada učitelja.
Suradničko‐razvojni pristup je oblik kolegijalnog, podržavajućeg vrednovanja, koje je samo po sebi razvojni, tj. formativni proces.
Načela kolegijalnog opažanja nastave
Povjerljivost – Opažanje nastave, kao i rasprave i konzultacije u svezi s tim, provode se u ozračju potpune povjerljivosti i zaštite profesionalnog i osobnog integriteta svih uključenih;
Unapređivanje i razvoj ‐ Naglasak je na unapređivanju rada i profesionalnom razvoju, stoga se izbjegava vrijednosno prosuđivanje i kritika;
Svrhovitost – Pristup je namijenjen isključivo za potrebe unapređivanja nastavnog procesa;
Uključenost – Uključeni su i opažaju se svi učitelji, bez obzira na rang ili status.
OBILJEŽJA EVALUACIJSKI MODEL RAZVOJNI MODEL KOLEGIJALNI MODEL
Tko koga opaža? Ravnatelj (inspektor) opaža učitelje
Mentor (savjetnik) opaža praktičare
Nastavnici opažaju jedni druge
Svrha
Identificiranje slabosti, selekcija kadrova, promocija, licenciranje, osiguranje kvalitete, vanjsko vrednovanje
Provjera kompetentnosti; unapređivanje nastavničkih kompetencija; vanjsko vrednovanje
Otvaranje rasprave o poučavanju; osobna i uzajamna refleksija
IshodiIzvješće/procjena; certifikat
Izvješće/akcijski plan; prošao/pao
Analiza, rasprava, širenje iskustava o nastavnim metodama
Status uvida Autoritet Ekspertna dijagnoza Kolegijalna podrška
Odnos opažača i opažanog
Moć Ekspertnost Jednakost/uzajamnost
Uključenost Odabrani nastavnici Odabrani uzorak Svi
ProcjenaProšao/pao; rezultat ; procjena kvalitete; vrijedi/ne vrijedi
Kako se popraviti; prošao/pao
Neprocjenjivački; konstruktivna razmjena mišljenja
Što se opaža? Ponašanje učitelja Ponašanje učitelja; razred; radni materijal
Ponašanje učitelja; razred; radni materijal
Kome koristi? Instituciji Opažanom Opažaču i opažanom
RiziciOtpori; otuđenje, nedostatak suradnje; opozicija
Neprihvaćanje; nedostatak utjecaja
Samozadovoljstvo; konzervativizam; nefokusiranost
Izbor opažača (tko? s kim?)
• Škole kreiraju vlastite načine u skladu s konkretnim potrebama i mogućnostima – grupe ili parovi učitelja.
• Pojedinci mogu birati s kim žele raditi u paru ili u grupi.
• U osnovi odnosa opažanog i opažača mora postojati uzajamno uvažavanje i poštovanje.
• Povjerenje je preduvjet otvorenog i iskrenog razgovora.
• Poželjno je mijenjati parove, omogućuje razmjenu različitih iskustva i motrišta.
• Poželjno je opažanje kolega iz drugih disciplina ‐usmjeravanje na proces poučavanja, a ne na sadržaje ‐razina moguće tjeskobe i nelagode je niža.
Faze opažanja (kako? kada?)
Tri faze:
1.Uvodni dogovor,
2.Proces opažanja,
3.Pružanje povratnih informacija – razgovor poslije opažanja.
1. Uvodni dogovor (prije)
Razjašnjenje svih detalja procesa opažanja.
•Koji su ciljevi opažanja, kako provesti opažanje, na što će se opažač fokusirati.
•Informiranje o konkretnom nastavnom satu, o očekivanim ishodima učenja na tome satu, o obilježjima učenika u razredu, o predstavljanju opažača učenicima.
•Dogovor o razgovoru nakon opažanja koji bi se trebao održati što prije, dok su dojmovi još svježi.
•Dogovor o povjerljivosti postupka i o načinima kako osigurati povjerljivost i diskreciju.
•Opažani učitelj naglašava o kojim bi specifičnim aspektima svoga poučavanja najviše želio dobiti povratne informacije i iskoristiti opažanje za vlastiti profesionalni razvoj.
1.1 Uvodni dogovor (prije)
Mogući aspekti nastavnog procesa na koje se opažanje može posebno usredotočiti
•organizacija i struktura nastavnog sata; metode/pristup; korištenje nastavne tehnologije;•jasnoća prezentacije i objašnjavanja; stil poučavanja; •entuzijazam i energija; ritam i dinamika nastave; •opće ozračje i disciplina u razredu; •interakcija s učenicima; neverbalna komunikacija; •sudjelovanje i angažman učenika; •prilagodba poučavanja individualnim razlikama među učenicima; •poticanje viših kognitivnih procesa; metakognitivni procesi;•vrednovanje truda i postignuća učenika; •formativno vrednovanje i motiviranje učenika.
• Učitelj predstavlja opažača, izbjegava komentare koji bi mogli mijenjati uobičajeno ponašanje učenika.
• Učenicima treba biti jasno da opažač ne prati i ne procjenjuje njihovo znanje ili ponašanje.
• Opažač sjedi na nenametljivom mjestu s kojega ima dobar pregled svega što se u razredu događa.
• Opažač koristi Obrazac za opažanje nastave (analitički pristup), no uz to pravi i bilješke za narativno izvješće (holistički pristup).
• Opažač se fokusira na procese poučavanja i olakšavanja učenja, a ne na sadržaje poučavanja.
• Tehnike koje se koriste moraju biti opisne, a ne vrijednosno‐procjenjivačke.
• Od učitelja se očekuje „normalno“ ponašanje, kakvo bi bilo i da se
2. Proces opažanja (za vrijeme)
opažanje ne provodi.
Svrha razgovora ‐ razmjena dojmova i ideja, razmišljanje o mogućnostima unapređivanja nastave, planiranje promjene u područjima gdje su promjene potrebne.
• Trajanje od pola sata do jednoga sata, po mogućnosti što prije nakon opažanja ‐ olakšava prisjećanje na detalje nastavnog sata i olakšava refleksiju opažanog i opažača.
• Opažani učitelj je prije razgovora ispunio svoj Obrazac za samoanalizu nastavnog sata koji mu olakšava samorefleksiju
• Zapisuje svoje dojmove ‐ što je bilo dobro, što je moglo biti bolje, što sve smatra da je potrebno raspraviti s opažačem.
• Opažač zapisuje sažetak ključnih zapažanja – posebice u
3. Kolegijalni razgovor
područjima koja su s učiteljem dogovorena na uvodnom susretu.
3.1 Konstruktivna kritičnost
Dojmovi i mišljenja opažača morali bi biti inspirativni, potaknuti opažanog učitelja na samorefleksiju, na razmišljanje i planiranje unapređivanja vlastitog rada.
Načela „Konstruktivne kritičnosti“Pozitivan odnos – Pružati povratne informacije na pozitivan i podržavajući način isticanjem i priznavanjem truda i uspješnih aspekata rada;Konkretnost – Komentare temeljiti na specifičnim, opaženim, konkretnim ponašanjima;Usmjerenost na akciju – Raspraviti specifičan plan aktivnosti koje bi trebalo primjenjivati;Fokus – Usmjeriti se na ponašanja koja učitelj može promijeniti.
Konstruktivna kritičnost je:
Deskriptivna i specifična;
Usmjerena je na ponašanje, a ne na osobu.
Usmjerena je na oblike ponašanja koja osoba može mijenjati. Afirmativna je , priznaje postignuća i težnju k promjeni.
Preporuke za promjene se daju na pozitivan i nedirektivan način.
Konstruktivna kritičnost se ostvaruje u kontekstu jasne
3. 2 Konstruktivna kritičnost
komunikacije – opažač mora aktivno slušati i stalno provjeravati razumijevanje, tj. je li opažani učitelj ispravno razumio njegove komentare i prijedloge.
3.3 Jednostavna tehnika
Za razgovor se može koristiti i jednostavna tehnika od četiri koraka:
1.Opažani učitelj opisuje što misli da je činio dobro;
2.Opažač ističe što on smatra da je učitelj činio dobro;
3.Opažani učitelj sugerira što on misli da može unaprijediti, razviti ili promijeniti;
4.Opažač nudi svoje viđenje o tome što bi učitelj mogao unaprijediti, razviti ili promijeniti.
Što poslije razgovora?
Opažani nastavnik će razmišljati o iskustvu opažanja nastave i dobivenim komentarima. On bi morao iskoristiti ovo iskustvo za preispitivanje i unapređivanje vlastitoga rada.
Opažač je, s druge strane, sasvim sigurno isto nešto naučio iz ovog iskustva opažanja i razgovora.
Učitelji zamjenjuju uloge.
Korisno bi bilo da se rasprava o kvaliteti nastavnog procesa nastavi i da se međusobno opažanje nastave prema potrebi ponavlja s ciljem daljnjeg razvoja kritičke refleksije o učenju, poučavanju i njegovim ishodima.