PregledničlanakUDK165.62(045)doi:10.21464/fi37306Primljeno14.8.2017.

Davor LazićJoceLaloševića1,RS–25101Sombor

a0814252@unet.univie.ac.at

Nova fenomenologija tijelaTijelo između znaka i medijalnosti opažanja

SažetakU ovom radu jedan se klasičan filozofski problem – odnos mišljenja i bitka – pokušao mi­sliti pod pretpostavkom suvremenog filozofiranja. Pretpostavka suvremene filozofije razu­mijevana je kao jezički obrat i njegova potonja preoblikovanja. U toj je optici u osnovnim crtama izložen koncept tijela u novoj fenomenologiji te se pokušalo osvjedočiti značaj ovog koncepta za suvremenu filozofiju.

Ključne riječifenomenologija,novafenomenologija,tijelo,čula,znak,opažanje,HermannSchmitz

1. Uvod i postavka pitanja

Zadatak i djelatnost filozofa ne da se odrediti jednoznačno. Za razliku odznanstvenogpristupaukojemupostojisvojevrsnaakumulacijaznanja,takodaonikojisepočinjubavitiznanošćupolazeodznanjadokojihjeznanoststiglategradedaljenatimosnovama,ufilozofijistvarnestojinaistinačin.1Iako se veliki dio djelatnosti filozofa ogleda u upoznavanju s filozofskombaštinom,teškodasemožegovoritio»akumulacijiznanja«,otomedamiznamovišeuodnosunaranijefilozofe.2Čakjeučestaosuprotanmotiv cezu­re,počevšiodfilozofijenovogvijekanadalje,npr.kartezijanskasumnja,Kantkojisvojedobavidikaodobakritike,Nietzschekojipovijestsvijetakojemupripadavidikaopovijestjednezablude,Heideggerovatezaozaboravubitka,negativizamAdornovedijalektikeisl.Izovogiskustvapostajerazumljivaipohvalapočetništvukojunalazimokodpojedinihfilozofa,poputHusserlaiHeideggera.Ujednomnepreglednombrojumanifestacijaonogaštosedara­

1

Raspravaonapretkuuznanosti,odnosnozna­nostimarazbuktalaseunutarteorijeznanostiudvadesetomstoljeću,aprijesvegapočevšiodKuhnoveknjige, iakosvojekorijene imajošiuPopperovojkriticiBečkogkruga.Usp.Thomas Kuhn, Struktura znanstvenih revo­lucija, prevelaMirnaZelić, Jesenski iTurk,Zagreb2002.

2

Zametakpitanjaodnosateksta,piscaičitaoca(interpretatora), odnosno pitanja o »boljem

razumijevanju« nalazimo vjerojatno ponaj­prijekodKanta(usp.ImmanuelKant,Kritik der reinen Vernunft,Suhrkamp,FrankfurtamMain 2014.,A314/B370), dok je ono dalje,mada u perspektivi drugačijoj od naše, ra­zrađivanounutar tradicijehermeneutikekodSchleiermachera,Diltheya, ranogHeidegge­ra, Gadamera i nadalje kod mlađih autora.Usp. Hans­Georg Gadamer, Hermeneutik I. Wahrheit und Methode. Grundzüge einer phi­losophischen Hermeneutik, Mohr­Siebeck,Tübingen1990.,str.301ff.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela496

zumjetizadatkomidjelatnošćufilozofanalazimorazličitaodređenjakojaidudosuprotstavljanja.Školskaodređenjaobičnopolazeodnekihopćihmjestaizpovijesti filozofije,akojaopetpreuzimaju različitiudžbenici ipriručni­cifilozofije.Sjednestrane,znasepolazitiodbrojanjaosnovnihfilozofskihdisciplina (logika, etika, epistemologija) u kojima filozofi sprovode svojudjelatnosttedefiniranjanjihovogpredmetnogpoljadok,sdrugestrane,nijestrannipristupselekcijiodređenihtema,kojesesmatrajuizričitofilozofskim(istinito,dobro,lijepo,pravedno).Onoštoseovimeželinaglasitijestesvoje­vrsnakontingentnostfilozofskepozicije.Izovakvogiskustvaipotičejedanfrekventniizrazkojinamgovoridane postoji kraljevski put u filozofiju.Ukolikojedjelatnostizadatakfilozofastvarkontingencije,utolikoseodgovorotomedajekrozodlukuzaodređenizadatakidjelatnost,kojiondamožeuvi­jekbitikritizirankaoarbitraran,alidrugačijenemoženibitisvedokslijedimoovepretpostavke.Ipak,iakokontingentnaiarbitrarna,odlukasenakrajuipakdaobrazložititesedaukazatinaznačajsamestvarikojastupauraspravu.Za­mašnjakfilozofiranjukojeseovdjedasprovestiipakjejednopitanjekojeimakakosvojupovijesnutakoisvojusuvremenudimenziju.Tojepitanjeutra­dicijiformuliranokaopitanjeodnosamišljenjaibitka.Nalazimogavećkodranihantičkihfilozofapasvedomodernihfilozofa,gdjeseponegdjepostavljakaoosnovnizadatakfilozofije.3Ovosepitanjeobnavljaikrozrazličitedis­kurzivnemrežesuvremenihfilozofskihstruja,kakopoststrukturalizma,takoianalitičkefilozofije.Onojemoždanajevidentnijeprisutnokrozpitanjeodno­saznakaioznačenog,odnosnodiskursaitijela,aliiusuvremenojanalitičkojfilozofijiduhakaoproblemodnosaumaitijela(mind–body problem).4

Udrugomdijelurada,upitanjuodnosamišljenjaibitka,jednomodcentralnihfilozofskihpitanja,prilazimoputemjednogdogađaja,poznatogkao jezičkiobrat,kojijeudvadesetomstoljećuodrediofilozofiju,akojijeodređujeidandanas.Ovajdogađajodređujeokvirekojisuondauvjetmogućnostirazumije­vanjatemeinjeneaktualnostiusuvremenimokvirima.Stogajedrugidioradaposvećenupravojezičkomobratuipromjenamaparadigmiusuvremenojfilo­zofiji.Utrećemdijeluuvodisepolazištenovefenomenologijekojeseovdjestavljanaprobuupogleduovogklasičnogpitanja.Učetvrtom,središnjem,dijeluradadajuseosnovefenomenologijetijela,posliječegadolazizaključnidioradaukojemuseukazujenaznačajnovefenomenologije.

2. Razvijanje pitanja i lavina obrata

Onoštoseobičnoumainstreamdiskursurazumijevanjafilozofijeudvade­setomstoljećuuzimakaocentralnidogađajjesttzv.jezički obrat(linguistic turn).5Onse,prijesvega,vezujezaradranogWittgensteinaizanjegovopo­micanjeregistrafilozofskihproblemausmjerujezičkihproblema.6PoznatojedajeRichardRortykumovaosintagmijezičkogobrata,odnosnodajujepopularizirao.7 Ipak, značaj koji jezikdobivanije samovezan zanastanakanalitičkefilozofije,nitiseiscrpljujesnjom,negoimasvojemjestoiunutardrugih filozofskih tradicija, poput hermeneutičko­fenomenološke i struktu­ralističketradicije,aliiunutarkritičketeorije.Jezičkiobrattrebaimenovatijednucezuruutijekufilozofije,gdjesesdominacijenovovjekovnefilozofije svijesti zbivaprijelazk suvremenoj filozofiji jezika. Štopredstavlja jezičkiobratištonovodonosiusamorazumijevanjufilozofije?Jezičkiobratnamgo­voridasustrukturestvarnosti,odnosnomišljenja,opažanjaisaznavanjaefekt jezika.8Zarazumijevanjejezičkogobrataposlužitćenam,sjednestrane,fi­gurasemiotičkogtrokutakaonitvodiljaurazumijevanjufilozofije,asdrugestrane,pojamparadigmeusvojojprimjeninarazumijevanjefilozofije.9

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela497

Semiotičkitrokutje,kakomuisamoimegovori,trokutčijikrakovisežunarazličitestraneupućujućinarazličitefenomene,asveusvrhuobjašnjenjafe­nomenajezikainjegovogsuodnošenjasdrugimfenomenima,kaoinjihovimmeđusobnimuslovljavanjima.Jedankraksežeupodručjestvari,drugikrakupodručjepredodžbe(reprezentacija),atrećikrakpripadapodručjujezičkogoznačavanjaputemglasaipisma.Najednojstraniimamoznak,kaopisaniizvučnisimbol,kojimoznačavamonekipredmetuprirodi,akogaopetimamozasvijestkaoodređenupredodžbu.Ovatrikraka,odnosnotripodručjastvar­nosti,međusobno se uslovljavaju imeđusobno sukonstituiraju samu stvar­nost.Kadajeupitanjuparadigma,SchnädelbachutekstuPhilosophiepružajednopregnantnoodređenjeparadigme:

»Paradigmaobuhvaćauvijekpredstavepredmetnogpodručja,tipičnepostavkeproblemaiuzor­narješenjaproblemanekediscipline,toznačikakojednuontologiju(grč.toon–biće)takoicjelokupnumetodologijuznanosti.«10

Onoštoparadigmepredstavljajunultosupodručjesvakogznanstvenogifi­lozofskog istraživanja.Onoparadigmatično sastoji seodnizapretpostavkikojesuujednopolazištesvakogistraživanjanakojemusenadograđujudalj­njirezultatiunutarodređenediscipline.Onesujednanužnakvazi­dogmatskaosnovaunutarsvakogistraživanja.Svakiodkrakovamožepreuzetidomina­cijuunutar semiotičkog trokuta,gdjeonda tajkrakpostajeparadigmatičan

3

UpogleduantičkihautoraprimjerjeParme­nidovatezaojedinstvumišljenjaibitka,dokkodmodernih filozofaprimjer jeHegelkodkojegajeodnosmišljenjaibitkazadatakmo­derne filozofije.Usp.SlobodanŽunjić (ur.),Fragmenti Elejaca: Parmenid, Zenon, Melis,preveo Slobodan Žunjić, Beogradski izda­vačko­grafičkizavod,Beograd1984.;GeorgWilhelm FriedrichHegel,Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie,sv.20,Suhr­kamp,FrankfurtamMain1986.,str.314.Zajednukompetentnonapisanuproblemskupo­vijest odnosa između čulnosti (Sinnlichkeit)irazuma(Verstand),polazećiodKantaino­vokantovaca, s poveznicom na divergencijefilozofije dvadesetog stoljeća, vidi:MichaelFriedman, A Parting of the Ways: Carnap, Cassirer and Heidegger,OpenCourt,Chica­go,LaSalle2000.Unjemačkomprijevodu,vidi:Michael Friedman,Carnap, Cassierer, Heidegger. Geteilte Wege, Fischer Taschen­buchVerlag,FrankfurtamMain2004.

4

Usp. sljedeće naslove: Mišel Fuko [MichelFoucault], Nadzirati i kažnjavati. Nastanak zatvora,prevelaAnaA.Jovanović,Izdavačkaknjižnica Zorana Stojanovića, SremskiKar­lovci,NoviSad1997.;DžuditBatler[JudithButler],Tela koja nešto znače. O diskurzivnim granicama »pola«, prevela Slavica Miletić,SamizdatB92,Beograd2001.;JohnR.Sear­le,Mind: A Brief Introduction,OxfordUni­versityPress,Oxford,NewYork2004.

5

Usp. Herbert Schnädelbach, »Philosophie«,u: Ekkehard Martens, Herbert Schnädelbach

(ur.), Philosophie. Ein Grundkurs, sv. 1,Rowohlt,Hamburg2003.,str.37–76.

6

Najeksplicitnije je to izraženo u poznatomstavu5.6Tractatusa,gdjeWittgensteintvrdida»granicemogajezikaznačegranicemogasvijeta«.Vidi:LudwigWittgenstein,Tracta­tus Logico-Philosophicus, preveo Gajo Pe­trović,VeselinMasleša, Sarajevo 1987., str.147–148.

7

Istinizavolju,prvoimenovanjedogađajaje­zičkim obratom,kojijepokrenuoWittgenste­inovTractatus,nalazimokodGustavaBerg­mannaunjegovoknjiziLogic and Realityiz1953.,madasvojusvjetskuslavuterminipakduguje Rortyju i istoimenom djelu iz 1967.Usp. Richard Rorty, The Linguistic Turn. Essays in Philosophical Method, UniversityofChicagoPress,Chicago,London1992.

8

Usp.HermannSchmitz,Höhlengänge: Über die gegenwärtige Aufgabe der Philosophie,Akademie,Berlin1997.,str.38.

9

Usp. Gerald Posselt, Matthias Flatscher,Sprachphilosophie. Eine Einführung, UTBGmbH,Beč2016.,str.32ff;H.Schnädelbach,»Philosophie«,str.37–76.

10

H.Schnädelbach,»Philosophie«,str.39.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela498

kaoposljednjeutemeljenjestvarnosti.Toneznačidadrugadvakrakabivajuisključeni tijekom dominacije ovog jednog, nego bivaju razumijevani podoptikomdominantnogparadigmatičnogkraka.UnavedenomtekstuSchnä­delbachnavoditriparadigmeključnezarazumijevanjefilozofije:ontološku–vezanuzaantičkepočetkefilozofije;mentalističku–karakterističnuzano­vovjekovlje;ijezičku–kojaodređujedvadesetostoljeće.11

Anticisepripisujesuverenostontološkeparadigme.Njenaparadigmatičnostogledaseutomuštosemjestoistinesmještaubiće(to on),odnosno,ustvar,uideje.StogavećkodPlatona,udijaloguKratil,nailazimonasvojevrsnuskep­suupogledujezikainjegovihistinosnihkapaciteta.12Ontološkaparadigmapodrazumijevadauokvirusemiotičkogtrokutapredmetzauzimapozicijuuprednjemplanu,dokpredodžbaiznakostajuuzadnjemplanu.Znanje koje donosi prelazak s ontološke na mentalističku paradigmu jestsvijestodogmatičnostitradicije,odnosnonjenojsamouvjerenostipopitanjuprijemčivostipredmetazaspoznavanje.Takosmentalističkomparadigmomteorijaspoznajepostajedominantnadisciplinafilozofije.Uokvirusemiotič­kogtrokutasubjektivnapredodžba,odnosnoidejazauzimapozicijuupred­njemplanu,dokpredmetiznakostajuuzadnjemplanu.Takounutaroptikementalističkeparadigmejezikmožeimorabitiinstrumentalnoodređen,od­nosno samokao sredstvo za prijenos predodžbi, ideja.Znanje koje donosiprelazak na jezičku paradigmu jest da odnos subjekt–objekt, kao osnovnapostavkanovovjekovne teorije spoznaje,nijenužnopolazište filozofiranja,negomožebiti tumačenkaoučinakgramatike,odnosnojezika.Stogajezikpodpretpostavkomjezičkeparadigmegubiaurunevinosti,odnosnoodređe­njeneutralnogtransportnogsredstvazapredodžbe,ideje.13Jezičkiobratpo­kazujesekaoključanzarazumijevanjeobrata,kaosvojevrsnapramajkasvihobrata jer teksnjimebivaproziranznačajobrata.Onotvara lavinuobratazasobom,neposredno–semiotičkiobrat,aondapotomikonički,odnosnoslikovniobrat.14Ovdjenavodimopojedineobratedabisesamouvidioefektkojijeiniciraojezičkiobrat,anedabiponudilinekiiscrpnulistuobrataudvadesetomidijelomudvadesetiprvomstoljeću.Inflacija obratatakodovo­diidovizualnog,kulturnog,postmodernog,interpretativnog,pragmatičkog,performativnog,pasvedomedijalnogobrata.15

Aktualnosttemeogledaseupravouodnosutijelairazličitihobrata,polazećiodjezičkog.Dominacijasemiotičkeparadigmeje,shodnosvojimpretpostav­kama,optikutijelapomaknulausmjerutijelakaojezičke,semiotičketvore­vine.Medijalniobratsenepojavljuje,činise,nakrajulavineobrataslučajno.Onsjednestranesvjedočioperspektivnostirazličitihpristupa,aliisažimalavinuobratautvrđujućimedijalnost obrata.Tako,sjednestrane,medijalnostsvjedočiopluralnosti,sdrugestrane,uspijevautomudapluralnostobujmiusebikaojedanvišipojam.Namjestojezika,uanalogijisjezičkimobratom,stupamedij,odnosnomedijalnost.Onasvjedočidaistinanijevišeusamojstvari,odnosnoideji,kakvujeintuicijunjegovalaontologija,niupredodžbi,kakojetosmatraomentalizaminjemupratećateorijaspoznaje,niustrukturijezika,odčegajepolazilafilozofijajezika,negojeistinausamojmedijalnos­ti.Unaglašenojverzijimedijalnogobratazagovaraseondamedijskiapriori­zam,dokseuumjerenijojvarijantigovoriokonstitutivnomučinkumedija.16Istinajedasesasvakommedijskomrevolucijomzbivajednareorganizacijasmisla.Unarednimredovimapokušatćesedatiprilogzajednufenomenologijatijela,nasuprotsemiotike,kojabivaomogućenaupravorazumijevanjemtijelapod

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela499

optikommedijalnosti.Ovdjesemedijalnostrazumijekaokonstitutivnamoćunutaropažanja.17Medijalnostjeonoizmeđu(medius),alinetakokaoonoštobinaknadnopovezivalosubjektsobjektomilisubjektekaotakve,negojeneštoštoostajeupredrefleksivnojpozadini,aštokaotakvosukonstituirapro­storsusreta,odnosnosukonstituiranašeiskustvostvarnosti.18Zarazlikuodnekihsuvremenihfilozofijamedijalnostikojefilozofskiradrazumijuprven­stvenokaorad na pojmu(Arbeit am Begriff),19ovdjese,porednavedenog,učinakfilozofskedjelatnostividiiuoslobađanju za određenja iskustva.Sasvakomrevolucijomupogledumedijaopažanjebivananovinačinoblikova­no–odprelaskasusmenenapismenukulturuilispismenenaelektričnu,padodanašnjegelektroničkogsvijeta.Svakimedijskiprevratdonosipromjeneustrukturiopažanja.Timeštousuvremenomdruštvumedijiporobljavajusavprostordruštvenogživota,utomeseogledaiurgentnostpovratkatjelesnomiskustvukojejeiprijetogačestobivalojednaoblastzanemarivanaodstranefilozofskogistraživanja.20Ovdjejeipakciljnedasetijeloispitujepodopti­komdrugihmedija,negodaseukaženamedijalnostopažanjasamogtijela,odnosnogovorimoojednojfenomenologijitijelauosnovnimnaznakama,atoznačipustititijelodasvjedočisamoosebi.Tajemisaovodilakakoklasič­nu,takoisuvremenufenomenologiju.

11

Usp.ibid.,str.37–76.

12

Usp.Plat.Crat. 438d–439b.

13

Više o shvaćanju jezika izloženom ovdjevidi: Davor Lazić, »Jezik i subverzivnost.Jezikkaoponavljajuća­performativnapraksai strategije subverzivnosti«, u: ŽeljkoMila­nović (ur.),Konteksti, Univerzitet uNovomSadu,Filozofskifakultet,NoviSad2015.,str.525–536.

14

Usp.GottfriedBoehm,»DieWiederkehrdesBilder«, u: Gottfried Boehm (ur.), Was ist ein Bild?, Fink,München1994., str. 11–38;Hans Belting, »Bild–Körper–Medium«, u:Bild-Anthropologie, Fink, München 2001.,str.11–56;WilliamJ.T.Mitchell,Iconology: Image, Text, Ideology,UniversityofChicagoPress,Chicago1986.

15

Usp. StefanMünker,Philosophie nach dem »Medial Turn«. Beiträge zur Theorie der Me­diengesellschaft,Transcript,Bielefeld2009.;Doris Bachmann­Medick, Cultural Turns: Neuorientierungen in den Kulturwissenschaf-ten,Rowohlt,Hamburg2011.

16

Usp.SybilleKrämer,»ErfüllenMedieneineKonstitutionsleistung?ThesenüberdieRollemedientheoretischer Erwägungen beim Phi­losophieren«, u: Stefan Münker, AlexanderRoesler, Mike Sandbothe (ur.), Medienphi­losophie,FischerTaschenbuchVerlag,Frank­furtamMain2003.,str.78–90.

17

Usp.FrankHartman,»MedienphilosophischeTheorien«, u: Stefan Weber (ur.), Theorien der Medien, UTB­UVK, Stuttgart­Konstanz2010.,str.267–293;SybilleKrämer,»Erfül­lenMedieneineKonstitutionsleistung?«,str.78–90.

18

Usp.DieterMersch,»WozuMedienphiloso­phie? Eine programmatische Einleitung«,Internationales Jahrbuch für Medienphi­losophie (2015), str. 13–48, doi: https://doi.org/10.1515/jbmp­2015–0103;RegisDebray,»EineMediologie«,u:UweWirth(ur.),Kul­turwissenschaft. Eine Auswahl grundlegen-der Texte, Suhrkamp, Frankfurt am Main2008.,str.439–449;FrankHartman,Medien und Kommunikation,UTBGmbH,Beč2008.,str.97.

19

PoputMünkerakojinavišemjestaodređujerad na pojmukaoisključivizadatakfilozofije(medija). Usp. Stefan Münker, Philosophie nach dem »Medial Turn«,str.29ff.

20

JošjeSpinozapisaoda»jošnitkodosadnijeodredioštotijelomože;tojest,nikogadosadnije iskustvo naučilo što tijelo može raditi,prema samimzakonimaprirode, ako se onapromatra samo kao tjelesna, a što ne možekad od duha nije opredijeljeno«. Vidi: Ba­ruhdeSpinoza [BaruchdeSpinoza],Etika: geometrijskim redom izložena i u pet delova podeljena,prevelaKsenijaAtanasijević,Be­ogradskoizdavačko­grafičkizavod,Beograd1983.,str.105(3p2s).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela500

3. Od klasične k novoj fenomenologiji

3.1. Klasična fenomenologija

Nastanakfenomenologijekaopokreta21vezujesenajprijezaHusserlainje­govuupotrebuovogpojmaupodjednakonjegovimranimikasnimdjelima.Samoporijekloterminastarijejeodsamefenomenologije20.stoljeća.Iakoje riječokovanici starogrčkogporijekla,22 odnosnooneologizmu,pretpo­stavljasedaseprviputpojamfenomenologijekaoznanstveni,odnosnofi­lozofskiterminfiksirakodJ.H.LambertaunjegovomglavnomdjeluNeues Organon.23Polazećiodnjeganadalje,terminpakstojiujednomnepogodnomodnosusvedo20.stoljećakadasHusserlomdobivasvojpunifilozofskizna­čaj.24Daljirazvojfenomenologijezbivasekroznesagledivušumuautoraitransformacijepojmafenomenologije,čemudoprinosi»izvoz«iznjemačkoggovornogpodručja.Fenomenologija,kakobi semogla razumjeti, nijeprvenstveno jedna filo­zofska škola, jedan dio unutar periodizacije filozofije, nego je, prije sve­ga,jedanodređeninačinmišljenja.Odnosno,iakosefenomenologijamožepodučavatikrozpregledrazličitihklasičnihfenomenološkihautora,onajeipakznačajnijakaometodakojaomogućavasvojevrsnokritičkoophođenjesa stvarnošću. Ipak, pojedini su fenomenološki pristupi danas postali diokanonaionisesmatrajuneizostavnimuseminarimaipredavanjimaizfe­nomenologije.Ključnajezafenomenologijučestoputaponavljanatezao prirodi temeljne strukture svijesti kao intencionalne,štoujednosvjedočiofenomenološkomotkrićuintencionalnosti.25Intencionalnostjedrugoimezaklasičnofenome­nološkoodređenjesvijestikaosvijesti o nečemu.26FranzBrentanoprvijetajskolastičkipojamuveoumodernuraspravu.Timejepoložiopolazišterazli­čitihrasprava,kakoupotonjojfenomenološkojfilozofiji,takoiuanalitičkojfilozofiji.OdakleuopćeintencionalnostikakvajenjenaulogauokvirimaukojimaBrentanodjelujeiciljevimakojesebizadaje?UpogledunanjegovoranodjeloPsihologija s empirijskog stanovišta,Bren­tanovajenamjerautemeljitispoznajunaosnovamapsihologije.27Utemelje­njeovdjeznači todaseosnovnifilozofskipojmovi trebajuputemdeskrip­tivne psihologijeučvrstiti (npr.predodžba, sud,evidencija), čime filozofijadobiva na znanstvenosti. Ključnu ulogu za ostvarenje ovoga cilja imat ćeupravopojamintencionalnosti.Većuuvodnimparagrafimanamjeraje,sjed­nestrane,razlučivanjepsihologijeodprirodnihznanosti,naimefiziologije,teukazivanjenanjenuposebnostkakopopitanjupredmeta,takoiupogledupristupa,dokse,sdrugestrane,naznačujeizvjesnakomplementarnostovihznanosti.28Upravouovompogledu,aiupogledunapojamintencionalnosti,ključnojerazlikovanjeunutrašnjegivanjskogopažanja[innerе und äußere Wahrnehmung].Brentanosmatradanasupogleduvanjskihfenomenaisku­stvoučijednojskepsipopitanjuvanjskogsvijeta,doknamunutrašnjeopaža­njedajefenomeneunjihovojjasnosti i izvesnosti.Upravoodržavanjemoveopozicijeizmeđuunutrašnjegivanjskogopažanja,kojemukorelirajupsihičkiifizičkifenomeni,uspijevaBrentanoosiguratipodručjepsihološkedeskrip­cije.Tudolazimoidoodređenjapojmaintencionalnosti.Brentanospominjeintencionalnostkaointencionalnu inegzistenciju predmetakojajesamosvoj­nopripadnapsihičkimfenomenimaionojepremačemuseistidistinktivnorazlikuju.Psihičkimfenomenimasvojstvenajeimanentnapredmetnost.29Upojavljivanjupsihičkih fenomenaoni sami razumiju sekao inherentni, su­pripadnisamompojavljivanju,dokseupojavljivanjufizičkihfenomenaovi

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela501

pokazuju kaodiferentni, nepripadni pojavljivanju. Stoga je intencionalnostglavnoobilježjepsihičkihfenomena.30Upravoovakvorazumijevanjeinten­cionalnostibitćevećmetaklasičnefenomenologije,dokćesnovomfenome­nologijom kritika pounutrašnjivanja dobitijedanpuniobim.Otomećebitiriječiunarednimpoglavljima.UpravoovuBrentanovuklasifikacijufenomenanapsihičkeifizičkeHusserluLogičkim istraživanjimakarakterizirakao»slavnu«i»značajnu«,alii»oso­bitu«.31Ipak,većinaBrentanovihodređenjaintencionalnostibitćenapuštenaodstraneHusserla.ZaHusserlavišenemasmislagovoritiorazliciizmeđufizičkihipsihičkihfenomena,korelativnooimanentnojpredmetnostiinten­cionalnosti,kaoniounutrašnjemivanjskomopažanju.32Neuvjerljivostovihodređenja Husserl pokušava pokazati egzemplifikacijom intencionalnosti,pokazujućidaaktunijeimanentanpredmet.Dabidobioinaterminološkojdiferencijaciji,umjestointencionalne inegzistencijeuvodipojamintencional­nog doživljaja.33O intencionalnimdoživljajima imasegovoritibezobzira

21

Usp.PoulLübcke,»DiephänomenologischeBewegung«, u: Anton Hügli, Poul Lübcke(ur.),Philosophie im 20. Jahrhundert,Ro­wohlt, Reinbek,Hamburg 2002., str. 111–118.

22

Usp.MartinHeidegger,Sein und Zeit,MaxNiemeyer,Tübingen2006.,§7.

23

Usp.UlrichClaesges,»Phänomenologie«,u:JoachimRitter,KarlfriedGründer,GottfriedGabriel (ur.), Historisches Wörterbuch der Philosophie,sv.7,Schwabe,Basel1971.,str.486.

24

Nepogodan odnos u kojemu stoji ime feno­menologije ogleda se i kod samog Hegelau njegovom ranom djelu Fenomenologija duha, gdje fenomeni imaju tranzitivnu ulo­gu,odnosnoonisuneštoštosenakrajutrebaprevladati.

25

Usp.MartinHeidegger,Prolegomena zur Ge­schichte des Zeitbegriffs,Klostermann,Frank­furtamMain1979.,§5.

26

Usp.EdmundHusserl,Ideen zu einer reinen Phänomenologie und phänomenologischen Philosophie. Erstes Buch. Allgemeine Einfüh­rung in die reine Phänomenologie, Nijhoff,DenHaag1976.,§96.

27

Usp. Franz Brentano,Psychologie vom em­pirischen Standpunkt,sv.1,FelixMeinerVer­lag,Hamburg1973.;RudolfBernet,IsoKern,EduardMarbach,Edmund Husserl: Darstel­lung seines Denkens, Felix Meiner Verlag,Hamburg1996.,str.86.

28

Usp. F. Brentano, Psychologie vom empi­rischen Standpunkt,sv.1,kn.1,§1–3.

29

Usp. ibid., knj.2,§5;DanZahavi, Intentio-nalität und Konstitution. Eine Einführung in Husserls »Logische Untersuchungen«,Muse­umTusculanumPress,UniversityofCopen­hagen,Kopenhagen1992.,str.29–37.

30

Brentano pored više različitih karakteristikapsihičkih fenomena koje navodi, poput tihda su oni predodžbe ili svoju osnovu imajuu predodžbama, da im nedostaje protežnost(doduše,ovoobilježjenebezproturječja),dasu isključivo predmet unutrašnjeg opažanja,da su jedini fenomeni koji pored intencio­nalnogimajuizbiljsko postojanje[wirkliche Existenz], da se uvijek cjelovito pojavljuju[immer als Einheit erscheinen],ipaknaglaša­vaintencionalnost,odnosnointencionalnu in­egzistencijukaonajznačajnijedemarkirajućeobilježjepsihičkihfenomena.Usp.F.Brenta­no,Psychologie vom empirischen Standpunkt,sv.1,knj.2,§9.

31

EdmundHusserl,Logische Untersuchungen, Zweiter Band. Erster Teil. Untersuchungen zur Phänomenologie und Theorie der Erken­ntnis,MaxNiemeyer,Tubingen1993.,V,§9.

32

Usp.ibid.,V,§10–11.

33

Usp. ibid., V, §13. Jednu iscrpnu kritikuBrentanovogshvaćanjaintencionalnosti,apo­gotovo u pogledu na unutrašnje i izvanjskeopažanje, Husserl sprovodi u prilogu [Bei­lage] Logičkih istraživanja. Usp. EdmundHusserl, Logische Untersuchungen, Zweiter Band. Zweiter Teil. Elemente einer phänome­nologischen Aufklärung der Erkenntnis,MaxNiemeyer,Tubingen1993.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela502

natojelipredmetkojijeintendiranpostojećiilinepostojeći,istinitililažan,realaniliidealan–razlikaumaterijiaktaneutičenapostojanjesamogaktainjegovekvalitete.34Takosepredmetfenomenologijenepokazujesamoune­kompredočenompredmetu,makojionbio,negoiunačinunakojijetajistipredmetpredočen,odnosnonanačinnakojijedan.Timesefenomenološkinačinpristupapredmetupokazujekaosvojevrsnirivalprirodoznanstvenompristupukojipristupakvazisamompredmetu,običnonajedankvantificirajućinačin,nedovodećiupitanjesamnačindanosti,odnosnosamnačinpristu­papredmetuostajeizaleđapriovakvompostupku.Nadalje,fenomenološkipristuppokazujesesveobuhvatnijispramprirodoznanstvenogpristupajerzanjegaonpredstavljatekjedanmogućipristupstvarnosti,alineijediniineonajnakojijemogućereduciratisvedrugepristupebezdaseizvrši»nasilje«nadsamimfenomenima.S rečenimuvidu,predmet fenomenologijepokazuje seuanalizipredmetakoji jedan,ali inačinanakoji jedan.Fenomenologijapredstavljaanalizunašegiskustvastvarionakokakonamseonepokazujuiujednoinačinakakonamseonepokazujuutakvimiskustvima.

3.2. Nova fenomenologija

Nova fenomenologijaje,iporedsvojepodzastupljenostikakounjemačkomtakoiunašemgovornompodručju,ipaknakrajusteklasvojegrađansko pra­vousuvremenojfilozofiji.Otomesvjedočiuvrštenostnovefenomenologijeu pregledima suvremene filozofije.Takvo jedno uvrštavanje nalazimokodlucernskefilozofkinjeKarenGloy,unjenompreglednomvodičukrozosnovesuvremenefilozofijeiz2006.godine.35Uovomesepregledunovafenome­nologija,tj.fenomenologija čula–kakoovutendencijusuvremenefilozofijeGloynazivaičijepredstavnikevidiuHermannu Schmitzu, Gernotu BöhmeuiRudolfu zur Lippeu–nalazimeđujedanaeststrujasuvremenefilozofijekojeodređujuosnovnepostavkesuvremenefilozofije.36Novafenomenologijater­min je koji je uveo i koji koristiHermannSchmitz, koji ne treba brkati sistoimenomtendencijomfrancuskefenomenologije.37Onjepogodanzana­glašavanjerazlikaspramklasičnefenomenologijebezdaseulaziusadržajnerazlikeizmeđustareinovefenomenologije.Njegovnedostatakutomeještonovioblikfenomenologijebivaodređenuznačajnojmjerinanegativannačin.Stogajeprednostterminafenomenologije čulaupravoutomeštosadržinskiodređujeovajnovioblikfenomenologije,ukazujućinatežišnu ulogu čulaunovojfenomenologiji.ZnačajfenomenologiječulaGloyvidiunjenompo­novnomotvaranjuočijuzaizvornaiskustvakojanalazimousvakodnevnomživotubliskomprirodi,aliiesteticiiumjetnosti,kojazbognjihovenemoguć­nostidasefenomeniistihformalizirajuikvantificiraju,izmičuprirodoznan­stvenomiskustvu,odnosnopostupku.38Tajdoprinosonanajprijevidiufeno­menimaatmosferskog,fizionomskog,gestovnog,neverbalnekomunikacijeiekstaza.Svakiodovihfenomenaponaosobzaslužujepažnjuionjimaovdjenemožebitigovora.39Ovdjećebitinajprijeriječiodvapredstavnikanovefenomenologije,odnosnofenomenologiječula,naimeoHermannuSchmitzu,zaslužnomzanastanaknovefenomenologije,iGernotuBöhmeu,jednomodbaštinikanovefenomenologije,prijesvega,upogledufenomenaatmosfera.KodBöhmeasenastavljasimptomatičanpristupfenomenologa,premakoje­muonainikadanijebilasvojevrsnaškola,negoprijepokret,atojesvoje­vrsnafenomenološkaheretičnostukojojsvakinastavljačtraživlastitiputk samim stvarima,štojeinačeočiglednoikodsamogSchmitza.40

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela503

Prijelomnatačka[Bruchlinie]kojavodiodklasične,odnosnotranscendental­ne fenomenologije dofenomenologije čula ogledaseuodnosupremaodređe­nomdijeluzaostavštineeuropskeintelektualnekulture,akojiSchmitznazivademokritsko-platoničkom paradigmom.41Demokritsko­platoničkaparadigmapodrazumijevaodređenucezuru,odnosnopromjenu paradigme[Paradigmen­wechsel]ustarogrčkojkulturi,putemkojedolazidoobrataubazi apstrakcije[Abstraktionsbasis], što je jedan tehnički termin kodSchmitza.42 Baza ap­strakcijepredstavljaodređenu baštinu, projektnastaoodređenomselekcijom,prilikomkojeseneštouzimalozabitnoadrugoodbacivalo,aodčegamišlje­njepolazikakoprivrednovanju,takoigrađenjupojmova.43Tipičniprimjerizatosujezik,gramatika,metafizika,kultura.Štopodrazumijevademokrit­sko­platoničkaparadigma?

»Usrži,radiseotomedasvakomsvjesnombiću[Bewussthaber]pripadajedanprivatniunu­trašnjisvijet[eine private Innenwelt](duša,psiha),nanačindasvedoživljavanjebivazatvorenounutraidapreostajejošsamoprijemfizičkihnadražajaputemčulnihorgana;izmeđuprivatnihunutrašnjihsvjetovabivaprepuštenjedanreduciranivanjskisvijet,sastrugandoprimarnihčul­nihkvaliteta,kojeje lakointermomentnoi intersubjektivnoidentificirati,mjeriti(uoptičkimbrojevimakarakteristikepojavanapovršiničvrstihtijela)iselektivnovarirati,čimebivajuizu­zetnopogodniza statistiku i eksperiment, ikaonosiocaovihkvalitetadomisliti [hindenken]atome,točnijesupstance.«44

Jednoodnajznačajnijihhvatištanovefenomenologije,nakrajuipremasa­momSchmitzovomsamorazumijevanju,jestkritikaupravooveeuropskeza­ostavštine.Središnjemjestonakojesestogaobrušavakritikanovefenomeno­logijejestproceskojisvojekorijenevučejošizAntičkeGrčke,asvojeoblič­je imaupostvarenju,gdje imamoživot zatvorenuprivatni svijetnaspramvanjskogsvijeta.Demokritsko­platoničkaparadigmaodređujesedaljekroz

34

Usp.ibid.,V,§20.

35

Poredfenomenologiječula[Sinnesphänome­nologie], Gloy navodi još deset filozofskihpostavkiključnihza formiranjepretpostavkisuvremenogfilozofiranja.Tosu,porednave­dene, fenomenologija (u njenom klasičnomobliku), egzistencijalizam,hermeneutika, je­zičko­analitičkafilozofija,postmoderna,filo­zofije razlike, teorija sistema, konstruktivi­zam,radikalniepistemološkikonstruktivizamiholizam.Usp.KarenGloy,Grundlagen der Gegenwartsphilosophie: Eine Einführung.UTB,Fink,Stuttgart,Paderborn2006.

36

Fenomenologija čulakaotehničkiterminvećsedjelomičnoučvrstilaunjemačkomgovor­nompodručju.PorednavedenogdjelaKarenGloy,o tomesvjedoči i:MădălinaDiaconu,Phänomenologie der Sinne:Grundwissen Phi-losophie,Reclam,Stuttgart2013.

37

Usp. Hans­Dieter Gondek, LászlóTengelyi,Neue Phänomenologie in Frankreich, Suhr­kamp,FrankfurtamMain2011.

38

Usp.K.Gloy,Grundlagen der Gegenwarts­philosophie,str.96–102.

39

PorednavedenogdjelaKarenGloy,upogledupojmaatmosfereupućujemna:DavorLazić,»Bemeova estetika atmosfera«, u: IvaDraš­kić­Vićanovićidr.(ur.),Aktuelnost i buduć­nost estetike, Estetičko društvo Srbije,Beo­grad 2015., str. 315–332; Damir Smiljanić,Sinestetika. Skica patičke teorije saznanja,Adresa,NoviSad2011.

40

Usp.GernotBöhme,Atmosphäre. Essays zur neuen Ästhetik,Suhrkamp,FrankfurtamMain2013.;GernotBöhme,Ästhetik: Vorlesungen über Ästhetik als allgemeine Wahrnehmungs­lehre,Fink,München2001.

41

Usp.HermannSchmitz,Was ist Neue Phäno­menologie?, IngoKoch, Rostock 2003., str.4.

42

Ibid.

43

Usp.H.Schmitz,Höhlengänge,str.198.

44

Usp.H.Schmitz,Was ist Neue Phänomeno­logie?,str.4–5.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela504

trikarakteristike,kaopsihologistička,redukcionističkaiintrojekcionistička.45Psihologizampredstavljazatvaranjedoživljavanjauunutrašnjisvijet.Reduk­cijaseogledaupogleduvanjskogsvijetakojibivasvedennaobjektkojisepreparirazarazličitaznanstveno­tehničkaupravljanja.Introjekcijapodrazu­mijevajednopounutrašnjenjeosjećanjakojesezbivasovimparadigmatič­nimdogađajemeuropskebaštine.Najvećidoprinos,kakounutarsamenovefenomenologije,takoiupogledurecepcijeiste,imatćeupravokritika intro­jekcionizma.IupravonapotpadanjupodovajnačinmišljenjafenomenologaEdmundaHusserlaukazujeseprijelomnatačkauodnosimaizmeđutranscen­dentalnefenomenologijeifenomenologiječula.Zadatakfenomenologiječulastogasepokazujeupravouoslobađanjuodovebaštine,azaonoštoSchmitznazivanehotično iskustvo života[die unwillkürliche Lebenserfahrung].46Kri­tikairazgradnjaovogdijelaeuropskeintelektualnebaštineotvoritćefenome­nologijuzaartikulacijufenomenapoputosjećanog tijela[der gespürte Leib],tjelesne komunikacijeiatmosfera.Schmitzćenavišemjestaponavljatijednonetipičnoodređenjefilozofije,atojedajeona»samorazabiranječovjekovogsnalaženjaunjegovojokolini«[Sichbesinnen des Menschen auf sein Sichfinden in seiner Umgebung].47Filo­zofiranjejestogaophođenjesonimučemusevećnalazimousvojojokolini,kojepratiodređenazbunjenost, pometenost[Beirrung]aodatlekposljedič­nomutvrđivanjunjegovogvaženja ilinevaženja.Pitanjevaženja je,premaSchmitzu, »osnovno pitanje filozofije kao vodeće pitanje fenomenologije«[die Grundfrage der Philosophie als Leitfrage der Phänomenologie].48Jednuovakvuaktivnostnemožesmijenitiilipreuzetinasebenekadruga,recimoprirodoznanstvenadisciplina,negojemoramsamsprovesti.Stoga je ishodoveaktivnostiuvjerenjedaseneštodazastupati,nakrajuiuvjerenjeuva­ženjeodređenogstava.Ključnazapolazišteovepostavkejestpretpostavkakritikeeuropskeintelektualnekulture.Unutareuropskeintelektualnekulturekrozuspostavljanjesenavedenebazeapstrakcijeikrozdjelovanjefilozofa,teologa,neuroznanstvenika,kaoidrugihbaštinikaovekultureuspelousus­penziji afekata odnosnouodvraćanju od nehotičnog iskustva života.Onodočegajetodovelojestizostanakcilja,izostankasvojevrsnogsamorazumijeva­njavlastitepozicijeivlastitihželjaunutarjednenaovajnačinuspostavljenebazeapstrakcije.Razgradnjuimjestoodaklesetrebaspremitiudarnajednuovakvukulturu,kojajeprethodnoobjašnjavanaprvenstvenokrozpojamin­trojekcionizma,aliidogmeunutrašnjeg/vanjskogsvijeta,jestonoštoSchmitznazivaafektivnom pogođenošću[das affektive Betroffensein].49Afektivnapo­gođenostgovorimidameseneštotiče,dasamadresatnečega,damejeneštooslovilo.Upravouovome jeondaključnomjestokako filozofiranja tako iodgovaranjanaživotnapitanjaiupravotujeondaihvatištenadilaženjajed­nogdijelabaštineeuropskeintelektualnekulturekojasvojekorijenevučejošizantičkogfilozofiranja.Uafektivnojpogođenostiondatrebaupravovidjetinaznakukojavodiknadilaženjukrizeeuropskeintelektualnekulture.Izovak­vograzumijevanjafilozofijeserazvijaikonceptnovefenomenologije.

»Fenomenološkoistraživanjejezapravopostupakrazlučivanja[Entmischungsvorgang];istraži­vačtražiumasivlastitihiočekivanihuvjerenja,pretpostavki,hipotezaitd.dabipronašaoonoštomoraprihvatitikaočinjenicu[als Tatsache gelten lassen muß],takoštostavljamišljenjanaprobuputemvarijacije,bi li tomoglobiti idrugačije, izadržavasamoonogdjemupokušajpromjenemišljenjazakazuje[der Umdenkversuch versagt].«50

Uovomodređenjufenomenološkogistraživanjanedaseprimijetitievident­narazlikaizmeđuklasičneinovefenomenologije.Schmitzuovoodređenjeslužidabidemonstriraofenomenologičnostnovefenomenologije,odnosnou

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela505

kojojmjerionaipakjestpriključenjenabaštinufenomenologije.Ipak,razlikaseogledaudvostrukom relativiziranju fenomena.51Sjednestrane,fenomenjefenomenzanekoga,anezasvakogailibilokoga,kaouslučajuobjektiv­nihčinjenica,dokjetakođerfenomenukotvljenunekojvremenskojjedinici,takodajeuvijekmogućanjegovarevizija.Stestrane,fenomenjeobilježenkontingencijom. S druge strane, naglašava se da fenomen nije samo samastvar[die Sache],negoistanjestvari[der Sachverhalt],odnosnodasfeno­menomnijedatasamosamastvarnegoiperspektivaukojojjedata.Ovajstavpribližno odgovara onome što je u klasičnoj fenomenologijinačin danosti (Gegebenheitsweise;Seinsweise).Razlika je pak empirijska, takodaovdjenijeriječočistimiliformalnimuvjetimamogućnosti,negopakonimakojisuneodvojiviodtijela.52

4. Nova fenomenologija tijela

PolazećiodHusserla,fenomenologijausvojemuklasičnomoblikupredstav­lja nastavak i dovršenje kartezijanske tradicije.U čemu se zapravoogledaHusserlova, s jedne strane pripadnost, ovoj tradiciji, a s druge strane, nje­nokritičkodovršenje?Poredrazličitihmjestanakojimasedastećiuviduispravnostovetvrdnje,53naročitojetojasnoupogledufenomenologijetijela.Naime,Husserlova kritikaDescartesa nije kritika kartezijanskog dualizmakaotakvog,kojibiondabionadiđenkroznekudrugupostavku,eventualnomonističkuilisasvimsuprotnupluralističku,negojemjestokritikekartezi­janska nedosljednost u provođenju dualizma.Naime, riječ je o tomeda jekartezijanskadualnostrelativne prirode,odnosnodakartezijanstvonijeuspe­loukazatinarazličiteprirode,odnosnopristupeunutarsvakedualističkedi­menzije,negojecijelustvarnostrazumijevalonaosnovujednepostavke,oneobjektivističke.O tomesvjedoči i sama terminologijakartezijanizma–res extensa ires cogitans.Cijelastvarnost je razumljenana jedannačin–a tojenačinstvari–kaoprotežna stvarikaostvar koja misli.StogaHusserlovakritikakartezijanske ontologije stvari(Dingontologie)nijedajeonadualna,negodaonanijedovoljnodualna.54

45

Usp.H.Schmitz,Höhlengänge,str.198ff.

46

Ibid.,str.7–8.

47

Usp. H. Schmitz,Höhlengänge, str. 13, 19,23;HermannSchmitz,Kurze Einführung in die Neue Phänomenologie,KarlAlber,Frei­burg,München2009.,str.9;H.Schmitz,Was ist Neue Phänomenologie?,str.1.

48

H. Schmitz,Kurze Einführung in die Neue Phänomenologie,str.12.

49

Usp.HermannSchmitz,»ImGesprächI/1Ein­führung«,intervju(razgovaraliHeinzBecker,ChristophDemmerling).Dostupnona:https://www.youtube.com/watch?v=Ujm8gQDTqPI(pristupljeno30.7.2017.).

50

H.Schmitz,Was ist Neue Phänomenologie?,str.21.

51

Usp. H. Schmitz, Kurze Einführung in die Neue Phänomenologie,str.12–13.

52

Usp.GernotBöhme,»ZurCharakterisierungderPhänomenologievonHermannSchmitz«,Divinatio12(2000),str.45–46.

53

Usp.E.Husserl,Ideen zu einer reinen Phäno­menologie und phänomenologischen Philoso­phie I,str.98,106.

54

Usp.EmmanuelAlloa,NatalieDepraz,»Ed­mund Husserl – ‘Ein merkwürdig unvoll­kommenkonstituiertesDing’«,u:EmmanuelAlloaidr.(ur.),Leiblichkeit: Geschichte und Aktualität eines Konzepts, UTB, Mohr Sie­beck,Stuttgart,Tübingen2012.,str.7–22.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela506

Ključanjeuvidfenomenologijestogadamišljenje(res cogitans)imasvojesamosvojnopoljeistraživanjaizakonitostiinemožebitisvedenonazakoni­tostikojapostojikadajeupitanjufizičkastvarnost(res extensa).Zakonitosttakvogfizičkogsvijetaobičnojerazumijevanakaojednosmjernakauzalnost,akaotakva,neprimjerenajenačinunakojipostojimišljenje.Ključanzaokretuodrješenjuodmišljenjaorijentiranogna(fizičku)stvarjestBrentanovare­habilitacijapojma intencionalne inegzistencije55kojimseosiguravapristuppsihičkimfenomenimaspramfizičkih.Sovimpojmompomičesestvardaljeukoristkritike redukcionizma,čimedualizamdolazidopunogsjaja.Metajeovekritikeredukcionizmasvodivostcjelokupnestvarnostina(fizičku)stvar,odnosnosvodivostpredmetacjelokupneznanostina(fizičku)stvar.Pojmomintencionalne inegzistencijeutvrdit će se jasna razlika izmeđupredmeta,uoptici tada aktualnog psihologizma, psihičke i fizikalne znanosti. Predmetpsihičkihznanostinijeintencionalno­transcendentnipredmetfizikalnihzna­nosti,negogakarakteriziraneegzistiranjeuempirijsko­fizičkomsmislu.Nje­govo je postojanje intencionalno­imanentno, odnosno njegova kvaliteta jedanujednomsamosvojnomiskustvu.OnoštoćebitifenomenološkaradikalizacijauodnosunaBrentanovpojamintencionalnosti jest ukazivanje na univerzalnu intencionalnost svih pred­metainauniverzalnonepostojanjepredmeta.56Razlikaupogledupredmetaprirodnih ihumanističkihznanostistogasenepokazujeu tomuegzistira liempirijskipredmetznanosti iline,negourazličitimnačinimaintendiranja,različitimnačinimadanostipredmeta.Stogaintencionalnipredmetmožebitidanoriginarnou opažaju,iliunekojdrugojvrstiintendiranja,npr.znakovnoilislikovno.57Nakrajusedualizamstvarnostiuodređenomsmisludjelomič­noodržava,adjelomičnopluralizirakrozrazličitevrsteintendiranja.Dosljednijesprovođenjekartezijanskedualneontologije,aupogledufenome­nologijetijela,ogledaseikrozterminološkarješenja,odnosnoputempojmo­vaLeibiKörper.Leibsetrebaponajprijerazumjetikaoživo tijelo,kaoživotjelesnoiskustvo,dokjeKörpertijelokaostvar,kaopredmetuonomsmisluukojemujeonopredmetprirodnihznanostiilijedanmedicinskiobjekt.58Ovarazlikamožesečvršćeterminološkiutvrditiikrozkasnijaterminološkarješe­njakaofungirajuće tijeloitematizirano (objektivno) tijelo.59RazlikajezornovidljivaikrozPlessnerovopoznatorazlikovanjeizmeđubiti tijelo[Leib sein]iimati tijelo[Körper haben].60DualizamćeseponavljatiiukasnimHusser­lovimspisima,uKrizi europskih znanosti i transcendentalnoj fenomenologiji govoriodualizmukaoparadoksiji ljudskog postojanja.Paradoksijaseogledaunačinuljudskesubjektivnosti,gdjejeonaujednosubjekt za svijetiobjekt u svijetu.61Akofenomenologijatrebapoložitiračunaosamojstvari,uskladusnjenimborbenimpokličem»ksamimstvarima!«,ondasenjenaradikalizacijajasnovidiiunjenomnovomobliku.62Oonomeštojetijelostogasenegovoriiz perspektive postvarenog tijela, ili iz tradicije logocentrizma, nego samotijelosvjedočiosebi,samotijelosamosvojnimnačinomegzemplificirasvojustvarnost.IakojezaSchmitzatijelopolazištesvihnjegovihtematizacija,ipaktrebana­glasitimjestanakojimaseoneksplicitnobavitijelom.Tojenajprijenjegovoranodjelo,Sistem filozofije,ukojemuse,udrugomtomu,tematiziratijelo,tejedankasnispis,Tijelo[Der Leib]iz2011.,ukojemuranijatematizacijabivapodvrgnuta djelomičnoj reviziji.Tijelo je ovdje razumljenoonakokako seonodajeu perspektivi prvog lica,onakokakonasje,izmeđuostalog,iučilatradicijafenomenologije.63Životijeloonoještomožebitiosjećano,odnosnoputemčegaosjećamo,dokjeobjektivnotijeloonokojemožebitigledano,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela507

dodirnuto.Na jezikuklasične fenomenologije, riječ jeo različitimvrstamaintendiranja.Preciznije,tijelojedanokao»poljetjelesnihpobuda«.64

Upogledutjelesneprostornosti,aurazlicispramfizičkogtijela,kodSchmit­zatijelotrebarazumjetipredimenzionalno,odnosnokaotijelokojeseprotežeujednomprostoru,alibezpovršina.65Naosnovutogaseirazlikujerelativnaiapsolutnaprostornost.Pojamrelativneprostornostirezerviranjeza(fizička)tijelauprostoru,čijaseprostornostodređujeuodnosunadrugatijela,dokjeapsolutnaprostornostvezanazaafektivnupogođenost i iskustvapoputop­hrvavajućestrepnje ili jakogbola.66Dvasukorelataapsolutneprostornostitijelatjesnac[Enge]iširina[Weite].Tjesnacseotkrivaupravousituacijamavisokogintenziteta,kadajetijeloizloženonečemuneočekivanom,kojepre­kidaujednačenostsvakodneviceipremještatijelousadašnjost[Gegenwart].

55

Usp. F. Brentano, Psychologie vom empi­rischen Standpunkt,sv.1,knj.2,§5.

56

Usp.E.Husserl, Ideen zu einer reinen Phä­nomenologie und phänomenologischen Phi­losophie I, §3–17; Sophie Loidolt, »Trans­zendentalphilosophie und Idealismus in derPhänomenologie. Überlegungen zur phäno­menologischen ‘Gretchenfrage’«, u: Meto­do. International Studies in Phenomenology and Philosophy, Special Issue 1 (2015), str.103–135.

57

Zavišeotome(posebnoprvopoglavlje)usp.DanZahavi,Husserls Phänomenologie,MohrSiebeckUTB,Stuttgart2009.

58

Usp. Thomas Fuchs, »Zwischen Leib undKörper«, u: Martin Hähnel, Marcus Knaup(ur.), Leib und Leben. Perspektiven für eine neue Kultur der Körperlichkeit, Wissenschaft­licheBuchgesellschaft,Darmstadt 2013., str.82–93.

59

Ovarazlikaponavljaseudiskursimarazličitihfenomenoloških autora, tako npr. SchelerkoristiLeibkörper i Leibseele, Sartre koristicorps objet icorps sujet,Merleau­Pontyko­risticorps phénoménalicorps objectif,Henrykoristicorps senti/matérielicorps sentant/or­ganique.

60

Usp. Helmuth Plessner, Philosophische An­thropologie, Fischer Taschenbuch Verlag,Frankfurt1970.,str.43.

61

Usp. EdmundHusserl,Die Krisis der euro­päischen Wissenschaften und die transzen­dentale Phänomenologie. Eine Einleitung in die phänomenologische Philosophie,Nijhoff,DenHaag1954.,§53.

62

Ovajfenomenološkipovratak stvarimaujed­nojeireakcijanatadavladajućineokantovst­

vounjemačkojfilozofiji,kojijeimaosvojuverzijupovratka,aliKantu, spoznatomkri­laticom»ZurückzuKant!«OttaLiebmanna.Usp.OttoLiebmann,Kant und die Epigonen: Eine Kritische Abhandlung, Carl Schober,Stuttgart1865.Bilajetoreakcijananjemačkiidealizam, u koji se Kant u suvremenomnjemačkom govornom području često i neubraja. Usp. GerhardGamm,Der Deutsche Idealismus. Eine Einführung in die Philoso­phie von Fichte, Hegel, Schelling, Reclam,Stuttgart 1997. Više o porijeklu i značenjuimena, kao i o samom njemačkom idealiz­mu usp. Hans Jörg Sandkühler (ur.),Hand­buch Deutscher Idealismus,Metzler,Stuttgart2005.,str.1–6.

63

Ipak,nebitrebalopoistovjećivatiperspektivu prvog licasgramatičkim subjektom,dokse,sdrugestrane,novofenomenolozipriključujukritici kartezijanskog subjekta, gdjepozicijaintencionalnostitijelanijevišedanaunomi­nativu(ich),negoudativu(mir),odnosnouakuzativu (mich). Usp. Gernot Böhme, Ich­Selbst: über die Formation des Subjekts,Fink,München 2012., str 17ff; LambertWiesing,Das Mich der Wahrnehmung. Eine Autopsie,Suhrkamp,FrankfurtamMain2009.

64

Jens Soentgen, Die verdeckte Wirklichkeit: Einführung in die neue Phänomenologie von Hermann Schmitz,Bouvier,Bonn1998.,str.13.

65

Usp.H.Schmitz,Der Leib,DeGruyter,Berlin2011.,str.7.;KerstinAndermann,»HermannSchmitz – Leiblichkeit als kommunikativesSelbst­undWeltverhältnis«,u:E.Alloaidr.(ur.),Leiblichkeit,str.130–145,133.

66

Usp. Hermann Schmitz, System der Philo­sophie, Zweiter Band, Erster Teil,Der Leib, Bouvier,Bonn1965.,str.54.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela508

TojeonoštoSchmitznazivatiješnjenja[Engung].67Zarazlikuodtjesnacaukojemupostajemointenzivnosvjesniprisustva,širinapredstavljasuprotnutendenciju tome,onase javljauodsutnosti,u iskustvimadifuznebudnosti,dremeži,opijenosti,utrenucimakadatonemousanilikadasezagledamounešto.Ovipojmoviodređujuprostornostiliprotežnosttijelatenjegovotjeles­nostanje.Normalno stanje tijelazbivaseuodržavanjubalansaizmeđuovadvakorelata.Zatim,tijelosegranautjelesne otoke[Leibinseln].68Otoktijelaosjećanojetijelouodređenimpodručjima,nekao,recimo,cjelokupnazahva­ćenostuštimungu,negokao,recimo,bolunogamaodplaninarenja.Tjelesniotocimogusepovezivatinarazličitenačineinemorajusenužnogranatipre­mamodeluobjektivnogtijela[Körper].Školskiprimjernepreklapanjaizmeđutjelesnihotokaidijelaobjektivnogtijelafantomskijeud.69ZaSchmitza,ovajprimjersvjedočionavedenojrazliciigovoriuprilogživogtijela[Leib].70

Upravodinamika tiješnjenja [Engung] i širenja [Weitung], odnosnonjihovantagonizam,određujedoživljajtijelaikonstituiravitalnu snagu [der vitale Antrieb].Pojmovikojiondaobjašnjavajudinamikuodnosatiješnjenjaišire­njasunapetost[Spannung]ibujanje[Schwellung].71Iakokorelatitjelesnostitiješnjenjeiširenje,odnosnonapnućeibujanjestojeuantagonističkomodno­su,njihovonormalnostanjeipakjestanjesvojevrsneuravnoteženostimeđunjima.Nasuprottome,zaodređenjesubjektiviteta(principium individuatio­nis)ključnisupakprekidiovognormalnogstanja.72

»Primitivnasadašnjost[Primitive Gegenwart]događaseuelementarno­tjelesnojpogođenosti,uprovalinovog,kojeobeznanjuje,ustrahu,ustrepnji,uboli,uizloženostinavrhuncuorgazmailiukatastrofalnojsramoti,uslomučovjekananečemučemunijedorastao:dakleuutjerivanjuutjesnac,uakutnomtiješnjenju.«73

PrimitivnasadašnjostzaSchmitzajejedno,prijesvega,stanjekojenamsedogađa,akojejeondaiokidačindividuacije.74Usituacijamakojesuokidačiprimitivne sadašnjosti čovjekubivau elementarnom smislu evidentnonje­govopostojanje,onoda jest [da sein],odnosnonjegova tjelesnost.Priroduove najprije afektivne pogođenosti razumijevaSchmitz i kao »neodređenujednoznačnost«.75Onanamna izričitnačingovorida jesmo,dok senjenaneodređenostogledau tomedanamnegovori što smo,odnosno tko smo.Doovogtko samdolazisetekkadaseprimitivnasadašnjostrazvijenapetstrana.Individuacijasezbivakaoodvijanjerazlikovanjavremenskedimenzi­je,prostornedimenzije,dimenzijebićainebića,dimenzijeidentitetairazli­keidimenzijesubjektivnosti,odnosnodimenzijevlastitogistranog.CjelinurazvijenesadašnjostiSchmitznazivaisvijetom[Welt], jednimodklasičnihpojmovafenomenologije.76

4.1. Tjelesna komunikacija

Značajanprilogfenomenologiječulaogledaseupogledutjelesnekomunika­cije.Komunikacija kaopojampostajeizričitofilozofskiznačajnatekudvade­setomstoljeću.77Našesvakodnevnorazumijevanjekomunikacijeuvjetovanojenjegovompovijesno­tehničkomgenezom.Prverefleksijeokomunikacijiibivajupotaknutetehničkiminovacijamaiproblemimakojisuihpratili,akojisuopetoslonjeninanovovjekovniepistemološkimodel,odnosnobazuap­strakcije,utolikoukolikopratimoSchmitzovuterminologiju.Jedanodprvihznačajnihmodelakomunikacijeizprirodoznanstveneperspektivenalazimoutzv.Shanon/Weaver modelu komunikacije,odnosnomodelu pošiljatelj–prima­lac.78Ovajmodelmožeslužitikaoškolskiprimjerkakotehnologijedjelujunanašerazumijevanjesvijetaikolikoimajuutjecajananašepojmoveosvijetu.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela509

Naravno,tehnikainašipojmoviosvijetunestojeuodnosukauzalnosti,negoprijeujednomodnosumeđuzavisnosti[Interdependenz].Shanon/Weavermo­delnijeimaonamjerudatijednuiscrpnuanalizumeđuljudskekomunikacije,negojebiovođentehničkimpretpostavkamasciljemstvaranjaefektivnijegnačinaprenošenjaporuka.UtjecajShanon/Weavermodela,kojijevišejedanmodeltehničke,anehumanekomunikacije,nesumjerljivjekakouznanosti,takoiusvakodnevnomživotu.Shanon/Weavermodelkomunikacijepodra­zumijevapošiljateljaporuke,primateljaporukeisamuporuku.79Ovakavmo­delkomunikacijeakcentirarelevantnostsadržajapriprenošenjuporuke,doksamogprimaocaipošiljaocasmatraizvjesnimisamorazumljivim.Odnosno,razumijevaihpodpretpostavkamaprirodoznanstvenemetode.Putemorganačulaizloženismodražikojasvojuzrokimauobjektu,gdjepotomdražprelaziusignalkojiputemperifernenervnemrežestižedomozgaigdjeseondaopetu svijestipretvarau sliku.80Ovajmodelkomunikacijehrani semodernomfilozofijomsubjektivnosti,odnosnoriječjeomentalističkom modelu komu­nikacijekojipretpostavljasubjektkaoprvuiliposljednjuosnovuupogleduizlaganjasvijeta.Također,samovajmodelreproduciramodelmišljenjakojisekodSchmitzakritizirakaodemokritsko­platoničkaparadigma.

»Srž ideje tjelesnekomunikacijesastoji seod togadavitalnasnaga [der vitale Antrieb]nijenaprostorazdijeljenanapojedinačnatijelaindividua,negoihnadmašujeiobuhvaćauširesklo­povepovezanosti[Zusammenhänge].«81

Onoštofenomenologijačulaovdjepokazujejestneštoštoječulnomiskustvuevidentno,aštonadilaziklasičanmodelpošiljatelj–primateljkomunikacije.

67

Usp.H.Schmitz,Der Leib,str.2–3ff.

68

Usp.H.Schmitz,Höhlengänge, str.69ff;H.Schmitz,Der Leib,str.8.

69

Usp.MauriceMerleau­Ponty,Fenomenologi­ja percepcije, preveoAnđelkoHabazin,Ve­selinMasleša,Svjetlost,Sarajevo1990., str.102ff;H.Schmitz,Der Leib,str.8–9.

70

Usp.H.Schmitz,Höhlengänge,str.69.

71

Usp.H.Schmitz,Der Leib,str.15–27.

72

Usp.H.Schmitz,Höhlengänge,str.39.

73

HermannSchmitz,Der unerschöpfliche Ge­genstand. Grundzüge der Philosophie, Bou­vier,Bonn1990.,str.122.

74

Usp. H. Schmitz, Höhlengänge, str. 56; H.Schmitz,Der Leib,str.74ff.

75

H.Schmitz,Was ist Neue Phänomenologie?,str.18.

76

Usp.H.Schmitz,Der Leib,str.76.

77

Usp.GeorgMeggle,»Kommunikation/kom­munikatives Handeln«, u: Hans Jörg Sand­kühler(ur.),Enzyklopädie Philosophie,Mei­ner,Hamburg2010.,str.1259–1269.

78

Usp. Dieter Krallmann, Andreas Ziemann,Grundkurs Kommunikationswissenschaft,Fink,UTB,Paderborn,Stuttgart2006.,str.21–34.

79

U originalnom, nešto složenijom Shanon/Weaver modelu komunikacije, koji pak nemijenjamnogo na samoj stvari onako kakoto biva predočeno u njegovoj kraćoj formikao pošiljatelj–primatelj, nalazimo sljedećečimbenike:1) sa straneporukekoja se šalječimbenicisu izvor informacije iprijenosnik;2)sastraneprimljeneporuke,elementisupri­mateljiodredište.Onoštoposredujeizmeđudvijestranemodelajekomunikacijski kanal,kojemu je inherentno svojevrsno ometanje(usp. Dieter Krallmann, Andreas Ziemann,Grundkurs Kommunikationswissenschaft,Fink,UTB,Paderborn,Stuttgart2006.,str.24–25.

80

Usp.H.Schmitz,Was ist Neue Phänomeno­logie?,str.34ff.

81

Ibid.,str.38.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela510

Schmitzdajeprimjersituacijeukojojsenalazimougrupinakojujebačenkamen.82Sammanevar izbjegavanjakamenanezbivasepremaklasičnommodelukomunikacije,nipremamodelufizičkogprostora,negouko­reakcijisdrugimtijelimaizvršavamoradnjuizbjegavanja.Naosnovutjelesne komu­nikacijeisugestije kretanjaodvijaseinašekretanje.Prostornosttijelaovdjejenesvodivanafizičkotijeloionasvjedočiodrugačijojtjelesnostikojunamobznanjujefenomenologijačulnosti.Tjelesnakomunikacijanijenaprostonekiteorijski konstrukt, nego jedna aktivnamedijalnost i rezonantnost tijela odkojepolazimoikojajeuvijekuključena,odnosnofungiranašeopažanjeidje­lanje.83Schmitziovdjeuvodikorelatekojiimenujudvakrajnjastanjatjelesnekomunikacije.Imenujeihsautjelovljenje[Einleibung],sasvojimpodvrstamasolidarnogiantagonističkog,iodtjelovljenje[Ausleibung].84Također,jedankrak tjelesnekomunikacijepruža sedaljekSchmitzovuodređenjuprirodeosjećanjakaoatmosferične.Osnovaprijemčivostizaatmosferskopoloženajeupravouprostornostiikomunikativnostiživogtijela.Dabiatmosferemoglebitiiskušenenužnojedaimamomoćnjimabitipogođeni,odnosnoimatijed­nuprostornuosjećajnosttijela.Atmosferesuupravodiokritičkeintervencijekojanezavršavaskritikomintrojekcionizma,negoukazuje,kakonajedantermin,takoinajednoiskustvo,kojesvjedočioosjećanjimakaonečemuštosepružauprostoru.Namjestoprevladanihpounutrašnjenihosjećanjastupajuatmosferekaopoprostorenaosjećanja.

5. Umjesto zaključka

Zaključnobiskrenulipažnjunapozicijukojunovafenomenologija,odnosnofenomenologijačulaimaukontekstudruštvaivremenaukojemuživimo.Su­vremenidruštveniodnosiiproizvodnjaodređenisuuvelikojmjeritržištem.Masovnaprodukcijarazličitihrobaodređenajetržišnimračunom.Masovnaprodukcijarobaulaziusveporedruštvenogživotaiusvimanalaziresurse za tržišni obrt.Sveseproizvodiisvepostajeroba.Takvarobapostalojeitijelo.Budućidaživimoujekutržišnograzumaoslonjenognamoćprodukcijekojuje tehnika bezgranično oslobodila, samo tijelo postaje jedan resurs koji jenezamislivvišekaoprirodan,negokojinesamodasemoženegoseimoraproizvoditi.Otuda je idealsavršenogtijelaneštoštosemožedostići jersemožeproizvesti,aukolikoganedostižemo,utolikojetosamonašakrivica[selbst schuld]iutolikosenalazimoukrugukasnokapitalističkelogike.Unu­tartelogiketijelojeneštoštosemožeinstrumentalizirati,odnosnoneštoštosemožeimati[Körper haben]itakotijelopostajemojosobniprojektimojaosobnazasluga,odnosnomojaosobnakrivicautolikoukolikojeneuspješno.Hegemonijalnu poziciju koju zauzima tržište u suvremenomdruštvu jasnomudajeogromnumoćupreskripciji,resignifikacijibaze apstrakcije,odnos­noživotnog svijeta,patakoiupogledusadržajaidealatijela.Činisedanovafenomenologijastojinasuprotnojstrani.Umjestoobznanji­vanjaimperativapredodžbetjelesnosti,onaukazujenatjelesnostkojaizmičeinstrumentalizaciji.Nepredodžba,negoafektivna pogođenostgovorimitkosamusvojojživojtjelesnosti[Leib sein].Tijelojemedijprirode,kroztijelomise javlja,odnosnosineonošto jesamusvojojživoj tjelesnosti.Unatočtomeštomanipulativnimtehnikamastalnopokušavamokontroliratitijelotega pokušavamoosigurati u njegovom funkcioniranju, ipak se ono u ovomprocesu osiguravanja stalno djelomično izmiče te se sam proces pokazujenesamokaonedovršennegookaonedovršiv.Zarazlikuodovihmanipula­tivnih tehnika,nova fenomenologijanasoslobađazaprepuštajuća iskustva

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA147God.37(2017)Sv.3(495–511)

D.Lazić,Novafenomenologijatijela511

tjelesnosti.Upravouovome,ogledasedoprinosnovefenomenologije.Onanasvraćaonomeštosmozaboravili,atojespontanostživljenja,prepuštanjuiskustvuživetjelesnosti.Naovommjestunijebiociljdasepozicijanovefenomenologije,odnosnofe­nomenologiječulnostipodvrgnekritici,kojajepodzastupljenakakokodnastakoiunjemačkomgovornompodručju,negodaseisporučijedannagovorkojipozivadaseprihvatijednaavantura mišljenja.

Davor Lazić

Neue Phänomenologie des LeibesDer Leib zwischen dem Zeichen und der Medialität der Wahrnehmung

ZusammenfassungIn dieser Arbeit wird versucht, ein klassisches philosophisches Problem – das Verhältnis zwi­schen Sein und Denken – unter der Voraussetzung des zeitgenössischen Philosophierens zu denken. Die Voraussetzung der zeitgenössischen Philosophie wird als linguistische Wende und deren nachfolgende Ausformungen aufgefasst. In dieser Optik wird der Begriff des Leibes in der Neuen Phänomenologie in den Grundlinien dargelegt und zudem wird versucht, die Bedeutung dieses Begriffs für die zeitgenössische Philosophie zu bezeugen.

SchlüsselwörterPhänomenologie,NeuePhänomenologie,Leib,Sinne,Zeichen,Wahrnehmung,HermannSchmitz

82

Usp.H.Schmitz,Der Leib,str.38ff.

83

Usp. K. Andermann, »Hermann Schmitz –LeiblichkeitalskommunikativesSelbst­undWeltverhältnis«,str.138ff.

84

Usp.H.Schmitz,Der Leib,str.29.