novcana_potrazivanja

STVARNOPRAVNA SREDSTVA OBEZBJE\ENJANOV^ANIH POTRA@IVANJA

ZBORNIK RADOVA I ZAKLJU^AKA SA SAVJETOVANJAODR@ANOG U PODGORICI 13. JUNA 2003. GODINE

STVARNOPRAVNA SREDSTVA OBEZBJE\ENJANOV^ANIH POTRA@IVANJAZbornik radova i zaklju~aka sa savjetovanja odr`anog uPodgorici 13. juna 2003. godine

Izdava~

Centar za obuku sudija Republike Crne GoreStara varo{ 7, ulaz III/1, 81 000 PodgoricaTel/fax: 081 622 [email protected]

Priredile

mr Tea Gorjanc Prelevi} i Ana Spasi}

Tira`

600

Priprema i {tampa

Dosije, Beograd

STVARNOPRAVNA

SREDSTVA

OBEZBJE\ENJA

NOV^ANIH

POTRA@IVANJA

ZBORNIK RADOVA I ZAKLJU^AKA SA

SAVJETOVANJA ODR@ANOG U PODGORICI13. JUNA 2003. GODINE

Podgorica

novembar 2003.

Stvarnopravna sredstva obezbje|enja nov~anih potra`ivanja

Sadr`aj

SADR@AJ

Program Savjetovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

mr Emilija Durutovi}Stvarnopravna sredstva obezbje|enja nov~anih potraìvanja– uvodno izlaganje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

dr Nenad Novakovi}Zaloga kao sredstvo obezbje|enja potraìvanja premanovom Zakonu o zalozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Dragana \uranovi}Obezbje|enje potraìvanja na osnovu sporazuma predsudom na pokretnim i nepokretnim stvarima . . . . . . . . . . . 36

Draginja Adì}Pravo prvenstvene naplate sa posebnim osvrtom na obimhipoteke koji ima dràva u odnosu na potraìvanjahipotekarnih povjerilaca i manifestovanje ovih odnosa naprivilegije kao sredstva obezbje|enja potraìvanja . . . . . . . 47

mr Emilija Durutovi}Obezbje|enje povjerilaca po Zakonu o fiducijarnomprenosu prava svojine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Zakon o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja. . . 76

Obrasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

1. Zajedni~ki predlog stranaka sudu za obezbje|enjenov~anog potraìvanja zasnivanjem zalo`nogprava na nepokretnosti; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

2. Zajedni~ki predlog stranaka sudu za obezbje|enjenov~anog potraìvanja zasnivanjem zalo`nogprava na pokretnim stvarima du`nika . . . . . . . . . . . 108

5

3. Zajedni~ki predlog stranaka sudu za obezbje|enjepotra`ivanja zasnivanjem zalo`nog prava napokretnim stvarima du`nika bez njihove predajepovjeriocu (bezdr`avinska zaloga). . . . . . . . . . . . . . 112Izjava i zapisnik iz obrasca 3. . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

Zaklju~ci Savjetovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120


6

PROGRAM SAVJETOVANJA

CENTAR ZA OBUKU SUDIJA REPUBLIKE CRNE GORE

,,Stvarnopravna sredstva obezbje|enja nov~anih potraìvanja“13. jun, Podgorica, restoran ,,Ribnica“

9:20–10:00 Otvaranje seminaramr Tea Gorjanc Prelevi},izvr{na direktorka Centra

Uvodna rije~mr Emilija Durutovi},urednica programa Centra za gra|ansko pravo

10:00–11:20 Ugovorna zaloga i Zakon o zalozi kao sredstvuobezbje|enja potraìvanjadr Nenad Novakovi}, advokat(izlaganje i diskusija – pitanja i odgovori)

11:20–11:40 Pauza

11:40–13:00 Sporazum stranaka pred sudom o zasnivanjuzalogeDragana \uranovi},sudija Vi{eg suda u Podgorici(izlaganje i diskusija – pitanja i odgovori)

13:00–14:00 Ru~ak

14:00–15:15 Sudska i zakonska zaloga sa posebnim osvrtomna redosljed naplate potraìvanjaDraginja Adì}, saradnik na katedri zaGra|ansko pravo Pravnog fakulteta u Podgorici(izlaganje i diskusija – pitanja i odgovori)

7

15:15–16:15 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojinemr Emilija Durutovi}, urednica programaCentra za gra|ansko pravo(izlaganje i diskusija – pitanja i odgovori)

16:15–16:30 Pauza

16:30–17:00 Diskusija i zaklju~ci

17:00 Zatvaranje seminara


8

mr Emilija Durutovi},urednica programa Centra za gra|ansko pravo

UVODNO IZLAGANJE

Po{tovane kolege i koleginice,

Sa zadovoljstvom ukazujem da je na inicijativu nekih os-novnih sudova ovo savjetovanje posve}eno jednoj veoma aktu-elnoj oblasti prava – pravu obezbje|enja potraìvanja, prijesvega nov~anih. I ina~e, to je dio orjentacionog programa obukeu Centru. Ovu oblast, s jedne strane, karakteri{e reafirmacijaklasi~nih instituta zaloge i hipoteke koji su, iako regulisani unajboljoj tradiciji kontinentalnog prava, zbog prirode dru{tvenoekonomskih odnosa bili marginalizovani, ali koji su u me|uv-remenu poprimili i neke nove karakteristike, tako da je zako-nodavstvo Crne Gore, s druge strane, istovremeno i hvatanjekoraka sa savremenim tendencijama u ovoj oblasti, karakteris-ti~nih za razvijene trì{ne privrede.

U iznalaènju najboljih i nejefikasnijih oblika obezbje|enjapovjerilaca, dijelom zbog nesre|enih uslova privre|ivanja, fa-vorizovanja du`nika, njihove finansijske nediscipline, ali i ne-dovoljne efikasnosti sudova, pored klasi~ne ru~ne zaloge (~l.966–996 Zakona o obligacionim odnosima) i hipoteke (~l. 61–69 Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima), u na{pravni sistem na saveznom nivou uveden je i institut sporazum-nog zasnivanja zaloge na pokretnim i nepokretnim stvarima predsudom i to izmjenama i dopunama Zakona o izvr{nom postupkuiz 1990. godine. Te odredbe preuzeo je i Zakon o izvr{nompostupku iz 2000. godine (~l. 232–237). Ovim oblikomobezbje|enja elimini{e se potreba za tzv. zalo`nom odnosnohipotekarnom tu`bom koje su bile neophodne za sticanje pre-

9

sude kao izvr{nog naslova u realizaciji obezbije|enih potraìva-nja iz zaloènih stvari. Po{to je navedeni sporazum o zasnivanjuzaloge i hipoteke pred sudom po svojoj pravnoj prirodi sudskoporavnanje (nagodba), on predstavlja izvr{nu ispravu na osnovukoje se neposredno pokre}e postupak izvr{enja. Ali kako ninamirenje u izvr{nom postupku naj~e{}e nije jednostavno nidovoljno efikasno zbog brojnih radnji koje prate postupakizvr{enja (podsjetimo se samo koje su to faze i radnje uizvr{nom postupku i to po~ev od podno{enja predloga zaizvr{enje, zatim dono{enja rje{enja o izvr{enju, faza postupkapo prigovoru, utvr|ivanje vrijednosti stvari, zatim ulaganja pri-govora na izvr{enu procjenu, dono{enje zaklju~ka o prodaji popravosna`nosti rje{enja o utvr|ivanju vijednosti, prvo i narednoro~i{te za javnu prodaju, eventualno upu}ivanje na parnicu zbogosporavanja potraìvanja i kona~no, rje{enje o namirenju), tra-galo se za jo{ efikasnijim sredstvima obezbje|enja. Sudskapraksa nije bila jedinstvena oko uvo|enja instituta fiducijarnogprenosa prava svojine u na{ pravni sistem, dok je novija pravnateorija, uklju~uju}i i predstavnike banaka kao najzainteresova-nijih subjekata u postupku obezbje|enja, pledirala za uvo|enjeovog instituta u na{ pravni sistem, o ~emu }e biti rije~i uposebnom referatu.

Crna Gora je napravila zaokret i 1996. godine donijelaZakon o fiducijarnom prenosu prava svojine (,,Sl. list RCG“,br. 23/96) s ciljem da se otklone nedostaci u sistemuobezbje|enja koji se odnose na neprakti~nost ru~ne zaloge (pig-nusa), jer se stvar predavala povjeriocu u dràvinu, uvode}i tzv.bezdràvinsko obezbje|enje na pokretnim stvarima, budu}i dastvar ostaje kod prenosioca prava svojine. Pravnu vlast povje-rioca prate ograni~enja koja u praksi ne}e dovoditi u pitanjezabranu iz ~l. 973 st. 1 ZOO i ~l. 69 ZOSPO – tzv. lexcommissoria kojom se {tite du`nici. Tako|e, i opredjeljenjemza napu{tanje na~ela oficijelnosti i povjeravanja prodaje pokret-


10

nih i nepokretnih stvari povjeriocima uvodi se zna~ajna novina.Istovremeno je djelimi~no odstupljeno i od klasi~nog na~elaspecijalnosti tako {to je kao predmet fiducijarnog prenosa svo-jine uvedena i roba na lageru. Ono {to je tako|e bitno, publicitetbezdràvinskog prava na stvari obezbje|uje se u skladu saposebnom Uredbom o upisu ugovora o fiducijarnom prenosuprava svojine (,,Sl. list RCG“, br. 34/96 i 09/97) registrovanjemugovora o fiducijarnom prenosu i to kod Direkcije za nekretni-ne, kako za pokretne tako i za nepokretne stvari. Time sefiducijarni odnos izme|u povjerioca i du`nika samo po nazivui formi svodi na odnos povjerenja, jer registracija ima apsolutnodejstvo (djeluje erga omnes), pa je prakti~no isklju~ena mo-gu}nost zloupotrebe povjerenja otu|enjem stvari od strane pov-jerioca na koga je svojina prenijeta.

Ukazujemo i na to da se od biv{ih ~lanica SFRJ, prakti~noistovremeno kad i Crna Gora, i Republika Hrvatska opredijelilaza regulisanje instituta fiducijarnog prenosa prava svojine uodredbama Ovr{nog Zakona iz 1996. godine, a u formi spora-zuma pred sudom ili javnim bilje`nikom, analogno postupku ozaklju~enju sporazuma pred sudom ili javnim bilje`nikom ozasnivanju zaloge i hipoteke.

U materiji zalo`nog prava u Crnoj Gori je napravljen jo{jedan zna~ajan zaokret pod pritiskom USAID-a, u cilju ja~anjapozicije povjerilaca i pospje{ivanja stranih ulaganja, tako {to jedonijet Zakon o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja(,,Sl. list RCG“, br. 38/2002). Donijet je s osloncem na Jedno-obrazni trgova~ki zakon SAD (model zakon), odnosno zakonjedne od dràva SAD, i njemu je na odgovaraju}i na~in datocentralno mjesto na ovom savjetovanju.

Dok Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine u svemukorespondira sa odgovaraju}im rje{enjima ZOO i ZOSPO, osimu pogledu naprijed navedenih novina, dotle Zakon o zalozibukvalno predstavlja sistem zakonskih rje{enja zasnovanih na

Emilija Durutovi}

11

potpuno druga~ijoj tradiciji. Moè se re}i zbog na~ina na kojije preuzet, da djeluje donekle kao strano tijelo u sistemu, iakosadrì izuzetno savremena i moderna rje{enja u oblastiobezbje|enja nastala na visoko razvijenoj poslovnoj praksi,neoptere}enoj previ{e tradicionalnim ograni~enjima i sa znatnimodstupanjima od klasi~nih na~ela zalo`nog prava zastupljenih uevropskom kontinentalnom pravnom sistemu (na~ela akcesorno-sti, specijalnosti, oficijelnosti, nedjeljivosti, prioriteta i publici-teta).

Ve} na prvi pogled otvara se pitanje potrebe daljeg posto-janja paralelnih oblika obezbje|enja sa istom svrhom i dijelomna istim predmetima izvr{enja i da li sada{nja jedinstvenostsistema zalo`nog prava ure|ena Zakonom o zalozi (osim nanepokretnostima) ne upu}uje na zaklju~ak da postoji prenormi-ranost. Pri tom mislimo i na postojanje instituta zaklju~enjasporazuma pred sudom za zasnivanje zalo`nog prava na pok-retnim i nepokretnim stvarima. Ovo savjetovanje prilika je i dase ta osnovna zapaànja tako|e istaknu i rasprave.

Treba imati u vidu da se zagovara i dono{enje posebnogzakona o hipoteci, kao i da u materiju hipotekarnog prava trebavratiti institut tzv. svojinske hipoteke (eventualno i kroz Zakono svojinskopravnim odnosima Crne Gore), te da zbog togasistem obezbje|enja jo{ uvjek nije zaokruèn. Dileme i rezervesu manje prisutne oko toga da li se izdvajanjem zaloge ihipoteke iz jedinstvenog sistema obligacionog i stvarnog pravaremeti taj sistem, ve} da li su se i na sre}niji na~in ponu|enarje{enja u novom zakonu mogla bolje uklopiti u taj sistem.

Plediramo da se cjelokupni pozitivnopravni sistem u materijiobezbje|enja u {to skorijem periodu preispita, terminolo{kipobolj{a i osmisli na na~in kojim }e se izbje}i dvostruko ilivi{estruko regulisanje iste materije. Na~in na koji je preuzetamaterija Zakona o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìva-nja, brzina kojom je donijet, neadekvatna pravna terminologija


12

tamo gdje se mogla upodobiti ve} postoje}oj, dijelom i neadek-vatni prevodi pojedinih pravnih pojmova oteàvaju bitno nje-govu primjenu i zavrje|uju kritiku. Primjera za to ima jakomnogo. Navodimo samo neke: umjesto {to se u ~lanu 2 Zakonapod pojmom ,,inventara“ defini{u i sirovine, teku}i rad (?!),materijali koji se koriste pri obavljanju djelatnosti, tj. u procesuproizvodnje, adekvatnije bi bilo nazna~iti da predmet zalogemogu biti stvari odre|ene po rodu koje predstavljaju ekonomskucjelinu; nepotrebno se ,,nepokretnost po namjeni“ opisno od-re|uje umjesto da se nazna~i da se radi o pripatcima ili prira{ta-jima tih stvari; unosi zbrku tuma~enje pojmova ,,obezbije|enopotraìvanje“, ,,potraìvanje“ i ,,ugovoreno pravo“, kad se jed-nostavno moè nazna~iti da su u pitanju nov~ana i nenov~anapotraìvanja; ,,perfektuiranje“ bi bilo bolje zamijeniti rije~ju,,registracija“; ,,prihodi“ kao op{ti pojam za sve {to je primljenoprodajom, razmjenom ili drugim raspolaganjem u su{tini pred-stavlja protivuvrijednost stvari sa kojom je raspolagano. Unosise i pojam ,,pokretne imovine“ da ozna~i sve {to nije nepok-retnost. Iako je u osnovi Zakona o zalozi (~l. 3, 11 i 12) zadrànaklasi~na podjela zaloge na pokretne stvari, te na potraìvanja idruga prava (~l. 989–996 ZOO), ipak pod pokretnom stvaripodrazumijevaju se i nematerijalna prava. Ve} u ~lanu 1, kojiodre|uje predmet Zakona, trebalo je adekvatnije i preciznijeiskazati {ta ~ini predmet tog zakona. I u kontinentalnom pravuse kod odre|ivanja predmeta zaloge pokazuje preuskim od-re|enje da se zaloga odnosi na stvari, potraìvanja i prava, jerse izdvaja zaloga na hartijama od vrijednosti, zatim udjelima,a posebno mjesto daje se prenosivim instrumentima koji seodnose i na kratkoro~ne i na dugoro~ne hartije od vrijednosti,kao i dokumente koji sluè kao dokaz postojanja nekog preno-sivog prava.

Zakon o zalozi, po na{em mi{ljenju, ~ini potpuno bezpred-metnim istovremeno postojanje instituta fiducijarnog prenosa

Emilija Durutovi}

13

prava svojine, i instituta zasnivanja zaloge i hipoteke sporazu-mom pred sudom, ali ~ija je prednost {to ih karakteri{u jasno}ai preciznost formulacija. Sada po ~lanu 20 st. 3 Zakona obi~anpismeni ugovor o zalozi na osnovu kojeg je zaloga ,,perfektu-irana“ tj. registrovana, ima snagu izvr{ne isprave u odnosu nazaloènu stvar i prihod od zaloène stvari. U perspektivi teugovore trebalo bi da sa~injavaju javni bilje`nici. Savremena imoderna rje{enja koja sadrì ovaj zakon vjerovatno }e brzopokazati svoju prednost u praksi, ali ostaje problem njegoveimplementacije iz iznijetih razloga. Posebnu vrijednost ovogzakona vidimo u mogu}nosti ve}e slobode ugovaranja stranakaoko uslova i na~ina prodaje zaloène stvari, o ~emu }e tako|eposebno biti rije~i. Fiducijarni prenos prava svojine u ciljuobezbje|enja, dakle, vidimo samo kao jednu prelaznu formuobezbje|enja, koja je u datom momentu imala svog opravdanjai ima}e je do osavremenjavanja propisa o hipoteci. Ina~e, kaoprimjerak uspje{ne implementacije registrovane zaloge, posebnou pogledu konciznosti i jasno}e, navodimo Zakon o registrova-nim zalogama na pokretnim stvarima i ~lanskim udjelima (,,Sl.glasnik RS“, br. 16/2000 i 52/2001).

Zakon o zalozi samo indirektno upu}uje na hartije od vri-jednosti koje postoje isklju~ivo kao elektronski zapisi i toodre|ivanjem njihovog ranga (~lan 9 st. 8 ta~. 1). U tom smislutreba slijediti Pravila Centralne depozitarne agencije (,,Sl. listRCG“, br. 28/01) i to ta~. 15, 16 i 17 koje se odnose nakonstituisanje i istovremeni publicitet zalo`nog prava, pravafiducijarnog prenosa prava svojine, te zabilje`be prinudnogizvr{enja, privremene mjere i prinudne prodaje hartija od vri-jednosti. To dijelom treba da bude i zakonska materija. Uo~avase to i na primjeru da zakonom treba regulisati, kada je rije~ ozalaganju akcija i udjela, ili fiducijarnom prenosu, ko vr{i pravoglasa i realizuje ostala prava. U principu, ta prava zadràvadu`nik.


14

U okviru koncepta Savjetovanja da se da pregled pozitiv-nopravnog regulisanja instituta zalo`nog prava u Crnoj Gori,kao i da se ukaè na te{ko}e u praksi, zamisao je bila i da seda op{ti pregled regulisanja redosljeda namirenja u pozitivnomzakonodavstvu. Zbog privilegovanih potraìvanja, zaloga i hi-poteka, a sa njima treba izjedna~iti i fiducijarni prenos pravasvojine, ne pokazuju se uvjek efikasnim prilikom relizacijeprivilegovanih potraìvanja. Prezentirani referat se u bitnomograni~io na privilegovana potraìvanja i potraìvanja da`binaod strane dràve na nepokretnostima. Treba obratiti posebnupa`nju na stav 3 ~lana 9 Zakona kojim je regulisano da perfek-tuirana zaloga koja ne nastaje na osnovu ugovora ima jednakupravnu snagu kao i perfektuirana ugovorna zaloga, a zaloga kojane nastaje na osnovu ugovora i nije perfektuirana, ima jednakupravnu snagu kao i neperfektuirana ugovorna zaloga i to nana~in {to prva u vremenu ima prioritet, ako druk~ije nije pred-vi|eno posebnim zakonom. Na~in nastanka poreskih obaveza,njihova dospjelost, naj~e{}e pla}anje u vidu akontacija, ilipla}anja unaprijed poreza na nekretnine, kako je to propisanopozitivnim zakonodavstvom Crne Gore, ja~a poloàj zalo`nih ihipotekarnih povjerioca. Tu poseban zna~aj imaju i odredbe~lana 60 st. 2 i 3 Zakona o poreskoj administraciji (,,Sl. listRCG“, br. 65/01) po kojima, iako je to vrsta zakonske zaloge,ona se registruje kao hipoteka u katastarskim knjigama, odnosnokao zaloga na pokretnim stvarima u registru zaloga na pokret-nim stvarima (~lan 19 st. 2 Zakona o zalozi). U svakom slu~ajuregistracija ovih zaloga treba da doprinese ve}im mogu}nostimaprovjere boniteta potencijalnog korisnika kredita na pouzdanna~in, od srane davaoca kredita. Registri za upis zasnivanjazaloge na pokretnim stvarima i fiducijarnog prenosa pravasvojine na tim stvarima, treba da budu jedinstveni, {to za sadanije slu~aj. Kada su u pitanju nepokretnosti treba da ostaneisklju~iva nadle`nost Direkcije nekretnina i njenih podru~nihorgana za upis odgovaraju}ih prava kojima se ograni~ava svo-

Emilija Durutovi}

15

jina. Eventualna registracija ugovora o fiducijarnom prenosuprava svojine, kako na pokretnim tako i na nepokretnim stva-rima, ne moè imati konstitutivni zna~aj ako se uvodi u posebneregistre, kao {to je to sada propisano, ve} treba da sluì is-klju~ivo u svrhe publiciteta.

I na kraju, da bismo olak{ali zasnivanje zalo`nog prava napokretnim i nepokretnim stvarima u formi zaklju~enja sporazu-ma pred sudom, u materijalu smo prezentirali i nekoliko obra-zaca. Poèljno bi bilo da ih svaki sud ima od{tampane naformularima {to bi znatno ubrzalo postupak, naro~ito tamo gdjesu u upotrebi ra~unari.


16

dr Nenad Novakovi},advokat

ZALOGA KAO SREDSTVO

OBEZBJE\ENJA POTRA@IVANJA

PREMA NOVOM ZAKONU O ZALOZI

I

1. Predmet na{eg Savjetovanja je efikasnost realnih sreds-tava obezbje|enja nov~anih potraìvanja prema zakonskim od-redbama koje se primjenjuju na teritoriji RCG i neka mogu}apobolj{anja tih sredstava. Iako se u ovom materijalu izlaèzaloga po novom Zakonu, mora se naglasiti nekoliko rije~i ojo{ nekim stvarima iz materije obezbje|enja potraìvanja.

Jednu okolnost moramo imati u vidu: u toku je oformljenjenovog pravnog regulisanja mnogih odnosa u Crnoj Gori. Tako,potpuno je preure|en bankarski sistem, skoro potpuno je zaok-ruèn sistem prava u privrednim dru{tvima, regulisane su nekeoblasti na nov i iscrpan na~in, kao: u~e{}e privatnog sektora ujavnim djelatnostima, javne nabavke i dr. Dakle, regulisan jena nov na~in niz odnosa sa pretenzijom da to bude moderanna~in regulisanja u smislu harmonizacije sa evropskim pravom.

2. Sve je to dovelo do situacije da je u na{ pravni sistemuveden niz novih instituta i pojmova, koji zahtijevaju bliàobja{njenja.

Sa druge strane, struktura normi nekih novih zakonskihtekstova drasti~no odudara od strukture na koju smo navikli ikoja je bila sigurno zasnovana na pravilima stare evropskepravne {kole. Nijesmo navikli da nam se u istom ~lanu zakona

17

nalaze materijalne, procesne i kaznene norme, do detalja raz-ra|ene tako da ~esto jedan ~lan zakona ne moè stati na dvijemastranicama teksta, zatim, da jedan zakon imamo ura|en pomodelu evropskog prava, a drugi po modelu neke od dràva uSAD, a uz sve to postoje}e zakonske norme jo{ nijesu ukinutei niz takvih situacija.

3. Me|utim, izgleda, sve su to neophodnosti jednog prelaz-nog perioda uvo|enja trì{nog prilaza stvarima, pa i prila-go|avanja prava tom pristupu. A mo`da, ipak, djelimi~no ina{im nedovoljnim uklju~ivanjem eminentnih imena pravnedoktrine i vrhunske prakse u radne grupe koje sa~injavajukosture tih zakonskih tekstova. Zbog toga za eventualne nejas-no}e novih propisa ne moèmo svu krivicu svaljivati na druge,ve} treba da nastojimo da se Udruènje pravnika Crne Gore,Udruènje sudija, advokata i sli~ne asocijacije vi{e uklju~uju priizradi tekstova novih zakona.

Ovo je druga tema, problem organizacije rada na novimzakonima, ali je tijesno povezana sa na{im ciljem i na{impotrebama. Na primjer, na{ novi Zakon o zalozi ima niz vrlodobrih, uspjelih, modernih prilaza i institucija ~ije definicijenama nijesu bile poznate u praksi. Na prvi pogled, neke njegoveodredbe ~ine se nejasnim. Ili, Zakon o privrednim dru{tvima,koji ima i zadatak da reguli{e odnose me|u akcionarima, aZakon je dosta op{iran, pa ipak, nema norme o mogu}nosti daakcionari sa vi{e od 50% akcija neposredno zakaù skup{tinuakcionara, ako tom zahtjevu opstruira odbor direktora koga tiakcionari biraju, ve} se za zakazivanje skup{tine mora obratitiPrivrednom sudu. Ti postupci u privredi moraju biti brzi. Niztakvih pojedinosti se sigurno moraju regulisati na efikasnijina~in. Bez obzira {to Zakon o privrednim dru{tvima smatramouspjelim novim zakonskim tekstom, uspje{nijim od mnogihdrugih zakonskih tekstova, i u njemu treba izvr{iti niz izmjena.


18

4. Sa druge strane, ovo je samo po~etak jednog kompleks-nog regulisanja odnosa u Crnoj Gori. Ima informacija da sepriprema dono{enje novog zakonskog teksta o hipoteci. S ob-zirom na zna~aj instituta, a poslije svih ovih iskustava, smatra-mo da se tom projektu mora organizovanije i temeljnije pri}i,da nam se ne ponovi slu~aj sa novim Zakonom o zalozi, koji~eka godinu dana da bi se po~eo primjenjivati.

5. Harmonizacija sa evropskim pravom bio je teàk procesi za mnoge zemlje Evrope, koje nijesu imale na{u desetu dekadupro{log vijeka. Znamo da se mora brzo raditi, ali smatramo daCrna Gora, koja nikada nije oskudijevala u vrsnim pravnicima,sve to moè uspje{nije obaviti, ukoliko se dobro organizuje.

II

1. Da pre|emo na izlaganje o zalozi. Zalogu najranijesrije}emo u Zakonu 12 tablica, kao per pignosis capione (putemuzimanja zaloge). Grci su imali vi{e oblika zaloge i pridavalisu joj veliki zna~aj kao sredstvu obezbje|enja naplate potraìva-nja. Pomponije, savremenik i kolega Gajev, smatra ve} da jebolje realno od li~nog obezbje|enja (D. 50.17.25.), misle}i uprvom redu na zalogu, ali i na hipoteku.

Rimsko pravo poznaje tri oblika zaloge: fiduciju, pignus ihipoteku. Preovladava stav da se zaloèna stvar ne upotrebljava,{to zna~i da povjerilac nije imao pravo da stvar koristi, saobrazloènjem da bi to zna~ilo da krade upotrebu stvari (furtumusus). Istovremeno se oformio i institut Lex Commissoria, kojizabranjuje povjeriocu da zaloènu stvar zadrì u svojini. Tajinstitut je bio, sa vrlo rijetkim izuzecima, priznavan do na{ihdana.

Pravna teorija je do danas u dvojbi da li je zaloga konsen-sualni ili realni ugovor. Ranije je preovladavao stav da je to

dr Nenad Novakovi}

19

realni ugovor, a kasnije da je to konsensualni. Na{ Zakon oobligacionim odnosima (ZOO) progla{ava ga konsensualnimugovorom, ali zahtijeva predaju stvari tretiraju}i je izvr{enjemobaveze iz ugovora. Prakti~no, ZOO ipak ostaje pri stavu da jepredaja stvari elemenat zaklju~enja a ne izvr{enja ugovora. Tose najbolje vidi iz ~l. 968 ZOO, u kome stoji da: ,,zalogoprimacsti~e zalo`no pravo kada mu stvar koja je predmet ugovora budepredata“ u dràvinu, ~iji je osnov u pignusu rimskog prava.

2. Novija praksa dozvoljava da zaloèna stvar ne mora bitiu svojini du`nika, ve} da je moè zaloìti tre}e lice. U tomslu~aju imamo dva razli~ita odnosa:

– realni du`nik je tre}e lice, i

– li~ni du`nik je du`nik iz ugovora o dugu,

– odnos vlasnika zaloène stvari i du`nika iz osnovnogposla stvar je posebnog ugovora.

Ostalo je, me|utim, kao nepromijenjeno pravilo da se kodru~ne zaloge moè zaloìti samo pokretna stvar na kojoj postojipravo svojine zalogodavca. On mora biti vlasnik stvari (~l. 969ZOO).

3. Po ZOO dvije karakteristike su bitne za zalogu: (i) onasluì za obezbje|enje jedne tra`bine i (ii) ona ovla{}uje povje-rioca ako mu tra`bina ne bude pla}ena po dospje}u, da se prijeostalih povjerilaca naplati iz njene vrijednosti, prodajom za-loène stvari.

Povjerilac je duàn da zaloènu stvar ~uva i da je vratineo{te}enu.

Isklju~ena je svaka mogu}nost da zaloèna stvar ostane usvojini zalogoprimca (povjerioca) za slu~aj da mu du`nik neisplati dug (zna~i, nema primjene lex commissoria).


20

4. Prema na~inu nastanka, ru~na zaloga nastaje: na osnovuugovora (saglasnost volja), na osnovu zakona (bez saglasnostivolja) i na osnovu odluke suda.

Zakonsko zalo`no pravo imaju prevoznici (~l. 679 ZOO),skladi{tari (~l. 736 ZOO), komisionari (~l. 786 ZOO), a tu je ipravo retencije ugostitelja na stvarima gosta (~l. 728 ZOO).

Za na{e razmatranje zna~ajno je naglasiti da i kod zakonskezaloge, po normama postoje}eg ZOO, povjerilac ima stvar usvojoj dràvini.

Kod sudske zaloge iz ZOO, imamo zakonom utvr|eniza~etak zaloge uz zadràvanje stvari kod du`nika. Me|utim, uteoriji je to kritikovano rje{enje (M. Orli}, M. Perovi} i dr.).

Zalo`no pravo je uvijek akcesorno, nema samostalnog pravazaloge. Ono uvijek sluì za obezbje|enje potraìvanja i ne moèse zasnovati bez istovremenog punova`nog postojanja neketra`bine za koju se zaloga daje.

5. Principi zalo`nog prava prema ZOO su: akcesornost,oficijelnost, specijalnost, nedjeljivost, prioritet, publicitet. Na-vodimo ih najvi{e zato {to neki od ovih principa nijesu zastu-pljeni u novom Zakonu o zalozi.

Prodaju zaloène stvari vr{i sud, samo na javnoj dra`bi(oficijelnost). Postoji i izuzetak, kada stvar ima berzansku ilitrì{nu cijenu (~l. 943 ZOO).

Princip specijalnosti: zalo`no pravo obuhvata samo zalaga-nje individualno odre|enih stvari. Novi Zakon od toga odstupa.

Princip nedjeljivosti: ~itava stvar sluì za obezbje|enje po-traìvanja. Na pojedinim sastavnim djelovima stvari ne moèse konstituisati zaloga. Ta mogu}nost novim Zakonom nijeisklju~ena, uvo|enjem instituta nepokretnosti po namjeni, kojise zna~ajno razlikuje od tog pojma u dosada{njim zakonskimtekstovima.

dr Nenad Novakovi}

21

Zaloga se moè dati za budu}u kao i za uslovnu obavezu(~l. 971 ZOO).

Sredstvo publiciteta izraàva se u dràvini pokretne stvari.Osnovni princip novog Zakona je isklju~enje dràvine kodzalogoprimca, osim zakonom utvr|enih slu~ajeva.

Prema ZOO potrebna je sposobnost raspolaganja stvari kojase daje u zalogu (~l. 969 ZOO). Zapravo, bilo je i izuzetaka odovog principa, ali je sada u novom Zakonu zastupljen potpunosuprotan princip, gdje se to ne zahtijeva.

Zaloga na ve} zaloènoj stvari postoji u oba zakonska teksta.

Za razliku od novog Zakona, savezni ZOO je sadrào jedanvaàn institut: protezanje zaloge na druge obaveze zalogodavca(~l. 972 ZOO) ~ega nema u novom Zakonu.

Me|utim, novi Zakon ne zabranjuje da to bude predmetposebnog ugovoranja.

Poznata su rje{enja ZOO o zajedni~kom ~uvanju stvari,predaji stvari tre}em licu ili u depozit suda.

6. Savezni ZOO dozvoljava zalaganje potraìvanja, ali toveoma precizno reguli{e, posebno zahtijevaju}i da du`nik budepismeno obavije{ten o zaklju~enom ugovoru o zalozi (~l. 11. i12. Zakona).

Zlogodavac je duàn da preda zalogoprimcu ispravu o za-loènom potraìvanju (~l. 989 ZOO).

ZOO je poznavao i davanje potraìvanja iz hartija od vri-jednosti u zalogu (~l. 990 ZOO). Me|utim, strogo je vodiora~una o podjeli prava na prava na hartiju i prava iz hartije.Zbog poznatog na~ina elektronskog evidentiranja akcija i ~inje-nice da se uglavnom izdaju akcije na ime, u na{em sistemu ovojo{ nije detaljno regulisano.


22

Kod regulisanja davanja u zalogu drugih prava, ZOO (~l.995) strogo je vodio ra~una da se samo imovinski dio izautorskog, pronalaza~kog, prava na modele, ìgove i licencu, tomoè ~initi. Me|utim, ne dozvoljava zalogu na prava vezana zali~nost.

III

1. Sada imamo poseban Zakon o zalozi kao sredstvuobezbje|enja potraìvanja (,,Sl.list RCG“, br. 38/02) kao vaè}ipropis koji treba primjenjivati. Odredbe o zalozi iz saveznogZOO nijesu mogle biti stavljene van snage, ali se ne primjenjuju(~l. 1 st. 1 i ~l. 23 Zakona).

Ugovor o zalozi iz novog Zakona je subsidijarni, formalni,pismeni, registrovani ugovor, zaklju~en izme|u zalogodavca izalogoprimca, kojim zalogodavac zalaè jednu ili vi{e pokretnihstvari, koje mu ostaju u pritaànju, kao sredstvo obezbje|enjaizvr{enja neke obaveze du`nika prema povjeriocu iz osnovnogposla.

Karakteristike ovog ugovora su: subsidijarnost, formalnost,oficijelnost, neobaveznost prenosa pokretne stvari zalogoprimcui mogu}a neposredna naplativost. Zalogodavac i zalogoprimacmogu biti svako doma}e ili strano, fizi~ko ili pravno lice. Uzakonom odre|enim slu~ajevima nije neophodno svojstvo prav-nog lica da bi se steklo svojstvo stranke ovog ugovora. To moèbiti dràvni organ ili organ lokalne samouprave. Ipak, strankamora biti pravilno ozna~ena.

1a. Predmet zaloge je mnogo {iri od klasi~nog pojma pok-retnih stvari. To moè biti:

a) svaka pokretna stvar ~iji je promet dozvoljen, b) mineralii sirovine, c) prava na eksploataciju minerala i sirovina, d)

dr Nenad Novakovi}

23

neposje~eno drve}e, neobrani plodovi, nero|ena mladun~adìvotinja, e) pravo potraìvanja, nepokretnost po namjeni, f)robni legitimacioni papiri, g) materijalni dio li~nih prava, h)inventar i njegov sadràj, i) roba na lageru, j) instrumentipla}anja.

Najve}i dio vrijednosti koje su ovdje nabrojane, definisanesu na klasi~an na~in, poznat i u na{oj praksi. Me|utim, ima ipojmova koji su potpuno novi, ne samo kao predmet zaloge.Tako, pod mineralnim sirovinama podrazumijevaju se odvojenegeneri~no odre|ene stvari. Prava na eksploataciju minerala isirovina naj~e{}e su pravo koncesije, BOT i lizing. Nepokret-nost po namjeni, koja moè biti predmet samostalne zaloge (~l.9 st. 7 novog Zakona) predmet je na{eg posebnog razmatranja.

Po{to novi Zakon ima odre|ene karakteristike zakonskogteksta koji nije potpuno istovjetan sa tekstom odredbi o zaloziu ZOO, ovdje }emo poku{ati da ukaèmo na neke bitne razlike,ne pretenduju}i da smo ih sve uo~ili.

Prvo, novi Zakon pripada korpusu propisa usvojenih u CrnojGori po ugledu na prava zemalja razvijene trì{ne privrede, kojeimaju druga~iju, utvr|enu pravnu infrastrukturu. Samim tim,novi Zakon nosi odre|ena druga~ija rje{enja za niz institutazaloge. On nagla{ava ja~e institut nepovrjedivosti svojine islobodnog kretanja roba, odnosno nastoji da ukloni sve zaprekeza njihov promet na principima trì{ta. To }emo posebno vidjetikod odre|enih instituta, kao {to su: inventar, stovari{te, nag-la{eni zn~aj registracije kao deklarativnog ~ina transparentnostii dr.

Drugo, Zakon pripada kompoziciji prava u SAD, zasnova-nog na Jedinstvenom trgova~kom zakoniku, koji ima dostaspecifi~nosti i u odnosu na evropski pravni sistem, posebno udijelu procedure. Zakon nema one stroge podjele na materijalnei procesne norme iz evropskog i na{eg prava, nego su u istom


24

~lanu i norma i procedura i sankcija odre|enog instituta. No, satim smo se ve} sreli, posebno u Zakonu o privrednim dru{tvima,pa nam to nije nepoznato.

Tre}e, napu{ten je stari, klasi~ni institut pignusa i obaveznadràvina zaloène stvari od strane zalogoprimca, kao principzaloge. To vi{e nije bitan elemenat. Naprotiv, polazi se od togada }e stvar naj~e{}e ostati kod zalogodavca na priteànje iupotrebu. Pravo zaloge }e se, umjesto predajom stvari, realizo-vati upisom zaloge u odre|eni registar. U tome je i su{tinskanovost u regulisanju ovog instituta. Me|utim, ni Zakon nezanemaruje zna~aj dràvine.

Neizvr{enjem glavne obaveze zalogoprimac sti~e pravo dazaloènu stvar uzme u dràvinu i da je zadrì. U tome se vidirazlika izme|u dràvinske i bezdràvinske zaloge, a posebnozna~aj bezdràvinske – registrovane zaloge.

êtvrto, pismeni ugovor o zalozi ostao je osnovnim institu-tom nastanka zaloge, ali su kao osnovi nastanka zaloge unesenii zakon i sudska odluka.

Ugovor mora biti zaklju~en u pismenoj formi i ima sastojkeutvr|ene zakonom. Bez obzira {to to nije izri~ito propisano,ugovor treba da sadrì i osnovne podatke o potraìvanju izosnovnog posla, za koji se zaloga daje.

Peto, ru~na zaloga se registruje kod dràvnog organa, nana~in utvr|en zakonom. Ta registracija nema konstitutivan ka-rakter, a pro{iruje pojam na{eg, ranije definisanog deklarativnogkaraktera i naziva ga principom transparentnosti, {iroke mo-gu}nosti saznanja da na odre|enoj stvari postoji zaloga, {to trebada je od zna~aja za sve koji su namjeravali da ustanove zaloguna odre|enoj stvari. Ovakvo na~elo publiciteta, na izvjestanna~in, bri{e razliku izme|u zaloge i hipoteke.

[esto, i dalje je bitno da zalogodavac bude vlasnikom stvarikoja se zalaè, ali uz odstupanja da se moè zaloìti i neposto-je}a, budu}a stvar.

dr Nenad Novakovi}

25

(Na nekim mjestima u tekstu Zakona pogre{no su prevedeniodredjeni izrazi, kao na primjer, u ~lanu 3 stav 5, gdje je umjesto,,svojina“ unesen izraz ,,dràvina“).

2. Mnogi pojmovi i formulacije nijesu upodobljeni pozitiv-nom pravu. Postoji i niz druga~ijih regulisanja odre|enih poz-natih pojmova, a ima i dosta potpuno druga~ije definisanihpojmova. Ovdje }emo se najvi{e zadràti na poku{aju razja{nja-vanja tih novih definicija, pojmova i odnosa.

Nov pojam je zaloga na predmetu kupoprodaje, ~ija se cijenane ispla}uje u cjelini. U na{oj praksi je obezbje|enje sli~nihpotraìvanja ra|eno sa vi{e drugih instituta.

3. Zakon unosi jedan izuzetno vaàn princip, a to je da nijevi{e apsolutno vaè}i princip da se zaloèna stvar mora sudskimputem prodati, pa da se iz cijene namire povjerioci, ve} povje-rilac moè neposredno zadràti stvar u svojinu, kao realizacijuzaloge. Tako je ostavljeno mnogo vi{e prostora za slobodnougovaranje stranaka i po{tovanje principa raspolaganja sopstve-nom imovinom. Ovaj princip se provla~i kroz vi{e odredabanovog Zakona o zalozi i podsje}a na institut fiducije na pok-retnoj stvari.

Predmet zaloge je, po pravilu, pokretna stvar na koju zalo-godavac ima pravo svojine i kojom moè raspolagati.

Nije vi{e neophodno da predmet zaloge bude individualnoodre|ena pokretna stvar, ve} to mogu biti i generalno odre|enestvari, po vrsti, uz uslov da bude odre|ena koli~ina, odnosnobroj tih stvari. To moè biti i zbir pokretnih stvari, inventar,roba na skladi{tu i dr.

Po ve} prihva}enoj ameri~koj pravnoj doktrini, pod pokret-nom stvari se podrazumijevaju i prava, ali su u ovom zakonuipak nagla{ena prava zaloge na pravima (na pravu potraìvanjai dr. pravima). Me|utim, samo u materijalnom izrazu tih prava,


26

ne i onih vezanih za li~nost ili onih gdje je to zakonomzabranjeno.

Predmet zaloge moè biti i pokretna stvar ~ija se svojinastekne nakon zasnivanja ugovorne zaloge. To nije izri~ito re~enoza sudsku i zakonsku zalogu, ali nema ni zabrana da se i na tevrste zaloge odnosi.

Uveden je i novi pojam restriktivne zaloge, koji zna~i da seugovorom o zalozi, a kasnije upisom, utvrdi da se zaloèna stvarne moè ponovo zalagati.

Zalogodavac, prema Zakonu, moè biti i nevlasnik pokretnestvari u momentu zaklju~enja ugovora o zalozi, a to zna~i idràlac tu|e stvari koji o~ekuje da postane vlasnik te stvari.Otuda i odre|eno mije{anje pojmova ,,dràlac“ i ,,vlasnik“, kojisu u na{oj praksi jasno definisani kao posebni pravni pojmovi.

Zaloga je ostala u kategoriji zavisnih pravnih ugovora, kojiprati glavni pravni posao. Taj glavni posao nije ni~im (osimzakonskom zabranom ili nemogu}no{}u izvr{enja) ograni~en.Prema tome, zaloga se moè dati za bilo koji pravni posao ikao sredstvo obezbje|enja izvr{enja obaveze, koja ne mora bitinov~ana obaveza.

Ispo{tovan je i princip da izvr{enjem obaveze iz osnovnogposla, prestaje i pravo zaloge, kao zavisni pravni posao, kojiprati osnovni posao.

U novom Zakonu srije}emo se i sa jednim, u na{em dosa-da{njem pravu nepoznatim, na~inom prestanka zaloge. To jeslu~aj kada je zaloga stavljena na inventar kao vrstu stvari, kojipripada vlasniku radnje u kojoj se takvim inventarom redovnotrguje. Ovdje je napravljena jedna, zapravo labava veza zalogesa svojstvom li~nosti zalogodavca i njegovom profesijom: akoon, koji je stavio zalogu na robu kojom stalno trguje, prodatakvu robu, kupac te robe, inventara, kupuje tu robu, inventar,neoptere}enu zalogom.

dr Nenad Novakovi}

27

Ovdje vidimo tako|e i vezu zaloge sa prometom zaloènestvari (koja je ostala kod zalogodavca) i instituta sticanja svo-jine, odnosno dràvine na toj stvari, regulisane na potpunodruga~iji na~in od dosada{njeg regulisanja u na{em pravu. Ovarazlika je i logi~na, jer ne moè biti istovjetna situacija kodzaloge gdje se stvar predaje zalogoprimcu i zaloge gdje ta stvarostaje kod zalogodavca. O~igledno je da zaloèna stvar moèbiti u pravnom prometu (promjena svojine) i fakti~kom prometu(promjena dràvine), a da tu stvar prati, kao teret, zaloga u svimtim kretanjima. U ovom zadnjem slu~aju, pojam zaloge se vi{epribliàva pojmu hipoteke ili pojmu ,,zastave iz CrnogorskogOp{teg imovinskog zakonika“, jer, slikovito re~eno ,,zastava“ostaje na zaloènoj stvari, bez obzira {to je ta stvar promijenilavlasnika, odnosno dràoca, naravno ukoliko se ne radi o tomeda je, na osnovu izri~ite odredbe Zakona, uga{ena.

4. I po novom Zakonu, prioritet ima, ranije registrovanazaloga (prior tempore potior iure). Prioritet moè biti promije-njen ugovorom.

Dràvina stvari ima odre|ene prednosti u institutu zaloge.Tako, dràvinska ugovorna zaloga ima prioritet nad bilo kojomdrugom ugovornom zalogom na istoj stvari, koja je data odistog zalogodavca, ali pod uslovom da je registrovana i da je otome u pismenoj formi obavije{ten raniji zalogoprimac. To seposebno vidi iz definicije pojma ,,perfektuirane zaloge“.

5. Na izvjestan na~in je nova i odredba da se zaloèna stvarprenosi sa prenosom obezbije|enog potraìvanja. Prema tome,odnos zalo`nog du`nika i zalo`nog povjerioca iz vremena zak-lju~enja ugovora o zalozi, kao li~ni odnos se gubi (osim onogizuzetka kod inventara), a zaloga dobija ve}i zna~aj realnogobezbje|enja nego {to ga je imala u odredbama saveznog ZOO.Zaloga prati obavezu, bez obzira na svojstvo i li~nost povjeri-oca: ona se gasi kada se ugasi osnovna obaveza.


28

6. Bez obzira na dosada{nja obja{njenja nekih institutazaloge iz novog Zakona o zalozi, smatramo da nije suvi{nozadr`ati se jo{ na nekim pojmovima i pravnim konstrukcijamakoje se stvarno ili prividno razlikuju od rje{enja u ZOO. Tu,na prvom mjestu spadaju definicije odre|enih izraza iz ~lana 2Zakona. Nagla{avamo da ne}emo komentarisati one izraze kojesmatramo nespornim u odnosu na njihovo zna~enje u saveznomZOO.

1) U pojmu ,,instrumenti“, srije}emo se sa naj{ire shva-}enim pojmom ,,prenosivi dokumenti“, u koje spadajukako hartije od vrijednosti i asignaciona dokumenta, takoi transportna dokumenta, pa ~ak i obi~ne potvrde o duguili nov~ane i robne uputnice.

2) Pojam ,,inventar“ veoma je {iroko definisan. Ako jeimovina skup prava i obaveza jednog subjekta, pa po{tosu i prava i obaveze predmet prometa ili zakupa, ispadada bi se pod inventarom mogla svrstati sva imovinaodre|enog subjekta. Me|utim, zakonodavac nije ba{ takomislio. On je ovdje regulisao one djelove imovine ~ijomse prodajom ili zakupom vlasnik bavi kao svojom redov-nom djelatno{}u. Kada se tako shvati, onda je sve mnogorazumljivije. Me|utim, pod istom ta~kom, ipak nije do-voljno jasan pojam ,,teku}i rad“, kao dio inventara.Veoma je te{ko objasniti i podvesti teku}i rad pod poj-mom inventar ili pod pojmom robe na lageru ili stova-ri{tu.

Ako se radi o zalo`enom inventaru dovoljan je opis toginventara, na osnovu koga se mogu odrediti djelovi ielementi inventara. Ugovorna zaloga se pro{iruje na svedjelove i elemente inventara, bez obzira da li su bili usvojini zalogodavca u vrijeme zasnivanja ugovorne za-loge ili su kasnije pribavljeni.

dr Nenad Novakovi}

29

Zakonom se posebno èli naglasiti da je pravo zaloge,koje je upisano na osnovu zakona, sveobuhvatno, te dase odnosi i na druga prava drugih lica – nevlasnika stvari,kao {to su: pravo upotrebe, pravo zakupa i sl. Re~eno je~ak i to da, ako je zaloga data na stvari datoj u lizingtre}em licu, i ta zaloga vaì. Drugim rije~ima, vlasnikmoè dati u zalogu svaku stvar, i ne samo stvar, na kojojima svojinu. To zna~i odstupanje od na~ela specijalnosti.

Postoji i odredba o jednom specifi~nom obliku konstitu-isanja zaloge na prodatoj a nepla}enoj ili prete`no nep-la}enoj stvari, koja se, nepla}ena prenosi kupcu.

3) Izraz ,,konstituisanje“, ipak nije ,,izvr{nost“ u klasi~nomzna~enju, ve} zna~i uspostavljanje prava zaloge na lega-lan na~in, zaklju~enje ugovora ili dono{enja odluke, takoda se zaloga moè ,,perfektuirati“.

4) U smislu ovog Zakona,“ licem“ se smatra i organ lokalnesamouprave. To zahtijeva da se pojam ,,lice“ tuma~irestriktivno, samo u smislu ovog Zakona.

5) Najvi{e nedoumica moè izazvati shvatanje pojma ,,ne-pokretnost po namjeni“ u smislu ovog Zakona, jer je tajpojam poznat u na{em pravu, ali u drugim zna~enjima.Ovdje se vi{e ne radi o dilemama definisanja pod ovimpojmom brodova i vazduhoplova, ve} o ugra|enim stva-rima. Dilema nastaje najvi{e zato {to nije nagla{eno kadase pravo, kao pravo zaloge na nepokretnosti po namjeni,moè konstituisati. Mo`da bi se ovo moglo objasnitipravnim pojmovima ,,pripadak“ ili ,,prira{taj“, ali sadosta {irokim tuma~njem. Mi u na{em pravu nijesmoimali nepokretnost po namjeni kao pravni izraz za ug-ra|enu stvar. Ako prava na takvoj nepokretnoj stvari(koja je nepokretnost po namjeni) nastaju u skladu saZakonom kojim se ure|uju prava na nepokretnostima,onda je to nepokretnost (ta~ka 1). Me|utim, ta~ka 2 daje


30

ne{to jasnije tuma~enje, koje bi se moglo shvatiti da seradi o slu~aju kada se pokretne stvari kasnije ugrade uneku nepokretnost. Naknada }e se platiti za slu~aj (samo)prekomjernog o{te}enja, a prekomjerno o{te{}enje nepo-kretnosti }e se cijeniti od slu~aja do slu~aja.

6) Uobi~ajeni tok poslovanja, kao zakonski pojam, obuhva-ta kupovinu djelova inventara, kao sastavni dio uobi~aje-nog poslovanja prodavca, a kada kupac sti~e pravo svo-jine neoptere}eno ugovornom zalogom, bez obzira {to jezaloga tih stvari perfektuirana i bez obzira {to je kupacimao saznanje o toj zalozi.

7) Prodavac koji se obi~no bavi prodajom one vrste inven-tara koju kupac nabavlja (uz uslov nepovezanosti i sav-jesnosti), mo`e je prodati stvarno neoptere}enu zalogom.To zna~i da, ako kupac kupi od njega inventar, smatra}ese da je kupio robu neoptere}enu zalogom.

8) Definisan je i pojam ,,uobi~ajeni tok poslovanja“. Akoje u uobi~ajenom toku poslovanja do{lo do kupovineinventara, kupac sti~e pravo svojine neoptere}eno ugo-vornom zalogom, ~ak i ako je zaloga perfektuirana i akoje kupac znao za tu zalogu.

9) Skupna prodaja inventara ne smatra se uobi~ajenim to-kom poslovanja, a pod skupnom prodajom inventarapodrazumijeva se svaki prenos ve}eg dijela iste vrsteinventara privrednog subjekta ili inventara koji postojina odre|enoj lokaciji na kojoj posluje taj privredni sub-jekat. Drugim rije~ima, pravi se razlika izme|u prodavcakoji se prodajom inventara bavi kao redovnom djelat-no{}u i onoga koji se takvom prodajom ne bavi, ve} muinventar slu`i kao sredstvo za rad.

7. U novom Zakonu se srije}emo i sa pojmom ,,perfektui-ranje“, kao izrazom na~ela publiciteta i pojmom ,,konstituisa-

dr Nenad Novakovi}

31

nje“, kao sa dva razli~ita pojma. Konstituisanje je uslov zaperfektuiranje, ali ipak nedovoljan. Potrebno je jo{ da prijavazaloge bude registrovana ili da je zalogoprimac primio stvar udràvinu, da bi perfektuiranje bilo potpuno.

To je, o~igledno, najve}i stepen sigurnosti zaloge. Me|utim,ova dva zadnja uslova su ipak, dva razli~ita stepena realnostiza sigurnost povjerioca. Mi tek treba da se u praksi izborimoda isti zna~aj ima ,,registracija zaloge u skladu sa zakonom“ i,,dràvina zaloène stvari“, jer je, bar za sada, dràvina mnogosigurnije sredstvo obezbje|enja.

8. Defini{u}i ,,pokretnu stvar“ da je to ,,sve {to moè bitipredmet svojine bilo da se radi o materijalnim iili nematerijal-nim stvarima, izuzev nepokretnosti“, zakonodavac potvr|ujestav anglo-saksonske doktrine da su i prava pokretne stvari.

9. ,,Potraìvanje je pravo na naplatu nov~anog iznosa“(pogre{no je upotrijebljen izraz ,,obaveza“ umjesto ,,potraìva-nje“), jer se, po pravilu, obaveza duguje a ne potraùje. Saovolikim isklju~enjima potraìvanje je dosta ograni~eno.

10. Sigurno je da }e nam trebati dosta vremena da prihva-timo pravo svojine, imovinu, prihode, ugovoreno pravo, inven-tar i jo{ neke pravne kategorije kako ih Zakon defini{e odpojmova tih kategorija u do sada vaè}em pravu.

11. Jo{ jednom nagla{avamo da, bez obzira, {to se svakazaloga, u smislu ovog Zakona, zasniva pismenim ugovorom,postoji i zakonom posebno definisani pojam ugovorne zaloge:ona daje pravo zalogoprimcu da zaloènu pokretnu imovinuzalogodavca preuzme u dràvinu u cilju namirenja obezbi-je|enog potraìvanja.


32

12. Zaloga na predmetu kupoprodaje je u stvariobezbje|enje robnog kredita sa stvari koja se kupuje sredstvimatog kredita. Mogla je biti i do sada konstituisana, ali nije bilaposebno zakonom regulisana.

IV

1. Po pravilu, po novom Zakonu, zaloga se obavezno regi-struje uno{enjem odre|enih podataka u zvani~ni registar.Registrovanje se smatra obavljenim kada se registrudostavi prijava zaloge.

2. Prijava zaloge je valjana kada sadrì odre|ene elementekoji su u Zakonu pobrojani.

I ovdje je nagla{eno da je osnovna svrha prijave zalogeobavje{tenje tre}eg lica o postojanju ili mogu}em postojanjuzalo`nog prava na imovini zalogodavca. Nije nagla{eno da ovajupis ima konstitutivan karakter, odnosno nema taj karakter, ve}ima odre|eni oblik deklarativnog karaktera: obavje{tenje tre}ihlica. Me|utim, ako zainteresovanim licima ono {to je upisanonije dovoljno, pa im je potrebno dodatno informisanje – tedodatne informacije mogu dobiti uvidom u dokumentaciju re-gistra.

Prijava zaloge vaì 3 godine nakon datuma registracije.Moè biti produèna na zahtjev zalogoprimca, ali samo za jo{jedan rok od 3 godine. Po isteku ovog drugog roka, zalogapostaje neperfektuirana, ako nije postala perfektuirana prelas-kom predmeta zaloge u dràvinu zalogoprimca.

3. Va`no je naglasiti da se registar vodi na jednom mjestuu Republici, da ga osniva Vlada RCG, da se blièpropisuje posebnim republi~kim propisom i da je dostu-pan javnosti, da se upis u registar pla}a i da }e to bitimodernizovan postupak upisivanja.

dr Nenad Novakovi}

33

V

1. Prestanak ugovorne registracije posebno je utvr|en za-konom. Zaloga prestaje ispunjenjem obaveze iz osnov-nog posla za ~ije izvr{enje je data. Prijavu za prestanakzaloge podnosi zalogoprimac, ako to ne u~ini blagovre-meno, odgovoran je za {tetu zalogodavcu.

2. Zakon nagla{ava da ugovorna zaloga prestaje:

a) kada se zalogodavac i zalogoprimac o tome dogovore,

b) kada obezbije|eno potraìvanje bude namireno,

c) kada tre}e lice stekne pravo na zaloènu stvar, u slu~aje-vima kada se po ovom Zakonu zaloga bri{e (~l. 13. st.2.),

d) kada zaloèna stvar bude ponovo pre{la u dràvinutre}eg lica (~l. 20). To je slu~aj kada zalogodavac neispuni obavezu, pa zalogoprimac stekne pravo da stupiu dràvinu stvari.

3. Sudska za{tita zaloge predvi|ena je ~lanom 20 Zakona.To je slu~aj kada zalogoprimac odlu~i da pokrene postupak predsudom, predlogom za dono{enje rje{enja o izvr{enju, na osnovukoga }e zaloèna stvar biti oduzeta od zalogodavca i predatazalogoprimcu.

Protiv rje{enja suda nije dozvoljen prigovor.

Ugovor o zalozi ima snagu izvr{ne isprave. Zakonom jerazra|en i sudski postupak povodom ovog predloga. A u Zakonuje predvi|en, u ~lanu 21 i postupak protiv vodioca registra, zaslu~aj njegovog nepostupanja po zakonu.

O zalozi u smislu novog Zakona moè se i vi{e re}i, i nadrugi na~in i sa druga~ijim prilazom.


34

Ovdje nije obra|en postupak upisa zaloge, jer je to predmetnovog regulisanja.

Ovaj rad je samo podsticaj da se o bezdr`avinskoj zalozi,regulisanoj novim Zakonom u Crnoj Gori, jo{ raspravlja radinjegove {to uspje{nije primjene.

dr Nenad Novakovi}

35

Dragana \uranovi},sudija Vi{eg suda u Podgorici

OBEZBJE\ENJE POTRA@IVANJA NA

OSNOVU SPORAZUMA PRED

SUDOM NA POKRETNIM I

NEPOKRETNIM STVARIMA

Obezbje|enje potraìvanja na pokretnim i nepokretnim stva-rima na osnovu sporazuma stranaka, predmet je kako vaè}egZakona o izvr{nom postupku, tako i Zakona o obligacionimodnosima u odredbama o zalozi, odnosno sada i Zakona o zalozikao sredstvu obezbje|enja potraìvanja (,,Sl.list RCG“, br.38/02), te Zakona o fuducijarnom prenosu prava svojine (,,Sl.List RCG“, br. 23/96), kao i Zakona o osnovnim svojin-skopravnim odnosima kada se govori o hipoteci kao najsigur-nijem na~inu obezbje|enja potraìvanja. To zna~i da po ovompitanju postoji raznolika za{tita u sistemu.

Me|utim, sam postupak realizacije obezbje|enja potraìva-nja je razli~ito regulisan zavisno od toga da li je zaklju~en uvansudskom ili postupku pred sudom, a uporednopravno i predjavnim bilje`nikom (notarom). Uvo|enje ovog instituta predstojii u Crnoj Gori.

Sada{nji savezni Zakon o izvr{nom postupku, ovu proble-matiku reguli{e u odredbama ~l. 232 - 237. U su{tini, preuzetesu odredbe noveliranog ZIP-a iz 1990. godine.

S obzirom na aktuelnost ove problematike uslovljene izmje-nama dru{tvenih odnosa (zaloga je nezaobilazni institut trì{neprivrede) pojavljuje se kao aktuelan zahtjev za dopunu i izmjenupostoje}ih odredbi, a {to je i u~injeno Predlogom novog ZIP-a,

36

kao republi~kog zakona, koji predlaè radna grupa u okvirureforme postoje}ih procesnih zakona iz oblasti pravosu|ja. Pod-sjetimo se da zaloga nije mogla biti zasnovana na dru{tvenojsvojini, odnosno samo je izuzetno mogla biti zasnovana napokretnim stvarima (~l. 967 ZOO).

Predloène izmjene i dopune u postupku obezbje|enja uformi sporazuma pred sudom inspirisane su rje{enjima sa-drànim u Ovr{nom zakonu Hrvatske iz 1996. godine, radi ~ega}emo se osvrnuti na ta rje{enja jer su ne{to sveobuhvatnija, akompatibilna su sa na{im sistemom obezbje|enja potraìvanjai mogu se ugraditi kroz ugovornu praksu.

Taksativnim nabrajanjem {to sadrì i obuhvata predlog zaobezbje|enje potraìvanja {iri se predmet obezbje|enja i to vi{enijesu samo pokretne i nepokretne stvari, ve} i ra~uni kodbanaka, {tedni ulozi i druga imovinska prava, hartije od vrijed-nosti, akcije i udjeli u privrednim dru{tvima, dakle, sve ono {toje i ina~e predmet realnog obezbje|enja. Po{to je nekolikogodina ranije donijet Zakon o javnim bilje`nicima, istu pravnusnagu kao i sporazum pred sudom o zasnivanju zaloge napokretnim i nepokretnim stvarima i ostaloj imovini du`nika, imai sporazum zaklju~en pred javnim bilje`nikom. NovelomOvr{nog zakona iz 1999. godine kao predmet obezbje|enja,pored odre|enih potraìvanja u momentu zasnivanja zaloge,postaju i odrediva potraìvanja. Dovoljno je da se nazna~iokvirni iznos budu}eg potraìvanja, koje moè nastati iz konk-retnog pravnog odnosa – naj~e{}e ugovora o zajmu ili ugovorao kreditu. To moè biti neka {teta ili kamata zbog docnje. Takvorje{enje nije posebna novina u pravnom sistemu jer ga poznajei Zakon o obligacionim odnosima u odredbama ~l. 971 i 972koji se odnose na budu}a i uslovna potraìvanja, odnosno drugapotraìvanja koja mogu nastati iz konkretnog ugovornog odno-sa. Izri~ito je takvo rje{enje sadràno i u ~l. 4 st. 3 Zakona ozalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja, kojim je propi-

Dragana \uranovi}

37

sano da obezbije|eno potraìvanje moè biti odre|eno ili odre-divo, te da obezbije|eno potraìvanje ne mora da postoji utrenutku kada zalogodavac zasniva ugovornu zalogu. Takvorje{enje nije smetnja ni za zaklju~enje sporazuma pred sudomo ustanovljavanju zaloge, bez obzira {to ono ima snagu izvr{nognaslova.

U postupku obezbje|enja stranke se adekvatnije ozna~avajukao predlaga~ obezbje|enja (osoba koja pokre}e postupak obez-bje|enja svog potraìvanja) i to se odnosi i na subjekte kojizaklju~uju sporazum o obezbje|enju. Zalogodavac se ozna~avakao protivnik obezbje|enja, a to moè biti ne samo du`nik na~ijim se stvarima zasniva sporazumno zalo`no pravo, ve} i tre}elice. I njegova izjava postaje sastavni dio sudskog, odnosnojavnobilje`ni~kog sporazuma. Bez obzira o kom obliku obez-bje|enja se radi (prethodna mjera, privremena mjera ili spora-zum stranaka), predmet obezbje|enja, kako je ve} re~eno, mogubiti sve stvari i prava, koja mogu biti predmet izvr{enja, zbog~ega se obezbje|enje, za slu~aj docnje sa isplatom, realizujeonim izvr{nim radnjama koje su u postupku prinudnog izvr{enjapravni osnov za unov~enje predmeta izvr{enja. Osim pokretnihi nepokretnih stvari predmet obezbje|enja su i potraìvanjaprotivnika osiguranja, na njegovim primanjima, ra~unu kodbanke ili {tednoj knjiìci, na drugim imovinskim odnosno ma-terijalnim pravima, hartijama od vrijednosti, akcijama i udjeluu privrednim dru{tvima. Postupak se pokre}e predlogom jedneili obije stranke radi odre|ivanja ro~i{ta, a sud je po tompredlogu duàn da odredi ro~i{te na kome }e zapisni~ki utvrditisporazum stranaka o postojanju potraìvanja, vremenu dospi-je}a, te saglasnost o radnjama kojima }e se obezbijediti pot-raìvanja. Novina je mogu}nost da stranke u sporazumu odredei vrijednost predmeta osiguranja koje }e biti osnov za vrijednostpredmeta izvr{enja, radi njegovog unov~avanja. Potpisani zapis-nik ima snagu sudskog poravnanja, ~ime se izbjegava dugi


38

sudski parni~ni postupak u pore|enju sa vansudskim ugovornimzalo`nim pravom. Na temelju zapisnika se moè traìti izvr{enjene samo na imovini na kojoj je ste~eno zalo`no pravo, ve} i nadrugom dijelu imovine na kome se izvr{enje moè sprovesti.Na temelju ovakvog sporazuma sud rje{enjem odre|uje mjeruizvr{enja kojom se sti~e zalo`no pravo na predmetu izvr{enja iduàn je po slu`benoj du`nosti da je sprovede. To rje{enje imava`nost re{anja o izvr{enju. Radi provo|enja obezbje|enja sti-canjem zalo`nog prava sud raspisuje oglas osim na nekretnina-ma upisanim u zemlji{ne knjige i to oglas u dnevnim novinama.Izvr{ni Zakon Republike Hrvatske uvodi i sudsko dobrovoljnoobezbje|enje sticanjem zalo`nog prava na nekretninama drugihosoba, koja se pozivaju na ro~i{te i potpisuju zapisnik, a rok zapredlog ne postoji, ve} je isklju~ivo uslovljen dospjelo{}u pot-raìvanja.

Kada se sporazum o zasnivanju zalo`nog prava zaklju~ujepred javnim bilje`nikom, on spise dostavlja sudu radi uno{enjau sudski upisnik zalo`nog prava. Prije dono{enja ovog zakonabilo bi dragocjeno pratiti sudsku praksu i iskustva sudija kojisu radili na ovoj materiji.

Izloèna rje{enja u bitnom su predvi|ena i predlogom ZIP-aRCG sa izvjesnim odstupanjima koja su po na{em mi{ljenjumogla biti izbjegnuta (npr. da i tre}e lice moè biti zalogodavactj. pristupiti sporazumu kao zalo`ni du`nik).

S obzirom da i Zakon o zalozi kao sredstvu obezbje|enjapotraìvanja u naj{irem obimu odre|uje predmet zaloge, ~ak iu odnosu na zamjenjljive i potro{ne stvari, pravni institut spo-razuma o zasnivanju zaloge na pokretnim stvarima pred sudomtreba preispitati i polaze}i od odredaba tog zakona, posebno {toje u pitanju druga~iji koncepcijski pristup. Postavlja se pitanjeopravdanosti postojanja u pravnom sistemu instituta obez-bje|enja sa istom svrhom, a proisteklim iz razli~itih pravnihtradicija - kontinentalne i anglosaksonske. Na ovoj drugoj zas-

Dragana \uranovi}

39

novan je Zakon o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja.Bitna razlika je prije svega u pojednostavljenoj formi zasnivanjazaloge, jer je za njenu punova`nost dovoljan pismeni ugovor,koji stranke mogu, a ne moraju ovjeriti kod suda (~l. 6 st. 4Zakona o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja). Mo-mentom neispunjenja obaveze zalogoprimac ima pravo da stupiu dràvinu zaloène stvari (do tada je ona bezdràvinska), asudu se obra}a samo radi dono{enja rje{enja o izvr{enju naosnovu kojeg }e zaloèna stvar biti oduzeta i predata zalogop-rimcu, napu{teno je na~elo oficijelnosti prilikom prodaje stvarii {to je najbitnije, ne mora da pristupi javnoj prodaji zaloènestvari, ako to ekonomski nije opravdano (npr. nepovoljna trì{nacijena), ve} moè dati stvar u zakup i iz prihoda se namirivati,a pod odre|enim uslovima moè i sam otkupiti zaloènu stvarna javnom nadmetanju ili je preuzeti u svojinu (~l. 20 st. 2, 3,10, 15 i 16 Zakona o zalozi kao sredstvu obezbje|enja pot-raìvanja). Zalogoprimac postupa po standardu ekonomske op-ravdanosti, {to je mnogo elasti~nije rje{enje u odnosu na sudskuprodaju kod koje se normira na~in sniàvanja cijene ako prvaprodaja ne uspije.

Kao zalo`no pravo na tu|oj nepokretnoj stvari hipoteka jenaj~e{}i i najsigurniji oblik obezbje|enja potraìvanja. Ustano-vljena radi povjerilaca koji sve ~e{}e dolaze u situaciju da nemogu naplatiti svoja potraìvanja, a neuredno pla}anje dovodido poreme}aja ukupnih privrednih tokova, hipoteka, je do sadanaj~e{}e kori{}ena u na{oj praksi, zbog ~ega }emo se ne{todetaljnije zadràti na op{tim karakteristikama ovog instituta.

Na osnovu hipoteke hipotekarni povjerilac moè u slu~ajuda du`nik ne ispuni svoju nov~anu obavezu da naplati svojapotraìvanja iz vrijednosti zaloène stvari. Nepokretna stvar jeoptere}ena ovim pravom. Hipoteka je odredjena u Zakonu oosnovnim svojinskopravnim odnosima (~l. 63 – 69). Tako|e semoè zasnovati u formi sporazuma pred sudom po odredbama


40

Zakona o izvr{nom postupku. Da bi se hipoteka stekla nepo-hodno je da je du`nik upisan u javnoj knjizi. U na{em pozitiv-nom pravu to je katastar nepokretnosti koji se vodi po zem-lji{no-knji`nim principima u skladu sa Zakonom o dràvnompremjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima (,,Sl.listRCG“, br. 55/2000). Pravni posao koji se obezbje|uje hipote-kom je naj~e{}e zajam ili kredit. U sporazumu o hipoteci morase ozna~iti i iznos potraìvanja koji se hipotekom obezbje|ujekao i opis zemlji{no-knji`nog tijela (jedna ili vi{e nekretnina,odnosno kat. parcela vlasnika u kat.op{tini na kojoj se hipotekakonstitui{e).

Kod hipoteke vaì princip nedjeljivosti. Zaloèna nepokret-nost obezbje|uje potraìvanje u cjelini, bez obzira na kasnijupodjelu nepokretnosti. Me|utim, u uporednom pravu i pravnojteoriji se zagovara napu{tanje ovog na~ela nakon prete`ne ot-plate duga, tako da nepla}enu razliku pokriva srazmjerni dionepokretnosti. Hipoteka se moè zasnovati i na vi{e nepokret-nosti - zajedni~ka hipoteka (kad je vrijednost jedne nepokret-nosti manja od nov~anog potraìvanja koje se obezbje|uje hi-potekom). Hipotekarni povjerilac moè zasnovati hipoteku napostoje}oj hipoteci u korist tre}eg lica bez pristanka hipotekar-nog du`nika (nadhipoteka).

Hipotekarni povjerilac ima pravo da iz nepokretnosti nakojoj je stekao hipoteku naplati svoja potraìvanja. To je javnaprodaja, ali prije nje mora sudskom presudom dokazati posto-janje svog potraìvanja, ako nije u pitanju zaklju~enje sporazu-ma o sticanju zaloge (hipoteke) pred sudom. U ovom slu~ajunepotrebna je hipotekarna tu`ba, jer sporazum ima snaguizvr{ne isprave. Upisom hipoteke dolazi do izraàja njena stvar-nopravna priroda. Na taj na~in ona ima apsolutno dejstvo, tj.djeluje prema svima. Vlasnik stvari na kojoj je konstituisanahipoteka, bez obzira da li je on du`nik, mora trpjeti da sepovjerilac naplati iz tog dobra. I u slu~aju ste~aja povjerilac

Dragana \uranovi}

41

potraìvanje obezbije|eno hipotekom namiruje iz vrijednostinepokretnosti na kojoj je hipoteka konstituisana.

Predmet hipoteke ne mogu biti nepokretnosti koje se nenalaze u prometu, odnosno koje nijesu stvari u gra|anskoprav-nom smislu (putevi, parkovi, mora, jezera, rudna blaga i prirod-na bogatstva). U principu subjekti hipoteke mogu biti i stranalica, jer oni mogu biti i subjekti obligacionih odnosa pa time isvoja potraìvanja obezbijediti hipotekom. U mjeri u kojojmogu biti vlasnici nekretnina, mogu se pojaviti kao hipotekarnidu`nici.

Bez obzira da li je osnov hipoteke pravni posao, odnosnosporazum pred sudom ili sudska odluka, ona se sti~e upisom ujavne knjige. Na~in sticanja je upis u javne knjige, a osnovsticanja je neki pravni posao. Upis u javne knjige ima konsti-tutivni karakter pri ~emu pravni osnov potreban za nastanakhipoteke ne moè biti isti sa osnovom iz koga je nastalopotraìvanje koje se obezbje|uje hipotekom.

Ugovor o hipoteci nije ure|en zakonom. Realno upis hipo-teke sa konstitutivnim dejstvom nije mogu} bez pisanog doku-menta o njenom zasnivanju. To indirektno proizilazi iz odredbe~l. 64 st. 1 Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosimakojim je propisano da se na osnovu pravnog posla ili sudskeodluke hipoteka sti~e upisom u javnu knjigu ili na drugi odgo-varaju}i na~in odre|en zakonom. Taj drugi odgovaraju}i na~inupravo predstavlja sporazum zaklju~en pred sudom o zasnivanjuzaloge na nepokretnosti.

Hipoteka ima teretni karakter, jer hipotekarni povjerilac vr{i~inidbu prema du`niku o~ekuju}i od njega protiv~inidbu. Ov-la{}enja hipotekarnog povjerioca su: pravo namirenja, prven-stva, sledovanja i prava u slu~aju smanjenja vrijednosti hipoteke.De lege ferenda, obaveze hipotekarnog du`nika i njegov pravnipoloàj treba na~elno regulisati, a dispozitivnim normama regu-


42

lisati pravo na nepokretnim stvarima. U reformi hipotekarnogzakonodavstva zagovara se dopu{tenost svojinske hipoteke, kojuprati ustanovljenje fiksnog ranga zaloge, zatim odstupanje odna~ela nedjeljivosti zaloge, kao i stvoriti prostor za izdavanjehipotekarnih hartija od vrijednosti. Na taj na~in hipotekovanenepokretnosti ne bi predstavljale ,,mrtvi kapital“.

[to se ti~e svojinske hipoteke, teorija je mi{ljenja da je trebaprihvatiti zbog njene ekonomske opravdanosti i interesa poten-cijalnog hipotekarnog du`nika. Naime, njome vlasnik hipoteko-vane nepokretnosti pro{iruje pravo svojine, odnosno mogu}nostuslovnog raspolaganja svojinom. Ova vrsta hipoteke obi~no sekoristi za dobijanje kredita. Njema~ko pravo, koje poznaje ovajpravni institut, omogu}ava vlasniku nepokretnosti da upi{e hi-poteku na svojoj nepokretnosti u svoju korist za odre|eni iznosduga koji jo{ nije nastao i na osnovu takvog upisa izdaje muse hipotekarno pismo u kome se taj dug konstatuje. Ovaj dugse moè prenijeti na svoje kreditore, kao obezbje|enje, tako dakreditori postaju hipotekarni povjerioci. Isplata duga ne dovodido brisanja hipoteke i ona prelazi na vlasnika i ne postojinamirenje u rangu, kao u na{em pravu.

Sporazum o zasnivanju hipoteke pred sudom po pravilimaizvr{nog postupka o obezbje|enju potraìvanja, na{e pravo poz-naje od 1990. godine. Sporazum ima snagu izvr{nog naslova,zbog ~ega se potraìvanje moè realizovati iz hipotekovanenepokretnosti, kao {to je ve} re~eno bez vo|enja parni~nogpostupka. To je velika prednost, s obzirom na duìnu trajanjaparni~nog postupka. Taj postupak zamjenjuje sporazum, odnos-no poravnanje pred sudom na osnovu koga sud po slu`benojdu`nosti donosi rje{enje o sprovo|enju uknji`be zalo`nog pravana nepokretnosti. Daljim reformisanjem ove vrste hipoteke,odnosno uvo|enjem instituta javnog bilje`nika, ostavlja se pro-stor njenog zasnivanja umjesto kod suda ili paralelno sa timpostupkom, i kod javnog bilje`nika. To u na~elu treba da se

Dragana \uranovi}

43

odnosi i na zasnivanje zaloge na pokretnim stvarima, ali u tompravcu dileme stvara novodonijeti Zakon o zalozi kao sredstvuobezbje|enja potraìvanja koji se koncepcijski razlikuje od na-vedenih odredbi, o ~emu }e posebno biti rije~i. Bitno je da i ujednom i u drugom slu~aju poloàj du`nika ne bi bio ugroèn,a parni~ni postupak bi se vodio samo u slu~aju spora o puno-va`nosti potraìvanja ili hipoteke. U slu~aju vo|enja parnicezastalo bi se sa izvr{nim postupkom.

Kona~no, reformisanje istituta hipoteke je zahtjev funkcio-nisanja kreditnog sistema i trì{ne privrede, ta praksa treba dada svoje vi|enje i eventualno predloì jedinstvena zakonskarje{enja u pogledu obezbje|enja potraìvanja, a posebno dadozvoli uvo|enje svojinske hipoteke.

Treba ukazati i na mogu}nost u na{em pravnom sistemuobezbje|enja potraìvanja putem ugovora o fiducijarnom pre-nosu svojine. To reguli{e Zakon o fidurcijarnom prenosu pravasvojine iz 1996. godine. Radi se o ugovoru koji shodno ~l.1Zakona zahtijeva pismenu formu i mora biti ovjeren kod suda.Ovim ugovorom obezbje|uje se kako budu}a tako i uslovnaobeveza, a njime se garantuju i druge obaveze koje bi nastaleposlije zaklju~enja ovog ugovora. Ugovor ne smije sadràtiodredbe da }e stvari koje su predmet ovog ugovora definitivnopre}i u svojinu povjerioca ako njegovo potraìvanje ne budenamireno o dospjelosti kao i odredbe o pravu kori{}enja fidu-cijom obuhva}ene stvari. Ugovaranje ovakvog prava svojinemoè se izvr{iti osam dana od nastanka potraìvanja, a stvarimogu biti taksativno nabrojane, pri ~emu se fiducija odnosi nacijelu stvar kao i na robni lager (ma{ine i dr). Pri tome se morautvrditi i vrijednost robe na lageru, a ugovorom se moè pred-vidjeti i da se stvar zajedni~ki ~uva od strana ugovornica, amoè biti povjerena i tre}em licu na ~uvanje. Ovaj ugovor seupisuje u javni registar osam dana od zaklju~enja, a prijava zaupis mora biti potpisana od obije strane. Ako se upis ne izvr{i


44

u roku od osam dana ugovor je ni{tav. Postavlja se pitanjeopravdanosti odredbe o ni{tavosti ugovora kada je u pitanjunepokretnost, jer se fiducijarni prenos konstitui{e sa dejstvomprema tre}im licima i upisom u javne knjige o evidenciji pravana nepokretnostima. Registar je, ina~e, javan, a upis sadrì opisosobenih znakova optere}ene stvari i vrstu i broj stvari, kadasu u pitanju pokretne stvari. Pravo svojine povjerioca prestajekad prestane potraìvanje ~ije je ispunjenje bilo obezbije|enoili se povjerilac odrekne pismenom izjavom za pokretne, a zanepokretne stvari izjavom kod organa koji vodi katastar nepo-kretnosti.

Prednost ovog oblika obezbje|enja u odnosu na klasi~nuzalogu i hipoteku je {to na~elo publiciteta koje se obezbje|ujeregistracijom, elimini{e kao uslov predaju pokretnih stvari uposjed zalo`nog povjerioca, posebno {to prodaju kako pokretnihtako i nepokretnih stvari vr{i sam povjerilac. Time se napu{tana~elo oficijelnosti na kome se zasniva sporazum o zasnivanjuzaloge pred sudom kako na pokretnoj tako i na nepokretnojstvari. Povjerila~ku prodaju detaljno reguli{e Zakon o zalozi kaosredstvu obezbje|enja potraìvanja. Prodaja stvari i po Zakonuo fiducijarnom prenosu prava svojine kao i po Zakonu o zalozikao sredstvu obezbje|enja potraìvanja mora da se obavi uskladu sa postoje}im trgova~kim obi~ajima i po standardu ra-zumne, odnosno ekonomske opravdanosti. Ovaj standard uspo-stavlja potrebnu ravnoteù interesa zalo`nog povjerioca i za-lo`nog du`nika zbog ~ega je o~igledna njegova prednost uodnosu na prodaju zaloène stvari u postupku pred sudom.

Kod klasi~ne zaloge i zaloge na pokretnim stvarima koja sezaklju~uje zaklju~enjem sporazuma pred sudom, predaja stvarije neophodan uslov za postojanje ovog instituta. To je na~insticanja i neophodan uslov za nastanak zalo`nog prava. Samugovor o zalozi je imenovani ugovor i na izloèni na~in (osnovnastanka i sadrìna) regulisan je odredbama ~l. 966 - 996 ZOO.

Dragana \uranovi}

45

Po odredbama ZOO za njegovo zaklju~enje je dovoljna prostasaglasnost o bitnim elementima, pa je time neformalan, a sa-mostalno ne moè da egzistira. Stvar zalaè po pravilu du`nik,ali moè i tre}e lice koje nije du`nik zalo`nog povjerioca.Predaja stvari kao uslov zasnivanja zaloge moè biti fizi~ka,simboli~na (npr. predaja isprave koja daje imaocu pravo raspo-laganja njome) i fiktivna. Fiktivnu predaju ZOO ne pominje,me|utim, u pozitivnopravnom sistemu RCG navedenim Zako-nom o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja izri~ito seuvodi bezdràvinska zaloga na pokretnim stvarima. Po ovomzakonu ugovor o zalozi zaklju~uje se u pismenoj formi saodre|enim bitnim elementima propisanim zakonom (~lan 6);registracijom, odnosno perfektuiranjem zaloge u poseban regi-star (~l. 19 st. 2) obezbje|uje se publicitet. Konceptualno, zbogbezdràvinske zaloge i na~ina prodaje (samostalno povjerila~konamirenje), u pitanju je potpuno druga~iji pristup od onog kojise odnosi na klasi~nio namirenje povjerioca iz zaloène stvari.Zato treba o~ekivati da se u najskorije vrijeme razrije{e bitnorazli~iti pristupi jednom institutu, jer njihovo paralelno opstaja-nje u sitemu nema opravdanja.

U svakom slu~aju, sve ove oblike obezbje|enja i njihovrazvoj, kao i razvoj dru{tva i dru{tvenih odnosa u cjelini, trebapratiti radi njihovog reformisanja i prilago|avanja op{tedru{tve-nim uslovima.


46

Draginja Adì},saradnik na katedri za Gra|ansko pravo Pravnogfakulteta u Podgorici

PRAVO PRVENSTVENE NAPLATE

SA POSEBNIM OSVRTOM NA OBIM

HIPOTEKE KOJI IMA DR@AVA U

ODNOSU NA POTRA@IVANJA

HIPOTEKARNIH POVJERILACA I

MANIFESTOVANJE OVIH ODNOSA

NA PRIVILEGIJE KAO SREDSTVA

OBEZBJE\ENJA POTRA@IVANJA

Obrada teme ne}e se odnositi na prvenstveno pravo naplateizme|u dràve i hipotekarnih povjerilaca u onom obimu u komebi to pretpostavljao sam naslov rada. Su{tina na{e rasprave bi}eusmjerena na potrebu da obiljeìmo granice uzajamnih pravadràve kao privilegovanog povjerioca u odnosu na hipotekarnogpovjerioca kao nosioca prvenstvenog prava naplate. Te granicerespektivnih prava potrebno je odrediti u slu~aju konkurentnenaplate iz dobara njihovog zajedni~kog du`nika, kako bi se naosnovu tih granica odredio i sam obim u postupku uzajamnognamirenja potraìvanja.

U odnosu na ~injenicu po osnovu koje, ,,sa potraìvanjemna prijemnika prelaze i uzgredna prava, kao {to su pravoprvenstvene naplate, hipoteke, zaloge, prava iz ugovora sajemcem...“1 zaklju~ujemo da se o pravu prvenstvene naplate

47

1 ^lan 362 Skice za zakonik o obligacijama i ugovorima, Klasici jugoslo-venskog prava, Mihailo Konstantinovi}, Beograd 1969.

govori kao o uzgrednom pravu. Neminovno se postavlja pitanje:u odnosu na koje ,,glavnije“ pravo (tako da ga figurativnonazovemo) je pravo prvenstvene naplate uzgredno? Odgovoromna ovo pitanje, spoznajemo sloènu dimenziju instituta pravaprvenstvene naplate, o kome se moè govoriti, kako u okvirimazalo`nog prava, tako i van tih okvira.

Problem nije te{ko rije{iti kada su zahtjevi za namirenjempotraìvanja nastali onim redom, u kojem sam zakon predvi|aredosljed kojim }e se namirivati pojedina potraìvanja, npr. upostupku prinudne realizacije potraìvanja, gdje je prvo zahtjevza namirenje postavilo lice po osnovu prava na zakonskoizdràvanje, a potom je prema istom licu postavljen zahtjev poosnovu prava na naknadu {tete, nastale usljed o{te}enja zdravljai gubitka radne sposobnosti. Pravo prvenstvene naplate u nami-renju potraìvanja, realizova}e se u korist lica koje uìva pravona zakonsko izdràvanje, pa }e se iz preostalog dijela namiritidrugo pomenuto lice.2

U okviru instituta zalo`nog prva ,,zalogoprimac ima pravoda se naplati iz vrednosti postignute prodajom zaloène stvari,pre ostalih poverilaca. U tome se ogleda njegovo pravo prven-stvene naplate u namirenju iz zaloène stvari...“3

,,Hipotekarni poverilac ima pravo prvenstva prilikom nap-late svog potraìvanja iz vrednosti hipotekovane nepokretnosti.On ima pravo da se naplati pre obi~nih hirografernih poverilaca,bez obzira da li je njihovo potraìvanje nastalo pre ili posleprava potraìvanja hipotekarnog poverioca.“4

Na osnovu pomenutih primjera, zaklju~ujemo da nemasloènosti u pravnoj prirodi instituta prava prvenstvene naplate,u slu~ajevima gdje redosljed odre|uje zakonodavac, npr. u


48

2 ^lan 163 Zakona o izvr{nom postupku.

3 Obren Stankovi} i Miodrag Orli}: Stvarno pravo, Beograd 1996.

4 Isto.

posebnim postupcima namirenja, zatim u odnosima povjerilacagdje prvenstvo u namirenju potraìvanja, npr. pripada nosiocimazalo`nog prava, u kom slu~aju se“red po kome se ispla}ujuzalo`ni povjeroci u slu~aju vi{estrukog zalaganja jedne istepokretne stvari, odre|uje prema vremenu kada su nastala njiho-va zalo`na prava.“5

U odnosima hirografernih i hipotekarnih povjerilaca, pravoprvenstvene naplate u namirenju potraìvanja odre|uje se ukorist hipotekarnih povjerilaca. Hipotekarni povjerilac ima pra-vo prvenstvene naplate potraìvanja iz hipotekovane nepokret-nosti u odnosu na sve ostale hipotekarne povjerioce, ~ije jezalo`no pravo docnije upisano u javne knjige.6

Ono {to je posebno interesantno i {to otkriva sloènu di-menziju prava prvenstvene naplate, jeste sukob hipotekarnogpotraìvanja sa privilegovanim potraìvanjem. Pomenuti sukobse manifestuje, kroz ~injenicu {to hipotekarni povjerilac smatrada ima pravo prvenstvene naplate, po osnovu ranije upisanehipoteke, u odnosu na povjerioca (konkretno dràvu), koja jenosilac privilegovanog potraìvanja, a njen zahtjev za namirenjepotraìvanja je nastao kasnije od momenta kada je u javneknjige upisana hipoteka.

S druge strane, dràva kao privilegovani povjerilac, smatrada uvjek ima pravo prvenstvene naplate u namirenju potraìva-nja po osnovu epiteta privilegovanog potraìvanja, koji se prav-da op{tim i dru{tvenom interesom, koji ima ve}i zna~aj odinteresa pojedinca (u ovom slu~aju interesa hipotekarnog pov-jerioca).

U odgovoru na pitanje: koliki je obim hipoteke dràve uodnosu na pravo prvenstvene naplate hipotekarnog povjerioca,

Draginja Adì}

49

5 Zoran P. Ra{ovi}: Stvarno pravo, Podgorica 2002.

6 Obren Stankovi} i Miodrag Orli}: Stvarno pravo, Beograd 1996.; ZoranP. Ra{ovi}: Stvarno pravo, Podgorica 2002.

potrebno je prvo da elimini{emo slu~aj, da se dràva u konkursusa hipotekarnim povjeriocima javlja u svojstvu pravnog lica.Kao pravno lice, dràva bi u pogledu svojih prava i obaveza,u odnosima sa pojedincima, imala status obi~nog fizi~kog lica.,,Ako se dràva, u svojstvu pravnog lica, pojavljuje kao pove-rilac nekog drugog lica, bilo fizi~kog, bilo pravnog, ona ne moèimati, ni drugih ni {irih prava nego i sami pojedinci.“7 U slu~ajuda, npr. dràva bude pretpostavljena nekom hipotekarnom pov-jeriocu, i ona mora (u odnosu na prethodno iznesenu konstata-ciju) imati hipoteku na du`nikovim dobrima, upisanu po zahtje-vima intabulacione uredbe i sa ranijom inskripcijom, po onompravilu rimskog prava prior tempore potior iure, da bi imalapravo prvenstvenog namirenja potraìvanja.

,,Mi ovde uzimamo dràvu, u njenom drugom svojstvu,uzimamo je u svojstvu vlasti. Dejstvuju}i u toj ulozi, dràva semoè ista}i kao poverilac.“8

S obzirom na ~injenicu, da smo odredili svojstvo u kojem}emo posmatrati dràvu, konstatujemo da }emo u ovome raduobim hipoteke dràve odrediti u situaciji kada jedno du`nikovonepokretno dobro duguje dràvi porez, a na istom dobru postoje,u korist privatnih lica, hipoteke. Koji }e izme|u tih svih pov-jerilaca, biti na prvom mjestu, za koliku sumu i pod kojimuslovima?

Odgovorom na ova pitanja, mi bismo poku{ali da {to de-cidnije odredimo i sam obim hipoteke dràve u odnosu napotraìvanja hipotekarnih povjerilaca, i samim tim damo i su{ti-nu samoj sadrìni rada.


50

7 @ivojin M. Peri}: O prvenstvenom pravu naplate izme|u dràve i hipo-tekarnih poverilaca, Beograd 1901.


U postupku namirenja potraìvanja, dràva u cilju naplateporeza i doprinosa, ima pravo zaloge na du`nikovim dobrima.Da bi bila u poziciji da zahtijeva namirenje potraìvanja, dràvaprethodno to svoje potraìvanje mora osigurati nekom garanci-jom. Garancija dràve za naplatu poreza i doprinosa sastoji seu ,,pravu prodaje imovine du`nikove i naplate cene koja seotuda dobija.“9 Ova imovinska garancija moè biti op{ta ispecijalna.

,,Op{ta garancija, to je pravo op{te zaloge, koju poveriociimaju na svima dobrima du`nikovim, i ona ni jednom poveriocune daje prvenstvo, ve} ih stavlja u isti red...“

,,Specijalna garancija, pretpostavlja neku naro~itu garancijuu svom op{tem pravu poverilaca da se napla}uju iz vrednostidu`nikovih dobara.“10

Na osnovu prethodno citirane odredbe moèmo zaklju~iti daop{ta garancija u postupku namirenja potraìvanja podrazumi-jeva naplatu po srazmjeri, dok se na osnovu ostvarenja pravapo osnovu specijalne garancije, ostvaruju dva prava:

a) pravo prvenstvene naplate u postupku namirenja pot-raìvanja;

b) pravo da se za eventualni ostatak tra`bine, za koji se nebi mogao naplatiti prodajom te stvari, povjerilac naplatiiz ostalih du`nikovih dobara.

Na osnovu dva prethodno navedena prava, povjerilac imaprivilegiju po osnovu statusa povjerioca, kojeg karakteri{u svoj-stva kako op{teg, tako i privilegisanog povjerioca.11

Draginja Adì}

51

9 Isto


11 Isto.

Mogli bismo zaklju~iti, da je sam zakonodavac morao stvo-riti ovaj izvjestan privilegovan poloàj, da bi osigurao naplatuda`bina bez kojih dràva ne bi mogla funkcionisati, {to ujednoi zna~i da je dràva, shodno prethodno navedenome, uvr{}enau red povjerilaca sa naro~itim garancijama. Na osnovu prethod-ne analize, moèmo zaklju~iti da zaloga koju ima dràva imasve karakteristike zakonske zaloge, tj. da dràva u odnosu nadu`nikovo nepokretno dobro ima zakonsko zalo`no pravo. Stoga }emo, obim hipoteke dràve u odnosu na prava hipotekar-nog povjerioca, u postupku namirenja potraìvanja, posmatratikao odnos izme|u dràve koja potraùje po osnovu zakonskogzalo`nog prava, naspram hipotekarnog povjerioca kao nosiocahipotekarnog potraìvanja.

Sve prethodno navedeno, upu}uje na potrebu da postavimouporedni odnos izme|u zakonskog zalo`nog prava u odnosu naostale oblike zalo`nog prava. Zakonodavac je odredio da:

1. za nastanak zakonskog zalo`nog prava nije potrebnasaglasnost du`nika, ono nastaje i u slu~aju, kada du`nikna to ne pristaje, ako su ispunjene ~injenice predvi|enezakonom za nastanak samog zakonskog zalo`nog prava,{to nije karakteristi~no za hipoteku;

2. zakonsko zalo`no pravo moè postojati i bez publiciteta,tj. zakonsko zalo`no pravo ne upisuje se u javne knjige,za razliku od hipoteke koja se upisuje u javne knjige;

3. zakonsko zalo`no pravo ima prvenstvo u odnosu naugovorno zalo`no pravo.12

Ako smo konstatovali da je hipoteka dràve u svojoj prirodiistovremeno i zakonska zaloga, proizilazi da se i ,,hipotekarni


52

12 U tom smislu vidi ~l. 61–64 Zakona o osnovama svojinskopravnihodnosa, Podgorica 1999.; Obren Stankovi} i Miodrag Orli}: Stvarnopravo, Beograd 1996.; Zoran P. Ra{ovi}: Stvarno pravo, Podgorica 2002.

poverioci napla}uju tek po{to prethodno dràva za porez budeizmirena. Bila ta hipoteka ugovorna ili sudska, ona dolazi posledràvine hipoteke. Hipotekarni poverilac bi}e isklju~en dràvi-nom hipotekom.“13

Potvrda ove konstatacije je i ~lan 163 ZIP-a, gdje se upostupku prinudne prodaje nepokretnosti, prvo izmiruju tro{koviizvr{nog postupka, potom da`bine dospjele za posljednjih go-dinu dana i tako redom do hipotekarnog povjerioca koji na redza namirenje svog potraìvanja dolazi tek na osmo mjesto.

Pitanje obima namirenja ne bi bilo potrebno postavljati uslu~aju da se u postupku prinudne prodaje nepokretnosti dobijesuma koja je dovoljna za namirenje svih potraìvanja u cjelosti.Me|utim, {ta ako ta suma nije dovoljna za namirenje svihpotaìvanja, a svaki povjerilac ima interes da njegovo potraìva-nje bude izmireno. U tom slu~aju postavi}e se pitanje: u komobimu namiriti privilegovano potraìvanje dràve, u odnosu napotraìvanje hipotekarnog povjerioca?

Po nama, odgovor na ovo pitanje zavisi}e od sposobnostizakonodavca da poku{a, u {to ve}oj mjeri, da otkloni dvije manepostoje}eg sistema, tj. zakonskog rje{enja.

Prva se sastoji u tome, {to je dràvi za obezbje|enje porezadata takva privilegija, koja je u o~iglednoj suprotnosti sa pot-rebama kredita .

Druga se odnosi na garancije pruène pojedincima radiodbrane njihovih prava, u slu~aju da do|u u sukob sa dràvomkao poreskim povjeriocem.

Slaèmo se sa ~injenicom da je zakonodavac tu garancijudràvi morao ustanoviti u interesu {to sigurnije naplate poreza.

Draginja Adì}

53


On dràvu ne moè ostaviti u rizi~nom poloàju u odnosu nasve ostale povjerioce (ovdje konkretno u odnosu na hipotekarnepovjerioce). Ne moèmo, a da ne primijetimo, da je klju~namana privilegije dràve u njenoj ,,generalnosti“.

,,Generalnost se ti~e ostalih poverilaca poreskog obavezni-ka. Ovde po~inju nedostaci, jer se dràva sukobljava sa poje-dincima. I sve dok se interesi ovi ne sudare sa interesima dràve,indiferentno je za njih pitanje, da li }e dràva imati ili nezakonsku zalogu, da li }e biti oslobo|ena formalnosti ili ne, dali }e biti generalna ili specijalna. Ali, kada se desi, da se interesidràve i privatnih poverioca na|u u koliziji, onda za poveriocenije ni malo ravnodu{an obim zaloge koju ima dràva.“14

Tu po~inje te{ko}a, koja se sastoji u potrebi da se na|e jedansistem koji bi bio podesan, da u isti mah zadovolji i interesedràve, ali i interese pojedinaca. Po na{em mi{ljenju, ovdje bibilo potrebno prona}i jedno srednje rje{enje, jer kada bismostali, bilo na stranu dràve, bilo na stranu hipotekarnih povje-rilaca, doveli bismo, s jedne strane, u opasnost dràvni, tj.op{tiinteres ili bismo pak, s druge strane, povrijedili privatne interesepojedinaca, ali i interese hipotekarnih kredita.

Ako se osvrnemo na rje{enja francuskog i italijanskog za-konodavca, ustanovi}emo da i u tim zakonodavstvima pot-raìvanja dràve imaju prvenstvo u namirenju, u odnosu naostala, pa samim tim ta potraìvanja dràve, kao prvenstvena,dobijaju epitet privilegovanih potraìvanja.15

U navedenom zakoniku, pravi se razlika izme|u dvije vrsteporeza:


54


15 U tom smislu vidi ~l. 2092, 2093, 2094 i 2095 francuskog Gra|anskogzakonika - 12. novembar 1808.

a) poreza na nepokretnim dobrima;

b) ostalih neposrednih poreza.

,,[to se ti~e prve vrste poreza, dràva ima privilegiju samona plodovima i drugim prihodima od nepokretnih dobara, alisamo za jednu pro{lu i teku}u godinu. [to se ostalih neposrednihporeza ti~e, privilegija dràvina, rasprostire se za isti razmakvremena na sva pokretna dobra du`nikova.“16

I italijansko zakonodavstvo pravi razliku izme|u poreza nanepokretnim dobrima i ostalih neposrednih poreza.

,,U odnosu na prvu vrstu poreza, dràva ima privilegiju nasvim nepokretnim dobrima. Ta privilegija isklju~uje hipotekarnei ostale privilegisane poverioce. Samo ta privilegija dràvina,ograni~ena je na porez za teku}u i jednu pro{lu godinu.“17

Ako povu~emo paralelu sa rje{enjem na{eg zakonodavstva,u postupku namirenja potraìvanja, dràva tako|e ima privile-giju za naplatu poreza i doprinosa, ali za period u posljednjihgodinu dana.18 Ovo je jedan od vidova ograni~enja koji imadràva, ali i garancija vi{e za namirenje potraìvanja hipotekar-nih i ostalih povjerilaca. Prema najnovijim rje{enjima koja suprihva}ena u poreskom sistemu, a odre|ena su odredbamaporeskih zakona, predvi|ene su dodatne garancije koje osigura-vaju poloàj hipotekarnog povjerioca u eventualnom budu}empostupku namirenja potraìvanja.

Prvo, da skrenemo pa`nju na Zakon o zalozi kao sredstvuobezbje|enja potraìvanja (,,Sl. list RCG“, br. 38/02), kojim supredvi|eni razli~iti oblici zaloge (ugovorna, sudska, poreska) i

Draginja Adì}

55



18 ^lan 163 Zakona o izvr{nom postupku.

njihovo rangiranje.19 Zakon se ne odnosi na nepokretnosti.Zakon pravi razliku izme|u konstituisane zaloge i perfektuirane.Konstituisana zaloga upu}uje na osnov nastanka, i nièg jeranga u odnosu na perfektuiranu zalogu. Perfektuiranje se popravilu vr{i registrovanjem, odnosno predajom zaloène stvaripovjeriocu.

Novim poreskim propisima predvi|a se obavezna registra-cija svih oblika zaloge.20

Registrovana, odnosno perfektuirana zaloga koja ne nastajena osnovu ugovora ima jednaku pravnu snagu kao i perfektui-rana ugovorna zaloga, a zaloga koja ne nastaje na osnovuugovora i nije perfektuirana ima jednaku pravnu snagu kao ineperfektuirana ugovorna zaloga i to na na~in {to prva u vre-menu ima prioritet, ako druk~ije nije predvi|eno posebnimzakonom.21

S obzirom da smo u ovoj raspravi poseban akcenat stavilina odnos konkurentne naplate izme|u dràve i hipotekarnihpovjerilaca, to se ovdje i postavlja pitanje poja~ane garancije,tj. obezbje|enja potraìvanja hipotekarnih povjerilaca.

Zakonom o porezu na nepokretnosti RCG (,,Sl. list RCG“,br. 65/2001), predvi|eno je pravilo po kome je svaki poreskiobveznik duàn da unaprijed plati da`bine dràvi. Na osnovutoga, dobi}e potvrdu (priznanicu) kojom se potvr|uje da je onoslobo|en poreskih obaveza.22 Ova mjera, uz ostale predvi|eneporeskim zakonodavstvom (samostalnost obra~una od strane


56

19 Vidjeti: Zakon o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja (,,Sl. listRCG“, br. 38/2000).

20 Zbirka novih poreskih zakona RCG, ~l. 9 st. 3 i ~l. 19 st.2.

21 ^lan 9 stav 3 Zakona o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja.

22 Vidjeti: Zakon o porezu na nepokretnosti RCG (,,Sl.list RCG“ br.65/2001) - ~l. 7 i ~l. 13.

poreskog obveznika, akontaciona pla}anja, strogost sankcija zaneizvr{enje poreskih obaveza i dr.), tako|e je u funkciji ve}eza{tite povjerilaca i pribliàvanja tretmana dràve u naplati, kaojavnopravnog subjekta, sa njihovim poloàjem.

Na osnovu potvrde o izmirenju obaveze, poloàj hipotekar-nog povjerioca je znatno sigurniji jer }e on sada mo}i dakonstitui{e hipoteku na du`nikovoj nepokretnosti i da je kaooblik zaloge registruje. Hipotekarni povjerilac }e znati da je, umomentu registracije hipoteke, du`nik izmirio sve da`bine pre-ma dràvi. Ukoliko bi izvjesna potraìvanja nastala u vremenunakon registrovane hipoteke, hipotekarni povjerilac bi bio umogu}nosti da u slu~aju konkurentne isplate sa ostalim povje-riocima, me|u kojima je i dràva, realizuje pravo prvenstvenenaplate u svoju korist.

U kontekstu svega navedenog, postavlja se i pitanje, kolikiobim privilegija, u postupku namirenja potraìvanja, treba datihipoteci dràve?

,,Bilo bi pravilno da rizik dugog trajanja prodaje du`nikovihnepokretnih dobara podnese, u realnoj meri, i dràva i hipote-karni poverilac. Dràva ima privilegiju samo za naplatu polo-vine cifre toga poreza, ma koliko ta polovina iznosila.“23

Zaklju~ujemo, da po mi{ljenju prof. Peri}a, hipoteka dràvetreba da se ograni~i samo na sumu poreza koje doti~no dobroduguje. Ako du`nik ima vi{e nepokretnih dobara, onda }e se izovih, neposredni porez dugovan na ra~un ne~eg drugog, podi-jeliti na sva ta dobra srazmjerno njihovoj vrijednosti. Zna~i, da}e se hipotekarni povjerilac naplatiti samo za onaj dio, koji nanjega pada po re~enoj srazmjeri.

I na{ zakonodavac, kao {to moèmo vidjeti na osnovuprethodno citirane odredbe, u ~l.163 ZIP-a, tako|e predvi|a

Draginja Adì}

57


ograni~enje privilegije dràve, koje se ogleda u namirenju po-reza i doprinosa, u periodu za posljednjih godinu dana. Popostoje}im zakonskim rje{enjima, hipotekarni povjerilac dolazina red da namiri svoje potraìvanje tek na osmo mjesto.

S obzirom na ~injenicu da je potreba za hipotekarnim kre-ditima sve ve}a, da li mo`da postoje}a zakonska rje{enja dovodeu pitanje sam opstanak potrebe za kreditiranjem? Jer ako senastavi trend da se dràva namiruje kao privilegovani povjerilac,da li }e vi{e postojati interesa, npr. hipotekarne banke zadavanje hipotekarnih kredita, ako }e u eventualnom postupkuprinudne prodaje nepokretnosti nekad hipotekarni povjerilacostati u potpunosti nenamiren, zbog drugih koji se namirujuprije njega.

Prvo, potrebno je osvrnuti se na prvobitnu konstataciju sapo~etka rada, a to je citirana odredba ~l. 362 Skice za zakoniko obligacijama i ugovorima i ~l. 437 ZOO. Izme|u pravaprvenstvene naplate i privilegovanih potraìvanja nema razlike,na tom mjestu moèmo postaviti znak jednakosti, tj. svakoprvenstveno pravo, po osnovu samog epiteta prvenstveno, sa-mim tim postaje i privilegovano potraìvanje. U na{em slu~aju,mi govorimo o privilegovanim potraìvanjima dràve u odnosuna potraìvanja hipotekarnih povjerilaca. Potraìvanja dràveimaju prvenstvo u namirenju, u odnosu na potraìvanja hipote-karnih povjerilaca, i zato su u odnosu na njih i privilegovanapotraìvanja. Privilegija dràve ograni~ena je na namirenjeda`bina dospjelih za period od posljednjih godinu dana. Usvemu ostalome, daje se pravo hipotekarnom povjeriocu. Mistojimo na stanovi{tu da, u pojedinim slu~ajevima (koje trebata~no predvidjeti zakonom), hipotekarnom povjeriocu treba datimogu}nost da se namiri u cjelosti, pa makar to bilo i na u{trbpotraìvanja dràve, koja u ovom slu~aju ne}e imati karakterprivilegovanog potraìvanja. Taj karakter sada bi imalo hipote-karno potraìvanje. Brojni razlozi mogu opredijeliti zakonodav-


58

ca za ovakav na{ stav, npr. veliki iznosi hipotekarnih kredita~ije nenamirenje moè dovesti u pitanje i samo postojanjehipotekarnog povjerioca kao pravnog lica. Mo`da se moèmozapitati: a za{to bi hipotekarni povjerilac doveo sebe u situacijuda padne pod ste~aj? Ako postoji veliki broj subjekata, koji bipostavili zahtjeve za hipotekarnim kreditima, mo`da njihoviiznosi, od slu~aja do slu~aja, ne bi bili velikog iznosa, ali bisabrani zajedno bili velikog iznosa, tako da nijedan nenamiren(pod pretpostavkom insolventnosti svih du`nika) dovodi hipo-tekarnog povjerioca pod ste~aj.

Pod pretpostavkom da sami iznosi hipotekarnih kredita inijesu toliko bitni, tj. da ne dovode u pitanje postojanje hipo-tekarnog povjerioca kao pravnog lica, za{to dràvi uvijek davatiprvenstvo u namirenju potraìvanja? Ako bi smo odgovor naovo pitanje pravdali op{tim interesom, ne treba da zaboravimoi interese pojedinaca, ~ije je zadovoljenje interesa ujedno ipretpostavka za normalno funkcionisanje same dràve. Ukratko,da zaklju~imo, dràvi treba dati prvenstvo, ,samim tim i privi-legiju u postupku namirenja potraìvanja, u odnosu na hipote-karne povjerioce, ali u onom obimu u kojem to ne bi na{kodilointeresima hipotekarnih povjerilaca. Nekada, u ta~no odre|enimslu~ajevima, prvenstvo u namirenju, samim tim i privilegiju,treba dati hipotekarnim povjeriocima, ali u mjeri u kojoj to nebi ugrozilo interese dràve. Zna~i, ne bi smo se trebali dràtiepiteta ,,privilegovana“ potraìvanja dràve ili ,,privilegovana“potraìvanja hipotekarnih povjerilaca. S obzirom da se opetvra}a vrijeme kada se daje veliki broj kredita, neminovno je da}e biti i onih du`nika koji ne}e biti u mogu}nosti da izmiresvoje dugove, i da }e se sprovoditi postupak prinudne prodajenepokretnosti, u kome }e veliki broj povjerilaca imati potrebuda namiri svoja potraìvanja, a da vrijednost prodate nepokret-nosti ne}e biti dovoljna da namiri interese svih povjerilaca. Tada}e se postaviti pitanje, ne samo redosljeda u namirenju, ve} i

Draginja Adì}

59

pitanje obima namirenja potraìvanja. Upravo tada treba voditira~una o interesima svih povjerilaca, a ne samo o interesimadràve. Zadovoljenje samo jednog interesa vodi neminovnougroàvanju drugog, npr. zadovoljenje interesa dràve, dovodiu pitanje interese hipoteke, a samim tim i ugroàva interesehipotekarnih kredita, a s druge strane, zadovoljenje samo inte-resa hipotekarnih povjerilaca dovodi u pitanje interese dràve,koje se ogleda u nenamirenju dràvnih da`bina, {to bi imalo zaposljedicu, npr. neisplatu li~nih dohodaka.

Hipoteci dràve treba dati privilegiju, u obimu u kojem taprivilegija ne}e ugroziti interese hipotekarnih povjerilaca. Ne-kada, tu privilegiju treba dati i hipotekarnom povjeriocu, ali uobimu u kome namirenje njegovog potraìvanja ne}e {koditiprioritetnim interesima dràve. Treba voditi ra~una i o op{tim,ali i o interesima pojedinca, jer je zadovoljenje jednog od njihpretpostavka za uspje{no ostvarenje onog drugog.


60

mr Emilija Durutovi},urednica programa Centra za gra|ansko pravo

OBEZBJE\ENJE POVJERILACA PO

ZAKONU O FIDUCIJARNOM

PRENOSU PRAVA SVOJINE

Do dono{enja Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine(,,Sl. list RCG“ br. 23/96) sistem realnih sredstava obezbje|enjazasnivao se na ru~noj zalozi (~l. 966–996 ZOO) i hipoteci (~l.69–61 ZOSPO), odnosno mogu}nosti zaklju~enja sporazumapred sudom o zalozi na pokretnim i nepokretnim stvarima kojaje uvedena u pravni sistem noveliranjem ZIP-a iz 1990. godine(~l. 232–236 ZIP-a iz 2000. godine) kao pojednostavljenog iefikasnijeg na~ina za{tite povjerilaca. Novouvedeni institutprakti~no jo{ nije u praksi dovoljno za`ivio, a ve} se opravdanopostavilo pitanje i njegove efikasnosti, jer je prednost u odnosuna ru~nu zalogu i hipoteku, kako su tada bile regulisane nave-denim zakonima, on imao samo u dijelu u kojem je izostalovo|enje parnice putem zalo`ne ili hipotekarne tu`be da bi seizdejstvovao izvr{ni naslov. Po{to je sam sporazum po slovuzakona, imao snagu sudskog poravnanja zaklju~enog pred su-dom i samim tim svojstvo izvr{nog naslova, ostali su istiproblemi u dijelu koji se odnosi na nedovoljnu efikasnostizvr{nog postupka i realizaciju prava zaloge (dovoljno je pods-jetiti se svih radnji od predloga za dono{enje rje{enja o izvr{enjudo namirenja zalo`nog ili hipotekarnog povjerioca), kao i zbogtoga {to je zaloga zaklju~ena sporazumom stranaka pred sudomtako|e podrazumijevala predaju zalo`ene stvari u posjed zalo-goprimcu. To o~igledno nije odgovaralo savremenim potrebamapravnog prometa, a ne smije se izgubiti iz vida ni to da oviinstituti nijesu bili previ{e bliski postoje}oj poslovnoj praksi u

61

sistemu dru{tvene svojine1. Predaja pokretnih stvari u dràvinuzalogoprimcu oteàvala je kreditiranje razvoja privatnosvojins-kog sektora (tzv. male privrede) koji je zajmove i kredite moraoda vra}a upravo kori{}enjem u procesu proizvodnje novopriba-vljenih stvari i osnovnih sredstava. Tek danas, kada sredstvaopreme i druga proizvodna sredstva zna~ajne vrijednosti mogubiti predmet privatne svojine, postaje sasvim jasno od kakvogje zna~aja da iako zaloèna, ostanu u dràvini zalogodavca. [tose ti~e hipoteke koja je uvjek podrazumijevala ostajanje nepo-kretnosti u dràvini zalogodavca, u me|uperiodu, nakon reafir-macije klasi~nih instituta ru~ne zaloge i hipoteke, trebalo jerije{iti i problem efikasnijeg postupka prodaje, odnosno umjestoklasi~nog na~ela oficijelnosti u zalo`nom pravu, te prelaska napostupak prodaje od strane zalo`nog odnosno hipotekarnogpovjerioca, trebalo je omogu}iti sprovo|enje postupka prodajeod strane samog povjerioca. To je aktuelizovalo vra}anje kla-si~nom, veoma starom institutu fiducijarnog prenosa prava svo-jine. I dok se sudska praksa kolebala da li treba prihvatiti ili neovaj institut, Crna Gora se odlu~ila za zna~ajniji zaokret do-no{enjem Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine.

Fiducia cum creditore contracta je pravni institut stariji odru~ne zaloge i hipoteke. Podrazumijevao je predaju stvari usvojinu zalogoprimcu i zasnivao se na odnosu povjerenja da }ezalogodavcu nakon izmirenja duga svojina biti vra}ena. U sebi


62

1 Tek je na Savjetovanju gra|anskih i gra|anskoprivrednih odjeljenja Sa-veznog suda, republi~kih i pokrajinskih sudova i Vrhovnog vojnog sudaodrànog u Ohridu maja mjeseca 1989. godine donijet zaklju~ak da nijeprotivan prinudnim propisima pravni posao izme|u dru{tveno-pravnihlica o zasnivanju hipoteke na nepokretnostima u dru{tvenoj svojini, nakon~ega je ubrzo uslijedila izmjena ~lana 68 ZOSPO kojom su brisaneodredbe o prestanku hipoteke zbog prelaska optere}ene nepokretnosti udru{tvenu svojinu. ^lanom 967 ZOO bilo je ograni~eno i pravo zalaganjapokretnih stvari u dru{tvenoj svojini jer su se po toj odredbi one mogledati u zalogu samo kada je to predvi|eno tim ili drugim zakonom.

je vrlo ~esto prikrivao zelena{ke elemente jer se takav ugovorsklapao u stanju nu`de ili bilo kakve nepovoljne situacije zazalogodavca, a uz to se po pravilu davala stvar znatno ve}evrijednosti od potraìvanja. To je razlog {to je i u ~l. 973 st.1ZOO izri~ito propisano da je ni{tava odredba ugovora o zaloziako njegovo potraìvanje ne bude namireno o dospjelosti, kaoi odredba da }e u tom slu~aju povjerilac mo}i po unaprijedodre|enoj cijeni prodati zaloènu stvar. Odgovaraju}a zabranasadràna je i u odredbi ~l. 69 ZOSPO tako {to je propisano daje ni{tava odredba ugovora o hipoteci kojom hipotekarni pov-jerilac ugovara za sebe pravo da u slu~aju neisplate duga namirisvoje potraìvanje sticanjem prava svojine na zaloènoj nepok-retnosti, ubiranjem plodova koje ta nepokretnost daje ili isko-ri{}avanjem nepokretnosti na drugi na~in.

Kako je Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine razri-je{io i otklonio {tetno dejstvo navedenih zakonskih zabranaobjasni}emo ne{to kasnije. Za sada nalazimo za potrebno daukaèmo i da je na Savjetovanju gra|anskih i gra|anskopriv-rednih odjeljenja Saveznog suda, Vrhovnih sudova i Vrhovnogvojnog suda odrànog u Beogradu 16. i 17. 11. 1993. godinezauzet pravni stav parafraziranjem zakonskih tekstova da jeni{tava svaka odredba ugovora kojom se u trenutku zaklju~enjaugovora o zalozi na nepokretnoj stvari (hipoteka) ili na pokret-noj stvari (ru~na zaloga) predvi|a da }e zaloèna stvar pre}i usvojinu povjerioca ako njegovo potraìvanje ne bude namirenou momentu dospjelosti2. Najvi{e sudske instance su se pri

Emilija Durutovi}

63

2 Navedeni pravni stav zauzet je uprkos naraslim pritiscima kreditnihinstitucija da se ubrza postupak realizacije naplate potraìvanja koja suse obezvrje|ivala u uslovima narastaju}e inflacije. Moglo bi se re}i datada sudska praksa nije ispoljila dovoljno sluha za potrebe prakse jer suve} postojale sudske odluke da se takav sporazum moè zaklju~iti nakondospjelosti potraìvanja kada je du`nik u prilici da realnije sagleda svojuekonomsku situaciju i {ta mu u datom momentu odgovara. (Odluka

opredjeljenju navedenog stava o~igledno rukovodile i ~injeni-com da se po pravilu sporazum zaklju~uje pred sudom u formisudske nagodbe, prenebregavaju}i pri tom da upravo sporazumpodrazumijeva ve}u slobodu ugovaranja, te da ne isklju~ujenaknadno dogovaranje kada se prilike izmijene. Mogla se ob-ratiti pa`nja i na odredbu ~lana 981 ZOO kojom je propisanamogu}nost (za pokretne stvari) da kada su u pitanju potraìvanjaiz ugovora u privredi, ako du`nik ne namiri o dospjelostipotraìvanje, povjerilac nije duàn obra}ati se sudu nego moèpristupiti prodaji po isteku 8 dana od upozorenja u~injenomdu`niku, kao i zalogodavcu, kad to nije isto lice, da }e takopostupiti.

Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine u primjeni jeu Crnoj Gori prakti~no ve} sedam godina (stupio je na snagu7. jula 1996. godine), a kao prate}i propis donijeta je Uredbao upisu ugovora o fiducijarnom prenosu prava svojine (,,Sl. listRCG“, br. 34/96 i 09/97). Kako je u me|uvremenu donijet iZakon o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja (,,Sl. listRCG“, br. 38/02), koji se ne odnosi na zalaganje nepokretnosti,to postoji potreba za preispitivanjem mjesta i uloge ovog Za-kona u pozitivnopravnom sistemu zalo`nog prava u Crnoj Gori,njegovih prednosti i nedostataka, ali i iz ugla reformi u sistemuhipotekarnog obezbje|enja koje tek predstoje.

Direktno ili indirektno inspirisana ovim zakonom, ali ipotrebama prakse, i stru~na pravna javnost na podru~ju dosa-da{nje SRJ se u ve}oj mjeri okrenula ovom institutu. Posebnose ukazuje da je u uporednom pravu zastupljena fiducija napokretnim stvarima i da je u tom pravcu najdalje oti{la njema~ka


64

Vrhovnog suda Crne Gore G`. br. 215/59 od 26. 09. 1959. godinepotvr|ena odlukom Saveznog Vrhovnog suda Rev. br. 487/60; odlukaVrhovnog suda BiH Rev. br. 250/78 od 29. 09. 1978. godine i druge –citirano prema Komentaru Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine– ~lana 4, autora dr. Zorana Ra{ovi}a, Podgorica 1997. godine).

ugovorna praksa3, jer to nije zakonski institut, kao i da je upozitivnom pravu zastupljena, pored fiducijarnog prenosa pravasvojine kao stvarnopravnog odnosa, i fiducijarna cesija pot-raìvanja radi obezbje|enja4, a koju poznaje i ZOO u ~lanu 445.U {iroj elaboraciji istorijata ovog pravnog instituta i njegovojzastupljenosti u savremenom pravu, koju daje dr Zoran Ra{ovi},posebno se insistira na zna~aju koji ima kao bezdràvinski oblikobezbje|enja. Upu}uje se i na to kako se bezdràvinska zalogarazvijala u francuskom, {vajcarskom i austrijskom zakonodav-stvu, te daje osvrt i na englesko pravo koje poznaje slu~ajevebezdràvinske zaloge na imovini (cjelokupnoj postoje}oj ilibudu}oj) jednog dru{tva ili na preduze}u. Posebno se upu}ujena Jednoobrazni trgova~ki zakonik SAD koji je od svih zakonauporednog prava najpotpunije regulisao institut bezdràvinskezaloge5.

Zakon o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potraìvanja nijeneposredno zasnovan na odgovaraju}im odredbama Jednoobraz-nog trgova~kog zakonika SAD, jer je to model zakon, zna~ajnonoveliran tokom 2000. i 2001. godine, ve} je izvr{ena komplet-na recepcija odgovaraju}eg zakona jedne od dràva SAD. DokZakon o fiducijarnom prenosu prava svojine korespondira saodgovaraju}im institutima postoje}eg zalo`nog prava i njihovaje dopuna, odnosno ra|en je na tradiciji evropskog kontinental-nog prava i posebno ga karakteri{u konciznost, jasno}a normi,na drugoj strani, dobili smo jedan sadràjno savremen i moderanzakon, zasnovan na veoma razvijenoj poslovnoj praksi, unijet upravni sistem bez odgovaraju}e harmonizacije i na na~in da

Emilija Durutovi}

65

3 V. Joèf Salma: Fiducijarni pravni posao i fiducijarni prenos svojine radiobezbje|enja potraìvanja, Pravni ìvot br. 10/98, str. 393; R. Bijorac iP. Kneèvi}: Realizacija zalo`nog prava na nepokretnosti, Pravni ìvot10/96, str. 788 i sl.

4 V. Joèf Salma: Ibid, str. 388.

5 Dr Zoran P. Ra{ovi}: Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina, str.26–34.

djeluje kao strano tijelo. Njegovu primjenu nesumnjivo }eoteàvati i ne ba{ najbolji prevod i uno{enje termina za kojesmo ve} imali izgra|enu pravnu terminologiju. Dok se ne izvr{ireforma zakonodavstva koje se odnosi na hipoteku, Zakon ofiducijarnom prenosu prava svojine bi}e i dalje neophodan. Upreostalom dijelu sadrìnski se uklapa u novodonijeti zakon iprakti~no postaje bezpredmetan, jer je realno o~ekivati da }e seprednost novih rje{enja koja sadrì Zakon o zalozi relativnobrzo ispoljiti i u na{oj praksi. Ipak, ostaje problem pribliàvanjana{oj poslovnoj praksi zakona kompletno zasnovanog na anglo-saksonskom sistemu prava.

Ostavljaju}i zakonodavcu da ovo nepotrebno multipliciranjeoblika i na~ina obezbje|enja6 razrije{i u bliòj ili daljoj bu-du}nosti, mi }emo kroz pregled klju~nih odredbi Zakona o


66

6 Prakti~no u isto vrijeme kad i Crna Gora i Republika Hrvatska je,odràvaju}i kontinuitet u materiji izvr{nog postupka sa zakonodavstvomkoje nam je bilo zajedni~ko, ugradila u novodonijeti Ovr{ni Zakon (,,Nar.novine“, br. 57/96 i 29/99) i institut fiducijarnog prenosa prava svojinena stvari i prenosom prava u svrhu obezbje|enja – ~l. 273–279. Njegovebitne odlike su sljede}e: navedeni prenos vr{i se u formi sudskog i javnogbilje`ni~kog osiguranja odnosno obezbje|enja; zapisnik u koji je unijetsporazum ima dejstvo sudskog poravnanja; obezbje|enje se odnosi poklasi~noj podjeli – na nepokretne i pokretne stvari, nov~ana potraìvanjai druga prava, uz odgovaraju}u primjenu i kada je u pitanju prenosdionica, odnosno udjela u trgova~kom dru{tvu, pri ~emu prenosilac pravazadràva pravo glasa i pravo u~e{}a u dobiti, ako se druga~ije nedogovori; predmet fiducijarnog obezbje|enja mogu biti i nenov~anapotraìvanja ako se iskaè njihova nov~ana protivuvrijednost; odnosi sei na potraìvanja koja su odrediva u pogledu visine dospjelosti; dràvinastvari ostaje prenosiocu, a ako ipak pravni vlasnik otu|i stvar ili unov~ipravo protivno sporazumu odgovara za naknadu {tete; prodaja stvari vr{ise preko javnog bilje`nika po najniòj cijeni koju odredi prenosilac, stim {to ako prodaja ne uspije u roku od tri mjeseca pravni sticalac moèpostati potpuni vlasnik; on tada moè i sam pristupiti prodaji stvari, stim {to je duàn da postupa s pa`njom dobrog privrednika, a ako stvarne uspije da proda po cijeni koju je odredio prenosilac, ima pravo narazliku do visine potraìvanja.

fiduciji ukazati koja rje{enja mogu ostati trajno ugra|ena usistem, eventualno modifikovana odgovaraju}im rje{enjima uZakonu o zalozi, koji tako|e dopu{ta fiducijarni prenos pravasvojine nakon dospjelosti potraìvanja po izri~itom ili pretpos-tavljenom sporazumu stranaka.

Predmet fiducije po ovom zakonu su pokretne i nepokretnestvari, kao i roba na lageru7. Ugovor je vansudski i mora bitizaklju~en u pismenoj formi. U perspektivi, uvo|enjem institutajavnog bilje`nika u na{ pravni sistem, logi~no je o~ekivati da}e se zaklju~ivati u javno-bilje`ni~koj formi. Po prirodi stvariugovor je akcesoran, ali se fiducijarni prenos prava svojinemoè izvr{iti i radi obezbje|enja budu}e kao i uslovne obaveze,~ime se odstupa od ovog na~ela. Iako nije izri~ito nagla{eno,budu}a obaveza morala bi biti odrediva u pogledu visine ivremena dospjelosti, jer fiducijarni prenos prava svojine, kao izaloga slijede na~elo specijalnosti ne samo u pogledu odre|eno-sti predmeta, ve} i pogledu odre|enosti obaveza odnosno pot-raìvanja. Sli~no odstupanje regulisano je odredbom ~lana 3Zakona, jer se fiducijarno obezbje|enje moè odnositi i na,,druge obaveze“ koje bi nastale izme|u povjerioca i du`nikaposlije zaklju~enja ugovora o prenosu prava svojine a koje bidospjele za isplatu prije namirenja obaveze za ~ije obezbje|enjeje izvr{en prenos svojine, ako druk~ije nije ugovoreno8.

Prenosilac – fiducijant osim du`nika, kao i kod zaloge, moèbiti i tre}e lice.

Emilija Durutovi}

67

7 Iako nije predmet ovog zakona, na{ pozitivnopravni sistem poznaje iustupanje potraìvanja radi obezbje|enja (fiducijarnu cesiju – ~l. 445ZOO), a u Pravilima Centralne depozitarne agencije (,,Sl. list RCG“, br.28/01), regulisana je i procedura fiducijarnog prenosa prava svojinehartija od vrijednosti (dugoro~nih) koje postoje u formi elektronskihzapisa – ta~. 16.1.–16.7. Pravila.

8 Takve obaveze su uvjek odredive jer poti~u iz osnovnog ugovornogodnosa povjerioca i du`nika. Analogno rje{enje sadràno je u ~lanu 972ZOO.

Po{to je fiducijarni prenos prava svojine vrsta bezdràvins-kog obezbje|enja povjerilaca, oni ustvari sti~u samo formalno-pravni status vlasnika, dok ekonomsku vlast, odnosno isko-ri{}avanje stvari nastavlja da vr{i du`nik ili tre}e lice kaofiducijant, {to naro~ito odgovara privrednim subjektima. Fidu-cija se po na{em pravu u su{tini svodi samo na oblik ili formuobezbje|enja jer se bezdràvinski prenos svojine obavezno re-gistruje, ~ime se obezbje|uje publicitet nastalog pravnog odnosasa apsolutnim dejstvom erga omnes. Tre}a lica kao sticaocipokretnih stvari ne bi se mogla pozivati na savjesnost i da nijesuu saznanju za ograni~enja koja prate fiducijarni prenos pravasvojine.

Po ~lanu 23 Zakona ugovor o fiducijarnom prenosu pravasvojine upisuje se u javni registar koji vodi specijalizovanaagencija. Ako se upis ne izvr{i ugovor je ni{tavan. Tako|e,ugovor mora da se upi{e u registar u roku od 8 dana od danazaklju~enja. Noveliranim odredbama Uredbe o upisu ugovora ofiducijarnom prenosu prava svojine, taj upis se vodi kod Direk-cije za nekretnine kojoj je stavljeno u du`nost i da vr{i procjenuoptere}enih pokretnih i nepokretnih stvari i robnog lagera, tevr{i obiljeàvanje stvari i robnog lagera.

Navedeni na~in regulisanja otvara nekoliko klju~nih pitanja.Najprije, za{to se ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojinena nepokretnosti uop{te mora registrovati i to uz sankcijuni{tavosti ukoliko se to ne u~ini, ako se konstitutivno dejstvofiducijarnog prenosa prava svojine i publicitet ve} obezbje|ujezabilje`bom u zemlji{ne ili druge javne knjige? (~lan 1 stav 3Zakona).

Smatramo da uslovljavanje punova`nosti ugovora o fiduci-jarnom prenosu prava svojine registracijom treba ograni~itisamo na pokretne stvari i potraìvanja. Tako|e, treba preispitatinadle`nost Direkcije za nekretnine u pogledu obaveze obi-ljeàvanja i markiranja, te procjene pokretnih stvari koje su


68

predmet fiducijarnog prenosa. Nadle`nost Direkcije za nekret-nine i njenih podru~nih organa odre|ena je zakonom i kolikosmo u saznanju u praksi ova nadle`nost nije preuzeta. Tako|e,kada se ima u vidu da po ~lanu 19 Zakona o zalozi VladaRepublike Crne Gore osniva poseban registar9 za upis zalogena pokretnim stvarima, pravima i potra`ivanjima, mi{ljenjasamo da treba objediniti funkciju ovog registra i za upis svihostalih oblika obezbje|enja. Po odredbama ovog Zakona zasni-vanje zaloge je punova`no bez obzira da li je registrovano ({tobi trebalo da va`i i za fiducijarni prenos prava svojine kao odnospovjerenja), a perfektuiranjem se obezbje|uje publicitet i prio-ritet u odnosu na tre}a lica.

Kada su u pitanju hartije od vrijednosti u smislu Zakona ohartijama od vrijednosti koje se vode kao elektronski zapisi,tako|e je, kao i kod nekretnina, bezpredmetan poseban upiszaloge ili fiducijarnog prenosa prava svojine u ovaj registar, jertakav upis u ovim slu~ajevima ima konstitutivni karakter.

Postavlja se i pitanje u kakvom su odnosu sudska i poreskazaloga prema ugovornoj u pogledu prioriteta, te da li njihovoperfektuiranje, odnosno registrovanje, kako to propisuje Zakono zalozi, podrazumijeva u pogledu ranga i odgovaraju}a odstu-panja i koja10. Mi{ljenja smo da su sva ta pitanja, odnosnopravila i izuzeci, trebala da budu regulisana ovim zakonom.

Emilija Durutovi}

69

9 U me|uvremenu Vlada RCG je donijela Uredbu o osnivanju Registrazaloga kao dijela Privrednog suda u Podgorici, s tim {to uputstva onjegovom radu treba da budu naknadno donijeta (,,Sl. list RCG“, br.31/03).

10 Zakon o zalozi daje isti rang ugovornoj zalozi i zalogama koje ne nastajuna osnovu ugovora (sudska, poreska i dr.) kada su perfektuirane, akodruk~ije nije predvi|eno posebnim zakonom (~lan 9 stav 3 Zakona).Tako|e, u ~lanu 19 stav 2 se izri~ito propisuje da je Registar organregistracije poreskih zaloga, sudskih zaloga i drugih zaloga u skladu satim zakonom.

Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine u ~lanu 4 stav1 propisuje da je ni{tava odredba ugovora o fiducijarnom pre-nosu prava svojine da }e stvari koje su objekti ovog pravadefinitivno pre}i u svojinu povjerioca ako njegovo potraìvanjene bude namireno o dospjelosti bez prethodno sprovedenogpostupka predvi|enog tim zakonom, kao i odredba po kojojpovjerilac ugovara za sebe upotrebu optere}ene stvari, ubiranjeplodova koje ta stvar daje ili iskori{}avanje stvari na drugina~in. Ovakvo ugovaranje je prema stavu 2 istog ~lana dozvo-ljeno nakon isteka roka od 8 dana od nastanka potraìvanja. Upitanju je klasi~na zabranjenja odredba pod nazivom lex com-missoria kojom se èli sprije~iti zloupotreba stanja nu`de iliuop{te nepovoljnog stanja u kome se du`nik nalazi kada zak-lju~uje ugovor o zajmu, odnosno kreditu.

Postavlja se pitanje {ta se su{tinski mijenja u roku od 8 danaod nastanka potraìvanja (tj. zaklju~enja ugovora) u materijal-nom poloàju du`nika i za{to se mogu}nost zaklju~enja ovogsporazuma ne vezuje za dospjelost potraìvanja? Odgovor trebatraìti u drugim za{titnim mehanizmima, a naime, da nakondospjelosti potraìvanja i neizmirenja duga povjerilac ne postajei vlasnik stvari osim ako je izvr{ena stru~na procjena njenevrijednosti i povjerilac prihvati da u visini te vrijednosti zadrìstvar.

Jedna od zna~ajnih novina u sistemu obezbje|enja pot-raìvanja povjerilaca koju je Zakon unio u pozitivno pravo jeda predmet fiducijarnog prenosa prava svojine moè biti i robana lageru (ma{ine, automobili i druge robne zalihe). Ovaj oblikfiducijarnog obezbje|enja regulisan je sa ~etiri odredbe (~l. 6–9Zakona), a Uredbom (~l. 11–13) date su i bliè instrukcije kakose roba na robnom lageru individualizira da bi se slijedilo na~elospecijalnosti. To se ~ini putem izrade skica robnog lagera, bliègodre|ivanja i obiljeàvanja lagerskog prostora, zatim obiljeàva-njem i markiranjem same robe u tom prostoru, te sastavljanjem


70

lagerskih lista za proizvode koji imaju serijski broj. U nedosa-tatku prakti~nog iskustva ovo je zna~ajan pomak naprijed, aline odgovara trì{noj privredi da te poslove obavlja Direkcija zanekretnine kao dràvni organ. To treba da budu samo, primjeraradi, naj~e{}i oblici markiranja koji se pojavljuju u praksi i kojespecijalizovani privredni subjekti treba da sugeri{u saugova-ra~ima. Mi{ljenja smo da Zakon ostavlja prostor da kao robana lageru, na kojoj se vr{i fiducijarni prenos prava svojine,mogu biti generi~ne stvari ako su uskladi{tene tako da se moguindividualizovati (silosi, tankovi ili cistijerne, specijalizovanaskladi{ta odre|ene zapremine, hladnja~e i sl.). Ovo tim prije {totakve stvari mogu biti predmet zaloge po Zakonu o zaloziuklju~uju}i i sirovine, materijale koji se koriste u procesuproizvodnje ako se odràvaju na lageru, skladi{tu ili drugomodgovaraju}em mjestu u odre|enoj koli~ini i vrijednosti.

Zakonodavac se nije izri~ito opredijelio za na~elo nedjelji-vosti stvari prenijetih u svojinu, ali kada je u pitanju koli~inarobe na lageru ili ve}i broj pokretnih stvari, kao {to je npr.vozni park, razli~ite proizvodne ma{ine i sl., mislimo da nemasmetnji da stranke ugovore da }e se nakon izmirenja odre|enogdijela duga, na dijelu stvari brisati fiducijarni prenos svojine.Time se du`niku omogu}ava da do|e do novih sredstava kreditana bazi istih stvari putem zaloge ili fiducijarnog prenosa.

Zakonom su na na~in uobi~ajen kao i kada su u pitanjuzaloène stvari, regulisana prava i obaveze du`nika ili tre}eglica kao fiducijanta i povjerioca kao fiducijara, a polaze}i odtoga da stvar ostaje u dràvini du`nika ili tre}eg lica. Neisklju~uje se i mogu}nost predaje tre}em licu stvari ili ispraveo svojini na stvari, odnosno sporazuma da se oni zajedni~ki~uvaju. Du`nik je duàn ~uvati stvar sa pa`njom dobrog priv-rednika, odnosno dobrog doma}ina. Osim obaveze obavje{tava-nja o promjeni na stvari koje mogu ugroziti interese povjerioca(~lan 12 Zakona), ovaj pravni standard, iako Zakonom to nije

Emilija Durutovi}

71

izri~ito propisano, podrazumijeva obavezu osiguranja stvari,omogu}avanja povjeriocu da uvjek moè pregledati u kakvomsu stanju stvari. Ostalo je otvoreno i pitanje ko pla}a, odnosnoko snosi tro{kove investicionog odràvanja stvari ili pla}anjaporeza kada su u pitanju nekretnine. Mi{ljenja smo da to trebada bude du`nik ili tre}e lice koje ekonomski iskori{}ava stvar.

Zakonodavac se opredijelio za klasi~an pristup u odnosu naplodove koje stvar daje. Osim {to je zabranjena odredba pokojoj povjerilac ugovara za sebe upotrebu optere}ene stvari,ubiranje plodova koje ta stvar daje ili iskori{}avanje stvari nadrugi na~in (~lan 4 Zakona), izri~ito je propisano da povjerilacima pravo na plodove koje daje optere}ena stvar od momentakona~nog sticanja prava svojine na njoj (~lan 14 Zakona). Nebi bilo protivno Zakonu ako bi se ugovorilo iskori{}avanje stvari(upotreba) uz istovremeno smanjenje duga (prebijanje protivu-vrijednosti). Povjerilac svoje interese moè za{tititi i zahtjevomsudu da se optere}ena stvar oduzme od du`nika i preda nekomtre}em na ~uvanje ili upotrebu ako sa njom postupa protivnougovoru i Zakonu (tzv. sekvestar). Tako|e zna~ajno pravo pov-jerioca, osim da traì prodaju prije vremena ukoliko je stvarsklona kvaru i gubljenju vrijednosti, je i pravo da moè uzsaglasnost du`nika, prije dospjelosti potraìvanja, prodati opte-re}enu stvar odre|enom licu, ako na|e da je cijena povoljna.Dobijena cijena sluì kao obezbje|enje umjesto prodate stvari.U trì{nim uslovima kada vrijednost stvari moè varirati, na-ro~ito kod nekretnina i hartija od vrijednosti, ovo ovla{}enjetreba da ima ve}i prakti~ni zna~aj.

Nedostatak fiducijarnog prenosa svojine je {to povjerilacnakon dospjelosti potraìvanja koje ostane nenapla}eno, moratu`bom da traì od du`nika ili tre}eg lica predaju stvari, ako seona dobrovoljno ne preda. Po{to ima svojinski osnov (pismeniregistrovani ugovor o fiducijarnom prenosu), takav postupak sudtreba da provede bez odugovla~enja.


72

Ako du`nik isplati dug, ex lege, odnosno automatski, vra}amu se svojina na stvari. Ipak, kod nepokretnosti mora da traìbrisanje zabilje`be o fiducijarnom prenosu, kao i brisanje regi-strovanog ugovora. Isto vaì i za nematerijalne hartije od vri-jednosti.

Ono {to je po na{em mi{ljenju veoma zna~ajno, porednapu{tanja na~ela oficijelnosti kod prodaje stvari, je uvo|enjenovog standarda u postupanju povjerilaca u cilju namirenjapotraìvanja. ^lanom 21 Zakona je propisano da sve mjere kojepreduzima povjerilac u cilju namirenja potraìvanja moraju daodgovaraju postoje}im trgova~kim obi~ajima i da budu trgo-va~ki razumne. Napu{taju}i standard postupanja s pa`njom do-brog privrednika, odnosno dobrog doma}ina za koji se opredi-jelio kod obaveze ~uvanja stvari (~lan 11 Zakona), zakonodavacje o~igledno htio da otvori prostor jednom druga~ijem, elasti~ni-jem i sveobuhvatnijem standardu karakteristi~nom za anglo-sak-sonsko pravo. Taj standard obuhvata i ve}u slobodu ugovaranjai bolju ravnoteù interesa saugovara~a kroz izbor vremena,mjesta, na~ina i uslova prodaje. To naro~ito postaje jasno izodredbi ~lana 20 st.10 ta~.3 i st.13 Zakona o zalozi11 koji usu{tini polazi od istog standarda samo ne{to druga~ije formuli-sanog – ,,postupanja u skladu sa principom ekonomske oprav-danosti“. Ako je vrijednost stvari procijenjena stranke moguugovoriti ili se naknadno dogovarati kada i kako }e se prodatii da li u neizmijenjenoj vrijednosti. Time se povjerilac po{te|ujerizika da ostane nenamiren iz prodajne cijene, kao {to je to

Emilija Durutovi}

73

11 Navedenim odredbama je propisano da zalogoprimac koji poku{a da senamiri iz zaloènog potraìvanja mora to u~initi u skladu sa principomekonomske opravdanosti, kao i da raspolaganje zaloènom stvari moèbiti sprovedeno javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom, te dana~in, vrijeme, mjesto i uslovi raspolaganja moraju biti u skladu sa istimprincipom.

slu~aj u postupku sudskog izvr{enja (mada i tamo povjerilacmoè i}i na obustavu, te ponovno pokretanje postupka izvr-{enja), a du`nik da mu dug u neizmirenom dijelu stoji kaoprijetnja u odnosu na ostalu postoje}u imovinu, ili u odnosu naonu koju tek treba da stekne. Povjerilac se ni kod fiducijarnogprenosa svojine, kao ni kod zaloge, ne li{ava prava namirenjaiz ostale imovine.

U Zakonu je izostalo rje{enje {ta ako povjerilac ne po{tujenavedeni standard prilikom namirenja potraìvanja i bliè od-re|enje koja i kakva odstupanja predstavljaju povredu tog stan-darda12. Ono {to smatramo potrebnim da istaknemo je dapreuzimanje standarda pona{anja iz druga~ijih pravnih sistemakoji nam nijesu dovoljno bliski, podrazumijeva i poznavanjenjihovog tuma~enja i sudske prakse tamo gdje su nastali. Toiziskuje dodatne napore i posebnu specijalizaciju onih koji sebave ovom materijom.

Moèmo zaklju~iti time da danas u pozitivnom pravnomsistemu Crne Gore imamo nekoliko pravnih instituta sa istomsvrhom obezbje|enja, ali u razli~itim varijantama. To su: spo-razum o zasnivanju zaloge na pokretnim i nepokretnim stvarimapred sudom, fiducijarni prenos prava svojine na pokretnim inepokretnim stvarima i robi na lageru, odnosno na potraìva-njima i hartijama od vrijednosti po posebnim propisima, te kaonajsveobuhvatniji Zakon o zalozi. I on ostavlja mogu}nostfiducijarnog prenosa prava svojine tako {to propisuje da zalo-goprimac moè ponuditi da primi zaloènu stvar radi potpunogili djelimi~nog ispunjenja obezbije|enog potraìvanja, odre-|uju}i pri tom i uslove pod kojim takva obaveza postaje oba-


74

12 U tom smislu konkretnija i instruktivnija rje{enja sadrì Zakon o zalozikoji u ~lanu 20 stav 18 reguli{e prava zalogodavca za slu~aj preduzimanjaradnji koje su protivne standardu postupanja po principu ekonomskeopravdanosti.

vezuju}a13. Zbog toga fiducijarni prenos svojine na pokretnimstvarima, kako je sada regulisan, treba da bude prelazno rje{enjeu ukupnom sistemu obezbje|enja. U odnosu na institut hipoteke,jedina mu je prednost, i to za sada, {to omogu}ava prodajunepokretnosti od strane du`nika. Hipoteka i ru~na zaloga su ielasti~niji pravni instituti, jer omogu}avaju vi{estruko zalaganje.O prednosti svojinske hipoteke, ukoliko bi se uvela u pravnisistem, ovom prilikom ne}emo govoriti. Samo ukazujemo daona omogu}ava samostalno zasnivanje hipoteke na nekretnini iprije nastanka kreditnog odnosa.

Navedeno {arenilo, ne samo da je nepotrebno, ve} unosi izbrku u praksi, radi ~ega treba temeljito preispitati {to treba daostane u sistemu obezbje|enja. Eventualno, to se mo`e preispi-tati prilikom dono{enja Zakona o obligacionim odnosima iZakona o svojinskopravnim odnosima na nivou Crne Gore, akosu ve} neke druge okolnosti onemogu}ile da se reformi zako-nodavstva u ovoj oblasti pristupi dugoro~nije i osmi{ljenije.

Emilija Durutovi}

75

13 V. ~lan 20 stav 16 Zakona o zalozi kao sredstvu obezbje|enja potra`iva-nja.

ZAKON O ZALOZI KAO SREDSTVU

OBEZBJE\ENJA POTRA@IVANJAZakon je objavljen u ,,Slu`benom listu RCG“,

br. 38/2002 od 26.7.2002. godine.

Glava I

OP[TE ODREDBE

Predmet zakona

^lan 1

(1) Ovim zakonom ure|uje se jedinstven sistem ugovornogzalo`nog prava na pokretnoj imovini (stvarima) u RepubliciCrnoj Gori (u daljem tekstu: Republika).

(2) Ugovorne zaloge na pokretnim stvarima (u daljem tek-stu: ugovorne zaloge) zasnivaju se i proizvode pravno dejstvoprema tre}im licima na na~in i pod uslovima utvr|enim ovimzakonom.

(3) Ovaj zakon primjenjuje se na pravne poslove koji za ciljimaju zasnivanje ugovorne zaloge.

(4) Ovaj zakon se ne primjenjuje na:

1) prenos potra`ivanja po osnovu naknada iz radnog odnosazaposlenog;

2) prodaju potra`ivanja po ra~unima kao dio kupoprodajeili drugog pravnog posla iz kojih su nastali;

3) zalo`no pravo na nepokretnostima, izuzev ako se radi onepokretnostima po namjeni.

76

Zna~enje izraza

^lan 2

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljede}ezna~enje:

,,instrumenti“ su: 1) dokumenti koji sluè kao dokaz pos-tojanja nekog prenosivog prava, kao i prenosivi dokumenti kojeimaocu daju pravo da primi novac ili robu i 2) prenosiviinstrumenti;

,,inventar“ su: 1) dijelovi imovine koji se drè radi prodajeili zakupa ili isporu~uju po ugovorima o uslugama ili kupopro-daji; 2) sirovine, teku}i rad, materijali koji se koriste pri obav-ljanju djelatnosti.

,,izvr{itelj“ je slu`benik suda ili organa unutra{njih poslovakoji po nalogu suda sprovodi izvr{enje, u skladu sa ovimzakonom;

,,konstituisanje“ je zalo`no pravo koje je postalo izvr{no uodnosu na pokretnu stvar koja je predmet ugovora o zalozi;

,,lice“ je fizi~ko lice, pravno lice, republi~ki organ ili organlokalne samouprave;

,,nepokretnost“ je zemlji{te i imovina koja je neodvojiva odnjega, kao i zgrade, instalacije ili objekti koji su ~vrsto povezanisa zemljom;

,,nepokretnost po namjeni“ je pokretna stvar koja je na takavna~in povezana sa nepokretno{}u: 1) da prava na takvoj pok-retnoj stvari nastaju u skladu sa zakonom kojim se ure|uju pravana nepokretnostima ili 2) da pokretna stvar ne moè biti odvo-jena od nepokretnosti sa kojom je povezana bez prekomjernogo{te}enja te nepokretnosti;

,,obezbije|eno potraìvanje“ je svako potraìvanje koje jeobezbije|eno zalogom;

Emilija Durutovi}

77

,,perfektuiranje“ zna~i: 1) da je zalo`no pravo konstituisanoi 2) da je prijava zaloge registrovana u skladu sa ovim zakonomili da je zalogoprimac primio u dràvinu zaloènu stvar;'

,,pokretna stvar“ je sve ono {to moè biti predmet pravasvojine, bilo da se radi o materijalnim ili nematerijalnim stva-rima, izuzev nepokretnosti;

,,potraìvanje“ je pravo na naplatu nov~ane obaveze, is-klju~uju}i akreditive (kreditna pisma), depozitne ra~une i instru-mente pla}anja;

,,prihodi“ su sve {to je primljeno prodajom, razmjenom,naplatom ili drugim raspolaganjem zaloènom stvari; prihoduklju~uje naplate po osnovu osiguranja za gubitke ili o{te}enjaprvobitnog predmeta zaloge ili prihoda od te zaloge, kao igotovinske i druge prenosive instrumente, ukoliko je iste mo-gu}e identifikovati;

,,registar“ je slu`ba osnovana posebnim propisima koja jenadle`na za registrovanje prava, u skladu sa ovim zakonom;

,,stvar sa serijskim brojem“ je stvar koja se ne drì radiprodaje ili zakupa u uobi~ajenom toku poslovanja: motornovozilo, prikolica, kamp-ku}ica, vazduhoplov ili plovni objekat,na na~in definisan op{tim aktom organa nadle`nog za registra-ciju;

,,ugovoreno pravo“ je pravo na zahtjevanje nekog ~injenjaili pla}anja na osnovu ugovora;

,,ugovorna zaloga“ je, slobodnom voljom, zasnovano pravona pokretnoj imovini koje daje zalogoprimcu pravo da preuzmeu dràvinu tu imovinu u cilju namirenja obezbije|enog pot-raìvanja, u skladu sa ovim zakonom;

,,ugovor o zalozi“ je ugovor u pisanoj formi kojim zalogo-davac zasniva zalo`no pravo na pokretnoj stvari u korist zalo-goprimca;


78

,,zaloga koja ne nastaje na osnovu ugovora“ je obezbje|enjepotraìvanja koje nastaje na osnovu zakona ili odluke suda, bezsaglasnosti vlasnika stvari, radi obezbje|enja potraìvanja ~ijije predmet pla}anje ili drugi na~in izvr{enja obaveze;

,,zaloga na predmetu kupoprodaje“ je zaloga kojom zalogo-primac daje novac zalogodavcu radi sticanja prava svojine iliprava kori{}enja odre|ene stvari koja postaje predmet zaloge;

,,zalogodavac“ je lice koje ima sposobnost da raspolaèimovinom koju daje u zalogu;

,,zalogoprimac“ je lice u ~iju je korist zasnovana utovornazaloga;

,,zaloèna stvar“ je pokretna stvar koja je predmet ugovorao pokretnoj zalozi.

Zaloèna stvar

^lan Z

(1) Predmet ugovorne zaloge moè biti svaka pokretna stvar~iji je promet dozvoljen u skladu sa vaè}im propisima.

(2) Minerali i sirovine, kao i prava na njihovu eksploatacijumogu biti predmet zaloge, ukoliko to nije u suprotnosti sazakonom.

(3) Neposje~eno drve}e, neobrani plodovi i nero|ena mla-dun~ad ìvotinja mogu biti predmet zaloge.

(4) Ugovorna zaloga se moè izvr{iti samo u granicamaprava koja zalogodavac ima na zaloènoj stvari.

(5) Pokretna stvar ~ija se dràvina stekne nakon zasnivanjaugovorne zaloge moè biti predmet ugovora o zalozi. Ugovornazaloga se pro{iruje i na stvari na kojoj zalogodavac stekne pravosvojine nakon zasnivanja ugovorne zaloge, ako je predmetzaloge odre|en u ugovoru o zalozi, a u odnosu na tre}a lica,

Emilija Durutovi}

79

ako je ta stvar odre|ena i opisana u prijavi zaloge, u skladu saovim zakonom.

(6) Kada ugovor o zalozi i prijava zaloge sadrè opis op{tihkarakteristika zaloènog inventara na na~in na koji se moguodrediti djelovi i elementi inventara, ugovorna zaloga sepro{iruje na sve djelove i elemente inventara, bez obzira da lisu bili u svojini zalogodavca u vrijeme zasnivanja ugovornezaloge ili su kasnije pribavljeni. Zalogoprimac ugovorne zalogena inventaru ne mora zasnivati novu ugovornu zalogu na sva-kom dijelu ili elementu inventara na kojem zalogodavac steknepravo svojine, niti mora preduzimati radnje u cilju perfektuira-nja ugovorne zaloge u pogledu tih dijelova ili elemenata inven-tara.

(7) Ugovorna zaloga se pro{iruje i na sva prava koja zalo-godavac ima na zaloènoj stvari na osnovu bilo kojeg ugovoraili sporazuma.

(8) Prira{taj zaloène pokretne stvari je predmet ugovornezaloge, ukoliko ugovorom o zalozi nije predvi|eno druk~ije.

(9) Pravni posao u kojem je prodavac-davalac lizinga vlas-nik stvari i daje stvar na lizing kupcu-korisniku lizinga smatrase zalogom na predmetu kupoprodaje.

(10) Pravni posao u kojem prodavac pokretne stvari prenosipravo svojine kupcu, ali uslovljava taj prenos kup~evimpla}anjem prodavcu znatnog dijela ili ukupne kupoprodajnecijene je zaloga na predmetu kupoprodaje.

Potraìvanja obezbije|ena zalogom

^lan 4

(1) Ugovorna zaloga obezbje|uje ~itav iznos obezbije|enogpotraìvanja, uklju~uju}i nepla}enu glavnicu, kamatu, ugovornekazne, tro{kove povra}aja stvari, odràvanja, prodaje, kao idruga obezbije|ena potraìvanja, ako nije druk~ije predvi|eno


80

ugovorom o zalozi ili pismenim odricanjem od prava. Istaugovorna zaloga ne sluì kao obezbje|enje za neki budu}iugovor o kreditu izme|u istih stranaka koji jo{ nije izvr{en, iliza kredit na ~iju se uplatu zalogoprimac obavezao prilikomzaklju~enja prvobitnog ugovora o zalozi, ukoliko nije druk~ijepredvi|eno ugovorom o zalozi. U smislu ovog zakona, smatra}ese da je zalogoprimac izvr{io obavezu iz ugovora o kreditu,ako:

1) je zalogodavcu ustupio nov~ana sredstva ili njihov ekvi-valent;

2) se u korist zalogodavca uzdrào od nekog ~injenja;

3) je zalogodavcu na drugi na~in ustupio neku vrijednost,bilo prethodno ili naknadno, u zamjenu za davanje zaloge odstrane zalogodavca, ukoliko ugovorom o zalozi nije druk~ijeutvr|eno.

(2) Ista ugovorna zaloga moè obezbje|ivati jedno ili vi{epotraìvanja.

(3) Obezbije|eno potraìvanje moè biti odre|eno ili odre-divo. Obezbije|eno potraìvanje ne mora da postoji u trenutkukada zalogodavac zasniva ugovornu zalogu.

Glava II

UGOVORNE ZALOGE I ZALOGE KOJE NE

NASTAJU NA OSNOVU UGOVORA

Op{te odredbe o ugovornoj zalozi i zalogama kojene nastaju na osnovu ugovora

^lan 5

(1) Ugovorna zaloga je zasnovana kada zalogodavac i za-logoprimac zaklju~e ugovor o zalozi.

Emilija Durutovi}

81

(2) Ugovorna zaloga je konstituisana kada:

1) postoji propisno zaklju~en ugovor o zalozi;

2) zalogoprimac daje neku stvar ili avansira novac zalogo-davcu;

3) zalogodavac ima pravo na stvari koja je predmet zaloge.

(3) Zaloga koja ne nastaje na osnovu ugovora konstitui{ese momentom zasnivanja ili na na~in propisan posebnim zako-nom.

(4) Zaloga koja ne nastaje na osnovu ugovora perfektuirase na na~in propisan ovim zakonom.

(5) Dràvinska ugovorna zaloga na stvari koja je u dràvinidepozitara moè biti perfektuirana kada zalogoprimac stupi udràvinu:

1) prenosivog tovarnog lista izdatog od strane depozitara, akoji se odnosi na zaloènu stvar;

2) skladi{nice izdate od strane depozitara, koja se odnosi nazaloènu stvar i koja glasi na zalogoprimca;

3) drugog dokumenta izdatog od strane depozitara kojisadrì opis zaloène stvari, ukoliko nije u suprotnosti sa drugimzakonima.

Ugovor o zalozi

^lan 6

(1) Ugovor o zalozi moè da se odnosi na jednu ili vi{epokretnih zaloga.

(2) Ugovor o zalozi zaklju~uje se u pisanoj formi i sadrìsljede}e elemente:

1) podatke o zalogodavcu, licu koje je du`nik u pravnomposlu (ako to lice nije zalogodavac) i podatke o zalogoprimcu;


82

2) posebni ili uop{teni opis dovoljan da se na uobi~ajenna~in odredi predmet zaloge, koja moè uklju~ivati stvari koje}e biti nabavljene od zalogodavca nakon zaklju~enja ugovora ozalozi;

3) potpise zalogodavca i zalogoprimca ili potpise u njihovoime.

(3) U ugovor o zalozi mogu se unijeti i drugi podaci i pitanjao kojima se ugovora~i saglase, a ugovor se moè naknadnodopuniti.

(4) Ugovorne strane mogu se saglasiti da ugovor o zaloziovjere kod suda.

Prava i dokazivanje prava zalogodavca izalogoprimca

^lan 7

(1) Ugovorna zaloga je pravno valjana i mogu}e ju je izvr{itisamo ako je obezbije|eno potraìvanje na koje se ta zalogaodnosi pravno valjano i ako ga je mogu}e ispuniti.

(2) U postupku u kojem zalogoprimac dokazuje prava kojanastaju iz ugovorne zaloge, zalogoprimac snosi teret dokaziva-nja u pogledu zasnivanja ugovorne zaloge. Kada je zalogopri-mac dokazao da je ugovorna zaloga zasnovana, zalogodavac ilidrugo lice u postupku snosi teret dokazivanja u pogledu pres-tanka zaloge ili drugih ~injenica koje im idu u prilog.

Prava i obaveze na zaloènoj stvari

^lan 8

(1) Ugovorne strane u ugovoru o zalozi mogu da ugovorei druga prava i obaveze, ako druk~ije nije propisano ovimzakonom. Pravna za{tita ugovornih strana utvr|ena je ovimzakonom.

Emilija Durutovi}

83

(2) Ako zalogoprimac i zalogodavac izri~ito ne ugovore daje ugovorna zaloga perfektuirana stupanjem u dràvinu, zalogo-davac i nakon zasnivanja ugovorne zaloge ima pravo drànja,kori{}enja i sva ostala prava na zaloènoj stvari, ukoliko nijedruk~ije propisano ovim zakonom.

(3) Prava zalogodavca na predmetu zaloge uklju~uju i pravospajanja zaloène stvari sa drugim stvarima ili pravima, pravokori{}enja predmeta zaloge u bilo kojem procesu proizvodnjeili drugoj djelatnosti, ostvarivanje prihoda, izuzev prihoda poosnovu osiguranja i kod ugovornih zaloga kod kojih je predmetzaloge inventar, da ga prodaju ili koriste u uobi~ajenom poslo-vanju, ukoliko nije druk~ije predvi|eno ugovorom o zalozi. Ovaprava prestaju po zapo~injanju izvr{nih radnji, u skladu sa ovimzakonom.

(4) Zalogodavac ne moè prodati, dati u zakup ili na drugina~in raspolagati zaloènom stvari, izuzev na na~in koji jepropisan ovim zakonom ili ugovorom o zalozi. Zalogodavacodgovara zalogoprimcu za {tetu koja nastane kr{enjem ovezabrane.

(5) Ako je zalogodavac zaloènu stvar predao u dràvinuzalogoprimcu u cilju perfektuiranja zaloge stupanjem u dràvi-nu, zalogodavac ima pravo, po davanju blagovremenog obav-je{tenja zalogoprimcu, da izvr{i pregled zaloène stvari.

(6) Zalogodavac koji drì stvar koja je predmet ugovornezaloge duàn je da se uzdrì od nesavjesnog kori{}enja te stvari,mora je odràvati sa du`nom pa`njom i koristiti je na na~inuobi~ajen za tu vrstu stvari. Zalogodavac odgovara zalogoprim-cu za {tetu koja nastane kr{enjem ove obaveze. Ukoliko ugo-vorom o zalozi nije predvi|eno druk~ije, zalogoprimac imapravo, uz obavje{tenje zalogodavca u razumnom roku, da izvr{ipregled zaloène stvari.


84

Glava III

PRAVA TRE]IH LICA

Prioritet zalo`nih prava

^lan 9

(1) Zalogodavac mo`e zasnovati vi{e od jedne ugovornezaloge na istoj stvari, ukoliko ugovorom o zalozi nije druk~ijeugovoreno.

(2) Prioritet razli~itih ugovornih zaloga na istoj stvari od-re|en je u skladu sa redoslijedom u vremenu kada su te zalogeperfektuirane, ukoliko odredbama ovog ~lana nije druk~ije pro-pisano. Prva perfektuirana ugovorna zaloga ima prvenstvo uodnosu na bilo koju ugovornu zalogu koja je naknadno perfek-tuirana, sve dok prva perfektuirana zaloga proizvodi pravnodejstvo. Svaka naknadna ugovorna zaloga iste stvari rangira sepo redosljedu datuma perfektuiranja. Neperfektuirane ugovornezaloge rangiraju se nakon svih perfektuiranih ugovornih zaloga,po redoslijedu odre|enom u zavisnosti od vremena u kojem sukonstituisane na predmetu zaloge.

(3) Perfektuirana zaloga koja ne nastaje na osnovu ugovoraima jednaku pravnu snagu kao i perfektuirana ugovorna zaloga,a zaloga koja ne nastaje na osnovu ugovora i nije perfektuiranaima jednaku pravnu snagu kao i neperfektuirana ugovorna za-loga i to na na~in {to prva u vremenu ima prioritet, ako druk~ijenije predvi|eno posebnim zakonom.

(4) Zaloga instrumenata koja je perfektuirana stupanjem udr`avinu ima prioritet u odnosu na bilo koju prethodnu ugovor-nu zalogu ili zalogu koja ne nastaje na osnovu ugovora.

(5) Zaloga na predmetu kupoprodaje ima prioritet u odnosuna bilo koju drugu ugovornu zalogu na istoj stvari koja je data

Emilija Durutovi}

85

od strane istog zalogodavca i u odnosu na bilo koju zalogu kojane nastaje na osnovu ugovora.

(6) Zaloga na stvari sa serijskim brojem perfektuirana jesamo ukoliko prijava zaloge sadrì opis stvari i njen serijskibroj. Kupac ili zakupac kupuje, odnosno uzima u zakup stvarsa serijskim brojem neoptere}enu zalogom samo ukoliko jekupac ili zakupac kupio, odnosno uzeo u zakup bez znanja ozalozi, a stvar sa serijskim brojem nije bila valjano ozna~enasa navedenim serijskim brojem u prijavi zaloge podne{enoj uskladu sa ovim zakonom.

(7) Zaloga, u skladu sa ovim zakonom, moè biti zasnovanana stvari koja predstavlja nepokretnost po namjeni ili moè bitiproduèna na stvari koja postaje nepokretnost po namjeni. Nemoè se zasnovati zaloga na gra|evinskom materijalu koji jeugra|en u zemlji{te radi pove}anja njegove vrijednosti. Prioritetu pogledu nepokretnosti po namjeni odre|uje se na sljede}ina~in:

1) zaloga na predmetu kupoprodaje koji je nepokretnost ponamjeni ima prioritet u odnosu na bilo koje suprotstavljenopravo hipotekarnog povjerioca, zalogoprimca zaloge koja nenastaje na osnovu ugovora, ili vlasnika nepokretnosti ako hipo-tekarni povjerilac, zalogodavac, zalogoprimac zaloge koja nenastaje na osnovu ugovora ili vlasnik ima uknjièno pravo nanepokretnosti ili ako je dràlac nepokretnosti, a zaloga je per-fektuirana registrovanjem prijave zaloge prije nego {to je stvarpostala nepokretnost po namjeni ili u roku od 20 dana nakontoga. Ukoliko to nije u suprotnosti sa odredbama ovog stava,zaloga na nepokretnosti po namjeni ima niì nivo prioriteta uodnosu na hipoteku na objektu u izgradnji uknjiènu prije nego{to je stvar postala nepokretnost po namjeni, ako je stvar postalanepokretnost po namjeni prije zavr{etka gradnje;

2) perfektuirana zaloga na nepokretnosti po namjeni imaprioritet u odnosu na bilo koje suprotstavljeno pravo hipotekar-


86

nog povjerioca, zalogoprimca zaloge koja ne nastaje na osnovuugovora ili vlasnika nepokretnosti, ako hipotekarni povjerilac,zalogodavac, zalogoprimac zaloge koja ne nastaje na osnovuugovora ili vlasnik ima uknjièno pravo na nepokretnosti ili akoje dràlac nepokretnosti, a zaloga je perfektuirana registrova-njem prijave zaloge prije nego {to je pravo hipotekarnog pov-jerioca, zalogoprimca zaloge koja ne nastaje na osnovu ugovoraili vlasnika nastalo;

3) perfektuirana zaloga na nepokretnosti po namjeni imaprioritet u odnosu na bilo koje suprotstavljeno pravo hipotekar-nog povjerioca, zalogoprimca zaloge koja ne nastaje na osnovuugovora ili vlasnika nepokretnosti, ukoliko nepokretnost ponamjeni predstavlja lako pokretan proizvodni objekat ili kance-larijske ma{ine ili ku}ne aparate koji predstavljaju robu {irokepotro{nje;

4) u slu~aju neispunjenja ugovorne obaveze, zalogoprimackoji ima prioritet u skladu sa odredbama ovog ~lana moèodvojiti nepokretnost po namjeni sa nepokretnosti. Zalogopri-mac koji odvoji nepokretnost po namjeni duàn je da hipote-karnom povjeriocu hitno nadoknadi tro{kove popravke ili bilokoju {tetu koju nanese nepokretnosti. Zalogoprimac nije duànda nadoknadi umanjenje vrijednosti prouzrokovano odsustvomodvojene stvari ili potrebom da se stvar zamijeni. Lice koje imapravo na naknadu {tete moè odbiti da dozvoli odvajanje svedok zalogoprimac pruì odgovaraju}e obezbje|enje da }eizvr{iti obavezu u pogledu naknade.

(8) Prioritet u pogledu hartija od vrijednosti i mjenicaodre|uje se na sljede}i na~in:

1) ugovorna zaloga na hartijama od vrijednosti ~iji je ra~unkod Centralne depozitarne agencije blokiran u korist zalogop-rimca ima prioritet nad bilo kojom ugovornom zalogom ilizalogom koja ne nastaje na osnovu ugovora, koju ima lice u~iju korist nije izvr{ena blokada ra~una hartija od vrijednosti;

Emilija Durutovi}

87

2) na prioritet u odnosu na zaloènu mjenicu primjenjuju seodredbe propisa kojima se ure|uju ugovorni odnosi banaka. Usuprotnom, zaloga na mjenici koja je perfektuirana dràvinomna materijalnom dokazu o vlasni{tvu na toj mjenici ima prioritetu odnosu na suprotstavljenu ugovornu zalogu ili zalogu koja nenastaje na osnovu ugovora, za koje je prijava zaloge registro-vana u skladu sa ovim zakonom;

3) u svim drugim slu~ajevima, prioritet me|u suprotstavlje-nim ugovornim zalogama i zalogama koje ne nastaju na osnovuugovora ure|en je ostalim odredbama ovog zakona.

(9) Prioritet ugovorne zaloge moè biti promijenjen pisanimugovorom potpisanim od:

1) zalogoprimca druge ugovorne zaloge koja bi kao rezultatpromjene izgubila prioritet koji je imala u odnosu na ugovornuzalogu ~iji je redoslijed prioriteta promijenjen;

2) zalogoprimca druge ugovorne zaloge koji kao rezultatpromjene ne bi stekao prioritet u odnosu na ugovornu zalogu~iji je redosljed prvenstva promijenjen;

3) lica koje je registrovalo prijavu zaloge koja ne nastajena osnovu ugovora u skladu sa ovim zakonom, ali samo ako biprava tog lica u odnosu na stvar koja je predmet te zaloge bilaumanjena.

Prenos obezbije|enog potraìvanja

^lan 10

(1) Ugovor kojim zalogoprimac ustupa obezbije|eno pot-raìvanje je ugovor o prenosu zaloène stvari koja obezbje|ujeodgovaraju}e potraìvanje, ukoliko nije druk~ije predvi|enougovorom o zalozi ili predvi|eno ugovorom o ustupanju pot-raìvanja.


88

(2) Ugovor o ustupanju potraìvanja koje je obezbije|enodràvinskom ugovornom zalogom je ugovor o prenosu zaloènestvari koja je u dràvini zalogoprimca, samo ukoliko u vrijemeustupanja potraìvanja:

1) zalogoprimac prenese dràvinu na zaloènoj stvari novomzalogoprimcu ili novom zalogoprim~evom zastupniku;

2) ako je ustupilac saglasan da drì zaloènu stvar u imenovog zalogoprimca.

(3) Zalogodavac moè da istakne prema svakom sljede}emzalogoprimcu - sticaocu sve prigovore koje je mogao isticatiprotiv prethodnog zalogoprimca - ustupioca.

(4) Ako zalogoprimac ustupi samo dio obezbije|enog pot-raìvanja, novi zalogoprimac sti~e zalo`no pravo i sva sa njimpovezana prava u skladu sa ugovorom o zalozi zajedni~ki sazalogoprimcem-ustupiocem srazmjerno iznosu ustupljenogobezbije|enog potraìvanja.

(5) Ako se prenos obezbije|enog potraìvanja vr{i na osno-vu zakona, prenosi se i svaka ugovorna zaloga data radiobezbje|enja tog potraìvanja.

Zaloga potraìvanja

^lan 11

(1) U ugovornoj zalozi ~iji je predmet potraìvanje, lice kojeje du`nik u pravnom poslu iz kojeg je nastalo zaloèno pot-raìvanje moè da vrati dug na na~in dogovoren sa zalogodav-cem, ukoliko zalogodavac ili zalogoprimac ne obavijesti du`ni-ka da je potraìvanje zaloèno i da moè isklju~ivo biti nami-reno pla}anjem zalogoprimcu ili licu koje zalogoprimac odredi.Zalogoprimac moè i neposredno traìti namirenje od lica kojeje du`nik u pravnom poslu iz kojeg je nastalo zaloèno pot-raìvanje.

Emilija Durutovi}

89

(2 ) Obavje{tenje u pisanoj formi iz stava 1 ovog ~lanasadrì:

1) podatke o zalogodavcu;

2) opis potraìvanja na na~in koji omogu}ava licu koje jedu`nik da zaloèno potraìvanje odredi;

3) ozna~enje zalogoprimca;

4) potvrdu o prijemu.

(3) Ugovorna zaloga potraìvanja moè biti perfektuiranasamo registracijom prijave zaloge.

Zaloge ugovorenih prava, novca i hartija odvrijednosti

^lan 12

(1) Ako je predmet ugovorne zaloge ugovoreno pravo kojene predstavlja pravo na naplatu nov~anog potraìvanja, lice kojeje du`nik u pravnom poslu iz kojeg je nastalo zaloèno pot-raìvanje moè tu obavezu ispuniti na na~in na koji to dogovorisa zalogodavcem, ukoliko nije primio obavje{tenje od zalogo-davca u skladu sa ovim zakonom.

(2) Zaloga ugovorenih prava perfektuira se registrovanjemprijave o zalozi, u skladu sa zakonom.

(3) Ugovorna zaloga na novcu (gotovini) ili instrumentimaperfektuira se kada novac, odnosno instrument pre|e u dràvinuzalogoprimca.

Sticanje stvari koja je predmet zaloge

^lan 13

(1) Lice sti~e pravo svojine na zaloènoj stvari optere}enozalogom, ako nije druk~ije propisano ovim zakonom.


90

(2) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog ~lana, lice sti~e pravona zaloènoj stvari i neoptere}eno zalogom:

1) u pravnom poslu u kojem zalogodavac prenosi pravoputem prodaje u uobi~ajenom toku poslovanja, u skladu sa~lanom 14 ovog zakona;

2) u pravnom poslu u kojem zalogodavac prenosi zaloènustvar sa pisanom saglasno{}u svih zalogoprimaca koji imajuugovornu zalogu na toj stvari;

3) u pravnom poslu u kojem je stvar koja se prenosi, a kojaje predmet zaloge: akcija ili instrument duga koji se kotira napriznatom trì{tu; instrument; ili novac (gotovina).

Uobi~ajeni tok poslovanja

^lan 14

(1) Uobi~ajenim tokom poslovanja, u smislu odredbe ~lana13 stav 2 ta~ka 1) ovog zakona, smatra se kupovina dijelovainventara u skladu sa uobi~ajenim poslovanjem prodavca ~imekupac sti~e pravo svojine neoptere}eno ugovornom zalogom,~ak i ako je ta zaloga perfektuirana i ako je kupac imao saznanjeo toj zalozi.

(2) Kupci sti~u pravo svojine, u skladu sa stavom 1 ovog~lana, ako kupuju od prodavca koji se obi~no bavi prodajomone vrste inventara koju kupac nabavlja, pod uslovom da kupaci prodavac nijesu povezani i da savjesno posluju. Skupna pro-daja inventara ne smatra se uobi~ajenim tokom poslovanja.

(3) Skupna prodaja je svaki prenos ve}eg dijela iste vrsteinventara privrednog subjekta ili inventara koji postoji na od-re|enoj lokaciji na kojoj posluje taj privredni subjekat.

Emilija Durutovi}

91

Glava IV

REGISTAR I UVID JAVNOSTI U

UGOVORNE ZALOGE

Registrovanje prijave zaloge

^lan 15

(1) Da bi zaloga bila perfektuirana mora biti registrovanaprijava zaloge, ukoliko nije druk~ije propisano ovim zakonom.Registrovanje se smatra obavljenim dostavljanjem registru pri-jave zaloge koja sadrì podatke propisane odredbom ~lana 16stav 1 ovog zakona. Vremenom registracije smatra se vrijemedostavljanja prijave zaloge registru.

(2) Prijava zaloge koja sadrì podatke iz ~lana 16 stav 1ovog zakona pravno je valjana ako je registrovana u ciljuperfektuiranja ugovorne zaloge na:

1) stvari koja je ve} predmet ugovorne zaloge registrovaneu drugoj dràvi, kada ta stvar bude unesena u Republiku ilikada je zalogodavac premjestio svoje prebivali{te, odnosnosjedi{te u Republiku (u takvoj prijavi zaloge mora se navestida je zaloèna stvar unesena u Republiku ili da je zalogodav~evoprebivali{te, odnosno sjedi{te premje{teno u Republiku);

2) stvari u odnosu na koju je vaènje prijave zaloge isteklo;

3) stvari koja je pribavljena nakon promjene imena, drugihpodataka ili organizacione strukture privrednog subjekta - zalo-godavca.

(3) Prijava zaloge moè biti dopunjena dostavljanjem zahtje-va za dopunu potpisanog od strane zalogoprimca. Dopuna pri-jave nema za posljedicu produènje perioda vaènja prijavezaloge. Zalogoprimac mora dati ovla{}enje za dopunu prijavezaloge, a dopuna proizvodi pravno dejstvo u odnosu na dopu-njeni predmet zaloge samo od momenta registracije dopune.


92

Dopuna prijave mora biti sa~injena na formularu za prijavuzaloge i mora sadràti opis dopune, izjavu da se vr{i dopuna ievidencioni broj prijave zaloge u registru. Registar }e registro-vati dopune nakon:

1) dostavljanja zahtjeva za dopunu;

2) pla}anja odgovaraju}e naknade;

3) provjere da zahtjev za dopunu sadrì evidencioni brojprijave zaloge u registru.

(4) Zaloga koja ne nastaje na osnovu ugovora moè bitiperfektuirana registrovanjem prijave zaloge koja sadrì:

1) adresu du`nika i povjerioca ~ije je potraìvanje obezbi-je|eno zalogom;

2) opis zaloge;

3) uop{teni ili posebni opis imovine na kojoj je konstituisanazaloga;

4) potpis povjerioca ~ije je potraìvanje obezbije|eno zalo-gom ili lica koje on ovlasti.

Sadrìna prijave zaloge

^lan 16

(1) Svrha prijave zaloge i sistema registrovanja je obavje{ta-vanje tre}ih lica o postojanju ili mogu}em postojanju zalo`nogprava na imovini zalogodavca. Ukoliko postoji potreba za do-datnom informacijom, tre}a lica se mogu informisati o zalogo-davcu ili zalogoprimcu uvidom u dokumentaciju registra. Pri-java o zalozi je pravno valjana ako sadrì:

1) ime, adresu ili broj telefona ili adresu elektronske po{tezalogoprimca ili lica koje on ovlasti; ime i adresu zalogodavcaili lica koje je du`nik u pravnom poslu iz kojeg je nastaloobezbije|eno potraìvanje (ako to lice nije zalogodavac);

Emilija Durutovi}

93

2) posebno ili op{te odre|enje predmeta zaloge;

3) potpis zalogodavca ili zalogoprimca.

(2) Zalogodavac mora dati ovla{}enje za podno{enje prijavezaloge. Potpisom ugovora o zalozi zalogoprimac se smatraovla{}enim od strane zalogodavca za podno{enje prijave zalogeu ime zalogodavca. Zalogodavac moè dati ovla{}enje i na drugina~in, u pisanoj formi. Prijava zaloge moè se registrovati prijezaklju~enja ugovora o zalozi.

(3) Prijava zaloge na pravno valjan na~in odre|uje zalogo-davca, ako sadrì li~no ime zalogodavca-preduzetnika ili nazivdrugog subjekta koji je zalogodavac, identi~ne kao u dokumen-tima registracije, u skladu sa vaè}im propisima. Ukoliko jezalogodavac fizi~ko lice koje se ne bavi privrednom djelatno{}u,prijava zaloge na pravno valjan na~in odre|uje zalogodavca, akosadrì ime, adresu i jedinstveni mati~ni broj.

(4) Ukoliko zalogodavac promijeni ime, druge relevantnepodatke ili organizacioni oblik na na~in da registrovana prijavazaloge u vezi s tim moè da dovede do zablude, registracijanema za posljedicu perfektuiranje ugovorne zaloge na imovinikoju zalogodavac pribavi nakon proteka perioda od ~etiri mje-seca od nastale promjene, izuzev ukoliko izmijenjena prijavazaloge bude registrovana prije isteka tog roka.

(5) Prijava o zalozi koja u bitnom ispunjava uslove iz ovogzakona proizvodi pravno dejstvo i ako sadrì manje gre{ke kojene dovode do zablude.

Trajanje registracije i organizacija sistemaregistrovanja

^lan 17

(1) Registrovanje se smatra izvr{enim dostavljanjem registruakata u propisanoj formi i pla}anjem propisane naknade.


94

(2) Prijava zaloge vaì tri godine nakon datuma registracije.Po isteku registracije ugovorna zaloga postaje neperfektuirana,ukoliko nije postala perfektuirana prelaskom predmeta zaloge udràvinu zalogoprimca.

(3) Zalogoprimac moè podnijeti zahtjev za produènjeprijave zaloge u roku od tri mjeseca prije isteka va`nosti teprijave. Zahtjev za produènje mora biti potpisan od stranezalogoprimca, sadràti broj prijave na osnovu koje je registro-vana ta zaloga. Ako je zahtjev za produènje potpisan od licakoje nije prvobitni zalogoprimac, mora imati u prilogu izjavupotpisanu od prvobitnog zalogoprimca koja potvr|uje prenosugovorne zaloge na drugo lice. Naknadni zahtjevi za produènjeregistrova}e se na isti na~in. Po blagovremenom registrovanjuzahtjeva za produènje, prvobitna prijava zaloge na koju sezahtjev odnosi vaì jo{ tri godine, po~ev od datuma istekaregistracije, nakon ~ega prestaje da vaì u skladu stavom 2 ovog~lana.

(4) Registar }e:

1) ozna~iti svaki registrovani dokument evidencionim bro-jem, prema redosljedu prijema, datumom i vremenom registra-cije;

2) odmah omogu}iti javni uvid u dokumentaciju, odnosnoelektronsku verziju registra, koji moraju biti ozna~eni evidenci-onim brojem;

3) odmah indeksirati svaki dokument prema li~nom imenu,odnosno nazivu zalogodavca, navode}i u indeksu evidencionibroj dokumenta i adresu zalogodavca identi~no kao u odgova-raju}oj registrovanoj dokumentaciji;

4) u~initi indeks dostupnim za javni uvid;

5) na zahtjev izdati ovjerenu povrdu o registraciji i ovjereniizvod iz registra koji sadrì podatke o vremenu i datumuregistracije.

Emilija Durutovi}

95

(5) Sistem registrovanja i indeks su centralizovani i vodese samo na jednom mjestu u Republici, ali se moè omogu}itii elektronski pristup radi pregleda podataka u registru.

Prestanak ugovorne zaloge

^lan 18

(1) Kada je registrovana prijava zaloge, zalogoprimac, uko-liko ne postoji neko drugo obezbije|eno potraìvanje, niti nje-gova obaveza na davanje kredita ili neka druga obaveza, u rokuod mjesec dana, dostavlja registru svojeru~no potpisanu prijavuprestanka ugovorne zaloge kojom konstatuje da je prestalonjegovo obezbije|eno potraìvanje koje je bilo navedeno uprijavi zaloge, a prijava prestanka ugovorne zaloge se ozna~avaodgovaraju}im evidencionim brojem. Ukoliko prijavu prestankazaloge potpisuje lice koje nije zalogoprimac, registrovanje takveprijave ne moè se obaviti, ako uz prijavu nije priloèna ipotvrda o prenosu potraìvanja. Za prijavu prestanka ugovornezaloge pla}a se taksa u korist registra.

(2) Zalogoprimac koji propusti da registruje prijavu pres-tanka ugovorne zaloge na na~in propisan stavom 1 ovog ~lanaodgovoran je zalogodavcu za {tetu koja nastane kao posljedicatog propu{tanja.

(3) Registar odmah prijavu prestanka ozna~ava evidencio-nim brojem i unosi njenu registraciju u indeks. Registar obez-bje|uje da svako pozivanje na prijavu zaloge, kao i sama prijavazaloge uklju~uju i poziv na prijavu prestanka zaloge.

(4) Ugovorna zaloga prestaje kada:

1) se zalogodavac i zalogoprimac o tome sporazumiju;

2) obezbije|eno potraìvanje bude namireno ili na drugina~in prestane;


96

3) tre}e lice stekne pravo na zaloènoj stvari u skladu saodredbama ~lana 13 stav 2 ili ~lana 14 stav 1 ovog zakona;

4) zaloèna stvar bude ponovo pre{la u dràvinu tre}eg licau skladu sa ~lanom 20 ovog zakona.

(5) U slu~aju dràvinske ugovorne zaloge, zalogoprimacvra}a zaloènu stvar zalogodavcu po prestanku takve zaloge,ukoliko nije druk~ije dogovoreno izme|u zalogoprimca i zalo-godavca.

^lan 19

(1) Registar }e osnovati Vlada Republike Crne Gore u ciljuobavljanja funkcije propisane ovim zakonom. Bliì na~in radaRegistra uredi}e se op{tim aktom, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Registar je organ registracije poreskih zaloga, sudskihzaloga i drugih zaloga, u skladu sa ovim zakonom.

(3) Registar }e obezbijediti da indeks i dokumentacija usistemu registrovanja budu dostupni javnosti za uvid tokomnajmanje pet sati svakog radnog dana.

(4) Organ u okviru kojeg bude formiran registar }e op{timaktima propisati naknade za registrovanje i sve dodatne uslugekoje }e registar pruàti u skladu sa ovim zakonom. Naknade }ebiti utvr|ene u iznosima kojima }e se naknaditi tro{kovi kojinastanu registrovanjem ili u vezi sa registrovanjem i tro{kovidrugih usluga, u skladu sa ovim zakonom, i ne mogu prelazitite iznose.

(5) Registar }e, ~im budu postojali prakti~ni i finansijskiuslovi, omogu}iti kori{}enje tehnologije za usluge javnog pris-tupa informacijama putem Interneta, elektronsko registrovanje,kompjuterski pristup arhivi i sli~no.

Emilija Durutovi}

97

Glava V

NEISPUNJENJE OBAVEZA I IZVR[ENJE

Prava u vezi sa neispunjenjem obaveza

^lan 20

(1) Neispunjenjem obaveze smatra se propu{tanje izvr{enjaobaveze iz pravnog posla iz kojeg je nastalo obezbije|enopotraìvanje ili kr{enje odredaba ugovora o zalozi od stranezalogodavca ili lica koje je du`nik u pravnom poslu iz kojeg jenastalo obezbije|eno potraìvanje.

(2) U slu~aju neispunjenja obaveze zalogoprimac ima pravoda stupi u dràvinu zaloène stvari.

(3) Ako zalogoprimac odlu~i da pokrene postupak predsudom, ima pravo da se obrati nadle`nom sudu predlogom zadono{enje rje{enja o izvr{enju na osnovu kojeg }e zaloènastvar biti oduzeta i predata zalogoprimcu. Protiv predloga zaizvr{enje nije dozvoljen prigovor. Ugovor o zalozi na osnovukojeg je zaloga perfektuirana ima snagu izvr{ne isprave uodnosu na zaloènu stvar i prihode od zaloène stvari, u skladusa ugovorom o zalozi i ovim zakonom.

(4) Povodom predloga za izvr{enje odrà}e se ro~i{te nakome se utvr|uju samo sljede}e ~injenice: 1) da li postojiperfektuirana ugovorna zaloga; 2) da li je do{lo do neispunjenjaobaveze du`nika iz pravnog posla koji je obezbije|en ugovor-nom zalogom.

Ukoliko zalogoprimac tvrdi da su ova dva uslova ispunjena,na zalogodavcu je teret dokazivanja suprotnog.

(5) Zalogodavac ima pravo da bude obavije{ten o ro~i{tupovodom odlu~ivanja o predlogu zalogoprimca za izvr{enje,najvi{e pet dana prije ro~i{ta, putem telegrama i putem obav-je{tenja istaknutog na oglasnoj tabli suda. Ukoliko se du`nik


98

li~no ili putem punomo}nika ne pojavi na ro~i{tu, sud }e usvojitipredlog zalogoprimca za izvr{enje.

(6) Ukoliko odlu~i u korist zalogoprimca, sud }e donijetirje{enje kojim }e odrediti izvr{itelja i naloìti mu da oduzmezaloènu stvar od zalogodavca ili lica koje ima dràvinu nazaloènoj stvari i da je preda u dràvinu zalogoprimcu ili licukoga zalogoprimac za to ovlasti. Izvr{itelj nije obavezan da ooduzimanju zaloène stvari prethodno obavijesti zalogodavca ililice koje ima zaloènu stvar u dràvini.

(7) Zalogoprimac je duàn da predujmi tro{kove po odmje-renju suda, a po okon~anju postupka da namiri stvarne tro{koveu vezi sa oduzimanjem zaloène stvari. Zalogoprimac ima pravoda u posebnom postupku pred sudom osporava odluku o tro{ko-vima.

(8) Izvr{itelj ne moè odbiti da sprovede, odnosno nastavisprovo|enje izvr{enja, osim ukoliko nije pruèno obezbje|enjeda }e stvarni tro{kovi izvr{enja biti pla}eni.

(9) O predlogu za izvr{enje sud rje{ava u roku od tri radnadana od dana podno{enja predloga. Protiv rje{enja o izvr{enjuiz stava 5 ovog ~lana, dozvoljena je àlba drugostepenom suduu roku od osam dana od dana prijema rje{enja. Podno{enjemàlbe ne odlaè se sprovo|enje rje{enja.

(10) Ako je predmet ugovorne zaloge potraìvanje zalogo-davca, zalogoprimac, pored prava na pokretanje postupka uskladu sa ovim ~lanom, ima i sljede}a prava:

1) zalogoprimac ima pravo da se namiri iz zaloènog pot-raìvanja;

2) u slu~aju neispunjenja ili kada se sa tim saglasi zalogo-davac, zalogoprimac ima pravo da obavijesti du`nika iz pravnogposla iz kojeg je potraìvanje zaloèno da je duàn da izvr{ipla}anje zalogoprimcu;

Emilija Durutovi}

99

3) zalogoprimac koji poku{a da se namiri iz zaloènogpotraìvanja mora to u~initi u skladu sa principom ekonomskeopravdanosti i ima pravo da obra~una tro{kove namirenja, ukom slu~aju je duàn da sa~ini specifikaciju tih tro{kova. Uko-liko ugovorom o zalozi nije utvr|eno druk~ije, zalogoprimac jeduàn da vrati zalogodavcu vi{ak sredstava, a zalogodavac jeodgovoran zalogoprimcu za nepotpunu isplatu duga, uz speci-fikaciju sa~injenu od strane zalogoprimca.

(11) Zalogoprimac, nakon legalno ste~ene dràvine, moèprodati, dati u zakup ili na drugi na~in raspolagati zaloènomstvari. Prihodi od raspolaganja raspore|uju se po sljede}emredosljedu:

1) za razumne tro{kove koje je imao zalogoprimac prilikomstupanja u dràvinu zaloène stvari, njenog ~uvanja radi prodajei druge razumne tro{kove povezane sa prodajom;

2) za namirenje obezbije|enog potraìvanja;

3) eventualne preostale iznose, nakon namirenja tro{kova izta~. 1) i 2) ovog stava, zalogoprimac je duàn da poloì u sudskidepozit, sa specifikacijom tro{kova koji su nastali u ovompostupku.

(12) Svi preostali prihodi od raspolaganja bi}e dodijeljenizalogodavcu nakon okon~anja postupka.

(13) Raspolaganje zaloènom stvari moè biti sprovedenojavnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom. Na~in, vrije-me, mjesto i uslovi raspolaganja moraju biti u skladu sa prin-cipom ekonomske opravdanosti.

(14) Zalogoprimac je duàn da obavijesti zalogodavca ovremenu i mjestu prodaje. Zalogoprimac }e obavijestiti i svakogdrugog zalogoprimca koji ima zalogu na istoj stvari, a kojipo{alje u pisanoj formi obavje{tenje o zainteresovanosti za


100

zaloènu stvar prije nego {to obavje{tenje bude poslato zalogo-davcu.

(15) Zalogoprimac ima pravo da kupi zaloènu stvar najavnom nadmetanju, a putem neposredne pogodbe samo ako setakve stvari prodaju na priznatom trì{tu ili kada postoji {irokorasprostranjena standardna cijena takvih stvari.

(16) Zalogoprimac moè ponuditi da primi zaloènu stvarradi potpunog ili djelimi~nog ispunjenja obezbije|enog pot-raìvanja. Ova ponuda postaje obavezuju}a ako:

1) je zalogodavac dao saglasnost u pisanoj formi;

2) zalogodavac, lice koje je du`nik u pravnom poslu iz kojegje nastalo obezbije|eno potraìvanje, garant ili sporedni du`nikne stavi prigovor u pisanoj formi u roku od osam dana odprijema ponude.

(17) Zalogodavac, du`nik obezbije|enog potraìvanja ilibilo koji garant ili sporedni du`nik moè povratiti svojinu nazaloènoj stvari kada namiri sva potraìvanja obezbije|ena za-logom i razumne tro{kove predvi|ene stavom 11 ovog ~lana.Povra}aj svojine moè biti izvr{en do trenutka raspolaganjazaloènom stvari od strane zalogoprimca ili prije nego {tozalogoprimac prihvati tu stvar radi potpunog ili djelimi~nogispunjenja obezbije|enog potraìvanja.

(18) Ako zalogoprimac preduzima radnje koje nijesu usaglasnosti sa odredbama ove glave, kao na primjer: prekom-jerno o{te}enje, uni{tenje i drugo, nadle`ni sud moè zalogop-rimcu, na zahtjev zalogodavca ili lica ovla{}enog da primiobavje{tenje (uklju~uju}i lice o ~ijoj je zalozi na istoj stvari datoodgovaraju}e obavje{tenje zalogoprimcu prije raspolaganja),ograni~iti pravo ili zabraniti raspolaganje. Ako je raspolaganjeve} izvr{eno, zalogodavac ili bilo koje lice ovla{}eno da primiobavje{tenje ima pravo da se naplati od zalogoprimca za svaki

Emilija Durutovi}

101

gubitak prouzrokovan neispunjenjem uslova iz odredaba oveglave.

Sudska za{tita

^lan 21

(1) U postupku pred bilo kojim sudom protiv registra(,,tuènog“) ili bilo kojeg od njegovih rukovodilaca, zaposlenihili zastupnika koji se ti~e bilo koje radnje preduzete u postupkupropisanom ovim zakonom, u odlu~ivanju suda po pitanju da lije tuèni postupao nezakonito, na {tetan na~in ili nemarno, sud}e jedino utvr|ivati da li je tuèni o~igledno prekora~io ov-la{}enja ili vr{io du`nosti na arbitraran ili samovoljan na~in, usvjetlu svih ~injenica i okolnosti, odredaba i cilja ovog zakona.

(2) Ovla{}eno lice, slu`benik ili zastupnik registra nijeodgovoran za {tetne ili druge posljedice radnji ili propusta,u~injenih u postupku ukoliko je postupao savjesno.

Glava VI

PRELAZNA I ZAVR[NA ODREDBA

Prelazna odredba

^lan 22

1) Zalo`na prava i drugi tereti na pokretnim stvarima kojipostoje na dan stupanja na snagu ovog zakona proizvode pravnodejstvo u odnosu na tre}a lica, ako povjerilac registruje prijavuo zalozi u roku od 60 dana od dana po~etka rada registra. Prijavao zalozi registrovana u skladu sa ovim ~lanom ne mora bitidostavljena u prisustvu du`nika ili uz njegov potpis.

2) Odredbe drugih zakona koje su u suprotnosti sa odred-bama ovog zakona, nakon njegovog stupanja na snagu ne}e seprimjenjivati.


102

Zavr{na odredba

^lan 23

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljiva-nja u ,,Slu`benom listu Republike Crne Gore“, a primenjiva}ese od 1. januara 2003. godine.

Emilija Durutovi}

103

OSNOVNOM SUDU XXX

Povjerilac: XXX

Du`nik: XXX

ZAJEDNI^KI PREDLOG ZA OBEZBJE\ENJEnov~anog potraìvanja zasnivanjem zalo`nog

prava na nepokretnosti

Izme|u povjerioca i du`nika zaklju~en je Ugovor o kreditubroj _______ od _______ godine u iznosu od _______ EUR,sa rokom vra}anja od _______ dana (mjeseci ili godina) ikamatom od _______ % godi{nje.

Povjerilac i du`nik u smislu ~lana 234 ZIP-a saglasnopredlaù da Sud odredi ro~i{te na kome }e u zapisniku utvrditisporazum o postojanju potraìvanja i vremenu njegovog dospi-je}a, njihovu saglasnost da se popisom zalo`nog prava nanepokretnosti du`nika obezbje|uje nov~ano potraìvanje povje-rioca.

DU@NIK POVJERILAC

Na osnovu saglasnog predloga stranaka podnijetog u smislu~lana 233 ZIP-a, Sud primjenom ~lana 234 istog Zakonautvr|uje Sporazum stranaka o postojanju potraìvanja i vremenudospije}a i njihovu saglasnost da se upisom zalo`nog prava nanepokretnosti Du`nika obezbijedi potraìvanje Povjerioca, kakoslijedi:

SPORAZUMo obezbje|enju nov~anog potraìvanja upisom

zalo`nog prava na nepokretnosti Du`nika

zaklju~en izme|u:

104

1. Povjerioca: XXX (u daljem tekstu: Povjerilac)

2. Du`nika: XXX (u daljem tekstu: Du`nik)

I Povjerilac i du`nik saglasno konstatuju da su zaklju~ili:

– Ugovor o kreditu broj _______ u iznosu od _______EUR, sa rokom vra}anja od _______ dana (mjeseciili godina) i kamatom od _______ % godi{nje, kojije u prilogu ovog Sporazuma.

II Za obezbje|enje nov~anog potraìvanja iz Ugovora na-vedenog u stavu I, Povjerilac i Du`nik su saglasni da seizvr{i uknji`ba zalo`nog prava na nepokretnosti Du`nikaradi sticanja zalo`nog prava Povjerioca i to:

Red.br.Opis nepokretnostiBr.kat.parc.KO i posj.listPribli`na vrijednostNapomena (povr{ina i sl.)

III Du`nik se obavezuje da:

– nepokretnost(i) iz stava II ne}e otu|ivati ni opte-re}ivati bez pismene saglasnosti Povjerioca do ko-na~nog izmirenja svih obaveza po Ugovoru iz stavaI, odnosno da }e se za vrijeme trajanja zalogeuzdràvati od bilo koje radnje koja bi umanjivalavrijednost zaloènih stvari, bilo pravnim poslom ilifizi~kim radnjama, a u protivnom Povjerilac je ov-la{}en da cjelokupno potraìvanje sa pripadaju}imkamatama obezbije|eno ovom zalogom naplati prijedospjelosti.

(Eventualno)

– da }e nepokretnost(i) iz stava II do kona~nog izmi-renja svih obaveza po Ugovoru iz stava I redovno

Obrasci

105

osiguravati od svih rizika na punu stvarnu vrijednostsa vinkulacijom polise u korist Povjerioca.

IV Povjerilac i du`nik su saglasni da ovaj Sporazum potpi{una zapisnik pred sudom koji ima snagu sudskog porav-nanja.

U slu~aju da Du`nik ne izvr{i u roku svoju dospjelu obavezupo Ugovoru iz ta~ke I ili se steknu uslovi za raskid Ugovora,smatra}e da je ovaj Sporazum postao izvr{an i Povjerilac jeovla{}en da podnese predlog sudu da odredi izvr{enje na nepo-kretnosti Du`nika radi namirenja ukupnog nov~anog potraìva-nja obezbije|enog ovim Sporazumom sa pripadaju}om ugovor-nom i zateznom kamatom i tro{kovima, a prema Zakonu oizvr{nom postupku.

V Sve sudske i druge tro{kove u vezi sprovo|enja ovogSporazuma snosi}e Du`nik.

Nakon {to je prednji Sporazum pro~itan prisutnim puno-mo}nicima stranaka i oni izjavili da on predstavlja izraz njihoveslobodne volje, da shvataju zna~aj me|usobno preuzetih obave-za i Zapisnik bez primjedbi potpisuju i priznaju mu snagusudskog poravnanja i izvr{nog naslova, Sud donosi

RJE[ENJE

Prihvata se Sporazum stranaka o obezbje|enju potraìvanjauknji`bom zalo`nog prava na nepokretnosti Du`nika, unijet uovaj Zapisnik koji ima snagu sudskog poravnanja.

Na osnovu ~lana 235 Zakona o izvr{nom postupku OD-RE\UJE SE OBEZBJE\ENJE nov~anog potraìvanja Povjeri-oca, XXX, prema du`niku XXX shodno Ugovoru o kreditu broj_______ u iznosu od _______ EUR, sa rokom vra}anja od_______ dana (mjeseci ili godina) i kamatom od _______ %


106

godi{nje, uknji`bom zalo`nog prava Povjerioca na napokretnostiDu`nika koja je u upisana u Sporazumu stranaka.

Opisana nepokretnost se ostavlja na kori{}enje Du`niku.

Du`niku se zabranjuje raspolaganje opisanom nepokret-no{}u otu|enjem ili optere}enjem i upozorava se na krivi~no-pravne posljedice postupanja protivno ovoj zabrani.

Obavezuje se du`nik da plati sudske tro{kove u iznosu od_______ EUR, a na ime predloga, sprovo|enja uknji`be i drugihtro{kova.

Ovaj potpisani Zapisnik o sporazumu stranka ima snagusudskog poravnanja.

Rje{enje je strankama objavljeno.

Potpisom Zapisnika stranke potvr|uju da su primile prim-jerak Zapisnika.

Du`nik se odri~e prava na prigovor, a Povjerilac prava na`albu.

Utvr|uje se da je Rje{enje postalo pravosna`no i izvr{no.

ZAPISNI^AR, STRANKA,

PREDSJEDNIK VIJE]A SUDIJA,

Obrasci

107

OSNOVNOM SUDU XXX

Povjerilac: XXX

Du`nik: XXX

ZAJEDNI^KI PREDLOG ZA OBEZBJE\ENJEnov~anog potraìvanja zasnivanjem zalo`nog

prava na pokretnim stvarima Du`nika

Izme|u Povjerica i Du`nika zaklju~eni je Ugovor o kreditubroj _______ od _______ godine u iznosu od _______ EUR,sa rokom vra}anja od _______ dana (mjeseci ili godina) ikamatom od _______ % godi{nje.

Povjerilac i Du`nik u smislu ~lana 234 ZIP-a saglasnopredlaù da Sud odredi ro~i{te na kome }e u zapisniku utvrditisporazum o postojanju potraìvanja i vremenu njegovog dospi-je}a, njihovu saglasnost da se popisom pokretnih stvari Du`nikaobezbijedi nov~ano potraìvanje Povjerioca.

DU@NIK POVJERILAC

Na osnovu saglasnog predloga stranaka podnijetog u smislu~lana 233 ZIP-a, Sud primjenom ~lana 234 istog Zakonautvr|uje Sporazum stranaka o postojanju potraìvanja i vremenudospije}a i njihovu saglasnost da se popisom pokretnih stvariDu`nika obezbijedi potraìvanje Povjerioca, kako slijedi:

SPORAZUMo obezbje|enju nov~anog potraìvanja

zasnivanjem zalo`nog prava popisom pokretnihstvari Du`nika

zaklju~en izme|u:


108

1. Povjerioca: XXX (u daljem tekstu: Povjerilac)

2. Du`nika: XXX (u daljem tekstu: Du`nik)

I Povjerilac i Du`nik saglasno konstatuju da su zaklju~ili:

– Ugovor o kreditu broj _______ u iznosu od _______EUR, sa rokom vra}anja od _______ dana (mjeseciili godina) i kamatom od _______ % godi{nje, kojije u prilogu ovog Sporazuma.

II Za obezbje|enje nov~anog potraìvanja iz Ugovora na-vednog u stavu I, Povjerilac i Du`nik su saglasni da seizvr{i popis pokretnih stvari Du`nika radi sticanja za-lo`nog prava Povjerioca i to:

Red.brojOpis pokretnih stvariBroj komadaLokacija stvari, mjesto, ul. i br.Pribli`na vrijednostNapomena

III Du`nik se obavezuje:

– da pokretne stvari iz stava II ne}e otu|ivati ni opte-re}ivati bez pismene saglasnosti Povjerioca do ko-na~nog izmirenja svih obaveza po Ugovoru iz stavaI, odnosno da }e se za vrijeme trajanja zalogeuzdràvati od bilo koje radnje koja bi umanjivalavrijednost zaloènih stvari, bilo pravnim poslom ilifizi~kim radnjama, a u protivnom Povjerilac je ov-la{}en da cjelokupno potraìvanje sa pripadaju}imkamatama obezbije|eno ovom zalogom naplati prijedospjelosti.

– da }e pokretne stvari iz stava II do kona~nog izmi-renja svih obaveza po Ugovoru iz stava I redovno

Obrasci

109

osiguravati od svih rizika na punu stvarnu vrijednostsa vinkulacijom polise u korst Povjerioca.

IV Povjerilac i Du`nik su saglasni da ovaj Sporazum potpi{una zapisnik pred sudom koji ima snagu sudskog porav-nanja.

U slu~aju da Du`nik ne izvr{i u roku svoju dospjeluobavezu po Ugovoru iz stava I ili se steknu uslovi zaraskid Ugovora, smatra}e se da je ovaj Sporazum postaoizvr{an i Povjerilac je ovla{}en da podnese predlog sududa odredi izvr{enje na pokretnim stvarima Du`nika radinamirenja ukupnog nov~anog potraìvanja obezbije|e-nog ovim Sporazumom sa pripadaju}om ugovornom izateznom kamatom i tro{kovima, a prema Zakonu oizvr{nom postupku.

V Sve sudske i druge tro{kove u vezi sprovo|enja ovogSporazuma snosi}e Du`nik.

Nakon {to je prednji Sporazum pro~itan prisutnim puno-mo}nicima stranaka i oni izjavili da on predstavlja izraz njihoveslobodne volje, da shvataju zna~aj me|usobno preuzetih obave-za i Zapisnik bez primjedbi potpisuju i priznaju mu snagusudskog poravnanja i izvr{nog naslova, Sud donosi

RJE[ENJE

Prihvata se Sporazum stranaka o obezbje|enju potraìvanjazasnivanjem zalo`nog prava popisom pokretnih stvari Du`nika,unijet u ovaj Zapisnik koji ima snagu sudskog poravnanja.

Na osnovu ~lana 235 Zakona o izvr{nom postupku OD-RE\UJE SE OBEZBJE\ENJE nov~anog potraìvanja Povjeri-oca, XXX, prema du`niku XXX shodno Ugovoru o kreditu broj_______ u iznosu od _______ EUR, sa rokom vra}anja od_______ dana (mjeseci ili godina) i kamatom od _______ %


110

godi{nje, POPISOM POKRETNIH STVARI koje su pobrojaneu Sporazumu stranaka.

Popisane stvari se ostavljaju na ~uvanje Du`niku.

Du`niku se zabranjuje raspolaganje popisanim stvarimaotu|enjem ili optere}enjem i upozorava se na krivi~no-pravneposljedice postupanja protivno ovoj zabrani.

Povjerilac isti~e ovim popisom zalo`no pravo na popisanimstvarima.

Obavezuje se du`nik da plati sudske tro{kove u iznosu od_______ EUR, a na ime predloga, sprovo|enja popisa i drugihtro{kova.

Ovaj potpisani Zapisnik o sporazumu stranka ima snagusudskog poravnanja.



Du`nik se odri~e prava na prigovor, a Povjerilac prava na`albu.

Utvr|uje se da je Rje{enje postalo pravosna`no i izvr{no.

ZAPISNI^AR, STRANKA,

PREDSJEDNIK VIJE]A SUDIJA,

Obrasci

111

OSNOVNI SUD XXX

Povjerilac: XXX

Du`nik: XXX

ZAJEDNI^KI PREDLOGza obezbje|enje nov~anog potraìvanja

zasnivanjem zalo`nog prava na pokretnimstvarima Du`nika bez njihove predaje povjeriocu

Izme|u Povjerioca i Du`nika zaklju~eni su Ugovor o kreditubr._______ od _______ u iznosu od _______ EUR sa rokomvra}anja od _______ dana (mjeseci ili godina) i kamatom od_______ % godi{nje i Ugovor o davanju garancije za pla}anjebr. _______ od _______ u iznosu od _______ EUR sa rokomvaènja do _______.

Povjerilac i Du`nik u smislu ~lana 234 ZIP-a saglasnopredlaù da Sud odredi ro~i{te na kome }e u zapisniku utvrditisporazum o postojanju potraìvanja i vremenu njegovog dospi-je}a, njihovu saglasnost da se konstituisanjem zalo`nog pravana pokretnim stavrima Du`nika obezbijedi nov~ano potraìvanjepovjerioca i donese:

RJE[ENJE

na osnovu ~lana 235 Zakona o izvr{nom postupku odre|ujese obezbje|enje nov~anog potraìvanja XXX prema Du`nikuXXX po Ugovoru o kreditu br. _______ od _______ u iznosuod _______ EUR sa rokom vra}anja od _______ dana (mjeseciili godina) i kamatom od _______ % godi{nje i Ugovoru o


112

davanju garancije za pla}anje br. ______ od _______ u iznosuod _______ EUR sa rokom va`enja do _______.

Popisom pokretnih stvari Du`nika popisuju se sljede}e po-kretne stvari:

1. Vu~no vozilo marke XXX, broj {asije XXX, broj moto-ra_______, registarske oznake XXX,

2. Vu~no vozilo marke XXX, broj {asije XXX, broj motoraXXX, registarske oznake XXX,

3. Priklju~no vozilo marke XXX, broj {asije XXX, regis-tarske oznake XXX,

4. Priklju~no vozilo marke XXX, broj {asije XXX, regis-tarske oznake XXX.

Obavezuje se du`nik da plati sudske tro{kove u iznosu od_______ EUR, a na ime predloga, sprovo|enja popisa i drugihtro{kova.

POVJERILAC DU@NIKXXX XXX

PRILOG:– Sporazum– Ugovor o kreditu

Obrasci

113

IZJAVA1

1. XXX XXX(naziv – ime lica ) (sjedi{te – adresa)

korisnik kredita po Ugovoru o kreditu br. _______ od _______u iznosu od _______ EUR sa rokom vra}anja _______ dana(mjeseci ili godina) i kamatom od _______ % godi{nje i Ugo-voru o davanju garancije za pla}anje br. ________ od ________u iznosu od ________ EUR sa rokom vaènja do ________,kao obezbje|enje traènog plasmana predlaè zasnivanje ru~nezaloge na pokretnim stvarima i to:




4. Priklju~no vozilo marke XXX, broj {asije XXX, regis-tarske oznake XXX.

Vlasnik pokretnih stvari iz ta~. 1 ove izjave izjavljuje:

– da pokretne stvari ne}e otu|ivati do kona~nog izmi-renja svih obaveza po odobrenom kreditu,

– da predloène stvari nijesu zaloène i da ne}e bitizaloène do otplate kredita u cjelosti,

– da }e sa XXX zaklju~iti sporazum na zapisnik predSudom na osnovu koga se vr{i obezbje|enje datogkredita zasnivanjem zalo`nog prava na pokretnim


114

1 Izjava se daje jer pokretne stvari ostaju kod du`nika (tzv. bezdràvinskazaloga)

stvarima shodno odredbama Zakona o izvr{nom po-stupku,

– da je upoznat sa odredbama Poslovne politike XXX,prema kojim odredbama je obezbje|enje potra`ivanjauslov za pu{tanje plasmana u te~aj.

U XXX, Davalac izjave:24. 10. 2002. god.

(potpis ovla{}enog lica-du`nika)

Obrasci

115

OSNOVNI SUD XXX

PRISUTNI OD SUDA:

Sudija:

Zapisni~ar: Dana:

ZAPISNIK

Bez poziva pristupili punomo}nik povjerioca XXX i zastup-nik du`nika XXX sa predlogom da Sud donese rje{enje ouknji`bi zalo`nog prava po zajedni~kom predlogu Povjerioca iDu`nika.

Sud donosi sljede}i:

ZAKLJU^AK

Prihvata se predlog stranaka pa se zapisni~ki konstatujenjihov sporazum kako slijedi.

Povjerilac u svemu ostaje pri zajednilkom predlogu.

Du`nik u svemu, kao i punomo}nik Povjerioca prihvata dase sa~ini i potpi{e navedeni Sporazum radi obezbje|enjanov~anog potra`ivanja zasnivanjem zalo`nog prava na pokret-nim stavrima Du`nika i to:





116


Sa ovim Povjerilac i Du`nik u smislu odredaba ~l. 234Zakona o izvr{nom postupku zaklju~uju sljede}i:

SPORAZUMo obezbje|enju potraìvanja uknji`bom zalo`nog

prava na pokretnim stvarima Du`nika

1. Du`nik XXX prihvata da se za obezbje|enje nov~anogpotraìvanja XXX nastalog po osnovu Ugovora o kreditubr. ________od________ u iznosu od ________ EUR,sa kamatama i tro{kovima i Ugovora o davanju garancijeza pla}anje br. ________ od________ u iznosu od________ EUR zasnuje zalo`no pravo na pokretnimstvarima koje du`nik ima u svom vlasni{tvu.

Ukupno predmetno potraìvanje Povjerioca prema Du`nikuu svemu prema Ugovoru iznosi ________ EUR.

2. Du`nik se obavezuje da pokretne stvari iz ta~. 1 ne}eotu|iti do kona~nog izmirenja obaveza po Ugovoru izta~. 1 ovog Sporazuma, odnosno da }e se za vrijemetrajanja zaloge uzdràvati od bilo koje radnje koja biumanjila njihovu vrijednost.

3. Povjerilac i Du`nik su saglasni da ovaj Sporazum pot-pisan na Zapisnik pred Sudom ima snagu sudskog po-ravnanja.

U slu~aju da du`nik ne izvr{i u roku svoju obavezu poUgovoru ili se steknu uslovi za raskid Ugovora, ovajSporazum ima snagu izvr{ne isprave u smislu ~l. 17 i 19Zakona o izvr{nom postupku i Povjerilac je ovla{}en dapodnese predlog Sudu da odredi izvr{enje na pokretnim

Obrasci

117

stvarima Du`nika radi namirenja ukupnog nov~anog po-traìvanja obezbije|enog ovim Sporazumom.

4. Sve sudske i druge tro{kove u vezi sprovo|enja ovogSporazuma snosi Du`nik.

Nakon {to je prednji Sporazum pro~itan prisutnim puno-mo}nicima stranaka i oni izjavili da isti predstavlja izraznjihove slobodne volje, da shvataju zna~aj me|usobnihpreuzetih obaveza i Zapisnik bez primjedbe potpisuju ipriznaju mu snagu sudskog poravnanja i izvr{nog naslo-va, Sud donosi:

RJE[ENJE

Na osnovu ~l. 234 Zakona o izvr{nom postupku utvr|uje seprednji Sporazum stranaka o obezbje|enju potraìvanja uk-nji`bom zalo`nog prava na pokretnim stvarima Du`nika unijetu ovaj Zapisnik koji ima snagu sudskog poravnanja i izvr{neisprave.

Na osnovu ~l. 235 Zakona o izvr{nom postupku odre|ujese obezbje|enje nov~anog potraìvanja Povjerioca – XXX pre-ma Du`niku – XXX.

Istovremeno, Du`niku se zabranjuje raspolaganje popisanimstvarima u smislu otu|enja ili optere}enja i upozorava se nakrivi~no-pravne posljedice postupanja protivno ovoj zabrani (~l.236 st. 2 u vezi ~l. 71 Zakona o izvr{nom postupku).

Povjerilac sti~e ovim popisom zalo`no pravo na popisanimstvarima.

Obavezuje se Du`nik da plati sudske tro{kove u iznosu od________ EUR.



118


Du`nik se odri~e prava na prigovor.

Utvr|uje se da je rje{enje postalo izvr{no.

U XXX

Zapisni~ar, Sudija,

Stranke:

1. Povjerilac:XXX

2. Du`nik:XXX

_

Obrasci

119

ZAKLJU^CI SAVJETOVANJA

CENTAR ZA OBUKU SUDIJA REPUBLIKE CRNE GORE,,Stvarnopravna sredstva obezbje|enja nov~anih potraìvanja“

13. jun, Podgorica

U iznalaènju najboljih i najefikasnijih oblika obezbje|enjapovjerilaca, pored klasi~ne ru~ne zaloge (~l. 966–996 ZOO) ihipoteke (~l. 61–69 ZOSPO), u na{ pravni sistem na saveznomnivou uveden je i institut sporazumnog zasnivanja zaloge napokretnim i nepokretnim stvarima pred sudom. Crna Gora jenapravila zna~ajniji pomak naprijed u sistemu obezbje|enjakada je donijela Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine(,,Sl. list RCG“, br. 23–96), a izuzetno zna~ajne novine usistemu obezbje|enja donio je Zakon o zalozi kao sredstvuobezbje|enja potraìvanja (,,Sl. list RCG“, br. 38/02).

– Zakon o zalozi donijet je sa ciljem da predstavlja ,,Je-dinstveni sistem zalo`nog prava na pokretnoj imovini“(~l. 1 st. 1 Zakona) uz odre|enje da se ,,odredbe drugihzakona koje su u suprotnosti sa odredbama tog zakona,nakon njegovog stupanja na snagu, ne}e primjenjivati“(~l. 22 st. 2 Zakona).

– Uspostavljeni su raznolikost i paralelizam oblika obez-bje|enja, koji nijesu u suprotnosti sa Zakonom o zalozi,ali to ukazuje na neujedna~enost sistema, {to izazivaozbiljne zabune u praksi.

120

– I dalje su u primjeni, jer nijesu u suprotnosti sa Zakonomo zalozi, budu}i da predstavljaju samo sloèniju formu,odredbe Zakona o izvr{nom postupku iz 2000. godine(~l. 232–237), o zaklju~enju sporazuma pred sudom ozasnivanju zaloge na pokretnim i nepokretnim stvarimapred sudom. Te odredbe preuzima i pro{iruje u pogledupredmeta obezbje|enja i Predlog ZIP-a Crne Gore iz2003. godine. Treba preispitati postojanje i dalje potrebeza ovim odredbama. Po dono{enju Zakona o javnimbilje`nicima, taj sporazum bi trebalo da ima javnobi-lje`ni~ku formu, nasuprot obi~nog pismenog ugovora ozalozi, kako ga reguli{e Zakon o zalozi.

– Tako|e, treba usaglasiti (mo`da i preispitati) postojanjeodredbi o sticanju svojine na zaloènoj stvari iz Zakonao fiducijarnom prenosu prava svojine, u odnosu na od-redbe ~l. 20 st. 16 i 17 Zakona o zalozi, koje ukazujuna razli~iti koncepcijski pristup mogu}nosti sticanja svo-jine na stvari du`nika (ili tre}eg lica) u postupkuobezbje|enja potraìvanja.

– Do dono{enja novog i savremenijeg zakonodavstva ohipoteci, objektivno bi trebalo da otpadne i potreba zafiducijarnim prenosom prava svojine na nepokretnosti-ma, jer fiducijarni prenos svojine na nepokretnostima,,umrtvljuje“ taj dio kapitala, i nije u funkciji razvojahipotekarnog trì{ta i hipotekarnih hartija od vrijednosti,koji kod nas treba razvijati.

– Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine nesumnjivoje predstavljao zna~ajniji zaokret u sistemu obezbje|enja,jer je uveo bezdràvinsko obezbje|enje, pro{irio predmetobezbje|enja i napustio na~elo oficijelnosti prilikom pro-daje stvari u cilju namirenja. U tom dijelu, oslanja se narje{enja anglo-saksonskog sistema. U pogledu tehnike

Zaklju~ci Savjetovanja

121

obrade, jasno}e i konciznosti, uskla|en je sa odgovara-ju}im odredbama ZOO i ZOSPO.

– Nasuprot njemu, Zakon o zalozi iako sadrì veoma sav-remena rje{enja i rezultat je visoko razvijene poslovneprakse, kakva postoji u Sjedinjenim ameri~kim dràva-ma, predstavlja potpunu recepciju zakona iz anglo-sak-sonskog sistema i zato djeluje kao strano tijelo u na{emsistemu.

Izostala je njegova neophodna harmonizacija i uklapanjeu postoje}i sistem.

Ovaj Zakon se odlikuje neodgovaraju}om pravnom ter-minologijom. Mnogi pojmovi i formulacije nijesu upo-dobljeni pozitivnom pravu. Postoji i niz druga~ijeg oz-na~avanja poznatih pojmova pozitivnog prava, osim onihkoji su potpuno novi. Tako|e, postoje i primjeri o~igled-no pogre{nih prevoda.

Na primjer, analizom ~lana 2 Zakona o zalozi, uvi|a sesljede}e:

– pojam pokretne imovine (stvari) u st. 1 Zakona, zbogodre|enja u zagradi, je nejasan i nedovoljno razgrani~enu odnosu na pojam ,,pokretne stvari“ iz ~l. 2 Zakona i,,imovinu“ kako je odre|ena u ~l. 15 st. 4 ta~. 3 Zakona.Svo|enje pojma ,,imovine“ na stvari je neprihvatljivo;

– ,,sirovine“ i ,,materijale koji se koriste pri obavljanjudjelatnosti“, trebalo je definisati kao stvari odre|ene porodu koje ~ine ekonomsku cjelinu;

– za ,,nepokretnosti po namjeni“, adekvatniji nazivi su,,pripadci“ i ,,prira{taj“;

– u ~l. 12 Zakona regulisano je perfektuiranje hartija odvrijednosti u materijalizovanom obliku (njihovim ustu-panjem u dràvinu zalogoprimcu).


122

Izostalo je da li se i kako perfektuiraju nematerijalizo-vane hartije od vrijednosti koje su sada dominantne,odnosno da li je dovoljno da se zaloga upi{e u Centralniregistar akcija ili upis treba izvr{iti i u Registar zaloga;

– ,,potraìvanje i ugovoreno pravo“, u na{em pravu jeklasi~na podjela na nov~ana i nenov~ana potraìvanja;

– umjesto pojma ,,prihod“ za sve {to je primljeno proda-jom, razmjenom i dr., trebalo je upotrijebiti ustaljenipojam ,,protivuvrijednost“; nepotrebno je definisanje ipro{irivanje pojma ,,lica“ i na republi~ke organe i organelokalne samouprave, s obzirom na to da kod nas oviorgani ionako nemaju svojstvo pravnih lica; pored defi-nisanja pojma ugovorne zaloge, suvi{no je definisanjepojmova ,,zalogodavac“ i ,,zalogoprimac“, kao i pojma,,zaloèna stvar“; jasno je i {to zna~i ,,obezbije|enopotraìvanje“;

– me|utim, bilo je neophodno definisati pojam ,,teku}irad“, s obzirom na to da se po prvi put javlja u vezi sapojmom zaloge;

– nedosljedna je upotreba rije~i ,,imovina“ i ,,pokretnastvar“;

– kod pojma ugovorne zaloge, u ~l. 3 st. 5 upotrebljava setermin ,,dràvina“ umjesto ,,svojina“, jer zalogodavacmoè biti isklju~ivo vlasnik stvari.

Preuzimanje kompletnih zakonskih tekstova iz anglo-sak-sonskog pravnog sistema problemati~no je, jer je veoma te{korazumjeti i primjenjivati zakon nezavisno od postoje}eg pravnogsistema, koji je vjekovima gra|en na tradiciji kontinentalnogprava, sa ustaljenim zna~enjem odre|enih apstraktnih pravnihpojmova. Ova ~injenica }e bitno oteàti primjenu Zakona. Una{em okruènju imamo suprotnih primjera. Na primjer, ,,Za-kon o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima i ~lanskim

Zaklju~ci Savjetovanja

123

udjelima“ Republike Srpske, u primjeni od 23.06. 2002. godine,donijet je na insistiranje Ameri~ke agencije za me|unarodnirazvoj (USAID) sa ciljem da podstakne razvoj privatnog sek-tora, ali je to u~injeno na na~in koji se uklapa u sistem,konciznim i jasnim jezikom, primjereno postoje}oj tradiciji.

S obzirom na to da prema Ustavnoj Povelji Srbije i CrneGore, Crna Gora treba samostalno da donese Zakon o obliga-cionim odnosima i Zakon o osnovnim svojinskopravnim odno-sima, kao sistemske zakone, prilika je da se u me|uvremenupreispitaju svi oblici obezbje|enja u pravnom sistemu, da seupodobe tom sistemu, bez obzira da li }e obezbe|enje bitipredmet posebnog zakona ili dio sistema.

Treba hitno donijeti i propis o registru zaloga osnovom ~lana19. Zakona o zalozi kao sredstvu obezbje|enja za upis ugovor-ne, procesne i sudske zaloge. Tom registru treba povjeriti i upisfiducijarnog prenosa prava svoijine na pokretnim stvarima (sadsu regulisani Uredbom Vlade o upisu ugovora o fiducijarnomprenosu prava svojine), da bi se, uz posebno evidentirane po-datke o optere}enju nekretnina, mogle na jednom mjestu sagle-dati sve dugoro~ne obaveze i optere}enje ukupne imovine nekogsubjekta i njegov bonitet.

Sistem zakonskih propisa o obezbje|enju potra`ivanja jeme|usobno konzistentan sistem normi sa istim ciljem. Tako gatreba posmatrati i pri regulisanju i ujedna~avati, pojmovno iterminolo{ki, a mo`da razmisliti i o kodifikaciji ovih propisa,ako ne u jedan zakonik-zakon, a ono u jedan srodan sistempravnih normi, zasnovanih na istoj pravnoj {koli, primjenljivihu Crnoj Gori.

Redovno se izbjegava regulisanje rambursnog ovla{}enjakao jednog, u cijelom bankarskom svijetu prihva}enog sredstvaobezbje|enja. Sve banke svijeta ga primjenjuju. I to trebaobuhvatiti kod nas u jednom novom razmatranju sistema sred-stava obezbje|enja potra`ivanja.


124

novcana_potrazivanja

Documents