GLASNIK MEŠIHATA - MUFTIJSTVA ISLAMSKE ZAJEDNICE BOŠNJAKA U NJEMAČKOJ

IGBD - ZENTRALRAT e.v.Broj 3 • Januar 2010. • Muharrem 1431.

FRIEDENnovi

AKTU

ELL

NE

WS

LE

TT

ER

Godina velikih kušnji i uspješnih aktivnosti u 2009/1430.

Bošnjačko umijeće življenja s drugima

Hutba je naše

zajedničko dobro

iZBnj u

tabelam

a

i bro

jkama

Sa 2. susreta Bošnjakinja

1.000 stipendija GhB Fonda

MUSLIMANSKO POKOPNO DRUŠTVO

BALCOKBESTATTUNGEN GMBH

NAŠE USLUGE

• UMRLOG PREVOZIMO OD MJESTA PRESELENJA NA AHIRET DO ODREDIŠTA- MEZARJA• OBAVLJAMO SVE FORMALITETE KOJI SU POTREBNI ZA PRIJEVOZ UMRLIH U BIH KAO I ZA POKOP.• PRIJEVOZ OBAVLJAMO U NAJKRAĆEM ROKU U NJEMAČKOJ A I ZA BIH.• SVE POTREBNE USLUGE KAO GASULENJE - OPREMANJE OBAVIT ĆE IMAMI - BOŠNJACI.• PREVOZ VRSIMO AUTOM ILI AVIONOM - PO VAŠOJ ŽELJI.• PO ŽELJI PORODICE UMRLOG DŽENAZA SE MOŽE OBAVITI U NJEMAČKOJ PO ISLAMSKIM PROPISIMA I BOŠNJAČKOM TRADICIJOM.• NUDIMO NIŠANE PO VAŠOJ ŽELJI.

USLUGE PRUŽAMO 24 SATA DNEVNO TEL: 0049(0)177-8984978

CENTAR ESSEN 24 SATA DOSTUPANALTENESSENER STR. 323 NA BOSANSKOM JEZIKU

45326 ESSEN / NJEMAČKA ABDULAH PILAVDZICTEL:0201/33 32 92 TEL:0049(0)177-8984978

FAX:0201/33 32 94

NUDIMO USLUGE ZA PUTOVANJE NA GODIŠNJI ODMOR

izdavač: Mešihat/Muftiluk Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj

adresa: IGBD e.V.“Novi SELAM”Haarbeckstr. 647475 Kamp-LintfortDeutschland

Ured IZBNJFrankfurter Str. 6763067 Offenbach am Main

Telefon:02842-559728Fax: 02842-55514

e-mail: noviselam@hotmail.commesihatde@igbd.eu

web: www.igbd.eu

Za izdavača: Mustafa Klanco

Glavni i odgovorni urednik: Ishak Alešević

urednik u redakciji:Muhamed Baščelić

design i prijelom: Safer Muminović

Fotografije:Abdulah ĆorbićArhiv “Novi SELAM”

Marketing i distribucija:Izdavač

“novi SelaM” se dijelibesplatno i ne prodaje se

“Novi SELAM” izlazi povremeno

Stavovi autora objavljenih tekstova su njihovi lični, i nisu bezuvjetno stavovi redakcije ili izdavača

donacije za novi Selam mozete uplatiti na:iGBd e.v.Sparkasse Duisburg(BLZ 35050000)Konto: 760103135

(Redakcija Novog Selama se zahvaljuje dosadašnjem sekretaru redakcije Novog Selama hfz. Esnafu Begiću i tehničkom uredniku Mehmedu Jakuboviću na dosadašnjem radu i doprinosu u realizaciji projekata Novog Selama u IZBNJ)

novi

Umjesto uvodne riječi

SaoPĆenje Za javnoST iZBnj PovodoM ReFeRenduMa o PiTanju ZaBRane iZGRadnje MunaRa na dŽaMijaMa u šviCaRSkoj

Frankfurt, 03.12.2009

Uvažena gospodo,

Poštujući principe slobodnog demokratskog izražavanja i djelovanja, IZBNJ izražava svoju duboku zabrinutost i razočaranost o još uvijek slabim pravnim ali i demokratskim instrumentima o zaštiti ljudskih i vjerskih prava i sloboda nacionalnih i vjerskih manjina u Evropi.

Rezultati Referenduma u Švicarskoj koji je održan 29.11.2009 o pi-tanju izgradnje minareta/munara na džamijama na kojem je 57,5 % birača glasalo protiv, je pokazao svu poroznosti i slabost jednog nacionalnog i državnog Ustava. Politička uslovljenost koja je ovaj put tretirala vjerske simbole jedne vjere, kao najsen-zibilnije pokazatelje vjerske i kulturne tradicije, pokazala je, da je u Evropi još uvijek moguće razvijati negativnu klimu prema dru-gom i drugačijem, što nas posebno zabrinjava.

Kao Bosanski muslimani, Bošnjaci, koji imaju bosansko iskustvo suživota sa drugim nacijama i vjerama, ali i koji su preživjeli ge-nocid u Evropi krajem 20. vijeka, o pitanju vjerskih sloboda imamo moralnu i svaku dru-gu obavezu da dignemo svoj glas protiv svake vrste diskriminacije po nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

IZBNJ, kao institucionalni vjerski pred-stavnik muslimana Bošnjaka u Njemačkoj, ima pravo da od politički odgovornih ljudi u EU, zatraži zaštitu ljudskih i vjerskih prava i sloboda muslimana u zemlji članici EU. U našoj zabrinutosti razmišljamo i o mogućem negativnom „domino efektu“ u drugim ze-mljama članicama Evropske unije, ako se rezultati referenduma ne ospore u Evrop-skom parlamentu, čime bi došlo do direktnog narušavanja prava vjerskih manjina zagarantovanih u svim nacionalnim ustavima i konvencijama o ljudskim pravima.

IZBNJ smatra da se rezultatima Referenduma radikalizuje politička scena u Švi-carskoj što ima veoma negativan utjecaj i na ostale zemlje Zapadne Evrope. Ne samo da je Švicarska ovim činom izgubila ugled u svijetu, a posebno muslimaskom, već je Švicarska pokazala krizu svog nacionalnog i vjerskog identiteta te nemogućnost da se nosi sa izazovima procesa globalizacije. Švicarska je do sada bila veoma prijatno prebivalište svih muslimana i mi se nadamo da zadnji pokazatelji društvenog raspo-loženja prema muslimanima neće bitno uticati na sigurnost muslimana u Švicarskoj.

IZBNJ

3SELAM<<

Draga braćo i sestre,

u Časnom Kur’anu na-lazimo da se Uzvišni Allah poziva u vidu za-kletve na prirodne po-jave, kao što su sunce,

mjesec, dan, noć, nebo, zemlja, duša (Kur’an, 91-1-7) da bi nam skrenuo pažnju na znakove koji nas upučuju na Stvoritelja, koji je Svemoćan, koji je Sveznajući, koji je Svemilostiv.

No, ima jedna Allahova zakle-tva koja nas na poseban način opo-minje uvijek i na svakom mjesto, a to je zakletva ili poziv na vrijeme. -Tako mi vremena! Čovjek je, doi-sta, na gubitku, osim onih koji vje-ruju u Boga i koji rade dobro, te oni koji govore istinu i duge potiču na istinu i oni koji su tolerantni i druge potiču na toleranciju (Kur’an, 103).

Nikad kao u ovom vremenu čo-vjek nije bio opčinjen vremenom. Što ga više treba sve ga manje ima! Što ga više ima, sve manje ga uživa. Nesretan je kad nema vremena; ne-sretan je kad ga previše ima. Neki se ubijaju zbog manjka vremena, a neki se ubijaju zbog viška vre-mena, od dosade. Jedni žive krat-

ko i brzo vrijeme u kojem se sve odjednom događa, tako da nemaju vremena da misle svojom glavom, niti da dišu svojom dušom. Drugi žive dugo i sporo vrijeme u kojem mogu misliti svojom glavom i disati svojom dušom, ako im je na umu i na duši da Bog Uzvišeni upravlja vremenom, da je Bog Svemoćni s njima ako rade dobra djela, da je Bog Sveznajući s njima ako govore istinu i druge potiču na istinu, da je Bog Svemilostivi s njima ako su tolerantni i druge potiču na tole-ranciju.

Oni koji žive kratko i brzo vri-jeme imaju kratko i prolazno pam-ćenje, a oni koji žive dugo i sporo vrijme imaju dugo i trajno pamće-nje. Zato je važno da se u svakom vremenu prepoznaju ljudi koji imaju iste ili slične osobine, koje su ustanovljene na trajnim vrijed-nostima, na dugom vremenu, koje prati dugo pamćenje, koje se temelji na dubokoj vjeri i moralu, u kojem je sjećanje na Stvoritelja koji vlada nebesima i Zemljom; Njemu nikad ne dojadi održavanje njihovo; On je Svevišnji, Veličanstveni. Zato,

• ako nemarni ljudi troše vri-

jeme u besposlicu, svjesni ljudi koriste vrijeme za do-bra djela;

• ako u jednom vremenu loši ljudi govore laž i dru-ge potiču na laž, dobri ljudi u svakom vremenu govo-re istinu i druge potiču na istinu;

• ako su u jednom vreme-nu loši ljudi netolerantni i druge potiču na netole-ranciju, dobri ljudi su u svakom vremenu toleranti i druge potiču na toleranciju;

• ako loši ljudi u jednom vremenu pozivaju na mr-žnju, dobri ljudi u svakom vremenu pozivaju na lju-bav;

• ako u jednom vremenu loši ljudi veličaju zločin protiv čovjeka, dobri ljudi u sva-kom vremenu osuđuju zlo-čin protiv čovjeka ma gdje bio i ma kako se zvao;

• ako loši ljudi u jednom vre-menu šire beznađe, dobri ljudi u svakom vremenu šire nadu;

• ako neodgovorni ljudi u

Hutba koju je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić održao u Augsburgu 02.10.2009. godine dan prije zvaničnog otvoranja džamije.

TuŽan SaM zbog nesloge

hutba

4 >>SELAM

hutba

jednom vremnu šire neslo-gu među braćom, odgovor-ni ljudi u svakom vremnu i na svakom mjestu šire slo-gu među svojom braćom;

• ako umišljeni ljudi u jed-nom vremenu rade na svo-ju ruku, promišljeni ljudi u svakom vremenu rade u dogovoru sa svojom bra-ćom.

Draga braćo i sestre,

Kao muslimani ne smijemo se prepustiti da nas kratko i brzo vrijeme proguta u nepovrat, niti da nas kratko i prolazno pamćenje vrati unazad. Moramo znati vrijed-nost vremena i živjeti u njemu dugo i savjesno tako da nam i pamćenje bude dugo i stabilno kako nam se ne bi ponovio genocid od kojeg sva-ko na svoj način danas pati. Mno-gi od vas ovdje u Njemačkoj, koja vam je otvorila vrata dobrodošlice, na čemu treba da budete zahvalni, niste došli svojom voljom, već ste silom protjerani iz vašeg doma i domovine. Sretan sam što vas vi-dim okupljene u mnogim džema-tima širom Njemačke, i drago mi je što imate mogućnost da kupujete i gradite mjesta za vaša okupljana i druženja u zajedništvu naše vjere i kulture. Posebno me raduje što brinete o odgoju vaše djece, kako vjerskom tako i kulturnom. Potičite svoju djecu da se obrazuju, da uče jezik zemlje u kojoj žive, ali i da ne zaborave svoj maternji - bosanski jezik. Ma gdje trenutno bio, svaki Bošnjak, odnosno Bosanac, neka nikad ne zaboravi svoje porijeklo i neka se nikad ne odrekne svo-ga prava na povratak domu svojih pradjedova. Vremena se mijenjaju. Svako vrijeme ima svoje prednosti. A prednost našeg vremena treba da bude naše zajedništvo i naša dže-matska sloga. Nažalost, tu prednost muslimani u Njemačkoj nisu isko-ristili na najbolji način.

Tužan sam zbog nesloge koja vlada među imamima, džematima i, u zadnje vrijeme, među džema-tlijama u Njemačkoj. Došlo nam

je mnogo poziva od različitih ljudi da pomognemo muslimanima Boš-njacima u Njemačkoj da prestanu sa međusobnim optuživanjima. Mi smo se odazvali pozivu i pokuša-li smo da napravimo slogu među odgovornim ljudima u Njemačkoj da umjesto međusobnih prepirki rade na međusobnom pomaganju za hajr i napredak našeg naroda. Nažalost, naša pomoć nije urodila plodom zato što oni koji traže po-moć, moraju biti spremni da sami

sebi pomognu. Jer, nije moguće po-moći onome koji neće ili ne umije da sam sebi pomogne. Zato hoću da svi dobro upamtite - imami, džemati i sve džematlije - sloga je farz-i ajn za svakog Bošnjaka muslimana i muslimanku. Svađa i nesloga je haram - veliki grijeh svakom Bošnjaku muslimanu i muslimanki. Svađa i nesloga je velika sramota pred hiljadama bo-sanskih šehida, jetima i uplakanih bosanskih majki koje još traže ko-

sti svojih sinova. Nema i ne može biti nikakvog opravdanja za svađu i neslogu među muslimanima Boš-njacima u Njmačkoj. Nema pitanja koje se ne može riješiti sa iskrenim nijjetom i sa iskrenom željom za dobrobit naše vjere i našeg naroda.

Ako zlonamjerni ljudi u ovom vremenu razbijaju džematsku slogu u Njemačkoj, dobronamjerni ljudi uvijek i na svakom mjestu treba da se ujedinjuju i da druge potiču na jedinstvo u vjeri i ljubavi kako bi

se i drugi ugledali na našu slogu u Islamskoj zajednici ovdje i na sva-kom drugom mjestu.

Allahu Svemogući, osnaži nas u našoj namjeri da se ujedinimo na istini i pravdi za naš narod!

Allahu Sveznajući, pouči nas da praštamo jedni drugima i da jedni drugima budemo na pomoći!

Allahu Milostivi, obaspi nas Tvojom milošću uvijek i na svakom mjestu!

Amin!

5SELAM<<

O Menschen! Siehe, wir haben euch alle aus einem männlichen und einem weiblichen Wesen erschaffen, und haben euch zu Nationen und Stämmen gema-cht, auf dass ihr einander kennenlernen möget. (Koran 49:13)

Liebe Geschwister, Am 23. Mai 1949 wurde das

Grundgesetz verkündet. Mit seinem Inkrafttreten war die Bundesrepublik Deutschland gegründet. 60 Jahre sind seit dem vergangen. Nach dem Ende der Diktatur des Nationalsozialismus, begann in Deutschland eine neue Ära. In kurzer Zeit wurde die Bundesre-publik durch ihre erfolgreiche Wirts-chaft und beispielhafte Demokratie eines der angesehensten Länder in der Welt. Alle ihre Bürger, und auch die so genannten Gastarbeiter, haben zu dieser Entwicklung beigetragen und dürfen heute stolz darauf sein. Die ersten muslimischen Arbeiter kamen 1961 nach Deutschland und verhal-fen der Wirtschaft dieses Landes zu weiterem Aufschwung. Damit legten sie erste Mosaiksteinchen für ein De-utschland mit dauerhaft hier lebenden Muslimen.

Die Pläne dieser Menschen, nach kurzer Zeit wieder in ihre Heimatlän-der zurückzukehren, gingen in vie-len Fällen nicht auf. Sie blieben! Der wohl immer noch größte Teil dieser Migranten lebt zwar mit einem Bein an ihrem neuen Wohnort, mit dem anderen aber weiterhin in ihrem Ge-burtsland. Physisch befinden sie sich in den Ländern, in denen sie jetzt leben und arbeiten, mit ihren Gedan-ken und Empfindungen sind viele von

ihnen dort geblieben, wo sie geboren wurden und aufgewachsen sind. Häu-fig stammen solche Muslime, die die große Mehrheit der ersten und oft auch noch zweiten Generation der Muslime in Westeuropa umfassen, aus ländlichen Regionen der Her-kunftsländer oder aus dem Arbeiter-milieu, mit entsprechend niedrigem Bildungsstand.

Durch sowohl eigene, wie auch staatliche und gesellschaftliche Ver-säumnisse bedingt, haben diese Kreise bis heute die größten Schwierigkei-ten, wirklich heimisch zu werden. Nachdem sie zu einem erheblichen Teil zum wirtschaftlichen Erfolg und steigenden Wohlstand Deutschlands beigetragen haben und nun eigentlich ein geruhsames Rentnerdasein geni-eßen sollten, fehlt es weitgehend an geeigneter Betreuung. 

Und heute? Es wächst in Deutschland eine

neue Generation heran, die sich selbst als “europäische Muslime” definiert. Sie verlinkt die Kulturen, verbindet den Islam und die Moderne, arbeitet konstruktiv und an Weltmaßstäben orientiert. Sie will der Gemeinschaft, dem Land, ja der Menschheit insge-samt dienlich sein. Die neue Gene-ration von Muslimen ist Träger einer neuen Identität. Menschenrechte, Demokratie und Rechtsstaat, unein-geschränkte Glaubens- und Meinun-gsfreiheit, Pluralismus des Denkens, der Religionen, Sprachen und Eth-nien, Sicherheit des Einzelnen wie des Landes, Bildung und Erziehung, Toleranz und Vertrauen innerhalb der Gesellschaft, Gerechtigkeit und

Gleichheit zwischen den Individuen, Bewahrung der Schöpfung sind eben Grundwerte auch für die Muslime in Deutschland. Und nun ist Deutsc-hland für diese Generation der Musli-me zu ihrer Heimat geworden.

Liebe Gemeinde,Anstatt in Kategorien von “Wir”

und “die Anderen” zu denken, muss uns die sich immer rasanter entwic-kelnde und vernetzte Welt als von Gott zu Gunsten der gesamten Men-schheit geschaffenes “gemeinsames Erbe” gelten.

“Gottes ist der Osten und der Westen: und wohin immer ihr euch wendet, dort ist Gottes Antlitz” (Koran 2:115),

So und ähnlich wendet sich der Koran an elf Stellen gegen die Pola-risierung der Welt in konkurrierende Blöcke. Überall wo Muslime leben, sind sie aufgefordert, gemeinsam mit allen Bürgern in gegen seitigem Ver-trauen an der Entwicklung des jewe-iligen Landes zu arbeiten. Darum ist der Mensch, gemäß dem Islam, ersc-haffen worden: damit er die Erde ge-staltet, bebaut, entwickelt, sie schützt und für Sicherheit sorgt.

“Er (Gott) hat euch aus der Erde ins Dasein gebracht und euch darauf gedei-hen lassen.” (Koran 11:61)

Der Muslim, welcher nach seinem Glück strebt, ist verpflichtet, kon-struktiv und produktiv zu sein und nur Gutes zu tun, wo immer er sich befindet. Im Koran heißt es:

“Tut Gutes, auf dass ihr einen glück-seligen Zustand erlangen möget!“ (Ko-ran 22:77)

Diese Glaubensprinzipien sind heute mehr denn je unverzichtbar.

Islamische Gemeinde Penzberg e.V. imam hfz. Benjamin ef. idriz

eine Botschaft an die Muslime in deutschland Freitagspredigt: „60 Jahre Deutschland“

Freitagspredigt

6 >>SELAM

Muslime in Deutschland müssen mit ihren Händen arbeiten, aber ebenso mit Herz und Kopf für dieses Land einstehen, nicht nur aus bürgerlicher Verpflichtung heraus, sondern auch aus religiösem Selbstverständnis. Dazu gehört, dass wir die Geschich-te, Kultur, Traditionen, die Sprache, die staatliche und gesellschaftliche Ordnung, die typischen Eigenschaf-ten des Landes kennen und vertreten. Dazu gehört weiter, dass wir es als unsere religiöse, menschliche und na-tionale Aufgabe betrachten, in gegen-seitiger Achtung gemeinsam mit der Gesellschaft und den entsprechen-den Institutionen des Landes gegen un- und anti-demokratische Entwic-klungen, gegen mangelnde Bildung, moralische Wertelosigkeit, Rassismus, Intoleranz, Gewalt, Extremismus, Hass gegen Juden, Christen oder Mu-slime vorgehen.

Wir als muslimische und nich-tmuslimische Bürger sind verpflich-tet, dieses Land gemeinsam zu bes-chützen und zu erhalten für unsere Nachkommen. Und nur durch ge-genseitigen Respekt können wir un-sere Zukunft auf den Prinzipien der Freiheit, Gerechtigkeit und Sicherheit aufbauen. Wir schließen uns dem Ge-bet des Gesandten Abraham aus dem Koran an:

«O mein Erhalter! Mache dies zu ei-nem sicheren Land und gewähre seinen Leuten fruchtbare Versorgung!» (Koran 2:126)

Ich bitte Dich Gott!Lehre uns, Dich und das von Dir

erschaffene höchste Geschöpf, den Menschen, ein Leben lang zu ehren und zu lieben. Barmherziger Gott, schenke uns die Hingabe Abrahams, wenn wir uns verlassen fühlen, den Mut und die Gerechtigkeit Moses, wenn wir Angst verspüren, die Liebe Jesu, wenn uns mit Hass begegnet wird und den Frieden Muhammads, wenn wir zerstritten sind!

O Herr, mache, dass Friede an Stelle der Kriege tritt und Sicherheit und Freiheit im Leben aller Men-schen einen Platz bekommen! Be-stärke uns im Glauben, dass Liebe, Wahrheit und Gewaltlosigkeit letz-tlich größere Macht haben als Hass,

Rache und Gewalt, und festige uns in der Hoffnung, dass unsere Arbeit und unser Ringen um Frieden nicht verge-blich sind! Gott, außer dem es keinen anderen gibt, hilf den Muslimen zu verstehen, dass sie mit ihrer Integrati-on in die hiesige Gesellschaft Deinen Rat des guten Handelns befolgen! Führe Sie von dem falschen Verstän-dnis weg, dass Integrationsforderun-gen mit Assimilation gleichzusetzen wären!

Gib der deutschen Gesellschaft und uns allen die Einsicht, dass Mu-slime weder Last noch Gefahr sind,

sondern Vielfalt in Deiner Einheit und eine Bereicherung für dieses Land! Lass uns nicht länger Frem-de in der Fremde sein! Stärke in uns allen die Verbundenheit zu diesem Land, den Respekt zu einander, lass uns zum gegenseitigen Nutzen vone-inander lernen, und lass uns das Ne-beneinanderher überwinden! Begleite uns in unseren Begegnungen und Gesprächen und mach uns frei von Misstrauen und Vorurteilen! Lass uns dies zu teil werden!

Gib uns die Kraft, für ein fried-liches Miteinander einzutreten, und zeige uns den Weg zum Verstand und zu den Herzen der Menschen!

Verschließe die Tür der Voreingeno-mmenheit und der Vorurteile, die uns unterwegs zum Dialog und zum Mi-teinander im Wege stehen! Befähige uns, Böses mit Gutem zu erwidern, so wie es die Schüler Deines Prophe-ten Jesus einst lehrten: „Sehet zu, dass keiner dem anderen Böses mit Bösem vergilt, sondern bemüht euch immer, einander und allen Gutes zu tun!“ (1. Thessalonicher 5:15)

Barmherziger Gott, auch wenn wir Unterdrückung, Ungerechtigkeit und Hass erfahren sollten, führe uns auf dem Weg der Vernunft, der We-

isheit und der Versöhnung! Gib de-njenigen keine Chance, die die Saat ihres Hasses verbreiten wollen! So mache Europa zu einer Stätte der Si-cherheit und der Ruhe, lass nie wieder Menschen die Erfahrung des Holo-caust, des Genozids von Srebrenica oder von Terroranschlägen erleiden! Bewahre uns vor Armut, Krankheit und Umweltkatastrophen!

Lass uns auch hier weiterhin in Frieden leben, beschütze unser Land vor Rassismus, Gewalt und Terror! Wie dein großer Prophet Abraham betete: „Herr, mache diesen Ort zu einer Stätte der Sicherheit und des Friedens!“ (Koran 14:35) Amin!

Freitagspredigt

7SELAM<<

na dan ujedinjenja Nje-mačke 03. 10. 2009 i na dan otvorenih džamija, u Augsburgu je svečano otvoren novi islamski

centar sa imenom „Islamski Forum u Augsburgu“. Skoro dvije decenije od osnivanja ovog džemata upriličena je svečanost povodom „proklanjavanja“ ovog džematskog centra. Sa zado-voljstvom i radošću džematlija što je džumu namaz imamio Reis-ul-ulema dr. Mustafa ef. Cerić i što je tom pri-

likom odaslao nedvosmislenu poruku svim muslimanima a posebno Bošnja-cima u Njemačkoj, program otvaranja džamije je počeo oko 12 sati. Medu prisutnima na ovoj svečanosti bili su muftija Mustafa ef. Klanco, izaslanik Reis-ul-ulema za ovu svečanost Sulej-man ef. Čeliković glavni imam u Ka-knju, brojni imami iz cijele Njemačke, delegacija imama iz Austrije i Švicar-ske, te predstavnici grada Augsburga

na čelu sa gradonačelnikom (Bürger-meister) Herr Peter Grab.

Izvođači pripremljenog programa su bila djeca i omladina koji su rođe-ni u Njemačkoj i kako je Bahrudin ef. Omeragić, imam džemata i ujedno vr-šilac dužnosti glavnog imama za oblast Bayern, rekao: „domaći proizvod za-jedničkog rada vrijednih džematlija džemata Augsburg“. Od govornika na pozornicu su pored predsjednika dže-mata Muste Čolić, i imama džemata Bahrudina ef Omeragića, izašli Bür-

germeister gosp. Grab, Muftija Klanco i Sulejman ef Čeliković, izaslanik re-isu-l-uleme IZ-e u Bosni i Hercego-vini i dr Dževad Hodžić predavač na FIN-a u Sarajevu.

Predsjednik džemata Muste Čolić je nakon kratkog historijskog presjeka rada džemata zahvalio se svima onima koji su svojim radom i finansijskom pomoći pomogli izgradnju ovog mo-dernog islamskog centra. Bahrudin ef.

Omeragić je istakao važnost oslonca na institucije IZ-e u teškim vreme-nima za džemat i zahvalio se onima koji su svojom pomoći osigurali daljni napredak i izgradnju džemata. Grado-načelnik grada Augsburga je u svome obraćanju pripremio nekoliko rečenica na bosanskom jeziku što je popraćeno sa posebnom pažnjom. Na državni praznik grad Augsburg je postao bo-gatiji za reprezentativan objekat u ko-jem će ljudi učiti dobru i ljubavi među ljudima. Čestitam vam ovaj praznik i ovaj događaj, neka ovo bude kuća me-đusobnog uvažavanja i dijaloga, nagla-sio je Herr Grab.

Ef. Čeliković je u svom obraćanju pozvao ljude na vjeru i nadu u ljubav prema Allah dž.š. i zaželio džema-tlijam džemata Augsburg da njiho-va džamija bude ponos muslimana i islama na ovim prostorima. Muftija Klanco je u svom govoru poručio boš-njacima „da je ovo druga faza njihovog samopotvrđivanja u ovoj sredini. Od džamijskih prostorija u neuslovnim objektima izvan gradskih sredina i podruma danas otvaramo džamiju u industrijskoj zoni. To je druga pre-lazna faza našeg doprinosa izgradnji ovoga društva, a u trećoj fazi želimo da gradimo džamije u gradskim sre-dinama, tamo gdje su sagrađene ka-tedrale, crkve i sinagoge. Mjesto dža-mije je u urbanoj sredini, i zato je ovo naša prelazna faza u izgradnji naših džamija“, naglasio je muftija Klanco. Čast da prvi otvori džamiju pripala je dugogodišnjem članu džemata Esa-du Jašarević i ocu arhitekte džamije Alenu Jašarević, nakon što je za do-brobit džemata ponudio iznos od 10 000 eura. Treba istaći da je arhitektsko rješenje kako unutrašnjosti tako i vanj-skog izgleda džamije, najbolji primjer spoja islamske tradicije i modernosti. Uz veoma dobro pripremljen doček oko 2000 gostiju iz cijele Evrope dže-matlije džemata Augsburg su svojim domaćinskim dočekom opravdali sva očekivanja i zaslužili sve čestitke za pripremu ovog događaja.

otvorenje džamije u augsburgu

svečanost

Detalj sa svečanog otvorenja džamije

8 >>SELAM

hutba

Draga braćo,Najbolje mjesto gdje se može vi-

djeti čovjeka kako u kosmosu plovi i kako se mijenja, jeste Mekka, odno-sno Kaba. Najbolje vrijeme u kojem se čovjekova vjera ponavlja i obnav-lja, jeste vrijeme Hadždža i Kurban bajrama. Jer, ponavljanje znači osta-janje i trajanje u Božijem rizaluku. Obnavljanje znači i bivanje i uživa-nje u ljudskom životu. Zato je po-trebno da čovjek ponavlja stajanje na Arefatu da bi ostao u Božjem itaatu. Potrebno je da čovjek obnavlja žrtvu da bi uživao radost života. I zato je potrebno da i mi ovdje i sada pono-vimo ono što je posljednji Allahov Poslanik i Miljenik rekao na Mini, jer u tom ponavljanju je obnavljanje našeg života u vjeri i nadi da ćemo biti bolji.

„O ljudi“, govorio je Alejhisse-lam, „poslušajte što ću vam reći i to dobro zapamtite, jer ne znam da li ću se s vama iduće godine vidjeti. Zna-te li koji je najsvetiji dan? Ovaj dan, Božji Poslaniče – rekoše! Zanate li koji je mjesec najsvetiji? Ovaj mjesec – kazaše! Znate li koji je grad naj-svetiji? Ovaj grad – uzviknuše. E, pa vidite – reče im Alejhisselam - vaša krv, vaš imetak i vaša čast su sveti kao

što su sveti ovaj dan, i ovaj mjesec i ovaj grad sve dok se ne vratite vašem Stvoritelju da pred Njim odgovarate za svoja djela.“

Neka je Salavat i Selam na Alla-hovog Miljenika koji nam je na Arefatu kazao da su i naša krv, i naš imetak i naša čast ovdje i sada sveti, kao što su sveti ovaj dan, ovaj mjesec i ovaj grad.

Nikad kao danas nije bilo tako važno za sve muslimane svijeta da ponove tu Alejhisselamovu poruku sa Arefata. I nikad kao danas nije bilo tako bitno da se obnovi princip suživota i tolerancije ovdje među nama samima. I to na svim razinama – porodičnoj, džematskoj, uleman-skoj, intelektualnoj. Nema urednog i sretnog života bez suživota i toleran-cije. Nema društvenog napretka bez dijaloga i međuljudske solidarnosti.

***„Znajte da život na ovom svijetu

nije ništa drugo do igra i razonoda i uljepšavanje, i međusobno hvalisa-nje i nadmetanje u imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, ono zatim buja, ali ga poslije vidiš požutjela, da bi se na kraju skršilo.

A na onom svijetu je teška patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; život na ovom svijetu je varljivo naslađiva-nje. (El-Hadid 20)

Dunjaluk je kao čaša na čijem je vrhu med a na dnu otrov. Divan primjer je naveo Imam Gazalija kad mu je došla grupa ljudi koji su ga pi-tali zašto neki vole ahiret, a masa du-njaluk? On je odgovorio: „Kad bih ja pred vama umiješao halvu i prilikom miješanja pljuvao u nju bili ste vi jeli tu halvu?-„NE“ rekoše, jedino ako bi smo morali,“ a dali bi tu halvu jeli oni što ne znaju da je u nju pljuva-no? „DA“ rekoše oni“, jer ne znaju.“ „Eto tako je i sa ovim svijetom, oni što znaju šta je dun`ja, oni od dunja-luka uzimaju samo koliko im treba, dunjaluk im je u rukama a ne u srci-ma, a oni što ne znaju, oni grabe od dunjaluka kao da će vječno ostati na njemu.“

Allah dž.š. kaže u Kur`anu: “I nastoj da time što ti je Allah dao ste-kneš ahiret, a ne zaboravi svoj udio na ovom svijetu i čini dobro drugima kao što tebi Allah dobro čini i ne čini nered na zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine.“ (El-kasas 77)

Zato kaže naš Poslanik a.s.: „Najbolji među vama je onaj koji ne

Muftija Mustafa ef. klanco: Kurban bajramska hutba

da Se jaSno čuju bajramaske porukeKurban bajramska hutba muftije Mustafe ef. Klanco 1430/2009. godine po svojoj aktuelnosti i porukom na najbolji način sažima današnje stanje muslimana Bošnjaka u Njemačkoj. Hutba govori o potrebi našeg zajedničkog rada, o brizi za naše vlastito i poštivanje drugačijeg, odslikano kroz različite oblike vjerničkog/mu`minskog stanja i razmišljanja. Hutba podstiče na razmišljanje u ovom vremenu, nudi odgovor vjerniku ali i traži islamski odgovr na sadašnje stanje muslimana. Tekst hutbe donosimo u skraćenoj formi:

9SELAM<<

hutba

napusti onaj svijet radi ovoga, niti ovaj radi onoga i koji nije na teret ljudima.“

Nema ništa na dunjaluku čemu bi se insan stvarno radovao osim onoga što je Poslanik a.s. rekao: “Na ovom svijetu tri stvari su mi drage: žene, miris i radost mojih očiju je u namazu.“

***„Ko bude uradio trun dobra, vi-

djeće ga, a ko uradi trun zla vidjeće ga.“

Zato čovjek na dunjaluku ne smije zapostaviti ni jedno dobro dje-lo pa ni „granu s puta da skloni“ ili da trunku podigne sa džamijskog te-piha, jer sve će se vagati, a ne znamo hoće li baš taj trun prevagnuti. Priča

se da je jedan rob sanjao svoga ahba-ba koji je preselio pa ga pitao je li se spasio, a on je rekao:“ Da ne bi ono-ga grumena zemlje koji sam bacio na jednoj dženazi ne bih se spasio.“

Na Sudnjem danu ništa se neće moći sakriti. Zemlja će pričati svoje vijesti jer će je Allah nadahnuti, naše ruke, noge, koža će pričati. Jezik će se zapečatiti.

***Sedam vrsta ljudi Allah će stavi-

ti u svoj hlad kad drugog hlada ne bude bilo: “Pravednog vladara, po-božnog mladića, čovjeka čije je srce vezano za džamiju, dvojicu koji se vole radi Allaha, ko odbije ženu kad mu se ponudi govoreći „Ja se bojim Allaha, „onaj koji dijeli da mu ne zna ljevica šta daje desnica, ko zaplače u ime Allaha.“

„Požurite ka oprostu svoga Gospodara i Džennetu koji

je prostran kao nebe-sa i zemlja koji je

obećan bogobo-jaznima. Za one koji dijele i kad imaju i

kad su u osku-dici, koji srdžbu

savladaju i ljudi-ma praštaju. Allah

voli dobročinitelje. Za one koji kada grijeh

počine ili kada se prema sebi ogriješe, Allaha sjete

i za grijehe oprosta traže. A ko će grijehe oprostiti osim

Allaha i koji svjesno u grijehu ne ustarju.“ (Alu-Imran 133-135)

***

Draga braćo,Potrebno je da se jasno čuju

ove bajramaske poruke: • Poželi bratu ono što želiš sa-

mome sebi! • Ne pomišljaj o bratu ono što

ne bi pomislio o sebi! • Ako zatrebaš njegovu po-

moć, pitaj ga, a ako on zatra-ži tvoju pomoć, pomozi mu!

• Nemoj skrivati hajr od svog bra- ta, jer onda ni on

neće skrivati hajr od tebe!• Budi oslonac svome bratu,

pa će i on tebi oslonac biti!• Pored glavnih farzova, Alla-

hu je najdraže djelo da čo-vjek obraduje svoga brata!

• Ako naumiš da govoriš o mahanama drugoga, sjeti se svojih vlastitih mahana!

• Najbolje vrline su da ob-noviš prekinutu vezu, naro-čito rodbinsku, da daruješ i onoga koji te je uvrijedio, da oprostiš onome koji ti je nepravdu učinio!

• Vjernost obogaćuje, izdaja osiromašuje!

• Onome koji vidi da se bra-ta muslimana ponižava, a može da to sprijeći, pa to ne učini, Bog neće oprostiti!

• Požurimo sa činjenjem do-brih djela, kad je sunnet po-žuriti:

• Namaz klanjati na vrijeme, odmah se pokajati poslije učinjenog grijeha, dug vra-titi, mejta opremiti, djevojku udati i gosta (musafira) po-častiti.

Učimo dovu da Allah nam opro-sti grijehe i sačuva nas džehennema i nagradi džennetom, da hadžijama hadž bude mebrur, da ukabuli naše kurbane:

Bože Svemoćni,Ako nam oduzmeš imetak,Ostavi nam nadu!Ako nam podariš uspjeh,Podari nam i snagu volje da savladamo poraz!Ako nam uzmeš blagodat zdravlja,Podari nam blagodat vjere!

Bože Pravedni,Kada se mi ogriješimo o ljude,Podari nam snagu izvinjenja!A kada se ljudi o nama ogriješe,Podari nam snagu oprosta!

Bože Milostivi, Ako mi zaboravim Tebe,Nemoj Ti zaboraviti nas!

Muftija Mustafa ef. Klanco

10 >>SELAM

dijaSPoRa

Pođemo li od činjenica naj-prije, da je danas više od milion i tristohiljada građa-na Bosne i Hercegovine u svijetu, izvan granica svoje

matične zemlje, a potom i da su razba-cani širom 130 zemalja, nameće nam se u stvarnom i simboličkom smislu izraz dijaspora kao posve primjeren kada imenujemo dijasporom narod jedne zemlje odvojen od svoje matice i rasut, jer u prijevodu grčka riječ dijaspora znači „rasuto sjeme“. To se ´“sjeme“ još uvijek neštedimice i neprestno, širom svijeta rasipa i sije. Dvoje se posebno ističe a to je: Iz ukupnog broja iseljenih, ukupno njih preko 1 milion i 300 hiljada, 78 procenata čine iseljenici – agresijom na BiH prognani i izbjegli u periodu od 1992. do 1995. kao i poslije, od 1996. do danas kao posljedica ratnih pusto-šenja i teškog ekonomskog i političkog oporavka Zemlje. Osim ovoga, Zemlju je, počevši od 1996. pa do danas, napusti-lo više od 250 hiljada mladih i to uglav-nom za rad osposobljenih, obrazovanih i stručnjaka.

Naprijed rečeno upozorava nas i traži da se u odnosu prema dijaspori otvorimo, posvetimo joj potrebnu duž-nu pažnju i potražimo moguće izlaze iz kriza.

Premda je emigracija („Personne qui e´migre“ Larouse), tj. lica koja su iz jedne zemlje emigrirala u drugu ze-mlju, sinonim za riječ dijaspora, danas je pojam dijaspora preovladao i u vrlo širokoj je upotrebi u svijetu, ali i kod nas kako u Zemlji tako i u iseljeništvu. Na-kon što je poslije Grka ovaj izraz preo-vladao u Jevreja koji su simbol dugog istorijskog pamćenja progona i patnji, ali i neugašene i u svaku porodicu i osobu usađene želje da se i nakon dvi-

je hiljade godina dugih lutanja okupe i nastane u prapostojini Izraelu, postao je on simbolom nade i u drugih naroda da ideja o povratku u domovinu ostaje po-hranjenom trajno prenoseći je sa genera-cije na generaciju. Ovu ideju treba znati njegovati, odnosno stalno živom imati, pa makar se to još samo u mislima odr-žavalo. Zato neki od savremenih istra-živača unose i pojam latentna dijaspora, a to je kada pripadnost i narodu i zemlji dobije nestvaran, još samo simboličan karakter. U buđenje ove usnule laten-tne dijaspore uvjeravamo se u naročito kriznim situacijama poput ratnih raza-ranja. Pa smo mogli vidjeti da su neki izražavali svoju solidarnost i davali po-moć domovini i zavičaju i oni Bosanci i Hercegovci od kojih neki niti su ikada učili jezik svoje zemlje i svoga naroda, ili pak tamo nikada nisu ni bili! Još su bez valjanih odgovora savremeni soci-jalni psiholozi kada su u pitanju probu-đeni osjećaji kod treće generacije doselje-nika koji pomno i uporno istražuju svoje nacionalne i zavičajne korijene.

Dakle, za dijasporu držimo da su to svi oni koji su se u bilo koje vrijeme i pod bilo kojim okolnostima iselili u druge ze-mlje, a koje osjećaj pripadanja domovini i zavičaju drži u vezi sa zeljmom iz koje su se iselili oni sami, ili pak preci njihovi. Pa bez obzira na stečeni svoj status kao što je to: sigurno radno mjesto, stalna na-stanjenost, prijem u državljanstvo, zna-čajno lično i privatno vlasništvo, formi-ranje porodice i podizanje potomstva, višegeneracijsko trajanje u prostoru, primamljiv društveni položaj, ukoliko se unatoč svemu ovome prostor obita-vanja, zemlja useljenja još uvijek drži ili tuđom, ili ne posve svojom, i ako u ljudi-ma postoji misao o povratku iz prostora iz kojega je on, ili neko od njegovih predaka

potekao mjestom konačnoga povratka u svoje i na svoje, on i dalje pripada dijas-pori.

Dijaspora je de-teritorijalna grupa. Oni nisu mještani nego su emigran-ti, dakle došljaci. Dijaspori ne pripada teritorij kao što joj niko i nikada neće niti poklanjati, niti izgrađivati ambi-jent za njeno očuvanje u nacionalnom, kulturnom ili vjerskom pogledu. To će ona sama za sebe činiti i to stalno moleći, tražeći, boreći se za svoje očuvanje i stalno pomičući granice za sebe, u korist sebe.

Dočim nacionalna manjina koju određuje vlastiti prostor unutar određe-ne države u kojem se nakon arbitražnih odluka i međudržavnih razgraničenja našla u susjednoj državi izvan svoje ma-tične države, ona je u pogledu očuva-nja u mnogo povoljnijem položaju. Na primjer Bošnjaci u Sandžaku koji žive na svom vjekovnom teritoriju a nalaze se u državama Srbiji i Crnoj Gori. Njoj se ustavno garantuju i njoj pripadaju, sva nacionalna i građanska prava koja ona ima kao dio naroda od kojega se našla od-vojena, izuzev po međunarodnom pra-vu prava na proglašenje nezavisnosti i otcjepljenje što je ekskluzivno pravo naroda, ali ne i pravo manjine. (Vidjeti: K. Burović, Narod, nacionalna manjina i emigracija, SD, Bg.2007).

Tipična organiziranost dijaspore jeste u vidu mreže koja omogućava neophodan minimum participiranja. Dakle, ona je minimalno organizirana kao mreža a maksimalno je vidimo kao asocijacija ili čak skup institucija čiji se članovi u svo-jim aktivnostima orijentiraju ili prema zamišljenim ili prema stvarnim prosto-rima koje oni ne okupiraju fizičkom

Pledoje Za na nov način MiSliTi SaMe SeBe

Piše: Mr. Ishak Alešević

11SELAM<<

okupiranošću, nego ih doživljavaju posve emotivno kao „dom“, „zavičaj“, „Istinska zajednica“ (Vidjeti: S. Božić, Uloga dijaspore u procesu transnacio-nalizacije, zagreb, 2001.)

I državna struktura kao i državna zajednica zemlje useljenja neprestano su u zahtjevima prema useljenicima u pogledu akomodacije na prostor i kul-turnu sredinu u kojoj su. Potenciraju se integracioni procesi koji teku sa težnjama što šire i što dublje integriranosti, i oni idu sve do otvorenih ideoloških zahtjeva za asimilacijom. Tako je dijaspora stalno u tenzijama kako u odnosu prema zemlji useljenja tako i prema samoj sebi u na-stojanjima za samoočuvanjem. U njoj je izraženo nastojanje da se u novoj sre-dini što kvalitetnije predstavi i inkor-porira uz istovjetno osjećanja straha od mogućeg gubitka temeljnog svog iden-titeta i od otpadništva. Ovi odnosi unu-tar dijaspore očituju se u rasponu od izoli-ranosti tipa zatvorenih porodičnih grupa i neke vrste izgrađenih getoa vjerskih ili etničkih zajednica do napora upravljenih prema samoasimilaciji i utapanju. Ove tenzije u krajnjim granicama dovode ili do lojalnosti primajućem društvu do mjere gotovo potpune predanosti i pasivnosti za svoju vlastitost, do na dru-gom polu izazvanog radikalizma.

Dijaspora igra ulogu srednjeg pove-zujućeg člana na relaciji povezivanja ze-mlje matice sa zemljom useljenja. Uz to i građani iz dijaspore, posebno financij-skim, kao i drugim vidovima ekonom-ske pomoći daju joj dodatnu podršku. Unatoč tome, iako se od ovoga u matici osjeti vidna korist i prosperitet, očekiva-ni reciprocitet pozitivne podrške iz matice

prema dijaspori gotovo redovito izostaje. A željeni opus podrške tiče se podsticaja ka očuvanju nacinalne i kulturne samobit-nosti dijaspore kojoj, ako se vezanost sa maticom prekine prijeti asimilacija.

Obzirom da je ovaj odnos dijaspo-re i matice vrlo senzibilan i da ispred hladnog logičko-razumskog stoji osjet-ljivo patriotsko-sentimentalno odnoše-nje dijaspore prema matici, to je lahko moguće da bi, nastavi li se ignorisati dijasporu, dijaspora mogla doći nasuprot matici u poziciju suprotstavljenih tabora i sve većih, maticom izazvanih međusob-no podignutih ničim opravdanih zidova.

Kod pripadnika dijaspore identitet je višestruk. On proističe iz prilagodbe na novu sredinu primajućeg društva. I uvi-đamo, istovremeno teku i prihvatanje kao i otpor prema normama nove društvene sredine. To je živ proces selektiranja. Jed-ne se sadržaje prima, drugi se odbacuju, a neki se sadržaji nekontrolisano prihvata-ju. U suodnosu jedno s drugim novih ideja, ponašanja, tehnologija događa se difuzni prodor prema osobama, grupa-ma međusobno, sa društva na društvo. Uvijek ovaj difuzni oblik prodora ima zadršku u vidu sita kroz koje se ponuđeni sadržaj propušta. Na onim područjima na kojima nisu usađeni u ličnosti vrijednosti vlastite kulture lahko se, ta „prazna polja“ popunjavaju sadržajima iz drugih kul-tura.

Naročito su pogubni akulturacioni procesi u kojima grupa u dodiru sa dru-gom gubi svoje izvorne kulturne značajke i bez naročitog otpora preuzima tuđe kao svoje. Jedna se domaća kultura na svom životnom prostoru, na tlu na kojem ra-ste, jača se i bogati u svojoj sredini, u

suodnošenju sa kulturom došljaka koja se s mukom nosi i održava, bez moći vlastitog svog snaženja, sa lahkoćom je nadrasta i u sebe apsorbira svjesna da u ovom susretu i sama poprima neke od sadržaja iz kulture došljaka ali nikada do te mjere da vlastitost svoju značaj-no izmijene. (Vidjeti: W.K./K.A./K.T. Diaspora, Identity and Religion, Lon-don, 2004.).

Naš bošnjački narod kod kojega je islam njegovo temeljno određenje bitno ne samo za njegovo prepoznavanje u vjeri, nego su i njegova cjelokupna kultura i na-rodnost po islamu određeni i prepoznat-ljivi, živeći na Zapadu u posebno je teškom položaju vlastitog održanja. Na njega izravan utjecaj vrše istovremeno i kršćanski, posebno protestantski i katolički svijet kao i svijet nacionalno-vjerski ustrojenih muslimanskih grupa doseljenih sa područja Turske, Bliskog Istoka i Afrike s kojima je u stalnim, neposrednim dodirima i kontaktima. Prema nama a također i prema islamu (?!), što je slučaj i sa ostalom musliman-skom dijasporom, postavljaju se visoki zahtjevi društva za prilagodbe i preu-stroj. (Vidjeti: K.A./L.A.(Hgg) Der Islam am Wendepunkt, 2007)

Nama se već danas kod predstav-ljanja javlja slijedeće: „Ja sam Bošnjak, musliman“, ili „Ja sam musliman, Boš-njak“. Ali, sa izmjenom izazvanom pro-cesima socijalizacije poredak u pred-stavljanju kretat će se očekivati je i ovim smjerom: „Ja sam Nijemac, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, musliman“. Kod promijena u identitetu, zavisno od osobe do osobe i njenog identificiranja sa određenim vrijednostima moguće je očekivati i samo jednom riječju kratko izražen identitet: „Bošnjak“, „Nijemac“, ili samo „musliman“, a da se sve drugo ostavi prikriveno i neizrečeno, ili pak u drugome planu.

Iz poriva ka samodržanju spontano se i Islamska zajednica formira ne samo kao čuvar vjere, mjesto molitve i obreda, i učitelj u vjeri, nego dobiva i novu dimen-ziju čuvara i pronositelja tradicije i iden-titeta. Ona na sebe uzima zadatke više jer postaje jedan prostor patriotsko-na-cionalnog osjećanja i izražavanja. Čak za značajan broj Bošnjaka njeni prosto-ri su od prvenstvenog značaja kao pri-jatno prebivalište, utoliti čežnje za biti sa svojima, i pronaći ponovno napušten ali nikada zaboravljen zavičaj.

dijaSPoRa

12 >>SELAM

dijaSPoRa

Prvi program njemačke državne televizije ARD u emisiji „Menschen bei Maischberger“ prikazao je 22.12.2009 emisiju pod nazivom: „Himmel, Hölle und Nirwana – wozu brauche ich Gott?“ (Nebo, pakao i nirvana - zašto trebam Boga?). Riječ je o poznatoj programskoj emisiji podijumskog karaktera koja se bavi različitim društvenim pitanjima. Za one koji poznaju me-dijsku scenu u Njemačkoj ovo nije nepoznanica, da u ovakvim i sličnim emisijama gostuju ugledni muslimani. Posljednjih godina je primijetno učestalo gostovanje i najprominentnijih predstavnika muslimana u Njemačkoj, ali i muslimana koji svo-jim radom i trudom zaslužuju medijsku pažnju. Sam naslov koji je imala spomenuta emisija govori o trenutnim izazovima sa-dašnje religijske ali i društvene i kulturne pluralnosti s kojom se susreće savremeno njemačko društvo. Posebnost ove emisije je bila i u tome što su 6 (šest) sagovornika moderatorice-voditelji-ce programa g. Maischberger činile žene.

A sada da predstavimo učesnice ove emisije: Nina Hagen, „pank ikona“ hipi pokreta koja je svoju kršćansku duhovnost prvo zamijenila budizmom, da bi prošlog ljeta ponovo prešla na protestantizam. Inače, Nina Hage je omiljeni gost mnogih talkshow-a.

Sestra Mathild-a je katolička časna sestra koja živi u sa-mostanu i nosi propisanu odjeću katoličkih sestara. Mathild-a je bila veoma uspješna i imućna poslovna žena, koja je svoj luksuzni život u svojim 40 godinama zamijenila samostanskim propisima.

Gelongma Lama Palmo je prva budistička svećenica iz Austrije koja je svoj rad kao fotograf promijenila u 27. g. živo-ta i posvetila se budističkom duhovnom načinu promišljanja svijeta. Elisabeth von Thurn und Taxis je najstarija kćerka od kneginje Glorie, a medijsku pažnju je probudila svojom knji-gom „Fromm“ (Pobožan). Ova dvadesetsedmogodišnja prin-ceza opisala je u svojoj knjizi svoj duhovni život, klečanje pred Bogom, ispovijedanje, dnevni ritual molitve i puno toga što je u tradiciji katoličke crkve. Assunta Tammelleo je ateistkinja sa poznatim izjavama usmjerenim protiv religijskih osjećanja i obreda. Medijsku pažnju je privukla činjenicom da je kćerka ita-lijanskih migranata i da je imala strog katolički odgoj. Assunta je svoj angažma u Društvu za duhovnu slobodu obilježila nizom anti-religijskih akcija.

Emina Čorbo-Mešić, Bošnjakinja rođena u Stuttgartu, maj-ka dvoje djece, ponosna muslimanka sa hidžabom, aktivistki-nja mnogih interreligijskih sesija, rado viđen gost i sagovornik mnogih kršćanskih organizacija. Medijsku pažnju je privukla svojim aktivnostima u IZB u Njemačkoj, predaje na evangelistič-koj Višoj školi (Hochschule Ludwigsburg, Interreligiöser Dialog) i drži seminare o islamu za studente socialnog rada i evangeli-stičke vjeroučitelja, te vodi radio emisiju, petkom, pod nazivom „Islamisches Wort“ (Islamska riječ) na radiu SWR u Stuttgartu.

U tmurnim vremenima je ponekad trud „malih“, običnih lju-di, iskrenih vjernika, puno učinkovitiji i plodotvornijih, nego rad „velikih“ imena, poznatih lica, „umišljenih autoriteta“ i „velikih imama“. Kao što u uvodniku Takvima za 1431/1432 po h. ili 2010 napisa Mustafa ef. Sušić o nekadašnjoj situaciji u islamskom svi-jetu, a koju bismo mi mogli na izvjestan način prenijeti na naše sadašnje duhovno stanje, da: „islamska ulema širom islamskog svijeta (Evrope op.a.) i dalje sebe vidi samo kao cvijeće koje svi trebaju njegovati i zalivati a da samo to cvijeće ne osjeća po-trebu da ikada zamiriše i pusti sjeme.“ Ovo je ujedno i mali apel svim onim „ulemanskim“, „imamskim“ i „profesorskim“ elitama, koje svoju ulogu u džematu ili poslu vide u duhu prvog dijela

Mustafinog ef. iskaza, je svoj (ne)angažman, (ne)rad, (ne)pozna-vanje stranih jezika i (ne)prenošenje poruke islamskog mira, ne mogu više u ovom vremenu opravdavati bilo kojom životnom situacijom, osim smrti. Važno nam je, bitno i hitno, da u ovom vremenu ne budemo suho cvijeće nego da „zamirišemo i pu-stimo sjeme“.

Na primjeru Emine Čorbo-Mešić, kao posvjedočene musli-manke, na najbolji način je vidljiva potreba našeg djelovanja. Na njenom primjeru je moguće posmatrati: a.) važnost naše prisutnosti u javnom životu u zemljama Zapadne Evrope, b) svjesnost odgovornosti koju nosimo sa našim imenom, našom odjećom, našim poslom.

Našu ljubav prema islamu treba da pokažemo našim uzornim druš-tvenim angažmanom, i da kažemo šta je za nas islam kada se to od nas traži. Nije ni veličina ni vrlina, već naša sramota, „da koplja oštrimo međusobno“, kada trebamo da bu-demo zajedno i da kažemo šta nas boli u ovoj Evropi. A, boli nas previ-še nepravde prema muslimanima. Boli nas da se islam uvijek stavlja u kontekst političkih dešavanja tamo negdje u svijetu. Boli nas da je sve manje zajedničkog interesa a sve više prizemnog ličnog interesa

Emina je u onih nekoliko kratkih minuta koje je imala na raspolaga-nju, jer pored princeze, sestre Mat-hilde i Nine Hagen nije više ni mo-gla dobiti, jasno naglasila da ne želi da se njen pogled na islam stavlja u kontekst dešavanja izvan evrop-skog kulturnog i civilizacijskog kru-ga, a pogotovu dešavanja u Afgani-stanu i položajem žene u toj zemlji, jer se danas islamu pripisuje puno toga što nije u skladu sa islamskim učenjem. Određene nakaradne pojave u muslimanskim društvima nisu u saglasnosti sa islamom, i ne treba ih poistovjećivati sa islamom. Zato je nošenje hidžaba-mahrame lično opredjeljenje i nije politički motivisano. Govore-ći o važnosti namaza, kao putokaza u svakodnevim obavezama i poslu, Emina je, također, naglasila bitnost stalne veze sa svojim Gospodarom. Istakla je prepoznatljivost svog islamskog identi-teta u mnoštvu drugih. Naglasila je, da je namaz njen voditelj i veza ka dragom Bogu koji joj nudi duhovni smiraj i orijentaciju u životu.

U nekoliko minuta samo, Emina je uspjela da sažme smisao nošenja mahrame, važnosti namaza, bitnosti društvenog an-gažmana, prepoznavanje ljudskih vrijednosti u društvu i puno toga što se u vizuelnoj slici dalo primijetiti.

Ostaje samo zapitanost, koliko nam vrijednih „Emina“ treba i koliko vremena nam treba da bismo potisnuli osjećaj srama kada se u evropskim medijima govori o islamu. Nije nas sram ili stid našeg lijepog islama, već dvostrukih aršina i duplih stan-darda.

IZBNJ

aRd - dRŽavna TeleviZija i eMiSija „MenSChen Bei MaiSChBeRGeR“

13SELAM<<

susreti žena

u povodu nekoliko ak-tuelnih pitanja koja su direktno ili indirektno u vezi sa Bošnjacima, a tiču se društvenih de-

šavanja u Njemačkoj i Bosni i Her-zegovini, na 2. susretu Bošnjakinja

u Njemačkoj, održanim u subotu 14.11.2009. godine u Kamp-Lint-fortu pod pokroviteljstvom Mešiha-ta/Muftijastva IZB-a u Njemačkoj, doneseni su zaključci i izražena za-brinutost o sljedećim pitanjima:• Suosjećajući sa porodicom svire-

po ubijene muslimanke Marwa El-Sharbini (1977-2009) 01.

juna 2009 u Okružnom sudu u Dresdenu, kao muslimanke Bošnjakinje izražavamo našu zabrinutost za ženu muslimanku koja je prepoznatljiva po svojoj marami i kojoj se čini neprav-da u njenom jednakopravnom

društvenom djelovanju. Živimo u nadi da će nakon sudske pre-sude ubici za njegov zločin, ovo biti posljednji slučaj ubistva na osnovu vjerske pripadnosti i ne-trpeljivosti.

• Nastojeći da našim trudom i ra-dom, kao muslimanke, damo naš doprinos u izgradnji sretnijeg

demokratskog društva u kojem živimo, zabrinjava nas činjenica povećane diskriminacije i nepri-znavanja uloge žene muslimanke u procesu odgoja i obrazovanja ali i zapošljavanju u institucijama ove države. Uprkos ovoj činjenici mi ćemo i dalje raditi na pobolj-šanju atmosfere zajedničkog rada i međusobnog uvažavanja vjerske različitostite te doprinositi boljit-ku ove države.

• Zabrinute za stanje u našoj domovini BiH zbog grubih i podlih napada na IZ-u i njene institucije i organe, posebno na Reisu-l-ulemu IZ-e u Bosni i Hercegovini, najoštrije osuđuje-mo te napade, i tražimo od onih koji su osnivači spomenutih me-dija da to zaustave.

• Žene Bošnjakinje se zahvaljuju Mešihatu i Muftijstvu u Nje-mačkoj na čelu sa muftijom Mustafom ef. Klanco i koordi-natorom 2. susreta dr. Amrom Hodžić na svesrdnoj podršci pri organizovanju susreta. Shvata-jući važnost boljeg organizova-nja Bošnjakinja u Njemačkoj te ulozi IZBNJ u tom procesu, za-hvaljujemo se i svim džematima IZBNJ koji su doprinijeli u orga-nizaciji ovog susreta.

• Pozivamo sve Bošnjakinje da se uključe u naš zajednički rad i da shvate važnost svoje uloge u po-rodici kao i organizovanog djelo-vanja u sredinama u kojima žive.

• Prisutne Bošnjakinje se zahvalju-ju džematu Kamp-Lintfort, dže-matskom odboru Kamp-Lint-fort i Organizacionom odboru iz Kamp-Lintforta za tehničku pripremu 2. susreta Bošnjakinja u Njemačkoj.

Kamp-Lintfort; 14.11.2009. godine.

ZaključCi Sa 2. SuSReTa Bošnjakinja u njeMačkoj

Organizacioni odbor

2. susreta Bošnjakinja u

Njemačkoj

Zajednički snimak

učesnica susreta

14 >>SELAM

mostovi

Priredio: Muhamed Baščelić

Stuttgart, od 20 do 22. no-vembra 2009 održana je trodnevna konferencija pod nazivom „Mostovi razu-mijevanja „Bosanski islam“

za Europu“ u Akademiji Diözese Rottenburg-Stuttgart. Organizator konferencije je bila Akademija Diö-zese Rottenburg-Stuttgart u Hohe-nheimu, Mešihat/Muftijstvo IZB-a u Njemačkoj (IZBNJ) i džemat IZ Stuttagrt. Glavni finansijski pokrovi-telj je bila fondacija Georg Anawati Stiftung.

Treba naglasiti, da je govoriti o „Bosanskom islamu“ moguće samo u okviru kulture življenja islama i iskustva muslimana u BiH, a nikako stavljanja islamske univerzalnosti i islamskih ideala u samo jedan državni, nacionalni i kulturni okvir. S obzirom da se sve više govori o evropskim mu-slimanima, evropskom islamu, bosan-skim ili turskim muslimanima, tako je i ova odrednica „bosanski“ uz islam imala namjeru da naglasi bosansko stoljetno iskustvo življenja i razumi-jevanja islama u Europi. Muslimani u Europi su učesnici svih društvenih, političkih i ekonomskih procesa i do-gađanja. Njihova posebnost je u tome što su muslimani, jer svojim načinom življenja već odavno svjedoče evropsku pripadnost i evropski identitet. Ali, kako drugi vide muslimane kao dio evropskog identiteta, pitanje je koje je kroz evropsku prizmu posmatranja u diskursu bosanskog iskustva islama trebalo da pomogne učesnicima kon-

ferencije da se pobliže upoznaju sa kompleksnošću funkcionisanja, pri-marno islamske zajednice u BiH, ali i cjelokupnog bosanskog društva.

Na samom otvaranju konferencije prezentirana su dva veoma zanimljiva referata koji su, dotičući se historijske teme nastanka i razvoja muslimanskih institucija, značajno rasvijetlili politič-ki kontekst smjene vladavine između Osmanske carevine i Austrougarske monarhije u BiH. Prikazujući histo-rijske činjenice te dajući uvida u okol-nosti pod kojima je uređena institucija reis-ul-uleme 1882 godine a zatim pobliža analiza unutrašnje strukture i razvoja Islamske zajednice u BiH. U referatu prof. dr. Richard Potz iz Beča koji je pročitala dr. Valeria Heuber-ger naglašeno je, da je Austrougarska monarhija po prvi put bila suočena s problemom multikonfesionalnosti, što je zahtijevalo posebne regulative i modele upravljanja. Monarhija je od preuzimanja vlasti u BiH prestala da bude samo tradicionalna katolička im-perija. Uticaj islama iz druge polovine 19. stoljeća ostaviće neizbrisiv trag u historiji Monarhije, ali i svoju pre-zentnost će potvrđivati u svim druš-tvenim aktivnostima sve do današnjih dana. Islam u BiH će promijeniti do-tadašnju sliku o islamu u Monarhiji i otvoriti jedno novo poglavlje u histo-riji Europe, a umnogome odrediti i sadašnjost moderne austrijske države. Nakon aneksije BiH 1908 godine, u jednom veoma interesantnom religij-sko pravnom diskursu, 15. jula 1912. godine donesen je „Islamski zakon“ na nivou države kojim je, prema iskustvu

bosanskog islama, priznat islam kao državna religija u Monarhiji. Pitanja koja su bila od sveopćeg značaja u to vrijeme, kroz posmatranje današnjeg konteksta političkih zbivanja ponovo čine neodvojivi dio političkih, kultur-nih i ekonomskih interesa austrijskog društva, naglasio je prof. Potz.

U izlaganju dr. Armine Omerika iz Bochuma uočljiva su bila politička kretanja unutar organa IZ-e, kako iz vremena habsburške monarhije tako i pravljenje pregleda stanja iz vre-mena komunizma u BiH, pa sve do današnjih dana. Dr. Omerika tvrdi da je uspostava Rijaseta u BiH, prije sve-ga, bila politički produkt sa državnog nivoa, čime je država uz saglasnost vodećih ljudi u zajednici zadržala kontrolu nad dotada važećom pozi-cijom i ulogom muslimanske uleme u bosanskohercegovačkom društvu. Osnivanjem nove institucije, tvrdi dr. Omerika, država je težila disci-plinovanju narodnih masa služeći se raznim oblicima saradnje sa IZ. Isti-čući ograničenost i sputavanje u radu IZ-e u segmentima javnog djelovanja i oduzimanja i uništenja imovine (va-kufa) IZ BiH u svim političkim siste-mima. Sadašnje vrijeme je dr. Ome-rika označila kao najautonomnije vrijeme u povijesti IZ BiH. Osvrćući se na ratni period u BiH od 1992-1995 godine i ulogu IZ-e u tom peri-odu pritom primjećujući na političkoj ali i teološkoj sceni jedan novi diskurs kretanja u IZ-i te naglašavajući novu pluralnost unutar IZ-e, dr. Omerika je istakla neke pokazatelje „kao poslje-dicu humanitarnih“ i kulturnih utje-

MoSTovi RaZuMijevanja, „Bosanski islam“ za europu

Zajednički snimak Bošnjaka učesnika konferencije

15SELAM<<

caja u poslijeratnom periodu u BiH. „Tranzicija starog društvenog i eko-nomskog sistema ka demokratskom tržišnom kapitalizmu, danas zahtijeva jednu sasvim novu konstelaciju odno-sa između države, društva i religijskih zajednica, a unutrašnja doktrinarna i organizacijska pluralizacija na polju islamskih razumijevanja, stavlja IZ BiH pred jedan nepoznati izazov nje-ne organizacijske ali i velike uloge u odnosu prema islamskim pitanjima,“ naglasila je dr. Armina Omerika.

Drugi dan konferencije započeo je izlaganjem dr. Valerije Heuberger na temu o Benjaminu Kallayu, Mini-

stru finansija u BiH, koji je 21. godinu bio austrougarski namjesnik u BiH. Rasvjetljavajući zvaničnu politiku ta-dašnje Monarhije prema BiH, bilo je primijetno da je politčka profinjenost tadašnjih vlastodržaca imala daleko-sežne posljedice prema musliman-skom nacionalnom korpusu u BiH. Nastojeći da svoj namjesnički karak-ter označi svojom naklonošću prema muslimanima, Benjamin Kallay je na-stojao kroz razne programe da sma-nji utjecaj dotadašnjeg Osmanskog carstva. Obrazovnom programu je pristupio veoma oprezno zadržavaju-ći pojmovne izraze u muslimanskim institucijama, ali sa novim sadržajem i konstelacijom odnosa u predmetima koji su se izučavali. Odvajajući „naci-onalno“ od religijskog nastojao je da smanji utjecaj tadašnje uleme, nudeći veću partipaciju muslimanima u poli-tičkom životu BiH. Razvijajući nacio-nalnu ideologiju kroz religijski konfe-sionalizam u BiH posebno bošnjaštvo, neka nastojanja Benjamina Kalaya su okarakterisana kao protiv-interesni poduhvati u odnosu prema Monarhi-ji, naglasila je dr. Heuberger.

Posebna zanimljivost je bilo izla-ganje dr. Hermann Kandler koji je

napravio historijsku usporedbu izme-đu muslimansko-kršćanskih odnosa u Trakiji (Istočna Grčka) i BiH. Od-slikavajući poziciju muslimana u jed-nom kršćansko-ortodoksnom okru-ženju dr. Kandler je svojim izlaganjem pojasnio kompleksnost sredina u koji-ma je religijski pluralizam uočljiviji u odnosu prema monolitnim sredinama 20. stoljeća. Uspoređujući Bošnjake kao odlučujući faktor u kreiranju dr-žavne politike u BiH sa muslimanima Trakije koji čine nacionalnu ali i reli-gijsku manjinu u Grčkoj, jasno su se dale primijetiti prednosti i nedostaci nacionalne ali i religijske institucio-

nalne organizovanosti u jednoj državi.Dr. Zrinka Štimac u refera-

tu „Religijsko zastupanje u BiH“ je pored teorijskih znanosti u svome izlaganju predstavila i jedan projekat empirijskih naučnih pokazatelja u postratnom periodu u BiH. Govo-reći u kontekstu nastavnih planova i programa u bosanskohercegovačkim školama organizovanim na kanto-nalnim i entitetskim, centralistički i decentralistički, ustrojenim nastavnim planovima i programima, dr. Štimac je prikazala svu kompleksnost sadašnjeg obrazovnog sistema u BiH. Usljed ratnih posljedica i usaglašavanja na-stavnih planova i programa uočljive su bile ogromne razlike u historijskoj i religijskoj perspekitvi ovih programa. Kada je bilo riječi o religijskim pro-gramima predstavljenim u shemat-skoj i brojčanoj „jednačini“ podaci su ukazali na nefleksibilnost entitetskog obrazovnog programa u RS. Samim tim skoro da nisu primjetne promjene od 1992. godine pa sve do danas. Ne-zaobilazni momenat koji je dr. Štimac istakla i kritički se osvrćući na iner-tnosti OHR u BIH na ove pokazate-lje i nepostojanje efikasnijeg državnog instrumentarija koji bi prilagodio i

etablirao nastavni plan i program svih religijskih zajednica na cijelom terito-riju manjeg BiH etiteta.

Ulazeći u sferu institucionalno-internih ali i naučnih pokazetelja in-stiucionaliziranja IZ u BiH, prof. dr. Stefan Schreiner sa Evangelističkog fakulteta u Tübingenu svoje izlaganje o Fakultetu islamskih nauka u Sara-jevu (FIN) u evropskom kontekstu, započeo je historijskim presjekom djelovanja obrazovnih institucija u BiH a posebno u Sarajevu, naglaša-vajući da „FIN nije samo najstariji već i najznačajniji autohtoni Fakultet sa islamskim obrazovnim sadržajem u cijeloj Evropi.“ Ističući važnost Sara-jeva u omjerima svjetskih obrazovnih institucija sa sličnim programom, dr. Schreiner je naglasio važnost i naučnu relevantnost bosanskohercegovačke uleme u svijetu. Na momente veo-ma detaljno, ali sigurno objektivno i odmjereno, prof. Schreiner je histo-rijskim činjenicama ukazao na kom-pleksnost nastajanja FIN, ukazujući da FIN po svojoj historijskoj oprav-danosti i legitimnosti te sadašnjoj or-ganizacijskoj formi, seže sve do druge polovine 15. stoljeća. Kroz historijsku i političku turbulentnost BiH s kraja 19. stoljeća pa sve do današnjih dana, FIN je svoju obrazovnu legitimnost obrazovanja teologa, nastavnika peda-gogije i imama za potrebe IZ u BiH, naslijedio od Više islamske šerijatsko-teološke škole. Osnivanjem FIN-a je uspostavljen jedan model evropskog standarda u kojem je spojeno tradici-onalno islamsko učenje sa modernim naučnim dostignućima na akadem-skom nivou, ali i svojim organizacij-skim rješenjima napravljen pandam evropskim fakultetima. Osnivanjem FIN-a je institucionaliziran i legiti-mitet muslimanskih učenjaka u BiH i evropskim kretanjima, a time i svr-šenika FIN-a, koji su svojim intelek-tualnim naporima i praktičnim življe-njem islama okosnica interperetacije bosanskog iskustva islama u Evropi. Kao dio Univerziteta u Sarajevu FIN je 29. septembra 2004 godine postao punopravni član akademske zajedni-ce u BiH, a danas predstavlja najbolji primjer, kao i evangelistički i katolički fakulteti u Njamačkoj, saradnje iz-među državnih i vjerskih institucija u jednom multireligijskom društvu kao što je BiH. Pozivajući se na spektar i pluralnost naučnog obrazovanja pro-fesora FIN-a, dr. Schreiner je naveo

mostovi

16 >>SELAM

da je nastavni kadar svojim obrazo-vanjem od Kuala Lumpura, Kaira, Medine, Teherana, Sarajeva, Zagreba, pa sve do Madrida, doprinio nastaja-nju najboljeg modela jedne teološke obrazovne institucije na prostorima Europe. Prof. Schreiner je izrazio svoje žaljenje da uloga FIN od strane „Europe“ nije na njabolji način valo-rizirana, ali i da diskusije koje se vode u Njemačkoj o eventualnom osniva-nju jedne slične institucije za potrebe njemačkog društva, ni u kojem slučaju ne smiju zaobilaziti model FIN u Sa-rajevu u svim društvenim procesima i diskusijama.

Predsjednik Sabora IZBNJ dr. Bernes Alihodžić u svom referatu „Bošnjaci dolaze“, govoreći o nastanku i razvoju IZ u Njemačkoj kroz kon-tekst historijskih zbivanja u vremenu komunizma kao i ratnom i postratnom periodu u BiH, predstavio je najvažnije elemente koji čine posebnost IZBNJ. Sama kulturna interpretacija islama kod Bošnjaka naišla je na plodno tlo u njemačkom društvu, tako da je relativ-no brza integracija i nastanak bošnjač-kih džemata u Njemačkoj rezultirala jednom veoma dobrom atmosferom i saradnjom sa institucijama i drugim religijskim zajednicama. U posljenjih nekoliko godina je posebno naglašena uloga bošnjačkih džemata u procesu saradnje u interreligijskom dijalogu. Kulturno nasljeđe Bošnjaka je svojom arhitektonskom, jezičkom, i nacional-nom opredjeljenošću zadržalo svoju autentičnost u izgradnji džamija, ali su primijetni i uticaji modernih trendova u izgradnji objekata. IZBNJ sa svojom infrastrukturom od 63. džemata sa stalnim imamom, od koji 40. džemata ima svoje vlastite džematske prostori-je, u nedostatku drugih bošnjačkih in-stitucija nije u prilici udovoljiti u svim kulturnim i vjerskim potrebama BiH građana u Njemačkoj. Organizova-nost IZBNJ je zasnovano na zakonu o osnivanju udruženja (Vereinsrecht) što okvir nadležnosti i funkcional-nosti umnogome usporava, jer islam nije priznat kao državna religija u Njemačkoj. Trenutna institucionalna reorganizacija u IZBNj koja poprima svoje završne konture, po ovom osno-vu treba da napravi povoljnije prilike a samim tim i poveća funkcionalnost IZBNJ. Posebna potreba ovih reor-ganizacijskih poduhvata tiče se novih generacija u IZBNJ koje imaju sasvim druge potrebe, za razliku od onih koji

su prije 30 godina počeli osnivati dže-mate u Njemačkoj. Kao most spajanja u premošćavanju barijera i predrasuda prema islamu u Njemačkoj, IZBNJ je svojom evropskom i bosanskom kul-turom življenja islama od posebnog značaja za njemačko društvo, istakao je dr. Alihodžić.

O perspektivi bošnjačkih džemata u Švajcarskoj i njihovoj prepoznatlji-vosti u švajcarskom društvu govorio je dr. Samuel M. Behloul sa univerziteta Luzern. U političkom diskursu sadaš-njih prilika u Švajcarskoj značaj izla-ganja dr. Behlula je bio u tome što je njegov prikaz studije na kojoj je radio, da su Bošnjaci od imidža nepoželjnih „Jugo“ stranaca, uspjeli da se nametnu kao „najomiljenija nacionalnost među muslimanima“ koji žive u Švajcarskoj. U tabelarnim prikazima šarolikosti švajcarskog društva je interesantnost posmatranja integracijskog procesa u IZŠ bila i u tome što je data simbioza između tradicije kulturnog i vjerskog nasljeđa sa novim i stranim elemen-tima kulture, našla put ka uspješnom etabliranju jednog, sada, novog na-stajanja islamskog bošnjačko-švajcar-skog društva. Na primjeru Švajcarske Bošnjaci su sa svojom interpretacijom i razumijevanjem islama pokazali da imaju vjersko nasljeđe koje ih čini si-gurnim u svojoj vjeri ali i spremnim da budu nezaobilazni put ka interre-ligijskim, pa i političkim, pitanjima u Švajcarskoj.

O albanskom nacionalnom identi-tetu, islamu i balkanskoj politici kao i o dijaspori govorio je dr. Bashkim Iseni sa univerziteta Lausanne. Dr. Iseni je dao iscrpan presjek albanskog nacio-nalnog pitanja u prošlim i sadašnjim vremenima naglašavajući bitnost na-cionalnih pitanja svih muslimana na prostorima Balkana.

Kao neposredni učesnik zbivanja na medijskoj sceni u BiH novinar Adnan Rondić sa Neovisne televizije Hayat je govorio o medijskoj zastu-pljenosti u BiH. Medij koji svoju ne-ovisnost traži na medijskom tržištu u BiH veoma često nije u prilici da bude ambivalentan, već je prinuđen da svo-jim programom bude na jednoj strani. U BiH existiraju mediji koji svojm pristrašnošću u izvještavanju javnosti često budu instrumentalizovani od vladajućih elita i svoj rad onda oprav-davaju trenutnom političkom ili stra-načkom pripadnošću. Naravno da je u jednom društvu kao što je BiH teško

naći prstora za kritički osvrt na rad neke institucije. Posebno su osjetljiva religijska pitanja svih vjerskih zajedni-ca, jer se dešava da jedna kritika bude okarakterisana antireligijskim ili anti-nacionalnim interesom jednog naroda, što proizvodi dodatnu političku uzne-mirenost u BiH društvu, dalo se za-ključiti iz izlaganja Adnana Rondića.

Jednu empirijsku studiju o dje-lovanju humanitarnih i kulturnih udruženja, a koja nisu primarno u okviru IZBiH, predstavio je magistar Leif H. Seibert sa univerziteta Bie-lefeld. Značaj studije je u tome što se po principu slučajnog uzorka od 170 ispitanika došlo do rezultata religijske prvrženosti jednoj religijskoj zajednici, vjerodostojnosti, povjerenju ali i pita-njima o nekim novim religijskim prav-cima u prošlosti i sadašnjosti. Studija je pokazala da većina ispitanika ima veliko povjerenje u svoje vjerske zajed-nice i da je kompetentnost tih vjerskih zajednica ocijenjena kao releventna u tumačenju vjerskih propisa.

Predstavljajući Deklaraciju evrop-skih muslimana od reis ul uleme dr. Mustafe ef. Cerić, Orhan Jašić ma-gistrant na FIN u Sarajevu je istakao najvažnije segmente sadržane u De-klaraciji. Iako predstavljanje Dekla-racije nije imalo namjeru studijske analize već samo informativne upuće-nosti, veliki broj pitanja o određenim kontekstima Deklaracije bio je nei-zbježan. Bilo je pomalo iznenađujuće da su pitanja u diskusiji išla i do samih pojmovnih detalja (ahd, selam, harb), itenciji pisanja Deklaracije, njenom kontekstualnom značaju za muslima-ne Europe, itd. Diskusija o Deklaraciji je pokazala ozbiljnost medijske pa-žnje usmjerene na rad Rijaseta i Reis ul uleme u BiH, ali i svih odgovornih funkcionera unutar IZ. Premda je Deklaracija napisana 2006. godine u diskusiji se pokazalo da još nije dovolj-no urađeno na njenoj promociji kao i njenoj kritičkoj analizi.

U završnom dijelu drugog dana konferencije bilo je predstavljanje ra-zličitih projekata u slici ili riječi, a koji su u kooperaciji sa džamtima i zajed-nicama u Njemačkoj uspješno zavr-šeni ili su u toku. Većinom se radi o putovanjima u Bosnu ali i drugi pro-jekti u kojima su učestvovali: imam Fahrudin Džinić, hfz. Benjamin Idriz, mr. Samira Krupeljić-Seferović, Senad Kusur, Saima Jusufović, Bacem Dziri, Klaus Endter, Herbert Schedler, Sau-

mostovi

17SELAM<<

din Zvorničanin i dr. Treći dan konferencije je bio u

znaku dva veoma značajna predavanja. Iz perspektive katoličkog posmatranja religijske pluralnosti u BiH, o islamu je govorio prof. dr. Mato Zovkić sa Kato-ličkog teološkog fakulteta u Sarajevu. Pozivajući se na Deklaraciju evropskih muslimana od dr. Mustafe ef. Cerića i niz drugih akata kojima se reguliše i izražava spremnost IZ na dijalog sa drugim vjerskim zajednicama u BiH, prof. Zovkić je u više navrata pohva-lio rad Rijaseta u interreligijskom di-jalogu kao i FIN u Sarajevu, ističući poseban doprinos pojedinih profesora

u tom procesu. Izdvajajući posebnost historijskog romana prof. dr. Enesa Karića „Pjesme divljih ptica“, učinilo se da prof. Zovkić sa velikom pažnjom prati rad zvaničnih institucija IZ u BiH. Žal za nepostojanjem interreli-gijskih vijeća na lokalnom nivou prof. Zovkić je okarakterisao kao neuspjeh svih religijskih zajednica. U drugom dijelu svoga govora, na iznenađenje prisutnih prof. Zovkić je u više navra-ta doveo u pitanje relevantnost svoga izlaganja. Navodeći citate ili događaje, te iste izvodeći iz konteksta, u kojem su napisani ili u kojem su se dogodili, prof. Zovkić je nakon intervencije pri-sutnih bio prinuđen da se izvini za svoj govor o nekim svojim opservacijama. Naime, dovodeći u kontekst navod-nog „radikalizma“ unutar bošnjačkog

društva i IZ BiH, prof. Zovkić je go-voreći veoma iscrpno o literaturi koja se pojavila na tržištu BiH, a koja nije pod ingerencijama zvanične izdavač-ke kuće IZ BiH El-Kalem, možda vlastitim previđenjem težine izraza na konferenciji, pokušao da nametne odgovornost Bošnjaka za određene is-pade pojedinaca kao kolektivni trend. U pisanoj formi njegovog govora koji su dobili svi učesnici konferenci-je jasno su uočljive odredene omaške. Medutim, uvažavajući vlastiti propust prilikom pisanja texta prof. Zovkić je iz svoje perspektive viđenja cjelokupne sitacije u BiH u više navrata rekao da

on o pojedincima govori iz straha, jer su mu njegovi sugrađani govorili da se boje ljudi „sa dugom bradom i pot-kraćenim pantalonama“, a da se lično osjeća bosancem i da za svoju domovi-nu prihvata samo BiH.

U drugom predavanju koje je odr-žao doc. dr. Dževad Hodžić sa FIN u Sarajevu pod nazivom „Sufijski islam u BiH“, dr. Hodžić je napravio histo-rijsi presjek razvoja i značaja sufizma u bosanskohercegovačkom društvu. Prožimanje muslimanskog bića sto-ljetnom sufijskom tradicijom na pro-storima BiH je imalo različite faze svoga inteziteta. O uticaju samog su-fizma na tradicionalnu interpretaciju islama u BiH kroz različite sufijske re-dove može se posmatrati sa stanovišta individualnog ali i kolektivnog odnosa

društva prema pojedincima koji su bili poznati po svome sufijskom učenju. Današnja interpretacija sufizma je ne-odvojivi dio BiH društva u skoro svim društvenim zbivanjima. „Sufizam je veliki resurs tolerancije bosanskog islama. On doprinosi umnogome da bosanski muslimani posmatraju islam kao čistu unutrašnju religiju. Zahva-ljujući sufizmu bosanski muslimani razumijevaju islam pretežno kao stvar individualnog života, što ponovo vodi ka tome, da je bosanski islam otvoren za individualizaciju i demokratiju, za odvajanje privatnog od javnog život-nog prostora“, naglasio je dr. Hodžić.

Na kraju Konferencije se prisut-nima ispred IZBNJ obratio Mufti-ja Mustafa ef. Klanco koji je u svom govoru istakao nekoliko bitnih mo-menata za muslimane u Njemačkoj. Govoreći o bosanskom iskustvu i ra-zumijevanju islama Muftija Mustafa ef. Klanco, je u svom obraćanju na nje-mačkom jeziku naglasio nekoliko bit-nosti za sve muslimane. (govor preno-simo u cijelosti na njemačkom jeziku)

U jednom kraćem osvrtu na ovu konferenciju sa sigurnošću se može reći da je bila veoma uspješna. Pored toga što se u nekim referatima mogao čuti i kritički a na momente i tenden-ciozni stil prizivanja nekih selefističkih strujanja u pojedinim institucijama ili organizacijama u IZ BiH, treba ista-ći da su institucije IZ BiH baštineći svoju tradicijsku snagu i mudrost po-kazale da su otporne na različite obli-ke interpretacije islama u BiH. Svoju važnost za Bošnjački narod posmatra-no iz perspektive evropskog gledanja na situaciju u BiH, IZ je dosadašnjim radom sigurno opravdala.

Za organizacijsku i tehničku po-dršku konferenciji bio je zadužen tim koji su sačinjavali dr. Hansjörg Schmid, referent akademije Diözese Rottenburg-Stuttgart i dugogodišnji aktivista u interreligijskom dijalogu. IZBNJ u organizacionom timu pred-stavljao je referent hfz. Esnaf Begić, koji ima dugogodišnje iskustvo u radu IZ u Njemačkoj, a ispred džemata IZ Stuttgart u organizacionom timu je bio dr. Ferid Kugić, predsjednik dže-mata koji je moderirao i jednu konfe-rencijsku sesiju.

mostovi

18 >>SELAM

mostovi

Im Namen Allahs, des Allerbarmes, des Barmherzi-gen

ich danke Gott und Friede sei mit allen Gottesge-sandten von Adam bis Muhamed

Sehr geehrte Damen und Herren, ich begrüße Euch alle recht herzlich und Esselamu Allejkum.

Erlauben Sie mir meinen Dank der Akademie der Diözese Rottenburg-Stuttgart auszusprechen. Dies tue ich aufgrund der Tatsache, dass die Diözese vor allem in den letzten paar Jahren sehr erfolgreich der öffentlichen Meinung in Deutschland die Erfahrungen mit Islam auf dem Balkan und besonders in Bosnien-Herzegowina dar-gestellt hat.

Unser Freund Herr Dr. Hansjörg Schmied tut dies mit einem sehr großen Erfolg. Ich gratuliere Ihm hierzu und bitte um einen Applaus von Ihnen für das bisher geleistet.

Das Thema dieser Konferenz lautet Brückenschläge – „Bosnischer Islam“ für Europa. Das ist unter Anführungs-zeichen gesetzt und das ist auch gut so. Es existiert nämlich kein bosnischer Islam, genauso wenig wie kein deutsches Christentum existiert. Es gibt einen reichen Erfahrungs-hintergrund mit dem Islam auf dem Balkan, vor allem in Bosnien-Herzegowina und dem Sandzak.

Ich werde Ihnen nun einige Punkte benennen worauf dieser Erfahrung beruht:

• Die Erfahrung des Islam in einer multikulturellen und multireligiösen Gesellschaft auf eine kohären-te Art und Weise.

• Eine Interpretation des Kur`an und Sunna die auf der Erfahrung der bosnischen Ullema basiert. Diese ist ein Produkt der gemeinsamen Debatten innerhalb der Ullema.

• Die Muslime auf dem Balkan und vor allem die Bosniaken leben in einer offenen Gesellschaft, sodass ihre religiöse Haltung ein Ergebnis dieser Offenheit darstellt.

• Die institutionelle Verwaltung der religiösen An-gelegenheiten hängt nicht von einer einzelnen Person ab. Anders gesagt, stellt diese einen Prozess dar, der demokratisch geregelt ist.

Der Islam ist heutzutage für Europa eine Herausforde-

rung, so wie es das Christentum war. Primär sind die Mu-slime als Gastarbeiter gekommen, und niemanden von uns ist es in den Sinn gekommen Islam zu verbreiten.

Mit der Zeit erkannte die deutsche Mehrheitsgesellsc-haft, dass wir nicht nur einfach Gastarbeiter sind, sondern dass wir mit uns unsere religiösen und kulturellen Werte mitgebracht haben.

Das hat uns und die deutsche Mehrheitsgesellschaft vor die Frage gestellt, wie man harmonische Integrati-on des Islam in diese Gese-llschaft herbeiführen kann.

Welchen Beitrag müssen die Muslime in De-utschland erbringen um den Islam institutionell in den deutschen Staat zu veran-kern?

Die muslimischen Ge-meinden sind nicht als reli-giöse Gemeinden in Deuts-chland anerkannt. Unsere Erfahrung des Islam macht deutlich, dass man sich in Europa etablieren kann, ohne seine Identität zu ver-lieren. Wir sind nicht assi-miliert und noch weniger isoliert. Wir sind mit unse-rem starken Bekenntnis zum Islam fest in die europäische Zivilisation eingebettet.

Das hier sind einige relevante Punkte die während di-eser Tagung sehr deutlich beleuchtet wurden. Ich bitte den barmherzigen Gott fünf essentielle Sachen in unserem ge-meinsamen leben zu bewahren:

• Das menschliche Leben• Den Glauben• Die Freiheit• Das Eigentum• Und die menschliche Würde

A M I N!

obraćanje muftije Mustafe ef. klanco na konferenciji „Mostovi razumijevanja, ‘Bosanski islam’ za Europu“

19SELAM<<

mektebi

u Kamp-Lintfortu se ne čeka i ne zastaje. Ovdje se die dalje. Radi. Tako je i 09.01.2010.

Ulazkom u džamiju potvrđuju se naše konstatacije. Dža-mija je prostrana sa odvojenom žen-skom prostorijom, ali je skoro puna. Dočekuje nas ugodna atmosfera, pro-storije moderno uređene i opremljene poznatom konjičkom rezbarijom.

Poslije ikindije namaza ljudi se komotnije namještaju, očekuje se sami početak. Devet peštahta prekrivenih vezenim peškirima sa zatvorenim Mushafima očekuju svoje današnje

kandidate. Tiho uz učenje tekbira ula-ze njih devetoro. Četiri momka i pet djevojka, posebno su obučeni, svečano. Muški u odjelima, a djevojke u poseb-no sašivenim kompletima.

Nakon selama i dobrodošlice prisutnim svečanost otvara imam džemata Mustafa ef. Klanco, muftija ujedno i muallim današnjih kandidata:

• Burnić (Husejna i Hajre) Dženis

• Burnić(Husejna i Hajre) Amela

• Grgić (Sulejman i Ifeta) Medina

• Junuzović (Adis i Selvedina) Ismail

• Maasen (Ibrahim i Majda) Nadja

• Rožnjaković (Meho i Refija)Meliha

• Seferović (Sadmir i Badema) Admir

• Smailović (Sakib i Ramiza) Kenan

• Smailović (Sakib i Ramiza) Lejla

nakon čega jedan od kandidata počinje sa učenjem prvog odlomka iz Kur´ana.

Nakon toga počelo se sa pitanjima. Pitanja su osmišljena tako da

obra|uju najglavnije oblasti iz akai-da, ibadeta, islamskih propisa, kiraeta, ahlaka, islamskog ponašanja, povijesti,

ali i aktuelnih pitanja savremenog tre-nutka Bošnjaka i muslimana uopće

Odgovori su kratki koncizni. Po-sjetioci su imali priliku provjeriti i svo-je znanje Islama, ali i saznati sasvim nove činjenice.

Pomalo ima poteškoće oko slo-bodnog definisanja na bosanskom jeziku koji se teško održava u svakod-nevnici upotrebe njemačkog jezika.

Poslije priznaje da je sa pojedinim kandidatima namjerno odugovlačio sa Hatmom, da bi što duže ostali pri-sutni u mektebu te time učvrstili svoju vezu sa džamijom, jer praksa pokazuje drugačiju tendenciju velike pauze od-sustva poslije učinjenih Hatmi, a cilj vjeronauke je da odgaja buduće trajne džematlije. Do sada je prema podaci-

ma koje je na svečanosti iznio Musta-fa ef. pred njim hatmu učinilo preko stotinu polaznika, od kojih se njih de-setak odazvalo danas na poziv njiho-vog muallima da i svojim prisustvom daju dodatni svečani ton Hatma dovi. U pripremi današnjih kandidata svoj doprinos dali su:Zijad ef Suljić, Se-niha Begić, hfz Esnaf Begić, Edin ef Hodžić i Sulejman ef Spahić, mijenja-jući Mustafu ef. na mektebskoj nastavi u njegovu odsustvu. Imajući u vidu uslove rada u dijaspori, posebno u fazi formiranja i izgradnje džemata i dža-mije, te udaljenosti polaznika i veliku zauzetost njihovih roditelja navedena brojka zaslužuje svaku čestitku.

Čestitke i pohvale današnjim kan-didatima uputio je u svom kraćem obraćanju Referent u Mešihatu Su-lejman ef Spahić, ističući veliku oz-biljnost usvojenog znanja kojeg ovim činom preuzese današnji slavljenici Hatma dove.Njegov govor je bio dir-ljiv. Na kraju uz učenje kratkih sure-ta od strane polaznika hatma dovom koju je proučio Mustafa ef Klanco, muftija , završena je bogata svečanost Hatma dove u džematu Kamp-Lint-fort. Ispred džemata poklone je uručio dugogodišnji predsjednik h.Šefik Bur-nić, a ispred Mešihata IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj, Sulejman ef Spahić.

Posebno su sretna i ozarena lica roditelja koji uz primjerne hedije sva-kom kandidatu pokloniše i po koju suzu radosnicu.

Na skali vrednovanja u radu ima-ma Hatma bi morala zauzimati čelno mjesto, a time i naš odziv bi trebao u tom smislu biti brojniji.

Na kraju ostaje da domašinima, prije svega vrijednom imamu i mu-allimu, te kandidatima i njihovim ro-diteljima od srca čestitamo i poželimo slične svečanosti u svim našim dže-matima. Time bismo dali trajni pečat svom bivstvovanju na ovim prostori-ma, jednom od prostora velike boš-njačke dijaspore diljem svijeta.

Neka Allah svakog trudbenika na-gradi prema njegovoj zasluzi u dobru.

M.M.

hatma dova u džematu kamp-lintfort - SR njemačka

Svršenici hatme s muallimom

20 >>SELAM

SluŽBeni dio

SluŽBeni dio

dekReTiO nadležnostima koje proizilaze

iz mensure Reis ul uleme u Bosni i Hercegovini jeste i regulisanje izda-vanja radnih dekreta uposlenicima Islamske zajednice. Dekret je vrsta odobrenja/idžaze za vršenje odre-đene funkcije, dužnosti i obaveze u IZ-i koje potpisuje Reis ul ulema ili njegov zamjenik. Izdavanje ovog dekreta, koje se praktikuje još od ustanovljenja institucije Rijaseta, vrši se prema pravilima hanefijskog fikha-prava, maturidijskog učenja i tradicije službe IZ u BiH. Postojanje Ureda za izdavanje fetvi pri Rijase-tu IZ u BiH na čelu sa fetvi eminom, koju trenutno obavlja prof. dr. Enes Ljevaković, a radi boljeg razumijeva-nja tematike ovog službenog dijela, za naše čitaoce neizostavno je pojaš-njenje ovog pitanja. Samo jedno od pitanja, kao primjer, koje je u vezi va-ljanosti klanjanja džuma namaza za imamom koji ne posjeduje DEKRET Reis ul uleme, objašnjava važnost poštivanja hijerarhijsko –organizacij-ske postojanosti u imanskim i islam-skim šartima, a odgovor koji je dao prof. dr. Enes Ljevaković, fetvi emin, prenosimo u cijelosti:

Pitanje:Da li je šerijatski opravdano i va-

ljano slijediti džumanskog imama kojemu je ukinut dekret od strane poglavara Islamske zajednice i koje-mu daljnje obavljanje imamske duž-nosti nije institucionalno odobreno, odnosno, da li je valjana džuma na-maz za ovakvim imamom?

Odgovor:Neshvatljivo je i neprihvatljivo da

imamsku i hatibsku dužnost obav-lja lice koje ne priznaje i ne poštuje odluke legalnih i legitimnih organa Islamske zajednice na osnovu čijih ranijih odluka je obavljalo imamsko-hatibsku i muallimsku dužnost sve do penzionisanja. Lice koje je spre-mno da zarad ličnog interesa dove-de u pitanje interese zajednice, nje-nu hijerarhiju i red, unoseći smutnju i podstičući na neposluh u zajednici, ne zaslužuje da predvodi muslimane u džematu općenito, a posebno ne zaslužuje da imami džumu namaz za čiju se valjanost u hanefijskom me-zhebu uvjetuje da imam i hatib ima dozvolu (izun) od strane nadležne islamske vlasti. Ovaj se uvjet jasno naglašava u svim relevantnim hane-fijskim fikhskim dielima (vidjeti npr. Meraqi-l-felah biimdadil-fettah od Šurunbulalija, str. 191, El-Ihtijar lit‘alil-muhtar od Ibn-Mevduda el-Musulija, 1/82, Hašijetu Reddil-muhtar od Ibn Abidina, 2/139, El-fiqhul-islamijju ve edilletuhu od Vehbe Ez-Zuhajlija, 2/ 277.).

Smisao navedenog uvjeta jeste spriječavanje smutnje, nereda, anar-hije i sukobljavanja oko imameta. Služba imama i hatiba je izuzetno važna služba u Islamskoj zajednici. Allahov Poslanik je ličnn obavljao ovu službu, a po njegovom odobre-nju i njegovi namjesnici i izaslanici. Tako su postupali poslije njega Hu-lefai rašidin, a kasnije i ostali musli-manski vladari.

Danas dekrete imamima i hatibi-ma u muslimanskim državama daju u većini slučajeva ministarstva vaku-fa ili ministarstva za islamska pitanja, odnosno nadležne uprave. Kod nas

je to u nadleštvu reisu-l-uleme kao vrhovnog poglavara muslimana. Navedeno pitanje je od vitalnog zna-čaja za očuvanje jedinstva Islamske zajednice te pojedinci ne bi smjeli svoje lične interese pretpostavljati općim; naročito je opasno ako tako postupaju službenici Islamske zajed-nice, koji su potpisivanjem ugovora o vršenju službe unutar Islamske za-jednice prihvatili i obavezu poštiva-nja odluka njenih nadležnih organa, koje nisu u suprotnosti sa propisima Šerijata, te je drugačije postupanje iznevjeravanje preuzete Obaveze, a Uzvišeni Allah naređuje: «O vjernici, ispunjavajte preuzete obaveze!» (El-Maida, 1) «O vjernici, pokoravajte se Allahu, i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim.»  (En-Nisa‘, 59)

Ukoliko se neko ne slaže sa od-lukom nadležnog organa Islamske zajednice, ili je smatra nelegalnom, nepravednom, neislamskom, postoji utvrđena precizna procedura i me-hanizam osporavanja takve odluke. U konkretnom slučaju, osim penzio-nisanog imama odgovorne su i dže-matlije koji slijede razriješenog ima-ma i podilaze njegovoj samovolji, dovodeći u pitanje valjanost džume namaza koju klanjaju za dotičnim imamom, budući da je uvjet njene valjanosti u našemu mezhebu da imam i hatib ima dozvolu, odnosno dekret od strane nadležne islamske vlasti.

Dakle, nije šerijatski ispravno slijediti džumanskog imama ko-jemu je ukinut dekret od strane poglavara Islamske zajednice niti je valjana džuma klanjana za ova-kvim imamom, prema naučavanju hanefijskog mezheba.

Imajući u vidu narastajuće potrebe Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ), a trenutno u nedostatku drugih pisanih službenih glasila IZBNJ, u ovom broju Novog Selama donosimo i dio službenih/operativnih aktivnosti po ugledu na IZ u BiH. IZ-a od svoga postanka pa do ovih dana, njeguje tradiciju transparentnosti svoga rada i djelovanja. Kao što je i sam rad IZ transparentan i javan iz toga prizilazi i obaveza da institucije IZ-e informišu svoje članove i prijatelje o aktivnostima koje ista vodi. Svjesni osjetljivosti aktivnosti kojima se bave institucije IZ-e, a koje su direktno povezane sa ljudskim osjećanjima i ubjeđenjima u vjeri, u institucijama IZ-e je više nego prisutna odgovornost pred dragim Bogom i ljudima da iste budu realizovane na najbolji način.

21SELAM<<

SluŽBeni dio

•Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rješava-

jući po zahtjevu IZB u Njemačkoj od 18.12. 2009. godine, br. 24-MK-12/09, te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu, primjenom odredbe člana 52. tačka 3. Ustava Islamske zajed-nice u Bosni i Hercegovini, donosi

DEKRETo postavljenju imama

Enver (Salih) Pašalić, rođen 18. 02. 1960. godine u Foj-nici, svršenik Pedagoške akademije u Mostaru, postavlja se na dužnost imama, hatiba i muallima u džemat „Islamska zajednica Ravensburg“, SR Njemačka, na 3 (tri) godine dana, počevši od 01. 01. 2010. godine.

Dekret stupa na snagu 01. januara 2010. godine i važi do 31. decembra 2013. godine.

Reisu-l-ulemadr. Mustafa Cerić

•Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rješava-

jući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj od 11.02.2009. godine, broj 24-MK-02/09 te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu, primjenom odredbe člana 52. tačka 3. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, donosi

DEKRETo postavljenju imama

Ibrahim (Hasan) Bašić, rođen 18.04.1947. godine u Prijedoru, svršenik Gazi Husrev-begove medrese u Saraje-vu i Pravnog fakulteta u Banja Luci (II godine), postavlja se na dužnost imama, hatiba i muallima u džematu „Islamski

kulturni centar“ u Hammu, SR Njemačka, na 6 (šest) godina dana, počevši od 14.03.2007. godine.

Dekret stupa na snagu 14. marta 2007. godine i važi do 14. marta 2013. godine.

Reisu-l-ulemadr. Mustafa Cerić

•Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rješava-

jući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 21-MK-02/2009 od 03.02.2009. godine, te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu, primjenom odredbe člana 52. tačka 3. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, do-nosi:

DEKRETo promjeni radnog mjesta

Begić (Vehid) hfz. Esnaf, rođen 04.01.1973. godine u Ži-vinicama, svršenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, premješta se sa dužnosti generalnog sekretara Mešihata IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj na dužnost referenta u Mešihatu IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj, na 1 (jednu) godinu dana, počevši od 26.03.2009. godine.

Dekret stupa na snagu 26. marta 2009. godine i važi do 26. marta 2010. godine.

Reisu-l-ulemadr. Mustafa Cerić

•Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rješava-

jući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 45-MK-04/09 od 13.04.2009. godine, te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu, primjenom odredbe člana 52. tačka 3. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, donosi:

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINIrIJASET

22 >>SELAM

SluŽBeni dio

DEKRETo razrješenju glavnog imama

Mehmed (Ahmet) Jakubović, rođen 30.09.1959. godi-ne u Kalesiji, svršenik Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, razrješava se dužnosti glavnog imama za regiju Dizeldorf, SR Njamčka, počevši od 21.04.2009. godine.

Reisu-l-ulemadr. Mustafa Cerić

•

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rješava-jući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 48-MK-04/09 od 13.04.2009. godine te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu, primjenom odredbe člana 52. tačka 3. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, donosi

DEKRETo imenovanju drugog zamjenika

predsjednika Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj

Fikret (Esad) Arnaut, roden 10.04.1964. godine u Zenici, svrsenik Univerziteta u Ammanu, Jordan, imenuje se na du-znost drugog zamjenika predsjednika Mesihata Islamske za-jednice Bosnjaka u Njemackoj, pocevsi od 31.03.2009. godine.

Reisu-l-ulemadr. Mustafa Cerić

•Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rješava-

jući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 41-MK-10/09 od 29.10.2009. godine, te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu, primjenom odredbe člana 52. tačka 3. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, donosi:

DEKRETo razrješenju glavnog imama za regiju Berlin

Advan (Muharem) Ljevaković, rođen 03.06.1960. godi-ne u Tešnju, svršenik Univerziteta u Rijadu, S. Arabija, razrje-

šava se dužnosti glavnog imama za regiju Berlin, počevši od 30.10.2009. godine.

Reisu-l-ulemadr. Mustafa Cerić

•

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rješava-jući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 43-MK-11/09 od 19.11.2009. godine, te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu, primjenom odredbe člana 52. tačka 3. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, donosi:

DEKRETo postavljenju sekretara Muftije IZ-e

Bošnjaka u Njemačkoj

Muhamed ef. Baščelić, rođen je 04.08.1977. godine u Zvorniku, svršenik je Behram-begove medrese u Tuzli, te FIN-a u Sarajevu, postavlja se na dužnost sekretara Muftije Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, počevši od 01.12.2009. go-dine.

Dekret stupa na snagu 01. decembra 2009. godine i važi do 28. jula 2011. godine.

Reisu-l-ulemadr. Mustafa Cerić

•

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, rješava-jući po prijedlogu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj broj 45-MK-11/09 od 24.11.2009. godine, te prijedlogu Ureda za bošnjačku dijasporu, primjenom odredbe člana 52. tačka 3. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, donosi:

DEKRETo razrješenju imama

Muharem (Ismet) Šabić, rođen 06.06.1960. godine u Brezi, svršenik Gazi Husrev-begove medrese te Ekonom-skog fakulteta u Sarajevu, razrješava se dužnosti imama, ha-tiba i muallima u džematu Hanau – SR Njemačka, počevši od 20.08.2009. godine.

Reisu-l-ulemadr. Mustafa Cerić

23SELAM<<

SluŽBeni dio

Materijalna davanja članova IZ-e, koja su dio islamskih šarti vrše se institucionalno, preko džemata, medžlisa, muftijstava a kao krajnje odredište je bejtul mal (glavna riznica) pri Rijasetu Islamske zajednice u BiH. Na osno-

vu zadatih islamskih principa koji svoju osnovu imaju u Kur`anu vrši se raspodjela pristiglih sredstava. Određena namjenska sredstva se upućuju samo u te svrhe i o njima odlučuje isključivo Rijaset.

Pregled uplata sredstava zekata i sadekatul-fitra 2007-2009.g.

r.b. DŽEMAT 2007 - uplata 2008 - uplata 2009 - uplata realizacije Ukupno

1. Hamburg 8.980,00 9.940,00 14.240,00 33.160,00 2. Düsseldorf 7.175,00 7.426,25 11.505,00 26.106,25 3. Kamp-Lintfort 6.670,00 7.052,50 12.005,00 25.727,50 4. Mannheim 5.880,00 6.020,00 8.865,00 20.765,00 5. Aachen 13.108,00 3.620,00 2.445,00 19.173,00 6. Augsburg 7.040,00 4.991,00 7.075,00 19.106,00 7. Hannover 5.278,00 5.330,00 7.830,00 18.438,00 8. Ulm 4.550,00 5.145,00 6.970,00 16.665,00 9. Dortmund 3.970,00 4.109,00 6.500,00 14.579,00

10. Hanau 4.500,00 4.928,00 4.355,00 13.783,00 11. München - Tevhid 4.508,00 3.038,00 6.065,00 13.611,00 12. Nürnberg (BIKZ) 3.765,00 4.557,00 4.845,00 13.167,00 13. München - Sabur 4.693,00 1.960,00 5.725,00 12.378,00 14. Oberhausen 4.615,00 4.712,50 3.045,00 12.372,50 15. Frankfurt BKC 2.600,00 3.920,00 5.600,00 12.120,00 16. Mainz 3.633,00 3.552,00 4.745,00 11.930,00 17. Hamm 3.640,00 3.500,00 4.610,00 11.750,00 18. Offenbach 1.625,00 2.625,00 5.625,00 9.875,00 19. Kirchheim-Teck 2.665,00 3.220,00 3.817,00 9.702,00 20. Braunschweig 2.540,00 2.380,00 4.750,00 9.670,00 21. Essen 2.967,00 3.497,00 1.610,00 8.074,00 22. München - Fedžr     8.055,00 8.055,00 23. Stuttgart IZ 3.845,00 0,00 4.000,00 7.845,00 24. Sindelfingen 2.304,00 2.593,50 2.795,00 7.692,50 25. Mülheim a.d. Ruhr 2.291,00 1.925,00 3.250,00 7.466,00 26. Rosenheim 2.100,00 2.275,00 3.000,00 7.375,00 27. Stuttgart IKC 1.955,00 2.072,00 2.580,00 6.607,00 28. Wiesbaden 2.853,50 3.050,00 505,00 6.408,50 29. Karlsruhe 2.158,00 2.793,00 1.430,00 6.381,00 30. Tuttlingen 1.657,50 1.925,00 2.750,00 6.332,50 31. Darmstadt 2.177,50 2.000,00 1.855,00 6.032,50 32. Frankfurt IKC 1.196,00 1.440,00 3.335,00 5.971,00

ZEKAT I SADEKATU-L-FITr

24 >>SELAM

SluŽBeni dio

33. Bochum 1.592,50 1.715,00 2.450,00 5.757,50 34. Weissenthurm 1.560,00 1.100,00 2.500,00 5.160,00 35. Ravensburg 1.750,00 1.491,00 1.770,00 5.011,00 36. Ingolstadt 1.157,00 1.555,00 2.070,00 4.782,00 37. Gaggenau 1.462,50 1.333,50 1.850,00 4.646,00 38. Balingen 1.625,00 1.225,00 1.495,00 4.345,00 39. Wuppertal 910,00 1.330,00 2.000,00 4.240,00 40. Würzburg 820,00 1.315,00 2.000,00 4.135,00 41. Hagen 1.944,00 2.132,00 0,00 4.076,00 42. Velbert 1.105,00 960,00 1.440,00 3.505,00 43. Bonn 1.742,00 1.750,00 0,00 3.492,00 44. Schwäbisch-Gmünd 845,00 1.180,00 1.370,00 3.395,00 45. Ahlen 728,00 1.071,00 1.115,00 2.914,00 46. Reutlingen 1.120,00 490,00 1.300,00 2.910,00 47. Osnabrück 650,00 479,50 1.620,00 2.749,50 48. Witten 2.260,00 0,00 0,00 2.260,00 49. Bremen 500,00 700,00 1.000,00 2.200,00 50. Duisburg 2.015,00 0,00 0,00 2.015,00 51. Heilbronn 545,00 820,00 550,00 1.915,00 52. Penzberg 755,00 700,00 450,00 1.905,00 53. Köln 1.170,00 700,00 0,00 1.870,00 54. Philippsburg 670,00 550,00 640,00 1.860,00 55. Osnabrück “SB” 900,00 0,00 675,00 1.575,00 56. Castrop-Rauxel 1.560,00 0,00 0,00 1.560,00 57. Löhne 585,00 580,00 280,00 1.445,00 58. Pfalzgrafen-Weiler     1.380,00 1.380,00 59. Uhingen 397,00 525,00 320,00 1.242,00 60. Calw 409,50 196,00 590,00 1.195,50 61. Kassel 527,00 481,00 130,00 1.138,00 62. Saarbrücken BKC 240,00 700,00 10,00 950,00 63. Duisburg (Hochfeld SAN)     845,00 845,00 64. Paderborn 208,00 266,00 0,00 474,00 65. Bielefeld     150,00 150,00 67. Islam. Gemein. Geo 100,00     100,00 68. Bremerhaven 28,00     28,00 69. Berlin 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO: 158.820,00 140.941,75 195.782,00 495.543,75

Džemat Fedžr iz Minhena po prvi put učestvuje u akciji nakon odluke Rijaseta da je akcija Zekata i SF za-jednička. Džemati: Pfalzgrafenweiler, Duisburg (SAN), Osnabrück Saraj-Bosna i Bielefeld su tek priznati džemati

i njihovo učešće je po prvi put osim Saraj-Bosna Osna-brück. Boldirane 0,00 su kod džemata gdje džemat-ski odbori ukupljaju na priznanice i ne poštuju odlu-ke rijaseta IZ-e.

25SELAM<<

SluŽBeni dio

kuRBaniIZBNJ je posebno ponosna na svi-

jest svojih članova koji u ova ekonom-ski i politički teška vremena za IZ-u, daju svoj doprinos u očuvanju najjače i najstarije bošnjačke institucije. Vreme-na koja nisu nimalo naklonjena funkci-onisanju Islamske zajednice mogu biti prevaziđena samo snagom naše vjere i nacionalne svijesti. Bitnost svijesti u očuvanju institucija jednog naroda govori o njegovoj bogatoj historijskoj tradiciji i vjerskoj dosljednosti, a kao najbolji dokaz da Bošnjaci u Njemač-koj znaju šta to znači pokazuju ove brojke iz naših džemata.

Pregled uplata kurbana 2007. - 2009.r.b. DŽEMAT 2007 2008 2009 Ukupno

1. Hamburg 87 82 96 2652. Frankfurt BKC 59 61 60 1803. Kamp-Lintfort 56 42 56 1544. Düsseldorf 50 33 34 1175. Dortmund 40 46 30 1166. Mannheim 44 37 29 1107. Sindelfingen 36 39 30 1058. Augsburg 30 32 37 999. Nürnberg (BIKZ) 34 29 35 98

10. Ulm 39 28 27 9411. Hannover 33 31 29 9312. Hanau 35 23 26 8413. Reutlingen 29 27 24 8014. Tuttlingen 23 26 26 7515. Hamm 29 19 15 6316. Frankfurt IKC 18 15 28 6117. Gaggenau 16 25 20 6118. Kirchheim-Teck 24 12 24 6019. Ingolstadt 15 22 22 5920. Braunschweig 19 20 19 5821. Karlsruhe 23 31 4 5822. Mülheim a.d. Ruhr 15 14 23 5223. Aachen 27 24 0 5124. Offenbach 13 21 15 4925. München - Sabur 11 7 30 4826. Balingen 18 13 15 4627. Bochum 15 17 13 45

26 >>SELAM

SluŽBeni dio

28. München - Tevhid 43 0 0 4329. Wiesbaden 27 16 0 4330. Mainz 15 10 12 3731. Stuttgart IKC 15 11 11 3732. Essen 16 8 11 3533. Oberhausen 33 0 0 3334. Hagen 27 0 0 2735. Weissenthurm 3 19 4 2636. Ahlen 9 5 9 2337. Duisburg 22 0 0 2238. Schwäbisch-Gmünd 4 7 9 2039. Würzburg 3 8 8 1940. Velbert 6 2 8 1641. Stuttgart IZ 15 0 0 1542. Kassel 4 6 3 1343. Bremen 3 0 9 1244. Saarbrücken 12 0 0 1245. Frankfurt BIG (Sabic)     9 946. Osnabrück 7 0 2 947. Castrop-Rauxel 8 0 0 848. Calw 0 0 6 649. Duisburg (Hochfeld SAN)     6 650. Heilbronn 6 0 0 651. Löhne 2 3 1 652. Witten 6 0 0 653. Philippsburg 0 0 4 454. Saarbrücken BKC 0 0 4 455. Wuppertal 2 2 0 456. Darmstadt 0 1 0 157. IGM Uhingen 0 1 0 158. IKC Remscheid 0 1 0 159. Berlin 0 0 0 060. Bonn 0 0 0 061. Köln 0 0 0 062. München - Fedžr 0 0 0 063. Paderborn 0 0 0 064. Penzberg 0 0 0 065. Ravensburg 0 0 0 066. Rosenheim 0 0 0 067.          68. Pojedinačne uplate 41 56 48 145

69. Prijenos iz prethodne godine 30 1 33 64

70.          

UKUPNO: 1197 933 964 3094

Realizacija: Rijaset 781, Medrese: Novi Pazar 40, Travnik 30, Tuzla 28, MIZ Foca 21, Kosovo 10, Islamic Relief 35. Ukupno 945. Nerealizovano zbog zakasnjele prijave 19.

27SELAM<<

SluŽBeni dio

Pregled uplata članarine 2007-2009.g.

r.b. DŽEMAT2007 2008 2009 PROSJEK BROJ

Iznos uplate

Broj članova

Iznos uplateBroj

članovaIznos uplate

Broj članova

2007-2009

GLASOVA

1. Aachen 500,00 167 500,00 167   0 111 22. Ahlen   0 275,00 92 220,00 73 55 13. Augsburg 558,00 186 633,00 211 633,00 211 203 34. Balingen   0   0 240,00 80 27 15. Berlin   0   0   0 0 06. Bielefeld           0 0 07. Bochum   0   0 210,00 70 23 18. Bonn 240,00 80   0 210,00 70 50 19. Braunschweig 240,00 80 240,00 80 240,00 80 80 1

10. Bremen   0   0   0 0 011. Calw   0   0   0 0 012. Castrop-Rauxel 500,00 167   0   0 56 113. Darmstadt 198,00 66 240,00 80 255,00 85 77 114. Dortmund 560,00 187 650,00 217 620,00 207 203 315. Düsseldorf 714,00 238 660,00 220   0 153 216. Duisburg 606,00 202   0   0 67 117. Duisburg (Hochfeld SAN)         0,00 0 0 018. Essen 315,00 105 285,00 95 335,00 112 104 219. Frankfurt BKC 615,00 205 645,00 215   0 140 220. Frankfurt IKC   0   0   0 0 021. Gaggenau   0   0 300,00 100 33 122. Hagen 540,00 180   0   0 60 123. Hamburg 1.000,00 333 1.000,00 333 1.000,00 333 333 424. Hamm 500,00 167 300,00 100   0 89 125. Hanau 336,00 112 320,00 107 345,00 115 111 226. Hannover 500,00 167 480,00 160 435,00 145 157 227. Heilbronn   0   0   0 0 028. Ingolstadt   0   0   0 0 029. Kamp-Lintfort 1.000,00 333 1.212,00 404 912,00 304 347 430. Karlsruhe 300,00 100   0   0 33 1

Jedan od načina ostvarenja budžeta i prava aktivnog učešća u radu organa posebo Sabora IZBNJ (VV) jeste redovna uplata članarine džemata krovnoj organizaciji IGBD e.V.Dole navedena tabela je pokazatelj našeg odnosa prema IZBNJ.

28 >>SELAM

SluŽBeni dio

31. Kassel   0   0   0 0 032. Kirchheim-Teck 450,00 150   0 450,00 150 100 133. Köln 750,00 250 1.000,00 333   0 194 234. Löhne 120,00 40 150,00 50   0 30 135. Mainz 450,00 150 450,00 150   0 100 136. Mannheim 520,00 173 600,00 200 600,00 200 191 237. Mülheim a.d. Ruhr 350,00 117 350,00 117 260,00 87 107 238. München - Fedžr             0 039. München - Sabur 300,00 100 300,00 100   0 67 140. München - Tevhid   0   0   0 0 041. Nürnberg (BIKZ) 600,00 200   0   0 67 142. Oberhausen 900,00 300   0   0 100 143. Offenbach 390,00 130   0 405,00 135 88 144. Osnabrück 300,00 100   0   0 33 145. Osnabrück “SB”             0 046. Paderborn         100,00 33 11 147. Penzberg 150,00 50   0 150,00 50 33 148. Philippsburg 270,00 90   0   0 30 149. Ravensburg 261,00 87   0 261,00 87 58 150. Reutlingen 450,00 150 450,00 150   0 100 151. Rosenheim   0   0   0 0 052. Saarbrücken BKC             0 053. Schwäbisch-Gmünd 210,00 70   0   0 23 154. Sindelfingen   0 480,00 160   0 53 155. Stuttgart IKC   0   0   0 0 056. Stuttgart IZ 876,00 292   0 771,00 257 183 257. Tuttlingen   0   0 300,00 100 33 158. Ulm   0   0 990,00 330 110 259. Velbert 240,00 80 240,00 80   0 53 160. Weissenthurm   0   0   0 0 061. Wiesbaden 300,00 100   0   0 33 162. Witten   0   0   0 0 063. Würzburg   0   0 150,00 50 17 164. Wuppertal   0   0   0 0 065.               0  66.               0  67.               0  68.               0  69.               0  70.               0

   17.109,00 € 5.703 11.460,00 € 3.820 10.392,00 € 3.464    

29SELAM<<

SluŽBeni dio

u amfiteatru Gazi Husrev-be-gove medrese u Sarajevu če-trnaestog je oktobra 2009. upriličena još jedna dodjela stipendija darovitim studen-

tima i učenicima koje je obezbijedio Hu-manitarni fond Gazi Husrev-beg Islamske zajednice Bošnjaka iz Njemačke. Podije-ljeno je 125 novih stipendija, od toga 81 stipendija za studente različitih fakulteta u BiH i 44 stipendije za učenike srednjih škola. Ova dodjela stipendija imala je i svoj svečarski momenat. Naime, obilježena su dva važna jubileja, deset godina Fonda Gazi Husrev-beg i 15 godina jedinstvene Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Potrefilo se, ili bolje kazano posrećilo da je ovaj put dodijeljena i hiljadita stipendija. Dobila ju je Emini Tufekčić iz Zenice, stu-dentica četvrte godine Pedagoškog fakulte-ta. Za minulih deset godina ukupno su do-dijeljene 1084 stipendije čija je vrijednost oko milion KM. Dodjeli stipendija ispred Islamske zajednice u Njemačkoj prisustvo-vali su: Omer ef. Sarajlić, direktor Fonda, te Ishak ef. Alešević, glavni imam za regiju Frankfurt, Pašo ef. Fetić, glavni imam za oblast Baden Witenberg, a ispred Rijaseta zamjenik reisu-l-uleme hadži hafiz Ismet ef. Spahić. Svi oni ovom su se prigodom obratili dobitnicima stipendija i njihovim roditeljima. Ispred dobitnika stipendija do-natorima je zahvalila Sanita Delić, studen-tica iz Zenice.

Spoj duboke pobožnosti, moralne čistoće, krijeposti i učenosti

Uvodni govor održao je mr. Ishak ef. Ale-šević. Kazavši da se obraća u ime predsjednika Mešihata i muftije Islamske zajednice Bošnja-ka u Njemačkoj Mustafe ef. Klance, efendija Alešević je kazao i ovo: “Muftija Klanco vas selami i sa žaljenjem saopštava da mu je odista žao da zbog neodložnih poslova u Islamskoj zajednici Njemačke nije u mogućnosti pri-sustvovati ovom veličanstvenom činu dodjele stipendija iz Fonda Gazi Husrevbeg, i to upra-vo danas kada su jubileji: Deset godina Fonda Gazi Husrev-beg i petnaest godina jedinstvene

Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.Vi ste u uzvišenom periodu svoga života

u kojem se: kalite, odgajate, obrazujete, bavite naukom. Vi ulazite u nikada do kraja završeni proces: stalnoga duhovnog jačanja, moralnog uzdizanja, bavljenja strukom i naukom. Neo-bično značajna je vaša unutarnja pozitivna moć.

Jer još se hazreti Omer r.a. pribojavao neukog vjernika i učenog nevjernika, smutljivca i lice-mjera.

Stoga vaša težnja morala bi biti spoj dubo-ke pobožnosti, moralne čistoće, krijeposti, uče-nosti i u struci najveće sposobnosti. Jer samo ovakvi, mi – mali narod i zemlja možemo biti uspješni i priznati i na ličnom i na zajedničkom planu. Slobodnog duha i slobodni u mišljenju, ali sa snažnim osjećajem za ličnu odgovornost i prema sebi samima, kao i prema nacionalnom i državnom kolektivitetu.

Oni, pak, koji vam daju odgoj, znanje i vještinu, moraju biti puni želje, ljubavi i nasto-janja da to vama darivaju, ali također i da su sposobni da iz sebe tako mnogo ljubavi daju, neštedimice i svakodnevno.

Većina vas danas proživljava život pun

odricanja i muke. Ali upravo stoga što u svoje mlade živote unosite tako mnogo rada, truda i odricanja, vi ste osuđenici na uspjeh!

Vi mladi – naši nasadi plijenite svojom svježinom. Ali, kao i na svakom plemenitom voćnom drvetu ljudi ne očekuju samo ljepotu krošnje i zelenilo lišća, već iščekuju slatki i ko-

risni vaš plod. Mi sa radošću čekamo plodove vaših – naših nastojanja da budu korisni po našu uzvišenu vjeru, narod i državu Bosnu i Hercegovinu.”

Studenti koji su dobili stipendije po 500 eura

Naza Čolaković iz Zenice, Melisa Omić iz Zenice, Selmir Subašić iz Bugojna, Nasir Kujraković iz Gradačca, Senija Sijamhodžić iz Bosanske Krupe, Ermin Šabić iz Breze, Nisvet Joldić iz Jajca, Ajdin Kaltak iz Sanskog Mo-sta, Seđida Patković iz Zenice, Mirza Huskić iz Velike Kladuše, Nejra Ibranović iz Zenice, Amar Čolo iz Sarajeva, Adis Nuhić iz Konji-ca, Nermina Čakić iz Novog Travnika, Asmi-ra Fehrić iz Zvornika, Indira Sivro iz Zenice,

U Sarajevu

dodijeljena hiljadita stipendija Fonda Gazi Husrev-begČast da dobije hiljaditu stipendiju pripala je Emini Tufekčić iz Zenice, studentici četvrte godine Pedagoškog fakulteta

Hafiz Spahić govori studentima

30 >>SELAM

SluŽBeni dio

  Naziv džemata 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Ukupno 1. Dortmund 7 9 11 12 14 18 18 19 108 2. Offenbach - - 3 4 5 3,5 20 15 50,5 3. Frankfurt B.K.C - - 7 8 6 11 9 5 47 4. Hamburg 3 4 6 6 6 7 7 7 46 5. Kamp- Lintfort 6,5 5,5 8 4 6 4 4 4 42 6. Köln 7 10 9 9 5 - - - 40 7. Hanau 2 2 2 6 5 7 8 5 37 8. Oberhausen 9 3 9,5 7 3 3 - - 34,5 9. Castrop- Rauxel 3 2 3 2 6 7,5 8 - 31,5 10. Witten 5 5 5,5 4,5 4 5 - - 29

Maida Klopić iz Živinica, Meliha Halilović iz Zavidovića, Fatima Crnac iz Jajca, Fadil Okić iz Doboja, Amar Pandur iz Sarajeva, Nedim Uzunalić iz Visokog, Sanela Mešinović iz Doboja, Fatima Nurikić iz Gračanice, Dže-neta Huremović iz Zvornika, Almasa, Fikret i Fadil Mehmedović iz Zvornika, Alen Zec iz Doboja, Fatima Pivić iz Doboja, Mustafa Joldić iz Jajca, Suvada Meštrovac iz Jajca, Edin Mujkić iz Zenice, Amnina i Fatima Smajić iz Zenice, Muamera Mustafica iz Donjeg Vakufa, Emina Tufekčić iz Zenice, Nezir Čaušević iz Bugojna, Mirnesa Handžić iz Srebrenice, Fa-dila Sijamhodžić iz Bužima, Mirzana Mujić iz Srebrenice, Sadeta Vrco iz Donjeg Vakufa, Nasiha Purić iz Travnika, Sanda Zdionica iz Bosanskog Novog, Adis Badić iz Bosanskog Novog, Almir Halilović iz Bosanske Krupe, Elzana Tarahija iz Zenice, Sara Crljenković iz Sanskog Mosta, Remza Karajković iz Sanskog Mosta, Rijana Zulić iz Bihaća, Kemal Balihod-žić iz Konjica, Midhad Salkić iz Bužima, Selim Alibašić iz Banovića, Mufid Tiganj iz Tutina, Mirza Dervišević iz Sarajeva, Elmina Zolota iz Travnika, Sanita Delić iz Zenice, Senijad Do-lić iz Velike Kladuše, Izudin helać iz Sarajeva, Ermin Jašarević iz Zenice, Osman Hodžić iz Žepča, Emina Osmanbegović iz Kaknja, Aldin Mustafić iz Konjica, Sabina Salihović iz Sre-brenice, Dženana Kargić iz Travnika, Nedžada Ibrahimović iz Srebrenice, Amera Gabeljić iz Vlasenice i Admir Džihan iz Sarajeva.

Studenti koji su dobili po 250 eura

Sakiba Rotić iz Olova, Jasmin Neimarlija iz Kaknja, Elvedin Bešlija iz Olova, Nermin Šabić iz Breze, Adela Kavaz iz Zenice, Amela Vrebac iz Jajca, Tarik Tarahija iz Travnika, Munevera Balihodžić iz Donjeg Vakufa, Kenana Kulbego-vić iz Travnika, Aida Duzan iz Travnika, Asim Bilić iz Zenice, Šeherzada Pašalović iz Velike Kladuše, Delila Bengir iz Viteza, Nudžejma Puška iz Visokog, Amrudin Botić iz Sarajeva, Fatima Abdibegović iz Bugojna, Adnan Spahić

iz Zvornika, Ibrahim Šabić iz Visokog, Adnan Čamdžić iz Sarajeva, Emina Hadžić iz kaknja, Edisa Tarčin iz Foče, Mudžahid Bešlija iz San-skog Mosta, Emira i Ćelebija Tutmić iz Nemi-le, Sakib Peskić iz Travnika,

Učenici koji su dobili po 500 eura

Adnan i Adisa Hodžić iz Kalesije, Bensada Šabanović iz Zenice, Azra Kremić iz Vlasenice, Esmir Pračalić iz Jajca, Belmin Drek iz Jajca, Mevlida Suljić iz Živinica, Haris Vilajet iz Bugojna, Sedin Šekić iz Bosanske Krupe, El-din Hasanović iz Bijeljine, Amena Omerović iz Gračanice, Mevla Rahmanović iz Zvornika, Anida Mehić iz Bijeljine, Almir Alić iz Kalesi-je, Edina Mujezinović iz Zenice, Samir Ahmić iz Travnika, Mehmed Karadža iz Jajca, Aida Bajrić iz Tuzle, Zinaid Zekan iz Zenice, Sad-mir Mustafić iz Maglaja i Nurmedin Hrnjić iz Lukavca.

Učenici koji su dobili po 250 eura

Amar Kovačević iz Breze, Almedin Hasić iz Srebrenice, Ernad Haskić iz Novog Travni-ka, Merjema Aganbegović iz Kotor Varoši, Sa-mir Hodžić iz Goražda, Irfan Bektaš iz Zenice, Sumeja Mukača iz Zenice, Lamija Kermo iz Busovače, Nermin Šabić iz Visokog, Esad Halilović iz Zvornika, Mersudin Hrnjić iz Lu-kavca, Zerina Dukić iz Tuzle, Nevzet Šehić iz Tuzle, Bahrija Tufekčić iz Brčkog, Lejla Sarajlić iz Zenice, Ermina Mekić iz Busovače, Osman Makić iz Bosanske Krupe, Enisa Imamović iz Novog Travnika, Miralem Alić iz brčkog, Me-rima Pezaković iz Visokog, Ajka Smajić iz Ze-nice, Mahir Ramić iz Prozora, Hadžera Bečoja iz Mostara i Tarik Begić iz Sarajeva.

Stipenditori po 500 eura

Hama Miljković Ahmić, Saća Miljković, Enes i Muhamed Salihbegović, Edina i Jasmin

Imamović, Ziba i Muhamed Hodžić (1250 eura), Smail Salković, Asim Šistek, Samir Ko-kić i Sefedin Balić – svi iz Dortmunda; Ramiz Babić (2000 eura), Ibrahim Babić (4000 eura) i Sulejman Babić (2000 eura) iz Braunschwei-ga; Safet Omić, Dervo Bektaš, Šaban Alibašić i Hamša Pehratović – svi iz B.K.C. Frankfurt; Alija i Zehra Pezić, te Nesiba i Ahmo Suljka-nović iz Kamp-Lintforta; Mirsad Izmirlić iz Hamburga; Dinka i Nedim Karišik, te Hajru-din Čirkić iz Hanaua; Razija Rešidović iz Iser-lohna; Alma i Mensur Hot iz Hanofera (Ha-nnover); Šerif i Sanela Bajrektarević, Nedžad Harambašić, Muzafer Hadžić, Amira, Hatidža i Rasim Mujanović, Mirsada i Ibrahim Begić, Enes Burgić, Hanefija i Vehbija Hajdarević, Nesib Salihović, Nagib Mujkić, Rasim Muj-džić i Smail Hamzić– svi iz Offenbacha; En-vera Bašić (600 eura) iz Saarbrückena; Osman i Naza Šepić iz Memmingena; Enver Spahić, Kemal Hodžić, Asmir Hasanović, Omer Hod-žić (1500 eura) i Mehmedalija Subašić – svi iz Mannheima, Muhamed Tormanović, Sead i Sajma Kovačević i Enes Seferović (1000 eura) – svi iz Kircheim – Teka; Anel Zolj iz Weissen-thurma; Hedija Lukavačkić, Nihad i Mirnesa Herić – iz Ulma, Alija Hajdarević iz Viteza, Elvir Hadžić i Ramiza Jašarević iz Živinica.

Stipenditori po 250 eura

Adis Mujić, Sakib Hodžić, te Amra i Mu-nir Hodžić – iz BKC Frankfurt; Sabrija Nei-marlija (300 eura) iz Hamma; Edis Džogović (300 eura), te Niska i Hajran iz Dortmunda; Meho i Ismeta Karajković iz Kamp – Lin-tforta; Nihad Smajić iz Ulma; Sifeta Batić iz Hanaua; Dženisa Bašić iz Saarbrickena; Mu-harem Hodžić iz Mannheima; Džemal i Adis Delić iz Bochuma i Senad Hasagić iz Ham-burga.

Pripremio: B. PERVA

Broj stipenditora po džematima

31SELAM<<

SluŽBeni dio

11. Braunschweig - - 1 0,5 1 2 7,5 17 29 12. Kirchheim- Teck 1 1 2 3 3 6 5 8 27 13. Hannover - 1 5 4 4 2,5 6 4 26,5 14. Mannheim 1 - - 1 2 3 6 12,5 25,5 15. Hagen 4 4,5 5 5 2,5 2 3 - 25 16. Düsseldorf - 1 3 3 3 9 4,5 1 24,5 17. Aachen 5 4 3 1,5 1,5 4 4 - 23 18. Hamm - 3 3 3 3,5 6 4 3 22,5 19. Ulm 1 3 4 3 3 4 - 1,5 19,5 20. Essen 4 2 1,5 2,5 4 2 2 1 19 21. Bochum 3,5 5 1,5 1 2 2 2 2 19 22. Weissenthurm - 5 2 1,5 3 5 1 1 18,5 23. Duisburg 3 1 1,5 2 3 3 - - 13,5 24. Darmstadt - - - - 3 2 3 2 10 25. Saarbrücken - - - - - 5 3 1,5 9,5 26. Nürnberg 2 - 1 1 1 1 1 1 8 27. Berlin - - - 7 - - - - 7 28. I.K.C. Frankfurt - - - 1 - 4,5 1 - 6,5 29. Mainz 4 - - - 1 1 - - 6 30. Wuppertal 1,5 1 1 2 - - - - 5,5 31. Balingen - 0,5 0,5 0,5 1 1 1 1 5,5 32. Velbert 1 - 0,5 0,5 0,5 1 1 0,5 5 33. Mülheim a.d. Ruhr - - - - 1,5 1 1,5 1 5 34. Kassel - 1 1 1 2 - - - 5 35. Ingolstadt - 1,5 0,5 1,5 - 0,5 1 - 5 36. Rosenheim - - - 0,5 1 1,5 1 0,5 4,5 37. Ahlen 1,5 1,5 1 - - 0,5 - - 4,5 38. Schwäb. Gmünd - - - 2 - - 1 1 4 39. Phillipsburg 2 - 0,5   - - 1 - 3,5 40. Wiesbaden - 1 1 1 - - - - 3 41. Tuttlingen - - - - 1 1 1 - 3 42. Penzberg - - - - - - 3 - 3 43. Osnabrück 1 - 1 - - 1   - 3 44. Karlsruhe - - 1 1 0,5 0,5 - - 3 45. I.K.C.Stuttgart (Dž.I.) - - - - - 1 1 1 3 46. Ravensburg - - - 1 - 1   - 2 47. München (Sabur) 1 - - - 1     - 2 48. Frankfurt (Šabić M.)               1,5 1,549. Bonn - - - - - 0,5 1 - 1,550. Paderborn - - - - - 1 - - 1

51.IZ Stuttgart (Hamza ef.)

- - - - 1 - - - 1

52. Bremen - - - - - - 1 - 153 Würzburg - - - - - 0,5 - - 0,5

32 >>SELAM

SluŽBeni dio

U organizaciji IZB u Njemačkoj u 1430/2009. godini hadž je obavi-lo 78 hadžija. Predstavljamo tabelu džemata iz kojih hadžije dolaze. La-hkoća obavljanja hadža proizilazi i iz razumijevanja vjere. Ako propise islama živimo i razumijevamo kao naš sistem života, u kontekstu naše bosanske tradicije, onda nam i pri-preme u duhu naših jezičkih razu-mijevanja vjere omogućavaju da doživimo hadž kao istinsko putova-nje u goste samo Allahu dž.š. Zato je „životno putovanje“ naš najbolji primjer odanosti našoj lijepoj vjeri.

IZBNj se potrudila da i ove godine uloži dodatne napore, s obzirom na uvedene restrikcije i ograničenja u broju viza, kako bi našim hadžijama iz Njemačke osigurala što udobnije putovanje u Mekku i Medinu.

Iz kratkog pisanog putopisa glav-nog vodiča ispred IZBNJ dr. Fikret ef. Arnauta donosimo dio njegovih za-pažanja o obrednim dešavanjima za vrijeme hadža. Sasvim jednostavno i pomalo emotivno, kao što je baš i obred hadža, dr. Arnaut je zabilježio:

Pisati o hadžu je nedostatno sa malo riječi, jer treba reći nešto o tako velikom i značajnom putu! Ali, želja bi bila da se spomene najvažnije i ne zaboravi najljepše. Na ispraćaju had-žija u Frankfurtu muftija Mustafa ef. Klanco dao je i zadnje uputo o našem putovanju, a muftin kontakt s vodič-kom službom od toga momenta, što treba posebno istaći, je bio posebno brižljiv, kako o samom putovanju tako i za zdravstveno stanje hadžija. Vodička služba koju je odredio Me-šihat IZB se sastojala od dr. Fikret ef.

Arnauta, kao glavni vodič, Ahmed ef. Fetić, kao zamjenika glavnog vodiča i Nermina Arnaut kao vodič ženama.

Mogu reći da je ovogodišnja gru-pa hadžija pokazala veoma veliki in-teres, prije svega, za što ispravnijem obavljanju obreda hadža, a onda i za posjete svim značajnim mjestima kako u Mekki tako i u Medini Mu-nevveri. Ovo naglašavam jer sam ranije bio svjedokom situacija da je hadžije bilo teško držati na okupu u ibadetu i dovama na Arefatu kao najvažnijem i najznačajnijem mjestu za obavljanje obreda hadža, a da ne govorim o manje važnijim mjestima. Međutim, ovogodišnje hadžije su sa takvim entuzijazmom i interesom pristupili hadžu, što je sigurno i odraz i rezultat edukativnog rada imama iz džemata odakle dolaze. Jedan dobar dio hadžija su obavljali ifrad – kao vr-stu hadža, što je podrazumjevalo no-šenje ihrama duži period, ali to nije bilo uopće teško. Hadžije su govorili: »Pa tu smo radi hadža i ihrami su sa-stavni dio hadža!» Kada smo organi-zirali posjete znamenitim pećinama Hira i Sevr, svaku zasebno, problem je bio što sve hadžije hoće da idu tamo. Mi smo im govorili da je to na-porno i teško i da stariji ne mogu to

hadŽ

33SELAM<<

izdržati, međutim hadžije su bili upor-ni i govorili su: »Mi ćemo ići pa dokle mognemo, a ako ne mognemo, čekat ćemo vas dok se ne vratite.» Ovo je dokaz ljubavi prema Poslaniku Muha-mmedu a.s. i želja da se ide stazama kojim je on išao. Zaista je bilo lijepo što smo išli prvo u Mekku pa tek onda u Medinu jer smo tu uspjeli posjetiti: Pećinu Hiru, pećinu Sevr, Hudejbiju i muzej grada Mekke, što je bila pra-va senzacija. Također smo posjetili i Minu, Muzdelifu i Arefat prije nego se izvršavaju obredi hadža na spomenu-tim mjestima. O svim ovim mjestima zabilježili smo snimke aparatima da

ti trenuci ostanu radi sjećanja. S had-žijama smo u Mekki držali redovna predavanja i informisanja u obližnjoj džamiji. Dirljiv je prizor jednog mla-dog hadžije koji je u noći dana kad smo bili na pećini Hira gdje smo kla-njali sabah džematile, usnio Poslanika

Muhammeda a.s. koji mu je rekao: »Ti si na stopama tvog Poslanika!»

Na žalost da misionari-daije koje proizvodi saudijska Arabija za vrije-me hadža imaju svoje aktivnosti koje se sastoje u tome da su raspoređeni ispod pećine Sevr i Hira ispod velikih tabli na kojima piše na nekoliko jezika

kako ta mjesta ne treba posjećivati i da tu nema ništa i odvraćaju hadžije od posjeta tim mjestima. Ali hadžije iz raznih krajeva svijeta stižu i obilaze ta mjesta. I još se može vidjeti da dobro-voljci iz Bangladeša, Pakistana, Indije i drugih mjesta krampovima uklesa-vaju stepenice prema pećinama Hira

SluŽBeni dio

Spisak hadžija 2009.r.b. Prezime i ime Džemat

1. Abdiji Miljajim Mainz2. Abdiji Rasima Mainz3. Adrovic Emina Kirchheim/Teck4. Adrovic Salem Kirchheim/Teck5. Ajsic Kadrija Hamm6. Alic Azem Dortmund7. Dr Arnaut Fikret glavni vodic “Sabur” München8. Asanovski Mendus Paderborn9. Avdic Husejn Ingolstadt

10. Avdic Sefika Ingolstadt11. Avdic Smajil Stuttgart IKC12. Bektic Nusreta Dortmund13. Berbic Hafiza Dortmund14. Berbic Hajrudin Dortmund15. Bukvic Sefik Hagen16. Bulic Muharem Dortmund17. Cufta Suljba Dortmund18. Cufta Ubejdula Dortmund19. Dazdarevic Camil Saarbücken20. Delalic Naza “Tevhid” München21. Droce Hamo Duisburg22. Droce Meho Duisburg23. Dzuzdanovic Bahrija Dortmund24. Dzuzdanovic Saban Dortmund25. Fazliji Alija Hannover26. Fetic Ahmed,pomocnik vodica Kassel27. Grdelaj Jaher “Sabur” München28. Hadza Becir Hannover29. Hadza Zulfije Hannover30. Hadžić Muzafer Offenbach31. Hafizović Dževad Os- “Saraj-Bosna”32. Hafizović Nasiha Os- “Saraj-Bosna”33. Hajrudinovic Osman Düsseldorf34. Harambašić Nedžad Offenbach35. Harambašić Samira Offenbach

34 >>SELAM

SluŽBeni dio

36. Heric Fahrudin Schwäbisch Gmünd37. Heric Hasija Schwäbisch Gmünd38. Hodzic Husein “Sabur” München39. Hodzic Ismet München40. Hodzic Rajfa München41. Hodzic Rukija “Sabur” München42. Ibrahimi Cemal “Sabur” München43. Ibrahimi Muzafer “Sabur” München44. Ibrahimi Rafet “Sabur” München45. Ibraimi Medzit “Sabur” München46. Ibraimi Sadika “Sabur” München47. Johic Husein Hamburg48. Johic Naza Hamburg49. Kadic Rasim Nürnberg50. Kadic Refika Nürnberg51. Kahrimanovic Abdurahman Hagen 52. Kico Heidi Dortmund53. Kico Mirsad Dortmund54. Ljakic Mustafa Dortmund55. Loncaric Hamid Braunschweig56. Malagic Sulejman Mainz57. Malkic Dzehva Stuttgart IKC58. Malkic Rifet Hamburg59. Malkic Zekir Stuttgart IKC60. Medjuselac Sabahudin Saarbrücken61. Mehicic Huso Frankfurt BKC62. Mujić Hata Hamburg63. Nesimovic Merjem Ingolstadt

64. Omerhodzic Nermina,pomocnik vodic “Sabur” München

65. Porobic Arifa Hamburg66. Ramadanov Riza Frankfurt IKC67. Salkovic Fadil Rosenheim68. Selimovic Ismet Hamm69. Smaka Adnan Hamm70. Spahic Ilma Hamm71. Spahic Muadel Hamm72. Srna Aziz Gaggenau73. Susic Fatima “Sabur” München74. Susic Mustafa “Sabur” München75. Tuhcic Senahid Witten76. Vejsilovski Medija Paderborn77. Velic Rasid Lörach78. Velija Ibadet “Sabur” München

i Sevr a hadžije im udjeljuju koji rijal sa-dake. A naše hadžije su često spominja-li: »E da je ovo Nijemcima oni bi napra-vili žičare i ljepše putove...!» Ako bi htio napisati koju rečenicu o poteškoćama na hadžu, mogu odgovorno napisati da najveću poteškoću na hadžu čini Saudijska administracija oko ulaska u zemlju, i prilikom prebacivanja hadžija od Džidde do Mekke i iz Mekke do Me-dine. Mislim da nema kompliciranije procedure ulaska u zemlju od procedu-re kojom budu izložene hadžije kada dolaze na hadž. To je već 20-tak godina tako, kako ja znam, na temelju iskustva odlazaka na hadž. Svakom hadžiji pa-soš bude izlijepljen nekakvim vrstama naljepnica i nekakvih pečata koji mi najviše liče na konjske grifove. To treba posebno hadžijama skrenuti pažnju, jer su tu duga čekanja i kontrolisanja i što je uređeno tako da kada ideš iz Mekke za Medinu kao da ideš iz jedne države u drugu. Naravno da se poteškoće takvih vrsta zaborave kada se hadžija suoči sa Kjabom, Arefatom, Poslanikovom džamijom, Kubom, Uhudom i drugim dragim mjestima. Od mira, tišine i mi-risa koji su u Poslanikovoj džamiji nema ništa ljepše na svijetu!

Kao dva posebna lijepa detalja od ovogodišnjeg hadža izdvojio bih naš boravak na Mini dan prije Arefata. Dok smo mi bili pod šatorima, klanjali pod-ne namaz i učili zajednički zikr kiša je jako padala i ulicama su tekli potoci. Tu večer poslije jacije namaza imali smo zajedničko klanjanje tespih namaza. Mislim da svim hadžijama ostaju ovi događaji kao nešto najljepše što se vejrniku može dogoditi. Iz Medinskog ambijenta spomenuo bih našu posje-tu džamiji Kuba, nakon sabah nama-za. Išli smo pješke putem Poslanikove hidžre. Posjeta džamiji u mjestu Kuba ima vrijednost obavljene umre. Nakon 28 nezaboravnih dana po povratku na aerodrom u Frankfurtu naše hadžije je dočekala bojna delegacija muftijstva na čelu sa muftijom Mustafa ef. Klanco. Sve hdžije su se hairli vratili s obavlje-nim hadžom i umrom, radosni zbog su-sreta s najdražim a žalosni zbog rastan-ka s najljepšim mjestima na dunjaluku.

Dr. Fikret ef. Arnaut

35SELAM<<

Sastanak imama i pred-sjednika džemata za Oblast Stuttgart održan je 13.12.2009 u džema-tu Schwäbisch Gmünd.

Sastanku je prisustvovao i Muftija IZBNJ Mustafe ef. Klanco. Glav-ni imam Pašo ef. Fetić je ovom sastanku podredio mekteb i mek-tebsku nastavu, a referate na temu: „Važnost mekteba kroz historiju Islamske zajdnice“ i „Kako una-prijediti mektebsku pouku“ podni-jeli su Džafer ef. Gračić i Bilal ef. Hodžić. Sva kompleksnost razvoja i važnosti institucije mekteba u IZ, najbolje odslikava sadašnja potreba naših džemata za ponovnim aktue-liziranjem pitanja koja su direktno u vezi sa održavanjem nastave mek-teba. Nesumnjivo je mekteb jedan od najvažnijih segmenata u odgoju budućih generacija u IZB u Nje-mačkoj, pa je u referatima nagleše-na potreba za dodatnim naporima naših džemata za standardizacijom prostornih potreba te angažova-njem dodatnog nastavnog osoblja. U mektebskim potrebama ovog vremena i korištenjem savremene

tehnologije postiže se efikasnost u radu, ali i pružanje djeci jedne mo-derne slike o islamu, o čemu govori i primijetan rast polaznika mek-tebske nastave u svim džematima. U referatima je posebno istaknuta važnost roditeljske pažnje i redov-nosti dovođenja djece na mektebsku nastavu. Nudeći određena rješenja i savjete u prevazilaženju poteškoća u radu sa djecom, ef. Gračić i Hodžić su na najbolji način prikazali da bri-ga o našoj djeci, u ovom vremenu, treba da bude na prvom mjestu svih džematskih aktivnosti.

Ujedno, bio je ovo i prvi zvanični radni sastanak u novim prostorijama džemata Schwäbisch Gmünd. Ovaj džemat je od svoga osnivanja `90 go-dina zajedno sa svojim predsjednikom h. Suljom Zahirovićem dočekao da po prvi put bude u posjedu vlastite vakuf-ske imovine. Imam Mirhet ef. Joldić koji je preuzeo dužnost imama prije dvije godine, s ponosom je govorio o svojim vrijednim džematlijama, koji užurbano renoviraju džamijske pro-storije. Nakon završetka renoviranja ovaj Islamski centar bi trebao da za-dovolji potrebe oko 200 familija koje

gravitiraju na tom području. Čestitaju-ći džematlijama i Mirhet ef. na kuplje-nim prostorijama uz dovu Allahu dz.s. da im da snage i mudrosti da privedu kraju započete radove i završe otplatu objekta, Muftija Mustafa ef. Klanco je čestitao i Novu hidžretsku 1431. go-dinu. Kroz prisjećanje na historijski događaj Hidžre, Muftija je džema-tlijama i prisutnima približio važnost poruka Hidžre. Te poruke kroz životni primjer Muhammeda s.a.v.s. su i da-nas primjer muslimanskog ponaša-nja i vladanja u kriznim vremenima. Hidžra je prekretnica ljudske historije, čije poruke nikada neće biti iscrpljene. One govore o ličnoj/personalnoj ali i kolektivnoj svijesti muslimana. One su naša svijetla prošlost, naša sadašnjost ali i putokaz za našu budućnost, ista-kao je Muftija.

Uz učenje Kur`ana, prigodnim novogodišnjim džematskim progra-mom i dovom dr. Ibrahima ef. Džafića poslije jacije namaza, uslijedio je i zva-nični obilazak prostorija i upoznavanje sa tekućim aktivnostima u renoviranju objekta.

džemati

SaSTanak iMaMa i PRedSjednika dŽeMaTa Za oBlaST STuTTGaRT

36 >>SELAM

REGIJA DÜSSELDORF (NRW)

Raspored godišnjih mevluda u 2010 godini

-31. januar Kamp-Lintfort, Haarbeckstr. 6 - 8-18. april Wuppertal, Uellendahler str. 6 a-25. april Dortmund, Derner str. 96- 02. maj Mulheim a.d. Ruhr, Hingbergstr.163-9. maj Düsseldorf, Nieder str. 1. -16. maj Köln, Vogelsanger str. 210 -30. maj Essen, Rahm str.253-06. juni Castrop-Rauxel,Wartburgstr.29 -13. juni Ahlen, Im Kuhl 10. -19. septembar Hamm , Ahlenerstr.130 -26. septembar Duisburg , Ziethen str.49-17. oktobar Bochum, Hammer str.45 -24. oktobar Hagen, Augusta str.22-31. oktobar Oberhausen, Mathilde str.20-07. novembar Aachen, Eisenbahnweg 28

Svi mevludi održavaju se nedjeljom iza podne namaza

Plan akTivnoSTi na ReGiji Minhen (BaYeRn)- godišnji mevlud 27. 02. 2010. München, - sastanak imama sredinom mjeseca marta, jula, septembra i decembra; od toga najmanje jedan sastanak sa predsjednicima - mjesec maj/juni mektebijada u Nürnbergu ili Münchenu/Fedžr - 15. dan Ramazana zajednički iftar imama i predsjednika - centalna bajramska manifestacija; mjesto i vrijeme ćemo naknadno utvrditi - mjesečna omladinska sijela (najčešće u Münchenu zbog najveće koncentracije omladine) - na sijelima omladine je obavezan vaz ili predavanje jednog od imama 

Svečana akademija u Hamburgu 25.10.2009 g.

Povodm 15 godišnjice džem’ata u hamburgu i 15 godišnjice iZB u njemačkoj

u Hamburgu je u nedjelju 25.10.2009 g. uprilićena svečana akademija povodom 15 godina IZB u Njemačkoj i 15 godina boš-njačkog džemata u Hamburgu pod motom Kur’an, nauka i mudrost. Referenti na aka-

demiji su bili dr. Ibrahim Džafić s temom «Savremeno tumačenje Kurana u učenju Husejn ef. Đoze, dr. Rašid Durić s temom «Identitet Bošnjaka i važnost jezika.», dr. Nedim Makarević s temom «Ekomomska kriza, uzroci i posljedice» i dr. Fikret Arnaut s temom «Boš-njaci i hanefijski mezheb». Moderator akademije je bio domaćin Halim ef. Alibašić. Aktivnog učešća s obra-ćanjem imali su i predsjednik Mešihata IZB i muftija u Njemačkoj Mustafa ef. Klanco i koordinator alban-ske zajednice u Njemačkoj Zul-Hajrat ef. Fejzullahi. Akademiji su prisutvovali imami IZB iz obližnjih gra-dova kao i veliki broj džematlija iz Hamburga. Poslije podne namaza proučen je mevludi šerif i dodijeljene na-grade svršenicima hatmi, u periodu od 13 godina rada i aktivnosti džemata u Hamburgu. A njihov broj je kako je najavio Halim ef. 184 svršenika hatmi. Nakon toga upriličen je zajednnički ručak i druženje uz kahvu. Bio je to jedan zaista predivan dan za sve prisutne, na čemu se ima čestitati imamu Halim ef. Alibašiću, predsjedni-ku Odbora h. Husejnu Johiću, članovima odbora i svim džematlijama.

džemati

37SELAM<<

na 10. međunarodnom, već tradicionalnom, karate turniru odr-žanom 21. novembra 2009. u Beilstein-u,

i 24. u Weinheimu članovi karate DOJO OKI, pod vođstvom trenera Omera Šabanovića, natjerali brojne borce na predaju mečeva.

U kategoriji odraslih startovali su

prvo Talijan Marco Tornarolli protiv Ugljenin Mirze. S ogromnim samo-pouzdanjem je Ugljanin pobjedio 9:0. Dok se na drugom borilistu borijo Ve-dad Suljić protiv Portugalca Saliju i na kraju ga pobjedio sa 8 poena razlike, Ugljanin je prošao i drugu rundu sa razlikom od 11 poena u vlastitu ko-rist. Na kraju se desilo čudo, našli su

se gospodin Müller Jochen, Masin-ski inžinjer i Ugljanin Mirza u finalu. Iznenađenje je u tome da su oba ta-kmičara članovi karate kluba Oki.

Dok se Vedad Suljić borbeno izborio za treće mjesto Mirza je se pripremao za borbu protiv klubskog druga koji je gotovo 2 metra visok, dobrih 20 cm u prerdnosti visine nad Mirzom.

Mirzu Ugljanina nije to zabrinjavalo jer: PO-RED OBORENOG EVROPSKOG RE-KORDA 41 UDARAC NOGOM U VISINI GLAVE , (tzv. Mavasi geri jodan) u roku od 10 se-kundi, borcima Evrope je poznato da sa Ugljaninom nema šale. U finalnoj bor-bi Mirza Ugljanin i Jochen Müller su se pobrinuli za fascinaciju publike.

Müller kreće u prvoj minuti u vođstvo sa 1:0 pa 2:0 pa 3:0 i onda preuzi-ma Ugljanin igru da bi na kraju pobjedio gospodina Müllera sa 11:3. Time su sva prva 3 Mjesta osvojili takmicari Karate Kluba Oki: 1.Mirza Ugljanin, 2. Jochen Müller, 3. Vedad Suljić.

Sve se to odigralo u potkrovlju najvećeg karate saveza svijeta WKF, jedi-nog priznatog Saveza od olimpijskog komiteta.

U kategoriji djevojaka juniorki borila je se 13-to godišnja Majda Halilović.

Da bi publika bila budna pobrinu-la je se Majda i povratila je publici in-teres za pravim uzivanjem u gledanju karatea:

U Prvoj borbi pobeđuje Majda sa 9:2, drugu sa 8:3, treću sa 11:7 i na kraju susreće takmičarku iz Rusi-

je koja je po agresiji i pobjedama bila „GEFÄHRLICH“, kako se širio glas u publici!

Dobro je Ruskinja posmatrala i studirala Majdine prethodne borbe tako da je nakon Majdinog vođstva od 6 poena polahko Ruskinja pokleknu-la predajući meč koji je Majda čvrsto vodila pod kontrolom pobjedivši na kraju sa zauzetim 1. mjestom.

Zlato za Majdu. Suze su bile u očima babe Senada Halilovića - kako i ne bi - prvo je Majda uspjela da se prebaci iz srednje škole u Gimnaziju i sad zlato i ponuda za reprezentaciju Njemačke, zar to nije primjer za Boš-njakinje i društvo! Halal Vjera.

Da bi se radost Trenera Omera Šabanovića upotpunila pobrinuli su se i nasljednici kluba djeca do 12 godina. U toj kategoriji je srebro uzeo Ismaj-il Daglić dok su Luca Keiper i Justin Klien podijelili treće mjesto.

Sva tri takmičara iz karate kluba Oki.

U tehnici rada Karatea (Kate) ogromno iznenađenje je napravio naš mudri Vedad Suljić.

Znalo se da će Vedad naći u finalu protiv takmičara iz slovenije Andreja Mihelaka, znalo se da je Mihelak re-prezentativac i da startuje slijedeće go-dine na svjetskom takmičenju i da je dobar tehničar.

Vedad Suljić se našao u finalu protiv Mihelak Andreja. Na mudar savjet od trenera Omera Šabanovića, u zadnjem momentu, odlučio je Vedad da demonstrira drugu katu kojoj se Mihelak nije nadao!

Na znak sudija, jednoglasno su sva 3 sudija bili za našeg Suljić Vedada.

Time je Vedad iznenadio one koji ga ne poznaju dobro.

U svemu ovome velika zahvalnost pripada gospodinu Vedadu Suljiću koji se dugogodišnje bavi karateom i trudi da privuče što više Bošnjaka u svijet karatea, svijet koji je sa ZDRAVIM TIJELOM NA PRVOM PUTU!

članovi karate kluba dojo –oki ostvarili izvanredne rezultate 

sport

38 >>SELAM

Stazama Poslanika s.a.w.s.

Opio me miris tvojih stazatražeći te ondje gdje si bio.Zapitkujem stazom dal` si išošto je praška vremena prekrila.

Kamenčići neobični, sitni,svjedoci vjernikove žudnje.Smiju li se nosit` u daljinuobradovat srca dragih ljudi?

U mraku se Stvoritelju klanjamosjetim blizinu stranih sjenki.Bljesak zikra iz njihovih ustapažnju moju odvuče iz grudi.

Stigao me miris tvoje bašteuzoru moj, vjerni uputniče.Duša bi poletjeti htjelastrah i čežnja u meni se bude.

U zijaret sada tebi hitamŠefadžijo, bit ćeš za to pitan.Posvjedoči o dolasku mome`Iz ljubavi što u srcu plamsa.

h. Nermina ArnautMinhen, 4 Muharrem 1431

čeSTiTka iZBnj PovodoM nove hidŽReTSke 1431 Godine

Povodom nastupanja Nove hidžretske 1431 godine IZBNj upu-ćuje čestitke svim članovima IZBNJ i svim muslimanima u BiH i svi-jetu. Prvi dan Nove hidžretske godine, 01. muharem 1431 godine, se podudara sa 17.12.2009 godine. Muslimani se ovih dana prisjećaju događaja Hidžre kada je Muhammed s.a.v.s. izveo svoje sljedbenike iz Mekke u novo i sigurnije okruženje Medine. Ovim historijskim činom iseljenja je probuđena i nada za svjetliju i bolju buduć-nost muslimana. Nova hidžretska 1431 godina je naša nada da se u nama probudi: duhovna snaga naše vjere, da se oslobodimo vlastite sebičnosti i zavidnosti, da probudimo našu muslimansku soli-darnost i da iz događaja Hidžre uzmemo primjer muslimanskog bratsva.

Prije 1430 hidžretske godine je Muhammed s.a.v.s. sa svojim ashabima pokazao da na putu očuvanja vjere neće biti uvijek lahko, ali nadu u Allahovu milost nikada nije izgubio. Ustrajnost na putu istine je dobro koje činimo i nadamo se da će dragi Allah biti zadovoljan s onim što radimo. Uz dovu Allahu dž.š. da nam olakša nedaće s kojima se susrećemo i da nam život ispuni ljubavlju prema Njegovoj vjeri, želimo svim muslimanima, Bošnjacima u Njemačkoj, dijaspori i domovini, uspješnu i berićetnu novu 1431 godinu.

Za one koji na poseban način obilježavaju i nastupajuću Novu godinu 2010 po miladu, IZBNJ želi sve najbolje.

39SELAM<<

Obavještavamo Vas da Mešihat Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj u okviru svojih aktivnosti u 2010.g. organizira putovanje na umru. Ponuda za odlazak na umru sadržava slijedeće usluge: uMRa - 2010.- prijevoz avio-kompanijom ,- prijevoz direktnim letom Düsseldorf-Medina, cijena aranžmana se povećava- smještaj u hotelima u Medini i Mekki,- smještaj u dvokrevetnim soboma se doplaćuje 50,00 EUr- doručak i večera- bus-transferi unutar Saudijske Arabije,- vodičke usluge,- administracijska obrada dokumentacije i priprema za viziranje pasoša.

Cijene aranžmana je 990,- EUR po osobi, za djecu do 12 godina starosti cijena iznosi 800,- EUr.

Predviđeni okvirni termin ovog umranskog putovanja je od 27. marta 2010.g. do 11. aprila 2010. g.

Za prijavu je potrebno pripremiti:• pasoš sa najmanjim rokom važenja

od 6 mjeseci,• boravišna dozvola (Aufenthaltser-

laubnis) sa najmanjim važenjem od 6 mjeseci,

• 2 slike formata za pasoš (slike moraju biti iste, jednoobrazne, sa bijelom pozadinom),

• ispunjen, sa nalijepljenom slikom i svojeručno potpisan formular za prijavu koji Vam dostavlja-mo u prilogu ovom dopisu, (sa nalijepljenom slikom i svojeručno potpisan).

Također je potrebno da kandidati kod ljekara prime vakcinu ACYW135 protiv Meningitisa. Potvrda o primlje-noj vakcini se unosi pečatom ljekara u tzv. »žuti karton« (Internationales Impfbuch). Ovaj žuti karton nije potrebno dostavljati uz prijavu, ali ga treba ponijeti sa sobom na umransko putovanje.

Prijave se vrše lično u Mešihatu IZBNJ ili telefonom na broj: 02842-559728. Krajnji rok za dostavu prijava, po-trebne dokumentacije i uplata je 28. februar 2010.g. ,a vrše se isključivo i jedino preko banke i to na slijedećih broj bankovnog računa:

Banka: Sparkasse EssenBroj konta: 181 29 99BLZ: 360 501 05

Primalac (Empfänger) je »Balcok Travel & Tourism«, a kao svrha uplate (Verwendungszweck) na uplatnici se obavezno mora navesti: IGBD – UMrA 2010. U suprotnom se može desiti da uplata ne mogne biti fakturisana. Uplate u gotovini se ne mogu primati.

Nepotpune i neblagovremene prijave, prijave bez popunjenih formulara, neće se uzimati u obradu.

IZB-a u Njemačkoj

>>SELAM