novi selam - septembar 2003

GLASNIK ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA U NJEMA^KOJ (VIGB e.V.)

NN OO VV II

Godina 2 (8) Redèb 1424./ Septembar 2003. Broj 2 (12)DER FRIEDEN

U pouzdanju u Boga leì tajna opstanka bosanskih muslimana

Islamska manjinau neislamskoj ve}ini

U pouzdanju u Boga leì tajna opstanka bosanskih muslimana

Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri}:

mr. Ishak Ale{evi}:

Islamska manjinau neislamskoj ve}ini

DDOOMMAA]]EE JJEE NNAAJJBBOOLLJJEE:: KUPUJMO NA[E BOSANSKOHERCEGOVA]KE PROIZVODE

predsjednik Sabora IZ-e dr. Hilmo Neimarlija:

Islamska zajednica je dijelila sudbinu

bo{nja~kog naroda

Islamska zajednica je dijelila sudbinu

bo{nja~kog naroda

nnaa{{eennaa{{eennaa{{eeKUPUJMOKUPUJMO

DDOOMMAA]]EE JJEE NNAAJJBBOOLLJJEE:: KUPUJMO NA[E BOSANSKOHERCEGOVA]KE PROIZVODE

Novi Redèb 1424. / Septembar 2003.

Izdava~:VIGB e.V.

ISLAMSKA ZAJEDNICA BO[NJAKA U NJEMA^KOJHaarbeckstr. 6

47475 Kamp-Lintforttel.: 02842-559728fax: 02842-55514

[email protected]

Za izdava~a:Mustafa Klanco

Glavni i odgovorni urednik:Ishak Ale{evi}

Zamjenik glavnog iodgovornog urednika:

Duran Pintol

Tehni~ki urednik:hfz. Esnaf Begi}

Sekretar redakcije:hfz. Esnaf Begi}

Savjet lista:Advan Ljevakovi}, Mustafa Hadì},

Hamza Suba{i}, Ramiz Memi{, FikretArnaut, Halim Aliba{i}, Edin Dìdi},Edhem Kadri}, [efket Zuki}, HuseinJohi}, Enver Pa{ali}, Fadil Jakupovi},Omer Sarajli}, Safet @iko, Sulejman

Redèpovi},

Ovaj broj pripremili:Ishak Ale{evi}Duran Pintol

Mehmed Jakubovi}hfz. Esnaf Begi}

Fotografije:Arhiv "Selama"

Mehmed Jakubovi}

Design:

Izlaganje reis-ul-uleme dr. Mustafe Ceri}a na sve~anosti obiljeàvanja jubileja 120 godinapostojanja institucije Reis-ul-uleme i Rijaseta IZ-e u BiHU POUZDANJU U BOGA LE@I TAJNA OPSTANKA BOSANSKIH MUSLIMANA.........................................5

Obra}anje predsjednika Sabora IZ-e u BiH dr. Hilme Neimarlije na sve~anostiobiljeàvanja jubileja 120 godina postojanja institucije Reis-ul-uleme i Rijaseta IZ-e u BiHISLAMSKA ZAJEDNICA JE DIJELILA SUDBINU BO[NJA^KOG NARODA...............................................9

Uloga Islamske zajednice u svijetu u kojem su muslimani manjinaISLAMSKA MANJINA U NEISLAMSKOJ VE]INI........................................12

Uloga imama u dèmatima u dijasporiEVROPSKO ISKUSTVO U IMAMSKOM RADU...............................16

Prije 25 godina u Aachenu je osnovan prvi bo{nja~ki dèmatÊTVRT VIJEKA ISLAMSKE ZAJEDNICE U NJEMA^KOJ........................20

Jedan osvrt na bosanskim muslimanima svojstven na~in izraàvanja ljubavi i odanostiprema Poslaniku IslamaMEVLUD - DAN RADOSNI............................................................22

Kako pomo}i Bo{njacima u Bosni i Hercegovini a da nas ni{ta ne ko{ta?!KUPUJMO NA[E!!!.........................................................................25

Utisci sa bajramske turneje hora Behrambegove medrese iz Tuzle[E]ERNA PORUKA IZ GRADA SOLI............................................26

Osvrt na posjetu delegacije Gazi Husrevbegove medrese IKC-u 'BiH'' MannheimRIJE I KOJE SAVJETOM I POUKOM ZRAÊ................................................27

Izazovi modernog ìvotaDROGA: ILUZIJA I(LI) REALNOST.................................................29

Od Ljubibrati}a do Ataji}a...PRIJEVODI KURÁNA NA BOSANSKI JEZIK................................33

Odràno 12. savezno takmi~enje polaznika mektebske nastaveSMOTRA ZNANJA BO[NJA^KE MLADOSTI.........................................35

Fondacija “Gazi Husrevbeg”105 STIPENDIJA ZA UÊNIKE I STUDENTE U BiH.......................37

“Odazivam ti se, moj Allahu, odazivam...”SVIJETLA I RADOSNA LICA NOVIH [email protected]

Dragi ~itatelji i ~itateljke,

Sude}i prema onome {to se izme|u dvabroja “Selama” u posljednjih jedanaestmjeseci dogodilo u na{oj Islamskoj za-jednici u Bosni i Hercegovini, ali i u Is-lamskoj zajednici Bo{njaka u Njema~-

koj, ovaj broj zasluùje naziv “sve~ani”.Najprije je obiljeèna 120-ta godi{njica samo-

stalnosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini(1882.-2002.)

Za nas, ovaj jubilej mnogo zna~i. Pam}enjem isje}anjem, mudro i opreznim korakom, sa jakimosloncem na Boga i na{om dobrotom, mi smo naovome putu, silom ortgnuti i gurnuti u izolaciju,uspjeli prebroditi brojne neda}e i o~uvati se uvjeri, narodu i svojoj zemlji. Pokazali smo, i u pos-ljednjem nasrtaju na na{e ìvote, ~ast, imovinu,vjeru i zemlju, da je Dragi Bog sa onima koji vjeru-ju i koji dobro ~ine i dobrotu ipravednost èle.

Onim drugima mi smmo prst{to upire u njihovu savjest, a i pri-mjer dosljednosti pripadanja is-lamskoj kulturi i civilizaciji i pripa-danja najvi{im dometima evrop-skog duha demmokratije i ~ov-je~nosti. Na isti na~in mi smo uovih proteklih 120 godina mno-goljudskom muslilmanskom svi-jetu dali svijetao primjer za hra-brost, odlu~nost, istrajnost, u~e-nost i radinost.

Drugi zna~ajan jubilej jeste~etvrt stolje}a Islamske zajedniceBo{njaka u Njema~koj.

U Njema~koj, kao i u drugimneislamskim zemljama, stekli smo zna~ajno isku-stvo da je mogu}nost opstanka u svojoj vjeri, kul-turi, obi~ajima i jeziku, jedino mogu}a kroz jakeporodi~no-rodbinske veze i istodobno ~vrstedèmatske zajednice.

Podsje}aju}i se na dvadesetpet godina Islam-ske zajednice Bo{njaka u Njema~koj, s ponosomisti~emo na{ih 50-tak dèmata, na{u Centralu Is-lamske zajednice kao na{u krovnu organizacijunastalu prije deset godina, te na{ do sada uspje-{an i kooridiniran rad u horizontalnom i vertikalnompovezivanju, kao i vidne rezultate na polju vjero-nau~nog, daijskog i humanitarnog djelovanja.

U ovom broju “Selama” nekoliko tekstova obra-|uje problematiku koja bi se dala saèti u jednojre~enici: Kako biti to {to jesi i takav kroz generaci-je opstati u svijetu zapadnog kr{}anstva i zapad-

ne sveprisutne kulture ìvota, mi{ljenja i pona{a-nja.

Mi koji ba{tinimo iskustvo druga~ijih u svjeto-nazorstvu i kulturi, - vi{e od hiljadu godina iskust-va na Balkanu i vi{e od pet stolje}a islama i njimeproètog ìvota, - morali bi se nametnuti muslima-nskim doseljenicima iz afri~kih i azijskih zemalja ibiti im za uzor kako uspostaviti veze sa svijetomkr{}anstva koji je na{a sada{nja i budu}a sudbi-na.

Biti tolerantan ne zna~i biti snishodljiv i povod-ljiv. Bilo kakvi izleti u druge svjetove bilo opon{a-nja Arapa ili upada u sekularnu baru{tinu sveslo-bodnoga jednako je po nas pogubno i opasno.

Ova i sli~na pitanja, izazvala su i uprili~eni se-minar za imame iz dijaspore, o dijaspori ju~er, da-nas i sutra, {to se 2. i 3. avgusta odrào u Sara-jevu. Da je kojim slu~ajem bio predvi|en i jedanreferent iz dijaspore, otvorila bi se jo{ {ira lepeza

spornih pitanja koja leè uvlastitom iskustvu ìvota u svije-tu iz kojeg dolazimo.

Dragi ~itao~e!Vrlo je vjerovatno da nakon

~itanja na{eg “Novog “Selama”,koji, ipak, nije posve nov, jer jepo~eo izlaziti prije osam godina,zaklju~i{ kako bi “Selam” mo-gao biti ~e{}i u svom izlaènju.Odgovor dobrim dijelom leì u~injenici da “Selam” mora dapreraste u “Selam” – Na{ zajed-ni~ki«.

Zato, ponovno, u ime Redak-cije, koji ~ini nekoliko entuzijastaspremnih na rad, molim Vas da

Vi koji moète dati vrijedne doprinose iz vjere,nauke i kulture, date svoj udio u pobolj{anju“Selama” i njegovom ~e{}em izlaènju. I jo{ ne{-to: poku{at }emo na bazi donacija, reklama ireklamnih tekstova obezbijediti barem simboli~nehonorare za objavljene tekstove. Zato Vas od sv-eg srca pozivamo na suradnju u Va{em i na{em“Selamu”!

Mi vjerujemo u na{u dobru volju i èlju za bolje“Selamovo” sutra. Zato smo, ne bez razloga, nanaslovnoj strani stavili sliku u suncu okupanogMostara, sa svojim starim-novim munarama. Ione svjedo~e neko novo, svijetlo na{e sutra!

S po{tovanjem, Va{

Ishak Ale{evi}

UUVVOODDNNIIKK

4 Novi Redèb 1424. / Septembar 2003.

Draga bra}o i sestre,Dame i gospodo,Kolege i suradnici, Ekselencije i prijatelji,

Uzvi{eni Bog spu{ta ki{u s neba da bi rijekepotekle koritima svojim s mjerom, a buji-ca odnosi otpatke koji plivaju po povr{ini.Na sli~an na~in i ono {to ljudi tope navatri u namjeri da naprave nakit ili oru|e

ima svoje otpatke. Tako Bog kazuje primjer za istinu izabludu: otpaci nestaju, dok ono {to koristi ljudima os-taje na zemlji. Tako, eto, Bog navodi primjere.

Dakle, ìvot i povijest sastoje se od koegzistncijekontinuiteta i promjene. To je tako zato {to je ìvot ustalnoj obnovi, tj. mijenja se u kontinuitetu kao naj-uzvi{enijem Boìjem darivanju svijeta vidljivog i ne-vidljivog, i vremena, doku~ivog i nedoku~ivog za ~ovje-ka. I to je zato {to ni povijest ne moè preìvjeti prom-jene bez kontinuiteta kao najvi{eg blagoslova OnogaKoji se ne umara odràvanjem nebesa i Zemlje, jer jeOn Svevi{nji i Veli~anstveni.

Na sli~an na~in, kolektivna svijest i individualnasre}a jednog naroda sastoje se od koegzistencije dar-ovane vjere i zasluènog priznanja. Jer, vjera je najuz-vi{eniji ~ovjekov identitet kao kontinuitet pam}enjadu{e a priznanje je najvi{e ~ovjekovo pravo kao zahtjevza slobodom.

Iako jednako va`na u prakti~nom smislu, ipak bo-

ànska vjera za jedan narod je bitnija od zemaljskogpriznanja, jer du{a koja pamti lak{e dolazi do slobodenego du{a koja zaboravlja svoj identitet. Zato: Dobropamti i podsje}aj, jer pam}enje i sje}anje koristi onimakoji su sigurni vjeruju}i u, i zato: Nemojte biti kao onikoji su Boga zaboravili, nude}i, na taj na~in, razlog dase i njih potpuno zaboravi. Bosanski muslimani su, nejednom u svojoj dramati~noj povjesti, bili svjesni tak-vih poruka, jer izme|u darovane vjere i zasluènog pri-znanja oni su birali vjeru kao unutarnju sigurnostduha koji, opet, nikada nije odustao od zahtjeva za pri-znanjem kao neotu|ivim pravom na vlastitu slobodu.U tome leì tajna vitalnosti Bosanskih muslimana - unjihovom pouzdanju u Boga.

U tome je i odgovor na pitanje otkuda Bosanskim

SSKKUUPPOOVVII

5Novi Redèb 1424. / Septembar 2003.

IIzzllaaggaannjjee rreeiiss-uull-uulleemmee ddrr.. MMuussttaaffee CCeerrii}}aa nnaa ssvvee~~aannoossttii uu ppoovvoodduu oobbiilljjeeàavvaannjjaa jjuubbiilleejjaa 112200 ggooddiinnaa ppoossttoojjaannjjaa iinnssttiittuucciijjee RReeiiss-uull-uulleemmee ii RRiijjaasseettaa IIssllaammsskkee zzaajjeeddnniiccee

uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii

U POUZDANJU U BOGALE@I TAJNA OPSTANKA

BOSANSKIH MUSLIMANA“Bosanski muslimani su danas, nakon stotinu dvadeset godina

iskustva evropske povijesti, jedna zajednica. I kao {to to obi~no biva u povijesti,

oni koji su ih u tome poku{avali onemogu}iti doista su im uveliko pomogli

da budu jedna i jedinstvena institucija.”

dr. MUSTAFA ef. CERI], reisu-ll-uulema

muslimanima snaga da opstanu usvijetu koji im, vrlo ~esto, osporavatemeljna ljudska prava njihovavjera u istinu i pravdu. Jo{ jednom:u tome je i budu}nost Bosanskihmuslimana - njihova sposobnost daprihvate nu`ne promjene, po{tuju}ikontinuitet svoje tradicije.

Bit tradicije Bosanskih muslim-ana sastoji se od koegzistencije nji-hovog prava da budu neodvojivi diozajednice muslimana u svijetu i nji-hove slobode da ìve u svojoj tradi-ciji u zajednici razli~itih naroda uBosni i Hercegovini i u Evropi. Nji-hovo pravo da se osje}aju dijelomjedinstvene duhovne cjeline u svije-tu osigurava im slobodu kulturnogidentiteta, ali i njihova sloboda daìve u okviru jednog povijesnogiskustva daje im pravo da ravnopra-vno sudjeluju u procesu evropskogcivilizacijskog sazrijevanja.

U svom naporu da ustraju naneotu|ivom pravu na vlastitu tradi-ciju i svojoj sna`noj volji da se izbo-re za vlastitu slobodu, Bosanskimuslimani su danas, nakon stotinudvadeset godina iskustva evropskepovijesti, jedna zajednica. I kao {toto obi~no biva u povijesti, oni kojisu ih u tome poku{avali onemogu-}iti doista su im uveliko pomogli dabudu jedna i jedinstvena zajednica.

Dakle, Bosanski muslimani ni-su pristali na nacionalnu asimilaci-ju zato {to je njihov nacionalni kar-akter povijesno isuvi{e poznat i,unato~ svim degradacijama, isuvi{eprefinjen da bi ga se neko odrekao.Isto tako, Bosanski muslimani suodbili civilizacijsku izolaciju zato{to je karakter njihove islamskekulture isuvi{e snaàn i, unato~svim povijesnim isku{enjima, isuvi{e uvjerljiv da bi ga se moglo za-nemariti. Iako su se dogodile zna-~ajne promjene u na~inu njihovogstanovanja, sodijevanja, obrazovan-ja i poslovanja, Bosanski muslim-

ani su sa~uvali bitne vrijednostisvoje kulture u na~inu ishrane,porodi~nog ìvota, dèmatske svije-sti i poslovne etike, {to je, prije sve-ga, zasluga islamskog ethosa kaotemeljne motivacije za njihovumoralnu dosljednost.

Nadalje, duboko svjesni svojihkulturnih prava i moralnih obavezau univerzalnoj zajednici islama,Bosanski muslimani su prihvatiliizazove evropskih civilizacijskihvrijednosti, kao {to su demokracijai ljudska prava kao svoju prednostu odnosu na neke druge skupinemuslimana u svijetu. Prihvatili sudemokraciju jer su shvatili da lju-dima ne treba dati vlast da bi na-

metali svoju volju, ve} treba da po-nude politiku nad kojom }e narodimati vlast. Na isti na~in, u idejiljudskih prava Bosanski muslimanisu vidjeli mogu}nost svoje stvarnekulturne, nacionalne i ekonomskeemancipacije u zajedni{tvu i ravno-pravnosti sa razli~itim narodima uBiH i Evropi.

Bilo bi, me|utim, historijski ne-ta~no i moralno neodgovorno tvrdi-ti da je 1882. godina u povijesti Bo-sanskih muslimana bila godina bezoìljaka na njihovoj du{i i bez stra-ha za njihovu biolo{ku sigurnost tevjersku i kulturnu samobitnost.No, snagom svog vjerskog uvjeren-ja, patriotske svijesti i povijesne od-govornosti, Bosanski muslimani suizbjegli pad u bezdan nemilosrdnepovijesti i ozna~ili svoj pravac uz-dizanja do dana{njih dana. Nije bi-lo lahko preìvjeti kulturni {ok icivilizacijski preobraàj nakon vi-{evjekovnog kulturnog i civiliza-cijskog iskustva, ali bi mnogo tu`-nija bila potpuna predaja pred na-srtajem neumoljive povijesti.

Islamska zajednica nije jedina,ali jeste najzna~ajnija institucija umodernoj povijesti Bosanskih mus-limana u kojoj oni nalaze smisaosvog zajedni{tva i vide za{titu svogduhovnog identiteta. Kao legitimninasljednik duhovnih i materijalnihvrijednosti koje su nastajale u mno-go duìm historijskim periodima odovih stotinu dvadeset godina, Islam-ska zajednica danas ima pravo i oba-vezu da jasno definira svoju misijute da odgovorno nazna~i put svoje

SSKKUUPPOOVVII


“Nadalje, duboko svjesni svojih kulturnih prava i moralnih obaveza u univerzalnoj zajednici islama, Bosanski muslimani su

prihvatili izazove evropskih civilizacijskih vrijednosti,kao {to su demokracija i ljudska prava kao svoju prednost u

odnosu na neke druge skupine muslimana u svijetu.”

“Islamska zajednica nije jedina,ali jeste najzna~ajnija

institucija u modernoj povijestiBosanskih muslimana u kojoj

oni nalaze smisao svogzajedni{tva i vide za{titu svog

duhovnog identiteta”

budu}nosti.Tako|er, Islamska zajednica u

BiH ima pravo i obavezu da i daljebude duhovna inspiracija i moralnaorijentacija muslimanima na Balka-nu, posebice muslimanima u San-dàku, Hrvatskoj, Sloveniji, CrnojGori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji,jer im je islam zajedni~ka vjera a po-vijest zajedni~ki izazov za bolju bu-du}nost.

[tavi{e, Islamska zajednica uBiH moè i treba pomo}i musliman-ima u Evropi svojim provjerenim is-kustvom islamskog ìvota u dina-mi~noj evropskoj povijesti i u peri-odu koji je duì od jednog stolje}a. Aod svih najva`nije je iskustvo kojeupu}uje da je Evropa otvoreni konti-nent koji je usvajao razli~ite duhov-ne vrijednosti sa istoka judaisti~ke,kr{}anske i islamske. Evropski kon-tinent je, na taj na~in, postao mjestosusreta razli~itih vjera kojima jezajedni~ki cilj, nakon krvavog povi-jesnog iskustva: mir, tolerancija isuìvot koji se temelji na na~eludru{tvenog dogovora kojim se ut-vr|uju neotu|iva prava na ìvot,vjeru, slobodu, imetak i ~ast svakogpojedinca i svakog naroda u Evropikao jedino razumnog civilizacijskogmodela. Ono {to je Evropa u makro-svijetu svoga jedinstva u razli~itostivjera i kultura, to je Bosna i Herce-govina u mikrosvijetu svoje duge ibogate povijesti me|uvjerske toler-ancije i kom{ijskog suìvota.

U svjetlu takvog jednog iskustvamogu}e je objasniti stanje Bosan-skih muslimana na kraju devetnae-

stog i po~etka dvadesetog stolje}a.Bosanski muslimani su, naime,shvatili da nema velike razlike izme-|u njih u to doba i prvih muslimanakoje je Muhammed, a.s., poslao uAbesiniju kr{}anskom vladaruNedà{iji (Negusu), koji im je pru-ìo potrebno uto~i{te od pogroma.Razlika je, me|utim, ipak bila u to-me {to Bosanske muslimane nije ni-ko poslao austrougarskom vladaruFranji Josipu Prvom, ve} je on do{aonjima, u njihovu zemlju Bosnu iHercegovinu i odredio im na~in or-ganizacije njihovog vjerskog ìvota.

Ali i to je posebnost povijesnogiskustva Bosanskih muslimana. Onisu dugo vremena doma}ini mnogimi razli~itim vladarima koji su dolazi-li u Bosnu i Hercegovinu i odlazili iznje, dok su Bosanski muslimani ost-ajali u nadi da }e svijet razumjeti,posebno njihovi najbliì susjedi, ali icijela Evropa, da se upravo ovdje uovoj maloj, ali duhom bogatoj zeml-ji, polaè ispit moralne odgovornostii politi~ke zrelosti. To naro~ito vaìdanas nakon daytonskog obe}anjada }e ratni zlo~inci odgovarati zasvoj zlo~in, da }e se prognani i izbje-gli vratiti svojim ku}ama, da }e Bos-nom i Hercegovinom vladati praved-ni zakoni te da }e svaki ~ovjek i svinarodi u Bosni i Hercegovini mo}iìvjeti u radosti svoje vjere i slobodisvoje domovine.

Islamska zajednica sa iskustvomduìm od jednog stolje}a u tome na-lazi izazov za sebe u smislu predan-og rada na moralnoj obnovi bosans-kog dru{tva. Prilika je zato da ovdjekaèmo svim ljudima i svim narodi-ma u Bosni i Hercegovini da je vrije-me da se po~nemo doma}inski po-na{ati prema domovini. Sa neizm-jernim darovima koji dolaze s neba iblagodatima koje se nude na zemlji,Bosna i Hercegovina moè osiguratibolju budu}nost svojoj djeci. Pot-rebno je, me|utim, da svako pogle-da u svoju du{u i iz nje odstranimr`nju i netrpeljivost prema drugo-me. Potrebno je da se svako okreneoko sebe i vidi da su bijeda i siro-ma{tvo poniènje za ~ovjeka. Potre-bno je da se svako zamisli i shvati daje u me|usobnom po{tivanju sre}aza sve stanovnike Bosne i Hercego-vine. U tome je, dakle, budu}a misi-ja Islamske zajednice u BiH da bude

SSKKUUPPOOVVII


“Budu}a misija Islamske zajednice

u Bosni i Hercegovini je da bude lu~ono{a

u promicanju istinskih moralnih vrijednosti,

te da u okviru svog odgojno-obrazovnog programa

poti~e ljude na lijepo pona{anjei djelovanje u dru{tvu.”

“U tome leì tajna vitalnosti Bosanskih muslimana - u njihovom pouzdanju u Boga.

U tome je i odgovor na pitanje otkuda

Bosanskim muslimanima snaga da opstanu u svijetu koji im, vrlo ~esto, osporavatemeljna ljudska prava -

njihova vjera u istinu i pravdu.Jo{ jednom: u tome je i

budu}nost Bosanskih muslimana- njihova sposobnost

da prihvate nu`ne promjene,po{tuju}i kontinuitet

svoje tradicije.”

lu~ono{a u promicanju istinskihmoralnih vrijednosti te da u ok-virusvog odgojno-obrazovnog programapoti~e ljude na lijepo pona-{anje idjelovanje u dru{tvu. Glavna zada}aIslamske zajednice je da pro-mi~evrijednosti porodi~nog ìvota,dèmatske solidarnosti i moralneodgovornosti. A da bi to i ostvarila,Islamska zajednica treba pomo} svihonih koji znaju pravu vrijednostinstitucionalnog islamskog u~enja uBiH, koje ima svoju dugu tradicijuodgovornog odnosa prema op}imvrijednostima vi{evjerskog dru{tvakao {to je bosansko-hercegova~ko.Zato je od prevelike va`nosti da sedonese zakon o restituciji, da se us-voji zakon o slobodi vjere, koji jeMe|ureligijsko vije}e Bosne i Her-cegovine predalo Parlamentu na us-vajanje, da se omogu}i obnova svihporu{enih dàmija u Bosni i Herce-govini, posebno Ferhat-pa{ine dà-mije u Banjoj Luci i Aladà-dàmijeu Fo~i, da se napravi mezarje i izgra-di memorijalni centar u Poto~arimaza stradale Srebreni~ane, da sepomogne izgradnja Gazi Husrevbe-gove biblioteke u Sarajevu te da seosiguraju puna vjerska prava i slobo-de svim stanovnicima Bosne i Her-cegovine na svakom mjestu i u svakovrijeme.

Bra}o i sestre,Dame i gospodo,Kolege i suradnici,Ekselencije i prijatelji,

Uvjeren sam da }e Bosanskimuslimani, kao i dosada, ostativjerni svojoj tradiciji u vjeri, kultu-ri i suìvotu sa svojim kom{ijamadrugih vjera i kultura. Bili bi zah-valni ako bi im svijet to priznao na

na~in da im se vi{e nikada ne pono-vi progon i genocid u njihovomdomu i domovini.

Svi reisu-l-uleme, moji prethod-nici, ìvjeli su i radili onako kakosu najbolje znali i najvi{e mogli usvoje vrijeme, ostavljaju}i nam uemanet da nastavimo njihovo djeloonako kako najbolje znamo i naj-vi{e moèmo u na{em vremenu suvjerenjem da }e Uzvi{eni Allah,Njegov Poslanik i muslimani vidje-ti i prepoznati istinski trud.

Ovo je zato prilika da svimanjima, mojim prethodnicima, rei-su-l-ulemama Bosne i Hercegovine,pa i {ire, odam zasluèno priznanjei da uputim iskrenu dovu AllahuUzvi{enom da ih nagradi za njiho-va dobra djela a da im oprosti nji-hove grijehe: reisu-l-ulemi rahmet-li Mustafi Hilmi Hadìomerovi}u,reisu-l-ulemi rahmetli Meh-meduTeufiku Azabagi}u, reisu-l-ulemirahmetli hafizu Sulejmanu [arcu,reisu-l-ulemi rahmetli Mu-hameduDèmaludinu âu{evi}u, reisu-l-ulemi rahmetli hafizu Ibra-himuMaglajli}u, reisu-l-ulemi rahmetliFehimu Spahi, reisu-l-ulemi rah-metli Ibrahimu Feji}u, reisu-l-ulemi rahmetli Sulejmanu Kemuri,reisu-l-ulemi rahmetli Na-imuHadìabdi}u, reisu-l-ulemi rahmetlihafizu Husejnu Muji}u i reisu-l-ulemi Jakubu Selimoskom.

Boè Svemogu}i, ako do|emo uisku{enje, osnaì nas u vjeri.

Boè Sveznaju}i, ako zaboravimo,podsjeti nas da znamo razlikovati isti-

nu od laì i dobro od zla.Boè Milostivi, ako pogri-jje{imo, budi

nam milostiv.Amin!

SSKKUUPPOOVVII


“Uvjeren sam da }e Bosanski muslimani, kao i dosada,ostati vjerni svojoj tradiciji u vjeri,

kulturi i suìvotu sa svojim kom{ijama drugih vjera i kultura.

Bili bi zahvalni ako bi im svijet to priznao na na~in da im se vi{e nikada

ne ponovi progon i genocid u njihovom domu i domovini.”

dr. HILMO NEIMARLIJA

“U proteklih dvanaest desetlje}a

Islamska zajednica je dijelila sudbinu bo{nja~kognaroda, vanjska uplitanja i

unutarnje rasplete u sudbini

Bosne i Hercegovine. Podnose}i tu svjetovnu

povijest ona je povezivala muslimane u njihovoj predanosti

Bogu Uzvi{enom,pribliàvala ih drugim

ljudima i druge ljude njima u zajedni~kom dobru,

svjedo~ila i ~uvala tradiciju u kojoj se ljudi

i narodi odgajaju za ìvot u miru i toleranciji.”

SSKKUUPPOOVVII


Bra}o i sestre, dame i gospodo, ekselencije!

Kao predsjednik SaboraIslamske zajednice uBosni i Hercegoviniimam ugodnu du`nostda vas pozdravim i iz-

razim vam dobrodo{licu na Sve~a-noj akademiji u povodu sto dvade-set godina Rijaseta Islamske zajed-nice. Ovim susretom obiljeàvamo~in ustanovljenja vjerskog starje-{instva bosanskih muslimana i us-postavljanje samostalne Islamskezajednice u Bosni i Hercegovini. Zanarode velikih kultura staroga svi-jeta potreba za vjerom bila je pri-rodna potreba ~ovjeka, a vjerske us-tanove bile su temeljne ljudske us-tanove. U njihovim poimanjima~ovjek nije mogao biti ~ovjekombez vjere izvan zajednice kao {tonije mogao govoriti govore}i jezi-

kom kojim niko drugi ne govori.Tada je ustanovljeno da postojeljudske zajednice bez pisma i grad-skih zidina, ali ne i bez hramova, tojest bez zajedni~kih vjerovanja, ob-reda i vjerskih institucija.Vjera netrpi prinudu, a iznu|ena vjerskapripadnost je bezvrijedna. U tomuvidu, koji je kao objavljena istinaobznanjen u Kur'anu âsnom prije~etrnaest stolje}a, osvjedo~ila su seljudstva modernih vremena u koji-ma se silom poku{avalo odràti ilizavesti vjersku jednoobraznost. Zazapadnoevropske narode cijena togosvjedo~enja bili su iscrpljuju}ivjerski ratovi, a njegov rezultat bilaje spoznaja da se vjeru ne moè si-lom nametati niti oduzimati.

U procesima razvijanja poseb-nih prava i sloboda, koji odre|ujusudbinu savremenog ~ovje~anstva,sredi{nji zna~aj imale su vjerskeslobode. Ljudi koji su bili spremnida brane istine i ustanove svojevjere, da se za njih bore i `rtvuju,utemeljili su tradiciju pomo}u kojesu osiguravane i na kojoj se osigu-ravaju druge ljudske slobode. Udugom razdoblju dràvne samostal-nosti stolje}ima prije nego {to se uzemljama zapadne Evrope pojaviloi ratovima rje{avalo pitanje pravana druk~ije vjerovanje, Bosna jebila ambijent religijskog vi{eglasja,zemlja u kojoj su se zajednice pri-padnika Crkve bosanske, Katoli~kecrkve i Prvoslavne crkve sukoblja-vale, mije{ale i odràvale u ìvotu.Kada je sredinom petnaestog stol-je}a Bosna do{la pod vlast Osman-

ske imperije taj vi{ereligijski kar-akter bosanskog prostora nije uni{-ten niti naru{en ve} je za{ti}en iunaprije|en. Tada su na{i bo{nja~-ki preci po~eli prihva}ati islam.Historijski dokumenti, kao {to jeAhdnama sultana Mehmeda IIFatiha, kojom je bosanskim katoli-cima zajam~ena sigurnost ìvota,imanja i ispovijedanja vjere, i povi-jesni monumenti, kao {to su zdanjevjerskih i obrazovnih ustanova {toih je u Sarajevu podigao Gazi Hus-revbeg, svjedo~e o tome kako je nji-hovo prihva}anje islama bilo slo-bodno, postupno i postojano.

Vrijeme u kojem su bosanskimuslimani postali mnogoljudnazajednica bilo je istodobno vrijemeu kojem se formirala brojna jevrejs-ka zajednica u Bosni. Zajednica jenastala od jevrejskih prognanika iz{panjolske, kojima je vi{evjerskasredina Bosne pruìla sigurnost no-vog doma i domovine. Vjerski ì-vot bosanskih muslimana bio je uvremenima osmanske vlasti u Bos-ni ustanovno ure|en i organizacijs-ki uklju~en u jedinstveni vjersko-pravni sistem Osmanskog carstva,{to je sa sultanom kao halifompredstavljao ummet ili univerzalnuzajednicu muslimana. Du`nostimama, hatiba, muderrisa, kadija imuftija bile su glavne funkcije utom tradicionalnom sistemu islam-skih ustanova i muslimanskog vjer-skog vodstva. Vrlo rano njih supo~eli preuzimati bo{nja~ki alimi,koji su se obrazovali u bosanskimmedresama i na sveu~ili{tima mus-

OObbrraa}}aannjjee pprreeddssjjeeddnniikkaa SSaabboorraa IIssllaammsskkee zzaajjeeddnniiccee uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii ddrr.. HHiillmmee NNeeiimmaarrlliijjee nnaa ssvvee~~aannoossttii uu ppoovvoodduu oobbiilljjeeàavvaannjjaa jjuubbiilleejjaa 112200 ggooddiinnaa ppoossttoojjaannjjaa

iinnssttiittuucciijjee RReeiiss-uull-uulleemmee ii RRiijjaasseettaa IIssllaammsskkee zzaajjeeddnniiccee uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii

ISLAMSKA ZAJEDNICA JE DIJELILA SUDBINU

BO[NJA^KOG NARODA

“Kaè se da s pogledom unazad zavr{ava budu}nost.S pogledom unaprijed savladava se pro{lost.Kao zajednica ljudi ~ija je du`nost

da se natje~u u dobru,Islamska zajednica ima sada{njost.”

9

limanskog svijeta. Osmanska vlastu Bosni pridràvala se islamskihnormi o pravima nemuslimana iravnopravnosti muslimana razli~i-tih etni~kih pripadnosti. Zahvalju-ju}i tome Bo{njaci su u civilizacijs-kim oblicima tradicionalnog os-manskog dru{tva mogli razvijati ipovezivati svoju privrènost islamui svoju domovinsku bosansku osje-}ajnost. Najstarije bo{nja~ko na-rodno pjesni{tvo kazuje kako se usvijesti Bo{njaka vrlo rano kristali-ziralo njihovo muslimansko vjerskosamorazumijevanje u odnosu nakom{ije istog jezika i drugih vjers-kih pripadnosti i bo{nja~ko etni~kosamorazumijevanje u odnosu naTurke, Albance i pripadnike drugihmuslimanskih naroda.

Austrougarska okupacija Bosnei Hercegovine zna~ila je za bo{-nja~ki narod ne samo promjenuvlasti ve} i prevrat u temeljnimcivilizacijskim strukturama njego-va ìvota. Nakon ~etiri stolje}a ìvl-jenja u okrilju muslimanske impe-rije i tradicionalne orijentalne civi-lizacije Bo{njaci su se na{li u okril-ju kr{}anske imperije i modernezapadne civilizacije. Nove vlastijam~ile su Bo{njacima vjerska pra-va i slobode, ali im je bilo politi~kiposebno zna~ajno da se bo{nja~keveze sa Istanbulom svedu na naj-manju mjeru. Njihovom odlukomustanovljena je institucija reisu-l-uleme i uspostavljen ulema-med`-

lis kao najvi{i organ uprave u orga-nizaciji vjerskog ìvota bosanskihmuslimana. U oktobru 1881. be~kicar je imenovao Mustafu HilmiHadìomerovi}a za prvog reisu-l-ulemu, i ~etvoricu kadija za ~lano-ve ulema-med`lisa. Do marta tegodine Mustafa Hilmi bio je sa-rajevski muftija. U martu je od{ejhu-l-islama u Istanbulu imeno-van za bosanskog muftiju. Imeno-vanjem bosanskog muftije istan-bulske vlasti su posredno potvrdilepotrebu formiranja vjerskog star-je{instva muslimana u Bosni, aimenovanjem iste osobe za prvogreisu-l-ulemu be~ke vlasti su èlje-le ublaìti otpor kod Bo{njaka i uIstanbulu prema njihovom samo-voljnom instaliranju tog starje-{instva. Prisvajaju}i pravo imeno-vanja reisu-l-uleme one su ostavilepravo {ejhu-l-islamu da kao zas-tupnik halife dodjeljuje reisu-l-ulemi men{uru i time ga ovla{}ujeza preno{enje vjerskih ovlasti naniè razine. Nezadovoljstvo Bo{-njaka i njihovo osje}anje vjerske inacionalne ugroènosti u prvimdesetlje}ima austrougarske vlastidoveli su do pokreta koji je, nakondesetogodi{njeg trajanja, osiguraodono{enje {tatuta za autonomnuupravu islamskih vjerskih i vakufs-ko-mearifskih poslova u Bosni iHercegovini. Taj prvi zakonski aktkojim je cjelovito ure|ena organi-zacija Islamske zajednice i koji jebe~ki car ozakonio u aprilu 1909.nije imao dugotrajno zakonskovaènje. Sa raspadom Austro-Ugarske i uspostavljanjem prve za-jedni~ke dràve ju`noslavenskihnaroda {tatut je obezvrije|en i po-tom obesnaèn. Po~etkom 1930.beogradske su vlasti proglasilezakon o Islamskoj vjerskoj zajedni-ci Kraljevine Jugoslavije kojim jestavljen van snage {tatut, ukinutaautonomija Islamske zajednice uBosni i Hercegovini i ozakonjenajedinstvena Islamska vjerska zajed-nica u Kraljevini Jugoslaviji. Poni-àvaju}i karakter tog zakonskogakta posebno je isticala odluka opreno{enju sjedi{ta reisu-l-uleme izSarajeva u Beograd. Tada{nji reisu-l-ulema Mehmed Dèmaludinâu{evi} bezuspje{no se supro-tstavljao potezima vlasti u Beo-

gradu i na kraju bio je prinu|en dapodnese ostavku. U julu 1930. do-nesen je Ustav Islamske vjerskezajednice Kraljevine Jugoslavije naosnovi spomenutog zakona. [estgodina kasnije zamijenjen je novimustavom koji je ublaàvao njegovegrube i poniàvaju}e odredbe opot~injenosti vjerskog vo|stva vla-stima u Beogradu. Novim ustavnimaktom sjedi{te reisu-l-uleme jevra}eno u Sarajevo. Kada se predvojskama fa{isti~kih sila raspalaJugoslavija, a Bosnu i Hercegovinuse usta{kim proglasom uklju~ilo uNezavisnu dràvu Hrvatsku, odIslamske zajednice se po~elo zahti-jevati dono{enje novog ustava i nje-zino redefiniranje prema stanju us-postavljenom njema~ko-italijans-kom okupacijom i podjelom terito-rija Kraljevine Jugoslavije. Uprkospritiscima usta{kih vlasti, s jednestrane, i genocidnim zlo~inima srp-skih ~etni~kih snaga, nad muslim-anima, s druge strane, vjersko vo|-

SSKKUUPPOOVVII


Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine

zna~ila je za bo{nja~ki narod ne samo promjenu vlasti ve} i prevrat u temeljnim civilizacijskim strukturama

njegova ìvota.Nakon ~etiri stolje}a ìvljenja

u okrilju muslimanske imperije i tradicionalne orijentalne civilizacije,Bo{njaci su se na{li

u okrilju kr{}anske imperije imoderne zapadne civilizacije.

Nove vlasti jam~ile su Bo{njacima vjerska prava i slobode,ali im je bilo politi~ki

posebno zna~ajno da se bo{nja~ke veze sa Istanbulom svedu na najmanju mjeru.”

“Najstarije bo{nja~ko narodno pjesni{tvo kazuje kako se

u svijesti Bo{njaka vrlo rano kristaliziralo

njihovo muslimansko vjersko samorazumijevanje u odnosu

na kom{ije istog jezika i drugih vjerskih pripadnosti

i bo{nja~ko etni~kosamorazumijevanje u odnosu

na Turke, Albance i pripadnike drugih muslimanskih naroda.”

SSKKUUPPOOVVII


stvo u Sarajevu nije na to pristalo,jer bi se time legitimirala kvislin-{ka vlast NDH. Prvi Ustav Islam-ske zajednice u Federativnoj naro-dnoj republici Jugoslaviji donesenje 1947. i njime je formalno-pravnoozakonjena njezina tradicionalnastruktura na na~elu odvojenosti dr-àve i vjere. Iza tog na~ela, me|u-tim, leàla je ambicija vlasti davjerske ustanove i zajednice dru{-tveno marginalizira, a da manife-stiranje vjere potpuno potisne uprivatni ìvot.

U drugoj Jugoslaviji donesenasu jo{ tri ustava Islamske zajedni-ce. Ustav iz 1959. prakti~no je oza-konio dràvnu uzurpaciju vakufa ili{avanje Islamske zajednice nepo-kretne imovine. Usprkos osiroma-{enju i dru{tvenoj marginalizirano-sti, Islamska zajednica se nakondva desetlje}a komunisti~ke vlastipo~ela oporavljati kao moralna za-jednica muslimana ju`noslavens-kih prostora i kao neformalna naci-onalna institucija Bo{njaka. S ras-padom SFRJ nestale su dràvno-pravne osnove jedinstvene Islam-ske zajednice u Jugoslaviji, a stje-canjem samostalnosti Bosne iHercegovine kao demokratske dr-àve otvorile su se mogu}nosti za

obnovu autonomne Islamske zajed-nice u Bosni i Hercegovini. U okol-nostima agresije na Bosnu i Herce-govinu i vr{enja genocida nad Bo{-njacima li~nosti iz organa i ustano-va Islamske zajednice i uglednibo{nja~ki intelektualci formirali suObnoviteljski sabor, koji je obnovioautonomiju Islamske zajednice,

donio Ustavnu odluku kao njezinprivremeni najvi{i akt, izvr{io iz-bor naibu-reisa i njegovog zamjeni-ka i pokrenuo aktivnosti na izradiUstava Islamske zajednice. Ustavsamostalne Islamske zajednice uBosni i Hercegovini donesen je unovembru 1997. U augustu pret-hodne godine dodijeljena je men-{ura reisu-l-ulemi doktoru MustafiCeri}u. U proteklih dvanaest deset-lje}a Islamska zajednica je dijelilasudbinu bo{nja~kog naroda, vanjs-ka uplitanja i unutarnje rasplete usudbini Bosne i Hercegovine. Pod-nose}i tu svjetovnu povijest ona jepovezivala muslimane u njihovojpredanosti Bogu Uzvi{enom, pri-bliàvala ih drugim ljudima i dru-ge ljude njima u zajedni~kom dob-ru, svjedo~ila i ~uvala tradiciju ukojoj se ljudi i narodi odgajaju zaìvot u miru i toleranciji. Kaè seda s pogledom unazad zavr{ava bu-du}nost. S pogledom unaprijedsavladava se pro{lost. Kao zajedni-ca ljudi ~ija je du`nost da se natj-e~u u dobru, Islamska zajednicaima sada{njost.

Hvala.

“Ustav iz 1959.prakti~no je ozakonio

dràvnu uzurpaciju vakufa ili{avanje Islamske zajednice

nepokretne imovine.Usprkos osiroma{enju

i dru{tvenoj marginaliziranosti,Islamska zajednica se

nakon dva desetlje}a komunisti~kevlasti po~ela

oporavljati kao moralna zajednicamuslimana ju`noslavenskih prostora i kao neformalna

nacionalna institucija Bo{njaka.”

11

PPOOGGLLEEDDII


Male grupe, koje se odvelikih grupa razli-kuju u vjerskom, et-ni~kom ili govor-nom pogledu, mogu

biti od ve}ine prihva}ene sa odobra-vanjem i simpatijom, mogu biti jedvapodn{ljive, ili pak mogu biti od straneve}ine odbacivane sa mr`njom i aro-gancijom, - iako u na~elu, premaustavu i zakonima u ve}ini evropskihzemalja, uìvaju jednak status.

Veliku ulogu u otklanjanju stereo-tipija prema manjinskim, doseljeni~-kim grupama, kao na primjer o"pogre{nim narodima", "pogre{nimreligijama" i "pogre{nim jezicima",imaju zapravo same manjinske gru-pe. U ovom kratkom radu, mi }emopoku{ati dati vrijedna uputstva, vi{ena temelju iskustava nego li istra-ìvanja.

Islamska zajednica kao mjesto okupa

Islamska zajednica je poputporodice prirodna religijska zajed-nica u kojoj svaki od pojedinaca pa-rticipira barem u najmanjem pog-ledu sa svojim vlastitim imenom iiskazom o pripadanju Islamu.

Gurnuti u Zapad iz svijeta ukojem su ve} dvije generacije u~enida je sve religijsko lo{e, ili u naj-manju ruku zabluda koje se valjaotresti, na{i ljudi se nisu znali u zanih novom svijetu najbolje ponijeti.

Naime, nisu znali da je podatak opripadanju religiji koji se daje kodulaska u neku od zapadnih zemaljatako vaàn! Nedavno smo saznalida je, ne mali broj Bo{njaka po do-lasku u SAD, pri popunjavanjuli~nih podataka, izostavio rubriku ovjerskoj pripadnosti, ili se pak izra-zio kao ateist.

Krivo u~eni, ovi nisu znali da jepripadnost odre|enoj vjeri, kulturii naciji, dio najva`nijeg govora o~ovjeku samom. Pripadnost reli-gijskoj grupi i organizaciji, simbo-lizira i pripadnost ne~emu {to jebazirano u Objavom datom poretkustvari i vrijednosti. Istovremenoono zna~i i li~nu i kolektivnu orga-niziranost, i u{an~enost u sistemureda i vrijednosti.

U}i u saff, kao prepoznatljivsimbol kolektivnog obra}anja Bo-gu, za muslimana je personofikaci-ja pripadanja grupi kod koje jeizgra|en red i poredak stvari i od-nosa, i posve je suprotan izolirano-sti, izgubljenosti, neredu i bescilj-nosti.

Kroz vjersku organizaciju, sva-kom od ~lanova uskoro postaje jas-no da ta organizacija ~uva i {titi:vjeru, ~ast, brak, porodicu, rod-binstvo i islamsko bratstvo i ses-trinstvo, te jedinku usmjerava pre-ma o~uvanju u osje}aju za pripad-nost vjeri, kulturi, narodu i zemlji.Vjerska zajednica i njena organiza-cija mjesta su: molitve, maj~inskebrige i podr{ke, uzvi{enog u~enja,kao i djelovanja i pona{anja u naj-plemenitijem smislu ~injenja.

Uloga islamske zajednice u svi-jetu u kojem su muslimani manjinavi{estruko je umnoèna i prematome i vi{estruko ve}a nego li {to jeima ta ista zajednica u domovinigdje je uloga isklju~ivo i samovjersko-moralno u~enje i usmjera-vanje. U dijaspori u Islamsku za-jednicu se sklanja da bi se dobilaneophodna sigurnost i samouvjere-nost, da bi se izgradio osje}aj pri-padnosti Zajednici, da bi se oja~aloza djelovanje prema vani.

Zadobiti Boìju podr{ku i naklonost

Manjina je krhka i ranjiva ineprestano joj prijeti nestanak iutonu}e u okeanu ve}ine koja jeokruùje. Manjina se stoga prvenst-veno mora da izbori za Boìjupodr{ku i naklonost.

Manjinska grupa ne smije sebidozvoliti "luksuz nevjerovanja" i "luksuz grijeha", jer im u planu op-stoja ponajvi{e Milost Allahovatreba. Uz ovo, onima koji se unato~strujama koje vuku suprotnim to-kovima opredjele za vlastiti opstoju svojoj vjeri On Kuránom nudioprost, blagost i milost, kao {to seto u suri Et-Tevbeh i kazuje: "...Kojisu ga u te{kom ~asu sliedili, u vrijemekada se srca nekih od njih zamalo nisupokolebala..."! (Et-Tevbeh, 117)

Izborom za biti poboàn, nije tosamo odnos do Uzvi{enog, to je odstrane manjinske muslimanskegrupe sebe prikazati kao druga~i-jeg, i kao onoga koji se opredijelio

UUllooggaa IIssllaammsskkee zzaajjeeddnniiccee uu ssvviijjeettuu uu kkoojjeemm ssuu mmuusslliimmaannii mmaannjjiinnaa

ISLAMSKA MANJINA U NEISLAMSKOJ VE]INI“Manjinske grupe moraju pribje}i razvijanju i primjeni prakti~ne religioznosti u

smislu dobrog dru{tvenog vladanja i pona{anja. Uz ovo potrebno je paralelno upoznatise sa na~inom ìvota, obi~ajima i mentalitetom sredine, kao i sa zakonima i propisima

dràve u kojoj se nalazimo, jer smo na Zapad do{li ne samo raditi i sticati, nego i ostati i ìvjeti.”

mr. ISHAK ALE[EVI]

12

da unato~ svemu ostane to {to onjeste - musliman. Ve}inska grupanikada nije inferiorna. Njena kul-tura je sveprisutna i jo{ vi{e ona sevidljivo name}e i postupno nas os-vaja. Ali, pred prakti~nom na{omreligiozno{}u rasplinjuje se i topese svi mogu}i planovi o kulturnomi religijskom preusmjeravanju iposvajanju. Iz historije kr{}anskommisijskog djelovanja pokazalo se daje misijsko djelovanje bilo uspje{notamo gdje je vladao religijski vaku-um, utrnu}e u ni~emu, ili jednareligijska mkrtvljenost do stepenaindiferentnosti.

Dalje, primjena islamskog mo-ralnog pona{anja i djelovanja ~uvanas u islamsko-kulturnom pogledujer isti~emo jedan druga~iji i vri-jednosno razli~itiji odnos do poje-dinca, do ène i braka, do porodice,do familijarno-rodbinske vezano-sti, do kom{iluka, do inovjernih, dorada, do upotrebe sredstava i tehni-ke i sticanja dobara i raspolaganjadobrima. Mi svojom islamskompraksom pokazujemo jedan dru-ga~iji svijet iz kojega u suodno{e-nju svjetova i kultura, dio na{egabogatstva preta~e se i u druge kul-ture i bogatimo ih, ~ime dokazuje-mo da mali narodi i njihove kultu-re, nisu proste "spu`ve" koje od ve-}eg i dominatnijeg svijeta sve uzi-maju i nekriti~ki prihvataju i ap-sorbiraju u sebe. Imati svoj vlastitiìvot ope~a}en pe~atom svjetske iistovremeno svoje autenti~ne bo{-nja~ke kulture zna~i kriti~ki se osv-rati oko sebe stavljaju}i uvijek uvagu procjene svoje i one tu|e kojenam se nudi i name}e.

Osim samopouzdanja i dosto-janstva, osoba proèta islamijjetomzadobiva i dru{tveni ugled i Allah-ovu naklonost. Sam Kur'an isti~ekako }e On Allah biti sa ispravni-ma, i veli: "Znajte da je Allah na stra-ni ~estitih !" (Et-Tevbeh, 123)

Ja~ati se me|sobno bra~no-porodi~nom vezom

i rodbinstvom

Uz dèmatsku vezanost koja setemelji na pripadnosti islamu i pro-stornom pripadanju odre|enoj Is-lamskoj zajednici, da bi kao manjinaopstali moramo uspostavljati bra~nu

i krvno-srodni~ku povezanost.U brak stupati rano ali promi{-

ljeno. Samo jedan brak veè u zaje-dnicu i po vi{e pojedinaca sa jednei sa druge strane.

Mje{oviti brakovi, gotovo u pra-vilu donose manjinskoj etni~ko-vjerskoj grupi gubitak jer se bra~nazajednica ne uspostavlja na istojvjersko-kulturnoj ravni, nego narazli~itim nivoima. Jedan bra~nidrug pripada mo}nijoj grupi kojanastoji da ~lana iz manjinske grupepot~ini sebi, pridobije ga i potompreobrati. Nerijetko se ènska stra-na, koja je ina~e inferiornija, pone-se superiornije i u suono{enju kul-tura nametne se mu{kom partnerui dolaze}em potomstvu. Dakle, onajtko je dominantniji u mje{ovitom

braku odre|uje i dominantnu kul-turu i sistem vrijednosti po kojemse i budu}a pokoljenja podiù. Uzovo, cio vanjski sistem odgoja i ob-razovanja u duhu je premo}neve}ine. Na ovakvu bra~nu i poro-di~nu zajednicu nemogu}e je vr{itiizravan i uspje{an uticaj.

Zato, istovjerni~ki brakovi, uzto sa partnerom iz istog kulturnog ijezi~kog podru~ja garancija su na-{em opstoju u najmanje dvije gene-racije unaprijed. Na ovakve bra~nedrugove i njihovo potomstvo mo-gu} je izravan utjecaj i uspjeh uradu sa njim je evidentan.

Mlade bra~ne parove potrebnoje me|usobno zbliàvatai sa novo-formiranim bra~nim i porodi~nimzajednicama, i sve zajedno vezati

uz prostore Islamske zajednice.Prenos kulture je samo tako mogu}.Rodbinstvo je u dijaspori u {iro-kom prostornom krugu raspore-|eno. To je posve druga~ije nego liu domovini gdje su u blizinibra~noga druga ìvjeli gro familijesa muèvljeve i ènine strane. Bezobzira na veliku disperziju rod-binstva, du`ni smo veze odràvatibarem godi{nje, ili povremeno u ci-lju me|usobnog ja~anja i podsti-canja na o~uvanje.

Povratak u islamsko bratstvo i sestrinstvo

Jedan od prvih poteza koje jeMuhammed a. s. u~inio po dolaskuu Medinu, u novu sredinu bio je:me|usobno zbliìti muslimaneMekkelije i Medinlije do nivoaosje}aja pripadanja jednih drugimakao da su ro|ena bra}a i sestre, ija~e!

Me|u onima koji su manjinapostoje oni koji su u ulozi doselje-nika ve} dvije-tri generacije, i onisu, u sredinama u kojima ìveizgradili ve} znacajan sistem veza istekli ugled u dru{tvu. Ovi, uvjetnore~eno "stari doseljenici" morali bina sebe preuzeti uloge koje su uranom islamskom dru{tvu imaliensarije, a to je biti poput ustanoveza prihvat novodoseljenih u sredi-nu koja je njih posve nova idruga~ija po vjeri, kulturi, obi~a-jima, jeziku. Ensarija je onaj kojidaje pomo}, podr{ku i za{titu ono-me ko je muhadìr, tj. onaj koji jedoseljenik, onaj {to je bio prinu|ennapustiti mjesto svoga ro|enja,odrastanja i stalnog boravka.

Sistemom podr{ke i pruànjaza{tite svome istovjerniku ja~a seme|usobna ljubav i povjerenjeme|usobno, kojim putem se stièdo bratstva i sestrinstva zasnovanogna najplemenitijem i najhumani-jem djelovanju. Islamsko bratstvo isestrinstvo nije neka puka filozofs-ka i teolo{ka te`nja i romanti~arskizanos, nego se uvijek zasniva nakonkretnom humanom djelovanju i~injenju, u ime Allaha svojem bli`-njem.

U svijetu u kojem su preme}enihumani me|uljudski odnosi ~ak i unajintimnijoj sferi bra~nog i famili-

PPOOGGLLEEDDII

Novi Redèb 1424. / Septembar 2003. 13

jarnog ìvota i krvnog srodni{tva,ovo islamsko bratstvo i sestrinstvoima izuzetno velike {anse. U izjava-ma onih koji su pre{li u Islam neri-jetko stoji: "Nakon {to sam izgovorioKelime-{ehadet, vjernici su me po~eligrliti uzvikuju}i: "Sad si na{ brat". Ikod nas, koji smo zaodjenuti dola-skom na Zapad ledenom hlad-no}om postoji neodoljiva ~e`nja zaiskrenim prijateljem, nje`no{}u itoplinom. Atmosferu bratstva i ses-trinstva ~ovjek mora da osjeti ubraku, porodici, u dèmaatskomsusretanju. Me|usobnom ljubavljuu stanju smo pobijediti ledenehladno}e iz vanjskog svijeta!

Strategija me|usobnog ispomaganja

"O vjernici! Brinite se o sebi; akoste na pravom putu, ne}e vam nauditionaj koji je zalutao !" (Kur'an, El-Maida, 105)

Briga o svakom pojedinom ~la-nu Zajednice, to je dokaz zdravogzajedni{tva u vjeri. Naàlost, mismo jos u fazi me|usobnog oprez-nog priblizavanja jedan drugome idaleko smo od osje}aja bratstvakoje valja izgraditi a u kojem su svi~lanovi me|usobno nizom veza po-vezani i grade harmoni~nu i ner-askidivu cjelinu. Me|utim, u ciljuza{tite i nastojanja da se odrìmo,proces me|usobnog zbliàvanjamoramo u vlastitom interesu ubr-zati! Imati lijep govor i mi{ljenje osamima sebi u smislu kako na topodsti~e i Kur'an: "Reci robovimaMojim da govore samo lijepe rije~i - jerbi {ejtan mogao posijati neprijateljstvome|u njima !" (El-Isra: 53)

"Najpre~i smo sami sebi!" Ovajprincip usvojiti i dosljedno ga sedràti. Pod ovim mislimo: ako su upitanju bra~ne veze onda najprijepartnerku ili partnera sebi za bra-~nog druga potraìti u svojemukrugu. Kada ulazimo u trgovinsko-poslovne odnose partnerstvo traìtime|u svojima. Kod usluga u sferiintelektualnog djelovanja npr. lje-kari, advokati, financijski savjetni-ci, ekonomisti, inìnjeri potraìtiusluge kod svojih. Istim principomse odnositi u zanatstvu i kod pot-ra`nje za radnom stru~nom i nes-tru~nom snagom. Kod kupovine ili

prodaje tako|er, i uz to svojemunelojalno ne konkurisati !

Pridobiti naklonost {iroke dru{tvene sredine

Ne samo pojedinac nego i grupatreba da obezbijede simpatije inaklonost dru{tvene sredine u kojojìve i djeluju.

Male grupe moraju ste}i odlikugrupe koja uzaludno ne tro{i ener-giju. Svaki potez njenog ~lana morabiti usmjeren ka tome da se njego-vo djelovanje dopadne drugima, ada uz to sam ne prekr{i propis uz-vi{enog {erijata. On uz to mora zna-ti da sa zadobijenim odobravanjemi simpatijama, on doprinosi i dopa-dljivosti prema naciji iz koje je on,i {ire, vjeri koju ispovjeda. Tako,pojedina~no lijep gest Bo{njaka do-nosi potrebne poene u korist njegasamog, bo{njastva, Bosne i islama.Isto tako lo{i postupci, jos brè pri-pisuju i njemu kao po~iniocu, ali icijeloj etni~koj grupi i vjeri kojojpripada. Ovo je iz razloga, jer se onama, u narodu i zemlji u kojoj ì-vimo i djelujemo istom izgra|ujepotrebna slika koju istina i drugi,prijatelji i jos vi{e na{i neprijateljiformiraju u zemlji doma}ina. Ali,kona~nu boju o nama samima nakraju dajemo mi sami. Nije na od-met pomenuti da je jednu veliku,italijansku naciju, u Americi, spo~etka 20. stolje}a negativno pred-stavila italijanska mafija, ~ime jeizgra|eno stereotipno negativnomi{ljenje o ovom narodu, iako jenjihov doprinos u modernoj Ame-rici u nauci, graditeljstvu i kultiurineobi~no velik !

Stoga su oblici dru{tvene kon-trole unutar grupe jake porodi~neveze i stalni i izravni kontakti sasvakim od ~lanova, kao i rad is-lamskih centara, sportskih dru{-tava i klubova, mjesta u kojima sejedinka pozitivno usmjerava kakoprema unutra tako i prema vani,gdje se prezentiramo, i gdje seizgra|uje slika o nama samima. Dabi se izrazili kao pozitivni ~lanoviunutar dru{tvene zajednice, man-jinske grupe moraju pribje}i razvi-janju i primjeni prakti~ne religioz-nosti u smislu dobrog dru{tvenogvladanja i pona{anja. Uz ovo potre-

bno je paralelno upoznati se sa na-~inom ìvota, obi~ajima i mentali-tetom sredine, kao i sa zakonima ipropisima dràve u kojoj se nalazi-mo, jer smo na Zapad do{li ne samoraditi i sticati, nego i ostati i ìvjeti.Od devedesetih godina pro{log stol-je}a na ovamo u zapadnim zemlja-ma osje}a se velika ekonomska kri-za koja potkopava ina~e vrlo korek-tne odnose do doseljeni~kih man-jinskih grupa - stranaca, stoga smopozvani na jo{ ve}u opreznost,korektnost u postupcima i pona{a-nju, i jos ve}u moralnost. Do skorana Zapadu smo bili cijenjeni kao:dobri radnici, vje{te zanatlije,{tedljivi, druèljubivi i odani poro-di~nom ìvotu! Ovu predstavunama du`ni smo sa~uvati i dogradi-ti i drugim pozitivnim osobinama !

Potreba za jednom vrstom asketskog drànja

Pod ovim mislimo prvenstvenoodricati se hedonisti~kog u koristduhovno-intelektualnog. [to manjerasko{i, raspini{tva, uìtka i luksu-za, a {to vi{e duhovnog, moralnog iintelektualnog uspinjanja i napre-dovanja.

Me|utim, manjinska grupa,usljed osje}aja potisnutosti sebeogla{ava jakim zvukom, bojom,pokretom. Njene zabave su sa blije-skom svjetala, sa ekstravagantnomodje}om, skupim automobilima,sna`nim muzi~kim tonovima, br-zim ritmom i upadnim pokretom uigri i plesu, sa preobilnim jelovni-kom i pretjerano velikom koli~i-nom hrane i pi}a, sa mnogo neuku-sa i ki~a i sa jasnom porukom: "Evo,to smo mi!" Sve djeluje iritiraju}e zaokolinu !

Musliman naprotiv s oprezommora hoditi kroz ovaj svijet poputonoga koji se provla~i kroz kupin-jak a poslije toga mora u ispravnomodijelu izici pred ljude! Samo onajtko je sebi odabrao put islama on jeskroman i neupadljiv. Iz svijeta ukojem se odabire pravilno ono {to}e mu biti od koristi i {to }esa~uvati njega, njegovu porodicu idru{tvo vjernika. Zato se on svjesnoodvaja od gomile koja uìtak i stra-sti stavlja ispred uzvi{enih ciljevakoje pred ~ovjeka postavlja islam.

PPOOGGLLEEDDII

Novi Redèb 1424. / Septembar 2003.14

Otuda to odricanje ne od ìvotanego od niskosti ìvota u korist uz-vi{enih stvari, u korist velikih opre-djeljenja. On ne stihijski, nego pla-nski sebe usmjerava prema: {to vi{eznanja, prema ovladavanju tehni-kom i tehnologijom, prema umjere-nosti, iskrenosti, ta~nosti, po{tenju.ûva se i zebe od na svakom kora-ku nu|enog materijalisti~kog zano-sa i prepu{tanja strastima! Ebu Sej-jid el-Hudri prenosi ovaj hadisAllahovog Poslanika: "Bojim se je-dne stvari: Kada mene vi{e ne bude, {ta}e biti sa vama kada vam se otvore dun-jalu~ke ljepote i ukrasi ovog svijeta!"

Da bi se pobijedio osje}aj izdvo-jenosti iz mno{tva i dru{tvene izo-liranosti poptrebno je izgraditi do-voljno brojnu zajednicu ljudi istihopredjeljenja koji }e se za{tititi:Me|usobnom zbijeno{}u, dovolj-nom brojno{}u, vjerom i moralno{-}u. Ovo }e biti dovoljnom snagomda se odrìmo i preìvimo!

Davati vidne doprinose u onome{to }e nas u~initi rado priva}enim

Ranije smo spomenuli jednuvrstu asketskog drànja, bolje re}isuzdr-ànosti i racionalnog pona-{anja, kako bi ne rasipaju}i intelek-tualnu, duhovnu i fizi~ku snagu,mogli davati doprinose tamo gdje}e nas cijeniti i pozitivnmo isticati.Ovdje prvenstveno mislimo na dop-rinose u: nauci, umjetnosti, kulturii sportu.

Osim davanja vrijednih dopri-nosa, veoma bitno jeste i imati po-nosa i dostojanstva, pa ista}i i svojupripadnost duhovnom, kulturnom,etni~kom i prostornom miljeu ot-kuda nam seù na{i korijeni. Na ovajna~in, mi }emo postupno dograditive} izgra|enu pozitivnu predstavu osvome narodu, zemlji i vjeri.

Osim intelektualno mo}nih,ekonomski jakih, nadahnutih i ta-lentiranih pojedinaca, narod u cje-lini, kao pripadnik uzvi{enog u~e-nja islama, mora da zra~i dobro-tom, a to zna~i da me|u nama uvi-jek prevagu i pobjedu ima dobronad zlim. Kur'an, kad govori o na-rodima kazuje i ovo: “Ima ih dobrih,a i onih koji to nisu!" (El-Araf, 168)

Nama je, dakle, po samoj Knjiziîstoj Istini dodijeljeno da dobrota

u nama prevagu ~ini, i sa ovomdobrotom kroz svijet hoditi. Nekana{ slu~aj bude poput Musaovogslu~aja. Kada se Musa otisnuo u da-lek i tu| svijet, i kada je do{ao uMedjen sluìti kod [uajba a. s.,Musa ga je uvjeravao govore}i: "Ti}e{ vidjeti, ako Bog da, da sam dobar!"(El-Kasas, 27)

Probijati uskost zakona

Zapadna dru{tva karakteri{emno{tvo zakona kojima se "pokriva"gotovo potpuno cio ìvot jedinke,grupe, organizacije i udruènja. I zaislam se isto moè re}i. Zato se radoza islam kaè "vjera normi".

Na nivou experata potrebno jeizna}i ta~ke u kojima se u nepodu-daranju i konfrontaciji nalaze pro-pisi islama sa propisima odre|enihdràva, i na tim mjestima inzistira-ti na "probijanju uskosti zakona"kako bi se muslimanu dozvolila iomogu}ila punina ispunjavanjazahtjeva {to pred njega postavljauzvi{eni {eriat.

Ono {to je mogu}e sa strane sva-kog pojedina~no ~lana manjinskemuslimanske etni~ke grupe jeste dase upadljivo pozitivno predstavimou zemlji u kojoj ìvimo i djelujemo.Svjesno se opredjeliti za otvorenostu svijetu u kojem obitavamo, kakobi javno mnijenje, unato~ negativ-noj propagandi jeftinih medija, pri-dobili za sebe. Muslimani odistanemaju razloga za izgradnjom vla-stitog getoa, kako pojedini me|unama misle. To stvara ve}e podoz-renje drugih do nas. Po izgradnji i

sticanju povjerenja od strane dru-gih do nas, opravdano trudom na-{im i svjesnim zalaganjem, izgradit}emo zdrav sud sredine o nama sa-mima, pridobit }emo postepeno isve ve}u slobodu za vlastito iskazi-vanje. Osim ovoga, ima prava i slo-boda kojih, usljed lo{e obrazovano-sti na{e nismo u stanju spoznati i usvoje dobro ih primjenjivati, kao {toima i du`nosti i obaveza kojih iz is-tih razloga nismo dovoljno svjesni.

Mudar ~ovjek mora biti podjed-nako upoznat i sa svojim pravima,kao i sa svojim du`nostima u zeml-ji u kojoj ìvi i djeluje. On je svje-stan da tu nije samo u ulozi onogakoji svojim radom doprinosi drugo-me i sebi u sferi materijalnoga. Onistovremeno i apsorbira ali i iz sebenudi i moralne, duhovne i kulturnevrijednosti svijeta u kojem ìvi.

Dakle, podru~je slobode podra-zumijeva koliko slobodna toliko, ilijos vi{e odgovorna ~ovjeka pred Bo-gom i dru{tvom. @ivjeti kao manji-na, ~ak i u najdemokratskijoj sredi-ni zna~i biti strpljiv i izdr`ljiv, mu-dar, promi{ljen i odmjeren, i suz-dràn. Biti stabilan i ne reagiratiisuvi{e brzo i nepromi{ljeno, emo-tivno. Preko mnogih nesporazuma,iskrivljenja, nepravdi, poniènja iuvreda olahko prelaziti. I}i lagah-nim i odmjerenim hodom uvijek navi{e naprijed pokazuju}i lice iskre-nosti i dobrote.

Tek onaj {to je postigao duhovnupuninu, moralnu veli~inu, i inte-lektualnu mo}, kadar je dobiti bit-ku za svoje sutra i sutra{njost dola-ze}ih generacija.

PPOOGGLLEEDDII


DDIIJJAASSPPOORRAA

Govore}i o imamu u di-jaspori, mi uvijek gov-orimo barem o dvome:o imamu koji svojeposlanje vr{i izvan au-

tenti~nog islamskog ambijenta, pase stoga za njega pretpostavlja daposjeduje naro~ita potrebna znanjai sposobnosti, i o dijaspori, s poseb-nom pa`njom posve}enom neis-lamskom okruènju u kojem semusliman {to se na{ao izvan svojematice ima utkati i u njemu o~u-vati. Imam u dijaspori mora bitispecijalizirana osoba za novo poljerada, isto kao {to takvi moraju biti,naprimjer, imami u vojsci, imamikao nastavnici vjeronauke u {koli,imami u bolni~kim ustanovama irehabilitacionim centrima, imamiu domovima za odgoj ili u kazne-nopopravnim ustanovama i sl.

Imam i imamet

Izraz "imam" u Kuránu je upo-trijebljen dvanaest puta, i to u vrlorazli~itim zna~enjima kao {to su:znak, oznaka, uzorak, vo|a, iz ~egase da naslutiti da je rije~ o onomeko je predvodnik i stoga posjedujeduhovnu, intelektualnu i moralnumo}, jer zastupa veli~anstvenu ide-ju islama.

Na tragu razmatranja odre|enjamjesta imama u islamskom svijetususre}emo dva gledi{ta. Jedno jeformirano na podru~ju Irana I {iijs-kog duhovnog utjecaja, a drugo pri-pada podru~jima arapskog islams-kog civilizacijskog kruga. [iije ima-mu daju ogromnu duhovnu i dru{-tvenu mo}. On je harizmati~na li~-nost, i samo on moè predvoditivjernike u molitvi, dru{tvu idràvi. Pravo na vlast prirodno mu

pripada, i moè ga sam uzeti (zejdi-je). Ono sto resi imama jest umjet-nost, moralnost, zdravlje (duhovno itjelesno), ali i vje{tina vladanja. Onje duàn {iriti vjeru, ~uvati je, pred-voditi ljude u vjeri, ali, istodobno, iu vlasti ih zastupati. âk mu neki,(npr. Ismailije) krajnje ekstremni,pripisuju i nepogre{ivost - ma´sum.

Drugi koncept je ra{iren u sunij-skom svijetu Islama. U njemu jeimam isklju~ivo vjerski slu`benik.Imamov dru{tveni anga`man, izvandàmijskog prostora, i uloga u dru{-tvu na nivou je obi~nog gra|anina.U ovakvim okolnostima i sama dà-mija - zatvaraju}i se pred izazovimasvijeta i pretvaraju}i se u stjeci{teljudi koji su do{li samo obratiti seBogu u zajedni~kom klanjanju, doksve drugo traè i dobivaju izvan dà-mije, u drugim dru{tvenim ustano-vama - izgubila je mnogo od svog pr-votnog zna~aja. [ejh Kardavi stogaozbiljno upozorava: "Hutbe koje sedrè u dàmijama postaju mrtve,jer se ~itaju iz zbirki, a sastoje se odkitnjastih izraza i rije~i koje se ri-muju. Sve one kruè oko jedne te-me, a to je preporu~ivanje sustezan-ja od ovog svijeta, podsje}anja nasmrt, ku{nju u kaburu i patnju nabudu}em svijetu. Kada imam pakèli biti kriti~an i zastupati slobodei prava ~ovjeka pred nepravdom sis-tema i osionih pojedinaca, kaè muse: “Hatib se mije{a u politiku!" Usli~nom tonu pi{e i H. \ozo.

Na sredini izme|u ova dva op-re~na poimanja uloge i zada}e ima-ma nalazi se Turska, zajedno s pod-

ru~jima njenog utjecaja, kao i pod-ru~jima nekada{nje turske vladavi-ne. Ovdje je imam u svojstvu pred-vodnika u namazu, vaiz, hattib imuallim, ali, istovremeno, on imatihu mo} koja utjece na dru{tvenetokove, politi~ku mo} i vlast. Ova-kvom gledi{tu priklanja se i ulemas podru~ja Balkana, na koju je izu-zetno utjecala turska predstava oulozi imama. Drugi utjecaj na njihje izvr{ila hereza Crkve bosanske,koja se formirala i opstojala u traj-nom suprotstavljanju i otporu pre-ma usklju~ivosti i agresivnosti ka-toli~anstva sa zapada i pravoslavljas istoka. Dobri Bo{njani imali suduhovnike koji su ~uvali ~istotunauka, svoj narod i tlo bosansko.Ovaj trokut borbe za opstojnost vje-re, naroda i dràve nastavit }e ima-mi u razdoblju turske vladavine, udoba Austro-Ugarske, Jugoslavije,pa i danas. S obzirom na okruènje,neophodna je kohezija mo}i u ììo~uvanja vjere, naroda i dràve jersve troje su jos od srednjeg vijekabili u pitanju. S ovih stajali{ta valjapromatrati kako ulogu i zadatkeimama u matici tako i u dijaspori.U samoj matici Bosni demografskamuslimanska mapa doìvjela jevelike promjene na {tetu muslim-ana. U mnogim krajevima ve}inskose muslimansko stanovni{tvo svelona 10%, i jo{ manje, a velik je brojmjesta u kojima muslimana danasuop}e nema. Ovo tako|er dovodido potrebe da se postavi pitanjemuslimana u dijaspori i njihovogvo|stva u okvirima same Bosne. Iz


UUllooggaa iimmaammaa uu ddèemmaattiimmaa uu ddiijjaassppoorrii

EVROPSKO ISKUSTVO U IMAMSKOM RADU

Mustafa KLANCO “U dijaspori nema prirodnog i harmoni~nog sklopapovezanosti u jedinstveni prostor:

rad, porodica i srodnici, kom{iluk, dàmija i imam.@ivotni se prostor doima razbijenim i razjedinjenim;

on je podre|en industriji, radu i kapitalu.”

DDIIJJAASSPPOORRAA


ovakvog duhovnog habitusa izniklaje posebna uloga imama me|u Bo{-njacima, gdje je pre~e bilo odràtise i trajati, nego li stjecati nova zna-nja, razvijati ih i prenositi. Me|u-tim, i na polju znanja na{i alimi iimami, u kratkim razdobljima mirai sigurnosti, biljeìli su velike usp-jehe u odnosu na svoju malobroj-nost i situiranost na samoj periferi-ji islamskog svijeta.

Dijaspora

S pojmom "dijaspora" islamskise svijet u nekom smislu suo~io jo{u ranoj fazi svojega razvoja razliku-ju}i tri tipa sredine u kojoj su mus-limani ìvjeli i djelovali. To su: da-rul-islam (dràva s islamskom vla{-}u), darul-ahd (dràva s kojom jesklopljen ugovor o me|usobnompo{tovanju i priznanju, sigurnosti iekonomskim odnosima) i darul-harb (ona dru{tvena i dràvna sre-dina koja je neprijateljska premaislamu i muslimanima). Me|utim,u sredi{tu ovakvih razmatranja sto-ji superioran islamski svijet. Naà-lost, danas su se odnosi islamskog ineislamskog svijeta znatno promi-jenili.

Kada se danas govori o dijas-pori, onda se ponajprije misli namuslimane radnike u razvijenimzapadnoevropskim zemljama. Bro-jna je na Zapadu muslimanska di-jaspora, i ona pokazuje tendencijedaljeg rasta. U neprestanoj potraziza jeftinom, svjeòm i zdravomradnom snagom otvaraju se mo-gu}nosti uposlenja i osiguranjapristojnog ìvota za mnoge iz azij-skih, afri~kih i evropskih zemalja,a me|u njima smo i mi, muslimanis podru~ja Bosne i Hercegovine iBalkana.

Niz je pitanja i problema s koji-ma se u dijaspori susre}u muslim-ani, pitanja koja moraju biti va`-nom dionicom djelovanja imama udijaspori. Evo nekih.

"Suo~enje s visoko razvijenimznanjem i njegovom neposrednomprimjenom u praksi, {to je u vezi snovim sistemom organiziranja ra-da, te prilago|avanjem novim teh-nikama i tehnologijama, visoj kava-liteti proizvoda i usluga. Osim naradnom mjestu, ovo okupira radni-

ka i u ku}i te ustanovama u kojimase dodatno obrazuje i usavr{ava. Onnaprosto ostaje zarobljen u novomsistemu rada i proizvodnje. Sve jemanje posve}en sebi i porodici.

"Slijede}i je izazov zapadnakr{}a-nska kultura i civilizacija. Iza same kr{}ane to je nov susret spoimanjem vjere i crkvom, a zamuslimane pogotovo. Jedan tradi-cionalni model, nekad uspj{san ifunkcionalan, ovdje biva doveden unove odnose i nova sukobljavanja itrpi promjene. Ozbiljno se postavl-ja problem o~uvanja islamskogidentiteta u neislamskom dru{tvu.Jedna druga tradicija koja je iz isla-ma pre{la u narodno obi~ajno regu-liranje dopu{tenog i zabranjenog,pohvalnog i poku|enog, ~itav taj

svijet regula, normi, obi~aja - dola-zi u susret sa sredinom koja sve do-pu{ta i u sredi{te stavlja samog po-jedinca."

U dijaspori nema prirodnog iharmoni~nog sklopa povezanosti ujedinstveni prostor: rad, porodica isrodnici, kom{iluk, dàmija iimam. @ivotni se prostor doima raz-bijenim i razjedinjenim; on je pod-re|en industriji, radu i kapitalu.Ovu tradicionalnu povezanost zam-jenjuju veze na osnovu zadovoljenjainteresa i potreba, ponajprije u sferirada i osposobljavanja za rad, osigu-ranja povoljnih stambenih i rekrea-cijskih uvjeta, a onda zadovoljenjapotreba iz oblasti kulture i vjere.Potro{a~ki duh Zapada razvio je nizpotreba kod savremenog ~ovjeka.

Mnoge od njih tek nose puki naziv"potreba", a u su{tini se radi o gos-podarenju nad ~ovjekom u njego-vom slobodnom vremenu."Na ovo se nadovezuje i vidno sma-njenje uloge primarnih grupa, vezai odnosa, to jest uloge roditelja,porodice kao cjeline i krvnosroni~-ke povezanosti i utjecaja.” Ova so-cijalna povezanost po porijeklu ujednoj je urbanoj sredini vrlo slabai nedovoljno utjecajna.

Na{i imami u dijaspori

Na ove izazove pred kojima suse na{li, imami na Zapadu odgovor-ili su nespremno i neujedna~eno.Tu se susre}u: bosanski tradiciona-listi, novi isto~nja~ki tradicionali-sti-reformisti, i imami koji se drèpozitivne tradicije i ujedno ~itajuznakove vremena i sredine u kojojdjeluju. Uvjetno ih mozemo imeno-vati kao one koji uspje{no povezujutradicionalno i suvremeno.

Grupa imama bosanskih "tradi-cionalista" najbrojnija je i predstav-lja izraz prepoznatljivog tipa ima-ma koji se lahko susre}e u na{oj bo-sanskoj sredini. On je uporan mu-kallid, privrènik ustaljene prakse imi{ljenja. Nepovjerljiv je premanovinama i drì da mu je u imams-kom pozivu ve} sve zadato i propis-ano. Odan je ustaljenim aktivnosti-ma imama predvodnika u namazu;kao hatib govori o uobi~ajenim te-mama, a kao muallim drì se pro-pisanog plana i programa vjerskepouke. Nastoji udovoljiti upravidèmata, dèmatu kao i vi{im orga-nima i ustanovama Islamske zajed-nice. Umjereno je aktivan na planuza{tite interesa islama i Bo{njaka.Ostavlja dojam pouzdane osobe.Drì da je otvaranje islamske zajed-nice u svijet sredine u kojoj djelujepogubno i za vjeru i za vjernikepodjednako i smatra da spas leì uizolacionizmu porodice i islamskezajednice pred agresivno{}u zapad-nog dru{tva. Njegov govor o islamuprisan je i razumljiv starijoj popla-ciji i novopridoslim doseljenicima.Posao doìvljava kao profesiju.

"Novi isto~nja~ki tradicionalist-reformist" jest imam koji je novapojava u bosanskoj sredini i u dija-spori. Svoj nastanak duguje neotra-

“Oni imami koji uspje{no povezuju

"tradicionalno i suvremeno"tako|er su nova i rijetka pojava.

Ovakav imam buni se protivu~malosti i nedjelotvornosti.On teì brzim i dinami~nimkretanjima i promjenama.

Dobro poznaje nauk islama i dru{tvenu sredinu u kojoj djeluje.”

DDIIJJAASSPPOORRAA


dicionalistima iz arapskog islams-kog svijeta. On lahko i bez susteza-nja odbacuje bo{nja~ku islamskutradiciju, da bi, isto tako s lah-ko}om, prihvatio arapsku tradicijui folklor. Naprimjer, mu{karac }eodbiti da obu~e bosanske {alvare,kako bi obukao arabljansku galabi-ju ili afganistanske {alvare, a èna}e odbaciti bosansku {amiju zam-jenjuju}i je crnom arabljanskom{amijom. On je jo{ nepovjerljivijiod "bosanskog tradicionalista" pre-ma sredini u kojoj ìvi i djeluje. Ondovodi u pitanje gotovo cjelokupnudosada{nju islamsku misao i prak-su utemeljenu u na{oj petstogo-di{njoj tradiciji. Traì da se sve do-vede u pitanje i da se svemu dajunova odredenja. Uzor mu je zivotMuhammeda, a.s., i ìvot ashaba, testoga nastoji biti {to vjernija njiho-va kopija. Imamom, kao u prvimgodinama islama, on smatra svakuosobu koja posjeduje dovoljne mo-ralne i obrazovne kvalitete. Do for-malnog statusa imama u dèmatune drì mnogo, niti vr{i ustaljeneforme zajedni~kog ibadeta krozzikr, tevhid, mevlud. Rado je u dru-{tvu ljudih istih nazora. Kao pouz-danu literaturu drì samo ona iz-danja knjiga koje sami u visokimnakladama {tampaju i besplatno di-jele. Formalno su vezani uz Islam-sku zajednicu. Nju drè nedvol-j-nom za{titnicom interesa islama. Onarodu i dràvi imaju zamagljenusliku. Muslimane koji su sa svojihognji{ta izgnani na Zapad vide kaopozitivnu okolnost za {irenje "idejeislama". One {to druga~ije od njihmisle smatraju onima koji u vjeruuvode novotarije, a ~esto ih optu-ùju i za nevjerovanje. Misijski suusmjereni u pravcu privla~enjamladih i u tome imaju odre|enoguspjeha. Posao doìvljavaju kaopozivanje u vjeru i na tom su planuuporni, s velikim odricanjima. ês-to zadivljuje snaga uvjerenja kojuposjeduju.

Oni imami koji uspje{no pove-zuju "tradicionalno i suvremeno"tako|er su nova i rijetka pojava.Ovakav imam buni se protiv u~ma-losti i nedjelotvornosti. On teì br-zim i dinami~nim kretanjima i pro-mjenama. Dobro poznaje nauk isla-ma i dru{tvenu sredinu u kojoj dje-

luje. Obrazuje se na djelima tradi-cionalista, ali i suvremenih teoreti-~ara islamske misli. U ovoj mislitraì odgovore na pitanja koja mupostavlja svijet u kojem ìvi. On neèli izoliranog vjernika, nego onogkoji je od ovog svijeta, iz kojeg oncrpi sve kvalitete ìvota, ali u kojemon nudi islam kao mo} za prevlada-vanje svih tegoba. On ne drì da muje u poslu sve zadato, te stoga redo-vito nudi vi{e. On je uvijek dovolj-no oprezan da sa~uva sve pozitivnetekovine naslije|a, znaju}i kolikoje bitno da vjera funkcionira i kaona-rodna filozofija ìvljenja, kaokultura i tradicija. On je blagi pri-jelaz iz tipi~no tradicionalnog i tra-dicionalisti~kog u tradicionalno-suvremeno. Prihva}en je kod prvegeneracije, a jo{ vise kod drugegeneracije doseljenika, koji u nje-mu vide snagu dovoljno mo}nu daih vodi sigurno i uspje{no. On nijepoput "novog isto~nja~kog tradicio-naliste", koji se nerijetko doima kaoneko ko je iz nekog drugog svijetaza{ao u svijet sekulariziraneEvrope. Imam {to povezuje tradi-cionalno i suvremeno osloba|a isebe i druge "neintelegentne poslu-{nosti i mentalne skleroze" (SeyyidH. Nasr). On pruà nadu u bu-du}nost. Svoj poziv doìvljava kaoradost i zadovoljstvo. Drì da je uslu`bi uzvi{enog poziva za koji setraì veliki intelektualni, duhovni imoralni napor.

U odnosu na anga`man u dija-spori susre}emo slijede}e kategori-je imama:

Prvu kategoriju ~ine imami kojisu na temelju potreba dèmata udijaspori, a po odabiru vi{ih organaIslamske zajednice, upu}eni na po-lje svog djelovanja, uz odràvanjekontakata s maticom Bosnom i Sa-ndàkom. Pored ovih imama upos-len je i dio imaskog kadra koji se u

prognani~kom valu na{ao izvanBosne me|u prognanicima. Drugukategoriju imama ~ine oni koji suzadràli status prognanika i djeli-mi~no su angaìrani u radu s dè-matom. Ovi imami svoj uspjeh po-kazali su djelovanjem kroz progna-ni~ke centre i domove. Slijede}ukategoriju sa~injavaju imami rad-nici. To je kategorija imama koji susvoje stalno zaposlenje na{li izvanIslamske zajednice, ali u slbodnomvremenu bivaju angaìrani u dè-matu u svojstvu pomo}nika stalnouposlenom imamu (pri vjerskoj po-uci, vr{enju obreda i sl.).Na koncu, posebnu kategoriju ~ineimami uposleni izvan Islamske za-jednice koji ne bivaju angaìrani usvojstvu imama. Oni svoj doprinosdaju kroz rad u administraciji IZ-e,u radu uprave i na druge na~ine.

Neke prakti~ne upute

U dijalogu s lokalnim predstav-nicima drugih vjerskih zajednica icrkava pa`nju treba usmjeriti naslijede}a pitanja koja kr{}ani post-avljaju muslimanima:

1. Je li na{ i va{ Bog jedan teisti? Kakav stav imate o na{im pos-lanicima? Da li smo mi, kr{}ani iìdovi, za muslimane nevjernici?

2. Kakav zna~aj Kur'an imaza vas? Da li se on moè shodnovremenu interpertirati i na novina~in tuma~iti?

3. [ta treba poduzimati upogledu odgoja i brige muslimans-ke djece? Da li va{a djeca idu i uvjerske dje~ije vrti}e i {kole? Ako jetako, kakve probleme to donosi sasobom?

4. Da li se isklju~enje ène izdru{tvenog ìvota, kao {to je slu~aju Afganistanu, smatra poèljnim uislamu, te da li se masakri koji sesvakodnevno de{avaju u Alìru mo-

“Na ove izazove pred kojima su se na{li, imami na Zapadu odgovorilisu nespremno i neujedna~eno. Tu se susre}u: bosanski tradicionalisti,novi isto~njacki tradicionalisti-reformisti i imami koji se drè pozitivnetradicije i ujedno ~itaju znakove vremena i sredine u kojoj djeluju.

Uvjetno ih mozemo imenovati kao one koji uspje{no povezuju tradicionalno i suvremeno.”

18

DDIIJJAASSPPOORRAA

gu poistovjetiti sa slikom islamskedràve?

5. Kakav stav imate premaovda{njem dru{tvenom i dràvnomure|enju, prema demokratiji i plu-ralizmu, ljudskim pravima i Us-tavu?

Pitanja koja muslimani postavl-jaju kr{}anima:

1. Jedan nekr{}anin moèste}i dojam da kr{}ani oboàvaju triboga, oca, sina i svetog duha. Da lije mogu}e poistovjetiti takvo u~e-nje o trojstvu sa monoteizmom?

2. Za nas muslimane je ne-pojmljivo da sinovi Ademovi a.s. te-rete za njegov grijeh te da je Isa a.s.kroz raspe}e na sebe preuzeo is-konski grijeh ~ovje~anstva. Kakavzna~aj ima kri` za kr{}ane?

3. Da li Biblija za kr{}ane va-ì kao Boìja rije~ kao {to to Kur'anza nas muslimane vaì? Na koji na-~in je Biblija preno{ena i sakuplja-na? Da li na~in njenog zapisivanja iprevo|enja isklju~uje ljudske prim-jese?

4. Da li je Papa bezgrje{an?Da li su njegove upute obavezuju}eza kr{}ane? Ko moè postati Papa?Kakve razlike postoje izme|u evan-gelisti~ke i katoli~ke crkve?

5. Zbog ~ega sve}enici mora-ju ìvjeti u celibatu, te za{to se re-dovnice moraju odre}i braka i sek-sualnosti? Da li ène mogu postatisve}enici, i ako ne, zbog ~ega?

6. U kakvom odnosu stoji kr-

{}anstvo prema ostalim religijama(Islam, @idovstvo, Budizam, Hin-duizam)? Da li se Boìje zadovoljst-vo moè posti}i samo kroz kr{}an-stvo i crkvu? Kakve ciljeve ima da-nas misionarstvo?

Sa turskim, arapskim, iranskim,albanskim i drugim dèmatima us-postaviti saradnju na ravnoprav-nom nivou.

Odbor formirati da svaki ~lanima konkretno zaduènje za odre-deni broj dèmatlija. Broj devet-naest je dobar iz dva razloga. Prvo,svaki odbornik zaduèn je dakomunicira sa 10-15 ~lanova, a uslu~aju da dèmat do|e u krizudevetnaest ljudi moè odredeno vri-jeme financijski pokrivati tro{kove.

Prema muslimanima se trebaodnositi shodno onome {to oni jesu.Kao ljudi koji grije{e, kojima trebaotvoriti vrata nade u Boìju milost ioprost.

Suditi o ljudima po vanjskimpostupcima a njihove tajne i kona~-ni sud ostaviti Allahu d`.{. da imsudi. Vjerovati da svako onaj kovjeruje u Boga d`.{. i Muhammedaa.s. da u sebi ima hajra iako je gri-je{nik. Poslanik je nama uzor a onse odnosio prema ljudima kao lje-kar prema bolesnicima, a nije seodnosio kao policajac prema krimi-nalcima. Na{ ~ovjek bavi se svim najednoj tankoj povr{ini jer je garib ine smijemo ga puno opterertiti jerne}e mo}i izdràti i oti}i }e u kraj-

nost. Svaka krajnost u Bo{njaka ci-jepa malobrojni bo{nja~ki korpus.U jednom hadisu Poslanik s.a.v.s.kaè: "Ova vjera je u istinu jaka pa unju ulazite polahko, jer onaj, ko budeprevi{e brzo tjerao svoju jahalicu (tj.pretjeravao u vjeri) niti }e na cilj sti}initi }e mu jahalica ostati u ìvotu".

U dèmatu akcije voditi podmotom: kopovina objekta, renovi-ranje, dogradnja, tepih, ozvu~enje.Dobro procijeniti mogu}nosti dè-mata. Sve {to je iznad mogu}nostidonosi belaj a {to je ispod mogu}-nosti sramotu. Jedna kineska poslo-vica kaè: “Ne mnogo, nego namnogo na~ina". Mnogo toga u radune uspijemo jer ne znamo o tomejednostavno i otvoreno govoriti.

Mo}na komunikacija dolazi iz-nutra. Nemojmo dop{stati sebi itra-ìti da budemo nadmo}ni naddè-matlijama i da im kaèmo danemamo za njih vremena. Kada suu pita-nju djeca, mekteb treba vol-jeti, djeca moraju osjetiti da ih voli-mo.

Izmedu sebe kao kolege mora-mo razvijati bratski osje}aj, jer akome|u nama nema bratstva, kako}emo dzematlijama vaziti o bratst-vu i kako }emo na njih vr{iti poziti-van uticaj:"Samo Allahovom milo{}u ti si blagprema njima a da si osoran i grub,

pobjegli bi iz tvoje blizine" (Alu-Imran 159.)


DDIIJJAASSPPOORRAA


Posjeta islamskim centri-ma Islamske zajedniceBo{njaka u Njema~koj,koja se odvijala u pos-ljednjih dva mjeseca od

strane prvoga ~ovjeka, Glavnog Im-ama Islamske zajednice Bo{njaka,Mustafe ef. Klance, izazvala je og-roman interes i brojne pozitivne re-akcije u dèmatima i kod vjernika.

Cilj njegove posjete bio je dvojak:Predstaviti Islamsku zajednicu saosvrtom na formiranje Islamske za-jednice od prije 25 godina, pa dodanas, kao i predstaviti djelovanjeCentrale Islamske zajednice Bo{-njaka formirane prije deset godina.

Drugi razlog posjeta bio je pos-ta}i imame i dèmatlije na sudjelo-vanje u projektu kreacije nove {emeIslamske zajednice kao prilog kva-litetnijoj budu}nosti dolaze}e gene-racije muslimana.

Posjeta Berlinu, Muenchenu,Wiesbadenu, Reutlingenu, Osna-brücku i Essenu, okupile su najuti-cajnije i najodgovornije ljude saodre|enih oblasti: Oblasne imame,imame, ~lanove dèmatskih odbo-ra, ugledne dèmatlije.

U svojim obra}anjima Mustafaef. Klanco posebno je naglasio ''sa-moniklost na{ih Islamskih centara''u ~ijem je formiranju u~estvovaoobi~an radni~ki svijet, i to oni poje-

dinci koji su iz svojih dalekih alitoplih islamskih ku}a u sebi poni-jeli zdav islamski duh.

Formiranjem prvog na{eg dè-maata u Aachenu od prije ~etvrtstolje}a, pokazalo se da Bo{njaci usebi njedre najve}i duhovni poten-cijal u odnosu na ostale jugosloven-ske narode, jer, iako su okupljalisve nacionalne grupe muslimana sapodru~ja biv{e Jugoslavije, 70 pro-cenata dèmaata ~inili su Bo{njaci!

Nadalje, osnivanja dèmaata uperiodu jos mo}ne socijalisti~ke Ju-goslavije, bio je i stvarni izazov zahrabrost i odlu~nost. Ne mali brojpionira Islamske zajednice Bo{nja-ka, Albanaca i drugih pro{ao je tor-ture islije|ivanja, oduzimanja pa-so{a i nemogu}nosti povratka iz Ju-goslavije u Njema~ku, vrije|anja,uvreda i poniàvanja. Ovo nije po-kolebalo niti dèmatlije, niti prveimame, da stanu i prihvate ''miranìvot'' bez progona i pritisaka.

Ovi zdravi pojedinci uo~ili suda jedino Islamska zajednica moè

da bude okvir za zdravo islamskookupljanje. Ona jedina nudi o~uva-nje na{e vjere, na{eg morala i lijepeislamske tradicije, na{e kulture, je-zika, folklora, na{e Bo{nja~ke biti.

Brojni jugoslovenski klubovi ukojima su u upravama klubova na{iljudi zauzimali ~elna mjesta, a o sa-dràju rada klubova i cilju djelova-nja odlu~ivali su drugi koji su podsvaku cijenu nastojali otupiti nasza na{u vjeru, moral i naciju, vre-menom su pokazali i onima ''najju-goslovenskijim'' Bo{njacima da sunjima ponajvi{e na {tetu djelovali.Posebno se ovo osjetilo od dolaskadvaju nacionalista na vlast Milo{e-vi}a i Tu|mana.

Uporedo sa slabljenjem radaklubova i razotkrivivanjem njihovesu{tine djelovanja rastao je i ja~aodèmaatski front. Najprije je u je-danaest velikih centara rudarstva ite{ke industrije oformljena nefor-malna zajednica na{ih dèmaata.

Uspostavljen je prvi vid zajed-ni~kih aktivnosti u formi velikihgodi{njih mevluda kojima su goto-vo po pravilu sve aktivne dèmatli-je i imami prisustvovali. Potom sesa prvim uspjesima u vjerskoj po-uci po dèmaatima svi na hatmamamektebske djece okupljaju.

Ve} tada ra|a se ideja ze stvara-njem matice na{ega okupljanja. Saovim idejama upoznat je i RijasetIslamske zajednice SFR Jugoslavijeiz Sarajeva, koji ove ideje podupirei imenuje Zulhajrat ef. Fejzulahijaza prvog Glavnog imama jugoslo-venskih dèmaata u Njema~koj.

S po~etka dvadesetih godinaideja zajednice ju`noslovenskih na-roda okupljenih u dràvnu zajedni-cu Jugoslaviju, formiranu jo{ 1918god., pod utjecajem razbuktalihnacinalizama srpskog i hrvatskog,potpomognuta èljom za kolonija-

PPrriijjee 2255 ggooddiinnaa uu AAaacchheennuu jjee oossnnoovvaann pprrvvii bboo{{nnjjaa~~kkii ddèemmaatt

ÊTVRT VIJEKA ISLAMSKEZAJEDNICE U NJEMA^KOJ

Redakcija

''Mi danas imamo vrlouspje{ne mlade ljude veomacijenjene u ovome dru{tvu.

Moramo sve u~initi da se ta na{a mladost

istakne i kroz svoju - na{uIslamsku zajednicu!''

20

listi~kom ekspanzijom naBosnu i Hercegovinu, utje-cala je na raspad Jugos-lavi-je i razbuktavanje vjerske inacionalne svijesti ostalihnaroda a posebno kod Bo{-njaka i Albanaca.

U svijesti Bo{njaka rodi-la se ideja o formiranju za-sebne zajednice ~iji bi ciljbio o~uvati se u vjeri, kultu-ri, naciji i Zemlji. Ovo jeujedno bilo i pripremiti seza ve} direktnu prijetnjunestanka Vjere, Bo{njaka iZemlje!

Islamska zajednica uBosni i Hercegovini na{la seu izvanredno te{koj situaci-ji jer rat samo {to nije po-~eo. Trebalo joj je u izravnojagresiji sramno nazvanoj''gra|anski rat'' do~ekatistra{no vrijeme u kojem secijelom na{em narodu pri-jeti nestankom i zatiranjemsvih znakova i obilje`ja isla-ma i islamske kulture. Uovakvim okolnostima jasnonam je bilo da se sami moramo {tobolje organizirati.

U vrijeme na{eg formiranja do-godi se i klju~ni doga|aj u Bosni iHerzegovini a to je odràvanje Ob-noviteljskog Sabora koji je nakonvi{e od sedam decenija ponovo us-postavio Bo{nja~ku Islamsku za-jednicu, koji nam je dao osnovnesmjernice za okvir na{ega organi-ziranja i djelovanja.

Islamska zajednica Bo{njaka imavrlo jednostavnu ali do danas vrloefikasnu strukturu. Postoji Centra-la sa Uredom Glavnoga imama.

Glavni imam ima svoj Uì sav-jet u koji ulaze njegova dva zamje-nika, Oblasni imami, sekretar IZ-e,dva ~lana Sabora i dva kooptirana~lana, ugledni gra|ani. [iri SavjetGlavnog imama uz pomenute ~la-nove Uèg savjeta dopunjen je sazamjenicima Oblasnih imama ipredstavnicima iz dèmaata.

Najvi{e tijelo sa~injava Vije}e-[ura u kojem su svi imami IZ Bo{-njaka u Njema~koj, predstavnicidèmaatskih odbora i jos deset ko-optiranih ~lanova koje kooptira Uìsavjet Glavnog imama.

Formirana i solidno uvezena Is-

lamska zajednica Bo{njakau Nje-ma~koj, spremno jedo~ekala izazov zvani egzo-dus naroda u kojemu jesamo na podru~je Njema~-ke pristigla rijeka od dvijestotine hiljada prognanihBo{njaka.

Za kratko vrijeme odpostoje}ih sedamnaest, Is-lamska zajednica je poraslana broj od 55 Islamskih ce-ntara. U njoj su uz stalnouposlene, pomo} u radupruìli vi{e od {ezdesetimama i mualima, u tokusvojeg boravka na podru~juNjema~ke. Sa brojem ~lan-stva raste i materijalna mo}Zajednice.

Po okon~anoj agresiji unovembru 1995 naglo sesmanjuje broj~ana snagaBo{njaka. Danas se ona kre-}e na nivou od pribli`no 140hiljda. Me|utim, zahvalju-ju}i dobrom radu i zalagan-ju, te organiziranom i uvez-anom radu na podru~ju cije-

le Njema~ke, sa~uvali smo sve for-mirane Centre. Danas su dèmaatimnogo manje brojem mo}ni, ali jesvijest dèmaata mnogo ve}a. Od 55dèmaata jedna polovina ima u vlas-ni{tvu vlastite prostore ~ija je ukup-na vrijednost ve}a od 15 milionaeura!

Potom, prva generacija doseljeni-ka postepeno ustupa mjesto drugojgeneraciji. To su mlade dèmatlijekoji su stekli obrazovanje u Njema-~koj, koji su dobro uklopljeni u stru-kturu ovda{njeg dru{tva, i koji sveglasnije traè s punim pravom svojemjesto u Islamskoj zajednici. Zato jeu svojim obra}anjima Mustafa ef.istakao jednu bitnu ~injenicu: ''Midanas imamo vrlo uspje{ne mladeljude veoma cijenjene u ovome dru-{tvu. Moramo sve u~initi da se tana{a mladost istakne i kroz svoju -na{u Islamsku zajednicu!''

Zavr{etak svojih izlaganja Mus-tafa ef. Klanco je usmjerio na pozivdèmaatima i pojedincima de seuklju~e sa svojim mi{ljenjima, ide-jama i prijedlozima oko izgradnjebolje i funkcionalnije Islamskezajednice, otvorene i bliske novoj,dolaze}oj generaciji.

DDIIJJAASSPPOORRAA


“Formiranjem prvog na{eg dèmaata u Aachenu od prije~etvrt stolje}a, pokazalo se daBo{njaci u sebi njedre najve}iduhovni potencijal u odnosu naostale jugoslovenske narode,jer, iako su okupljali sve

nacionalne grupe muslimana sapodru~ja biv{e Jugoslavije,70 procenata dèmaata

~inili su Bo{njaci!”

“Ovi zdravi pojedinci uo~ili su da jedino Islamska zajednica

moè da bude okvir za zdravo islamsko okupljanje.

Ona jedina nudi o~uvanje na{e vjere, na{eg morala i lijepe islamske tradicije,

na{e kulture, jezika, folklora,na{e Bo{nja~ke biti.”

Mevlidin-nebijji ilimevlud, kako je tokod nas uobi~ajenore}i, je manifestaci-ja koja u vjerskom

iskazu Bo{njaka ima svoju dugu ipostojanu tradiciju. Ro|endan pos-ljednjeg Boìjeg Poslanika, crtice iznjigovog ìvota pa i njegovo prese-ljenje na Ahiret bili su izvori inspi-racije i pjesni~kog nadahnu}a u ko-jem su se oku{ali i autori na{eg go-vornog podru~ja.

Kada kaète mevlud, ~ini vamse da je tu sve re~eno i sve odve}poznato, me|utim kada dublje uro-nete u sadràj i su{tinu manifesta-cije koja se zove mevlud na}i }ete sepred nizom pitanja i dilema. Bezobzira na dugu tradiciju i praksuodràvanja, mevlud kao pojava upraksi muslimana nije dovoljnokriti~ki osvjetljena niti sa vjersko-{eriatskog niti sa knjièvnog aspek-ta kako to u "Liri vje~nog a{ka",isti~e Aziz Kadribegovi}: "Svjestanjedne ~injenice, da je na teorijskomplanu tako malo ura|eno u ovoj ob-lasti da bi zaista trebali svi da sezbog toga stidimo. Ne samo da ne-mamo pravih kriti~kih izdanja me-vluda, ve} nikakvih drugih analizakoje bi napravile koliko toliko redau ovoj haoti~noj oblasti"

Svakako da cilj ovog rada nijeda otvara ova diskutabilna pitanjanego da ~itala~koj publici, naro~itoonoj koja posje}uje mevlude ovdjeu dijaspori poku{a u kratkom pred-stavljanju osnovnih naznaka ovemanifestacije pribliì mevlud kaovid vjerskog i tradicionalnog izra-

àja a njegov sadràj kao duhovnuokrepu i poruku .

Vjerski naboj koji prati mev-ludske sve~anosti ~ini mi se najbol-je je izre~en u uvodniku ~uvenogGa{evi}evog mevluda. Kada govo-re}i o fadiletima (koristima) u~enjamevluda, autor apeluju}i na vjer-ni~ku svijest poru~uje:

Od Allaha koji trazi pomo}i,neka Mevlud Pejgamberu prou~i,

ili,

Za Dèhennem koji misli i briì,kad se u~i Mevlud neka ne bjeì.

Drugi, pak, autor, dr. Safvet-beg

Ba{agi}, obiljeàvanje mevluda vi-di kao vid hrabre manifestacije Is-lama ~ak ovdje u Bosni kada pjeva:

Boè milosni i mi u Bosni ko dan radosni mevlud slavimo.

Dakle dvije ideje vodilje jesu usredi{tu ovoga rada: vjerski izraàjkroz samo u~enje mevluda i radostobiljeàvanja Poslanikovog ro|end-ana preko kojeg se i mi eto poistov-je}ujemo sa milionima muslimana{irom svijeta koji ro|enje Muham-med a.s. doìvljavaju kao darovanumilost svim svjetovima onako kakoje Allah d`.{. definisao pojavu posl-jednjeg Poslanika a.s.: "Mi smo tekao milost svjetovima poslali"

Kratki historijat mevluda

Kako je mevlud kao manifesta-cija, prema mi{ljenju ve}ine ulemelijepa, dobra novina (bid'atu-hase-netun) uvedena naknadno u ìvot-nu praksu muslimana, ta~an po~e-tak obiljeàvanja nije usagla{en.Neki izvori histori~ara koji su pro-u~avali siru (ìvot i djelo) Muha-mmeda a.s. ukazuju da su muslim-ani vrlo rano po~eli obiljeàvati 12.rebiul-evvel u Mekki posje}ivaju}idàmiju gdje se ranije nalazila ku-}a u kojoj je ro|en Muhammed a.s.

TTRRAADDIICCIIJJAA


MEVLUDDAN RADOSNI

Mehmed JAKUBOVI]

GGooddiinnaammaa ii ddeesseettlljjee}}iimmaa ssuu ssee uu bboossaannsskkiimm ddàammiijjaammaa ii pprriivvaattnniimm kkuu}}aammaa iizzvvooddiillii ssppjjeevvoovvii kkoojjii ggoovvoorree oo rroo||eennjjuu BBooìijjeegg PPoossllaanniikkaa MMuuhhaammmmeeddaa aa..ss..

JJeeddaann oossvvrrtt nnaa oovvaajj bboossaannsskkiimm mmuusslliimmaanniimmaa ssvvoojjssttvveenn nnaa~~iinn iizzrraaàavvaannjjaa lljjuubbaavvii ii ooddaannoossttii pprreemmaa PPoossllaanniikkuu IIssllaammaa

"Svjestan jedne ~injenice,da je na teorijskom planu

tako malo ura|eno u ovoj oblastida bi zaista trebali svi da se

zbog toga stidimo.Ne samo da nemamo pravihkriti~kih izdanja Mevluda,

ve} nikakvih drugih analiza koje bi napravile koliko tolikoreda u ovoj haoti~noj oblasti"

“Kada kaète Mevlud, ~ini vam se da je tu sve re~eno i sveodve} poznato, me|utim kada dublje uronete u sadràj isu{tinu manifestacije koja se zove mevlud na}i }ete se prednizom pitanja i dilema. Bez obzira na dugu tradiciju ipraksu odràvanja, mevlud kao pojava u praksi muslim-ana nije dovoljno kriti~ki osvjetljena niti sa vjersko-{eriatskog niti sa knjièvnog aspekta...”

Me|utim ve}ina se slaè da jezvani~no obiljeàvanje mevludauvedeno na dvoru dinastije Fatimi-da za vrijeme njihove vladavine uEgiptu, Siriji i Hidàzu i to tek u~etvrtom stolje}u po Hid`ri.

Nerkez Smailagi} nam donosi iopis sve~anosti koje su se odràvaleza vrijeme spomenute dinastije:"Svetkovina je trajala sve do bijeladana, a sudjelovali su zapravo, sa-mo slu`beni i vjerski krugovi. Nijebilo nikakvih pripremnih sve~anos-ti; uprili~ila bi se sve~ana povorkasvih dostojanstvenika prema pala~ihalife, koji sjedi prekriven kopre-nom na jednom balkonu dvora prednjim tri kairska hatiba, jedan zadrugim drè vjersko predavanje zavrijeme kojeg se odràvaju posebniobredi."

Bez obzira {to naknadno susre-}emo zabrane obiljeàvanja mev-luda i na samom dvoru koji je uveomevludske sve~anosti, (zabrana"~etiri velika mevluda"), mevlud jekao najljep{i izraz po{tovanja pre-ma Muhammedu a.s. prihva}en u~itavom islamskom svijetu.

Dakle, bez obzira na otpore ko-jih je bilo od strane uleme koja jetvrdila da je to novina (bidá), prak-sa je ovdje bila ja~a od dogmatsketeorije. îm se sve~anost jedanputuvrijeìla i u{la u vjerski ìvot na-roda, ona je s vremenom nu`no mo-rala nai}i na odobravanje kroz ve-}insko mi{ljenje uleme (id`ma´),tako da se ova bid'a teorijski oz-na~ila kao lijepa novina (bid'a hase-neh).

Kao tema kritike protivnika me-vluda bile su neke vanjske formesufijskog uticaja: ples, sam'a, eksta-ti~ne pojave, dok su zagovornicimevluda isticali njegovu korisnostu ~es}em u~enju Kur'ana, sadaki,ishrani siromaha, te iskazivanju ra-dosti povodom ro|enja Muham-med a.s.

[to se na{eg podneblja ti~e,izvori upu}uju na ~injenicu da suna{i preci ubrzo nakon islamizacijeprihvatili i mevlud kao neku vrstuvjerske obaveze potvr|uju}i timesvoju odanost islamu i na djelu po-kazujuci ljubav prema li~nostiMuhammed a.s. Tako se proslava12. rebiul-evvela spominje jo{ 1531.u Gazi-Husrevbegovoj vakufnami.

înjenica da su se mevludom, nje-govom obradom i izdavanjem bavi-li izme|u ostalih i na{i vrsni alimi idostojanstvenici kao {to je reisu-l-ulema Dèmaluddin âu{evi} iMehmed Handì} govore u prilogsaglasnosti prihvatanja Mevludakao vida vjerskog okupljanja i iz-raàvanja muslimana na{eg pod-neblja.

Sadràj mevluda

Ono {to valja primjetiti jeste po-datak da je neizostavni ~in obi-ljeàvanja Mevluda bilo neposred-no u~enje Mevluda, dakle melodi~-no izvo|enje pobo`nih tekstova oro|enju, ìvotu i smrti Muhammeda.s. Mevlud se tako prvo u~io u dà-mijama, tekijama, musallama i tona turskom jeziku da bi se kasnijeprenio i u privatne ku}e. “Mevludje takore}i postao sastavni diovjerskog u~enja i ìvota na{ih mus-limana, bez obzira gdje oni ìvjeli:u gradu ili na selu, dobiv{i tako ose-bujne dimenzije i uzvi{enost temel-jnog moralnog ~ina u rangu naj-vi{eg dobra.

Valjda zato sje}anje na ro|enjeposljednjeg Allahovog Poslanikanije ostalo isklju~ivo locirano na

12. rebiul-evvel, ve} se ono maksi-malno univerzaliziralo, tako da sekod vjernika svaki ve}i radostan izna~ajan dogadaj obiljeàvao poredostalog i u~enjem mevluda, bez ob-zira u kom se vremenskom perioduto odvijalo ili odvija."Sama ~injenica da je mevlud u~enna turskom jeziku ali da je pomnoslu{an ukazuje na nivo vjerske dis-cipline i ljubavi koju su na{i preciiskazivali prema Muhammedu a.s.Prvi tekst Mevluda na na{em jezikujeste nama dobro poznati Mevludod hafiza Ga{evi}a, litografisan1879.g. odnosno 1296. hid`retske g.To je, ustvari, prepjev ~uvenog tur-skog mevluda od Sulejmana êle-bije. Mevlud je pisan arapskim al-fabetom da bi ga Dèmaludin âu-{evi} kasnije redigovanog objaviona arebici 1909. godine. Istim mev-ludom bavio se i Mehmed Handì}prave}i manje korekcije dodaju}imu dovu na kraju u~enja.

Kada govorimo o mevludskimspjevovima na na{em jeziku, tomneizbje`nom sadràju mevludskihsve~anosti, (jer nema mevluda bezu~enja mevluda) valja spomenutineke autore mevluda ~iji spjevovipo svojoj originalnosti i snazi pjes-ni~kog izraza i poruci zavre|ujudaleko ve}u pa`nju nego {to su toimali do sada.

Od desetak autora mevluda, me-|u kojima ima neuspje{nih kompi-lacija (poku{aja kopiranja) Ga{evi-}evog mevluda, svojom original-no{}u i snagom pjesni~kog izrazaistakao bih spjevove Ba{agi}a,Zenunovi}a, Kadi}a i Kova~evi}a.

I pored nepobitne ~injenice daje Ga{evi}ev mevlud (u dublje ana-lize ne bih ulazio) do sada dalekonajpoznatiji i naj~e{}e u~en mev-lud, iako mora se priznati za na{egeneracije pa i one ne{to starijeobiluje arhai~nim, starim i stranimizrazima koje, ruku na srce, mnogine razumiju, ako polazimo od togada se Mevlud slu{a ne samo uhom,srcem, nego i razumom, Mevludispomenutih autora zasluùju, akone u cjelosti, onda svakako frag-mentalno, u dijelovima, da se kori-ste u raznim mevludskim prigoda-ma jer obiluju i raznovrsno{}u te-matike i jakog su pjesni~kog izra-àja. Ovu praksu dodu{e nevoljko

TTRRAADDIICCIIJJAA


prihvataju organizatoriprivatnih mevluda sma-traju}i da se time skr-navi ili skra}uje u~enjemevluda, te se ~estoimami ne usu|uju dai{ta mijenjaju ostaju}ina liniji manjeg otpora.

[to se ti~e zvani~nihmevluda koji se organi-ziraju u dàmijama, slo-boda izbora je ve}a i tusu odgovorni imami dashodno prilici i povoduokupljanja pa`ljivo oda-beru tekstove mevluds-kih spjevova te na tajna~in novu slu{ala~ku publikunavikavaju i na novi stil i sadràjmevludskog u~enja. Naprimjer, akose konkretno radi o neposrednomobiljeàvanju 12. rebuil-evvela,onda su tekstovi o ro|enju i smrtiMuhammed a.s. neizbje`ni. Ali akose radi o drugim mubarek danimaili no}ima ili je povod neko veseljei radost uspjeha onda su za to tek-stovi o raznim doga|ajima izìvota alejhiselama (mirad`, hid`-ra, oprosni had`, prva objava) neiz-bje`ni, kao poruka i poticaj na dub-lji doìvljaj ìvota i djela Muham-med a.s. Ovdje se posebno isti~uBa{agi} i Kadi}.

Na ovaj na~in se vrlo efektnomogu kombinirati mevludski spje-vovi a da se ne remeti kontinuitetdoga|aja i duhovnog putovanjakroz te doga|aje.Stim u vezi uobi~ajeno je da se na{imevludi oboga}uju prigodnim pre-davanjima, vazu-nasihatom, te se itu moè, ako sa na vrijeme isplani-ra srodna tema, provu}i i kroz pre-davanje i kroz u~enje Mevluda

Boè milosni i mi u dijaspori,kó dan radosni

mevlud obiljeàvamo

Kako je to prije 80-tak godina us-kliknuo Ba{agi}, ponesen èljom daistakne da i mi muslimani Bosneobiljeàvamo ro|enje Muhammedaa.s. kao "dan radosni", te da se nataj na~in sjedinjujemo u veliki svi-jet Islama, i mi ovdje u dijaspori,evo sli~no Ba{agi}u èlimo da posv-jedo~imo da smo ostali vjerni na{ojtradiciji te da prire|uju}i na{e go-

di{nje mevlude u dèmatima iska-zujemo svoj islamski identitet i nesamo to na taj na~in èlimo da krozovaj vid na{ih susretanja probudi-mo i produbimo pomalo uspavanusvijest o vlastitom identitetu, kul-turi i obi~ajima s kojima se jedannarod prepoznaje."Nama je potreban novi Mevlud uBosni" napisao je u svom razmi{-ljanju o mevludu jo{ 1993.g u rat-nom Sarajevu dr. Enes Kari}. Usu-dio bih se danas poru~iti: nama jepotreban obnovljeni mevlud u dija-spori.

Dakle mevlud u dèmatu trebauistinu doìvjeti kao “dan radosti”,zajedni~kog veselja i uspjeha, a nesamo kao jednu u nizu redovnihobaveza koje treba da odradi za toizabran Odbor i imam nego kao is-tinski doìvljaj i dokaz vlastitogidentiteta i svijesti o svom pripad-anju velikoj familiji Islama i svojojulozi tu gdje jesmo. Naàlost, prim-jetno je u nekim dèmatima da seponekad nade vi{e dèmatlija izsusjednih dèmata nego onog dè-mata u kojem se prire|uje mevlud-

ska sve~anost.Stim u vezi treba

raditi na tome da se ovina{i skupovi jo{ boljeos-misle te da se oboga-te i drugim sadràjimakao {to su primjericetribine na aktuelne te-me i svakodnevne ìvot-ne izazove: (narkomani-ja, prostitucija, obrazo-vanje, kloniranje, zdra-va ishrana), a koje mogudràti na{i intelektualcii studenti koje ve} ima-mo po~esto i kao slu{a-oce mevluda. Osim toga

mogu}e je i prigodnim izlo`bamana{ih umjetnika i susretima pos-lovnih ljudi jo{ vi{e obogatiti mev-ludska susretanja, kako to ponekadpateti~no volimo kazati.

Za ovakve vrste mevludskihsve~anosti i popratnih sadràja pot-rebno je ispuniti i objektivne uvje-te (prostorije), ali su potrebni i lju-di aktivisti koji }e na}i i vremena isnage da se poslije saslu{anog mev-luda ne razbjeè ku}ama kako je topostao ve} obi~aj, nego da se iskori-sti dolazak ne malog broja ljudi, alii omladine u cilju {to efikasnijegpovezivanja i razmjene korisnih is-kustava pa i me|usobnog upozna-vanja mladih. Takvo {to je kao vidkorisnog i dozvoljenog preporu~i-vao i Husein ef. \ozo u svojim od-govorima na pitanja o opravdanostimevluda ako se poslije tih mevludaa{ikovalo i prire|ivala sijela.

No, sve se na kraju mjeri premanijjetu - namjeri, a Allah }e svakogtrudbenika nagraditi prema uloè-nom trudu:

"I reci: Trudite se, Allah }e trud va{ vidjeti,

a i Poslanik Njegov i vjernici."

IIzzvvoorrii ii lliitteerraattuurraa::- Kur'an-Kerim- Lira vje~nog a{ka, Aziz Kadribegovi},Bemust, Zenica 1998.- Leksikon Islama, Nerkez Smailagi},Svjetlost, Sarajevo 1990.- Preporod 30 godina (izbor tekstova),Rijaset IZ BiH 2000.Fetve, Husein \ozo, Bemust, Sarajevo,1990.- Zbirka mevluda: “Sve stvoreno u~ini seveselo.” Grupa autora, Udruènje ilmije,Sarajevo, 1990.

TTRRAADDIICCIIJJAA


Kada se pro~ita naslovove humanitarne akcijena prvi pogled to izgle-da nemogu}e, ali ipak,to je sasvim realno i ost-

varljivo. Postavlja se pitanje kako seto moè uraditi? Kako to realizovati?Odgovori na ova pitanja su veomajednostavni:

Prilikom na{eg boravka u domo-vini, Bosni i Hercegovini, za vrijemegodi{njih odmora mi svakako mora-mo kupovati namirice za svakodnev-

ne vlastite potrebe kao i ostale robe {i-roke potro{nje. Tada bismo morali itrebali isklju~ivo kupovati doma}e,bosansko - hercegova~ke proizvode,one koji su proizvedeni isklju~ivo uBiH, a po svaku cijenu trebamo izbje-gavati uvozne artikle koji u BiH dola-ze iz zemalja ~itavog svijeta.

Formula za pomo} izgleda ovako:prema statistici oko 300.000 Bo{nja-ka do|e iz dijaspore za vrijeme godi-{njih odmora u domovinu. U prosje-ku svaka osoba potro{i najmanje333,33 eura. Kada bismo kupovali is-klju~ivo na{e bosanskohercegova~ke,

proiz-vode, to bi iznosilo

100.000.000 eura vrijednosti onihartikala koji su se proizveli u BiH!!!

Pod parolom "Neka na{i proizvo-de, a mi }emo od njih kupovati” ideovogodi{nja akcija pomo}i, a ona semoè pretvoriti u trajnu naviku svihgra|ana BiH. Ovom akcijom pokaì-mo patriotsko pona{anje, dokaìmosolidarnost prema na{oj ekonomiji,tako }emo najbolje pomo}i na{u do-movinu BiH.

Svi mi koji ivimo i radimo u dija-spori bi voljeli ~uti kako na{i najmili-ji u BiH dobro ìve, zato pomozimoim da nisu bijedni, siroma{ni i glad-ni. Ovakvim jednim patriotskim odn-osom prema doma}em proizvodu na-{a proizvodnja dobiva {ansu da pro-cvjeta. To automatski otvara prilikuza ve}e zapo{ljavanje, tako da bi soli-dno na{i radnici ivjeli od svojih zara-|enih primanja, te ne bi vi{e zavisiliod me|unarodne crkavice ili one po-mo}i koja im se po{alje iz dijaspore.

Osim kupovine doma}ih proizvo-da tako|er zadatak nas iz dijaspore bibio otvaranje diskusije, gdje trebamonastojati ubjediti na{e sugra|ane kojiìve u BiH o zna~aju kupovine doma-}eg proizvoda jer je to jedini na~in dasprije~imo ekonomsko siroma{enjena{e zemlje.

Dragi Bo{njaci i Bo{njakinje, veli-ki je dio sudbine u na{im rukama!Poku{ajmo ovom akcijom zaustavitipropadanje na{e privrede u BiH! Po-kaìmo odlu~nost, to je jedini na~inopstanka! Pomozimo na{ima da ima-ju bolje sutra i svjetliju budu}nost!

Apelirajmo na svijest svih Bo{-njaka, uklju~imo se svi u ovu akcijukupovine doma}ih proizvoda! To jeput i na~in da na{a domovina BiH nepostane tu|a kolonija sa siroma{nimljudima, a {to moè voditi njenomkona~nom nestanku.


AAKKCCIIJJEEKKaakkoo ppoommoo}}ii BBoo{{nnjjaacciimmaa uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii aa ddaa nnaass nnii{{ttaa nnee kkoo{{ttaa??!!

Javni poziv dijaspori u akciji kupovine doma}ih proizvodaPomo} je vrijedna nevjerovatnih 100.000.000 eura

Kenan ME[ANOVI]

LISTA NEKOLICINE BOSANSKOHERCEGOVA^KIH PROIZVO\AÂ

Doma}i kola~i, bra{no, makaroni: "KLAS" - Sarajevo,Tvornica ~ipsa: "FERIMPEX" - Zavidovi}i,Pile}e salame i pa{tete, gove|i naresci: Tvornica "OVAKO" - Sarajevo,Eurokrem, kafa, {e}er, ~ajevi, supe, za~ini: "VISPAK" - Visoko,Mesna industrije: "BRAJLOVI]" i "VALJEVAC" - Visoko,Mineralne vode: "TE[ANJSKI DIJAMANT" i "OAZA" - Te{anj,"ILID�ANSKI DIJAMANT" - SarajevoSve vrste dèmova i sokova "VEGAFRUIT" - Gra~anica,Travni~ki sir: pakuje "SARKUS" - SarajevoProizvodnja cigareta: Fabrike - SARAJEVO i MOSTARDeterdènti i sva higijenska sredstva "DITA" - TuzlaFriìderi, ve{ ma{ine "BIRA" - Biha}Tvomice namje{taja "SABIX" - Hadì}i, "[IPAD" - Sarajevo, "KRIVAJA" - Zavidovi}i, "KONJUH" - @iviniceProizvo|a~i obu}e: "AIDA" - Tuzla, "KTK" -Visoko, Konfekcija i proizvodnja odijela "BORAC" - TravnikMlijeko, pavlake, namazi: "MEGLE" - Biha}, "MILK" - Vla{i},"MLIJE^NA INDUSTRIJA" - Tuzla, "MLIJE^NA INDUSTRIJA" - Zenica, "MLIJE^NA INDUSTRIJA" - Maglaj, "MLIJE^NA INDUSTRIJA" - Grada~ac,Sapuni i ostala higijenska sredstva "ASTRO" - SarajevoMedikamenti i lijekovi: "BOSNALIJEK" - SarajevoMotorna ulja i maziva, "MAXIMA, OPTIMA, PERMANT" - Grada~ac Goriva svih vrsta, "ENERGOPETROL"ôkolade, bonbonjere, rahatlokumi: "SARABON" - SarajevoGra|evinski materijal: u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj doma}ih proizvo|a~a koji se bave proizvodnjom gra|evinskog materijala

Ovdje je naveden samo jedan manji broj doma}ih firmi i proizvo|a~a.Glavno pravilo je da na svakom proizvodu prilikom kupovine

O B A V E Z N O provjerite da li je proizveden u Bosni i Hercegovini!

KUPUJMO NA[E!!!

RREEPPOORRTTAA@@AA

Islamska zajednica Bo{njaka uNjema~koj i ove godine zacr-tala je u svojim planskim za-dacima prisniju saradnju samedresama i ulemom u Bosni

i Hercegovini. Neobi~no prijatno jebilo bajramsko slavlje ovogodi{njegKurban-bajrama, prire|eno u tri nje-ma~ka grada Berlinu, Dortmudu iMannheimu. Ovaj raspored omogu-}io je da izuzetnu smotru znanja iumije}a vide muslimani sjevera, cen-tralnog dijela i juga Njema~ke, u iz-vo|enju programa mje{ovitog horatuzlanske ''Behram-Begove medrese'' iu kratkim, ali toplo izre~enim ob-ra}anjima direkora Medrese g. VahidaFazlovic}a i gl. imama med`lisa Tuzlag. Amira Kari}a.

U Berlinu, program je izveden u uSkalitzerstr.135., u omanjoj ''Fest-saal'',u blizini Islamskog centra. Dvorana jebila nedostatna da primi sve zaintere-sovane posjetitelje. Istu ve~er uprili-~eno je i zabavno bajramovanje za mla-de. Bilo je to u petak 14. februara. Sut-radan, krcat autobus izvo|a~a progra-ma produùje za Dortmund u''Dietrich Keuning Haus'' u Leopold-str. gdje je u ove-}oj dvorani pred-vi|en nastup Tuz-laka, a potom na-rodno veselje, baj-ramsko slavlje. Sli-jede}e odredi{tebilo je u Mann-heim, u sali Bo{nj-a~kog Kulturnogcentra, u nepos-rednoj blizini sa-moga Mesdìda uNeonstr .

Islamska zaje-dnica Bo{njaka uNjema~koj je bila

pokrovitelj ove vjersko-kulturne. Cje-lokupan anga`man, kako po sadràju,reìji i izvo|enju, odra|en je gotovoposve profesionalno. Najprije je u~i-njen vrlo kvalitetan odabir mje{ovitoghora, potom pomno odabrani ~ita~itekstova i recitatori.

U literarnom i recitatorskom di-jelu programa |ake je obu~avala emi-nentna prof. Meliha Terzi}, dok su u

muzi~kom dijelu pripremu i odabir, teuvje`bavanje u~inili renomirani muzi-kolog Mevludin Hajdarhodì} uz asi-stenciju Halila Mehanovi}a.

Ova svojevrsna prezentacija na{eislamske mladosti u znanju, umije}u inadahnutosti, izazvala je osje}aje odu-{evljenja, ali i doìvljaja medrese kaoustanove koja daje znanje, odgoj du{e isrca, te razvija visoku svijest o svojojvjeri, narodu i zemlji. Iznena|enje jebilo utoliko ve}e jer smo, obzirom nanjihove godine i amaterski rad o~eki-vali daleko skromniju priredbu. Me-|utim, ostali smo do posljednje minu-te u ushi}enju kako sa po~etnim, takoi zavr{nim njenim dijelom. Punina sa-dràja, znala~ki u~injen odabir teksto-va, te dobra uvje`banost recitatora ihorova, u~inili su nam Bosnu na doh-vat ruke, osjetili smo atmosferu bo{-nja~ke ku}e u bajramsko jutro, mirisejela, tekbire, ezane kako se hore, i istv-remeno na trenutke uklju~ivali bi nasu rijeku hadìja u dalekoj Mekki koji utim trenucima pobo`no i smjernokruè oko Boìje ku}e.

Po ispra}aju nasih gostiju putBosne, odlu~ili smo se na dar datiuzdarje, a to je u ovom vremenu dogradnje internata i ure|enjem interi-

jera Medrese, pru-ìti materijalnupomo} za oprema-nje prostora inter-nata mu{kog i è-nskog dijela Med-rese.

Uz dovu Alla-hu d`.s. za na{eljep{e islamsko su-tra u Domovini idijaspori, poèljelibismo da na{i sus-reti sa ovom ali idrugim Medresa-ma budu na{omtradicijom!


UUttiissccii ssaa bbaajjrraammsskkee ttuurrnneejjee hhoorraa BBeehhrraammbbeeggoovvee mmeeddrreessee iizz TTuuzzllee

[E]ERNA PORUKA IZ GRADA SOLI

Suada ALE[EVI]

26

Na Me|unarodnom saj-mu knjige u Frank-furtu, gdje se istovre-meno prezentirajuduhovna, intelektual-

na i ekonomska mo} zemalja u~e-snica, i mi smo sa svojim ne posveskromnim ruhom umjetnosti mi{-ljenja i pisanja prikazali se svijetu isamima sebi da bi se mogli sasvimiskreno u ogledalu zbilje pogledati,ali i da bi drugi o nama imali svojusliku nas koja nam odista i pripada.U povodu ove manifestacije knjigeme|u brojnim posjetiteljima na{lisu se i na{i predstavnici najstarijenau~ne, obrazovne i odgojne usta-nove 'Gazi Husrevbegove medrese,'utemeljene jo{ davne 1537. godine,upravo onih godina kada uz mo}nekatoli~ke crkve otpo~inju sa radomi njihove nau~ne ustanove i biblio-teke, s jasnim naglaskom da smomi u Bosni i Hercegovini, u to dobabili istom u fazi ulaska u islam iimali smo tek generaciju-dvije mu-slimana. Tada je grad Tuzla imaodvije medrese a i Banjaluka tako-|er dvije medrese, Sarajevska Med-resa imala je samo jednu njoj ra-vnu, onu u Istanbulu! U ono vrije-me Zapad je ve} brojao 12 stolje}akr{}anstva u Evropi!

Me|utim, danas smo mi sudioni-ci i akteri vremena ovoga u kojemusmo i koje nam pripada, pa makarono bilo crno i hudo po nas same,ali, ono je na{e i mi smo u njemu isaputnici i suodgovornici za bijed-no, poniàvaju}e i tegobno te{kostanje ummeta ~iji smo mi sastavnidio.

U subotu, 12. oktobra 2002. go-dine u prostorijama IKC-a ''Bosna iHercegovina'' u Mannheimu, bilo

je, u tu jesenju no} neobi~no sve-~ano i toplo. Posjetili su nas Musta-fa Spahi} - Mujki, islamski teore-ti~ar, autor dvadeset knjiga o isla-mu i muslimanima Bosne i Herce-govine, profesor GH medrese, za-tim plodan pisac i pjesnik, visokoafirmisan u knjièvnim krugovimau BiH Hadèm Hajdarevi}, ujednoi profesor iste medrese, te, na ~eludelegacije Zijad Ljevakovi}, teologi priznati mufessir, direktor GHmedrese, ~ovjek poznat na{oj jav-nosti kao predan i aktivan borac zavjeru, narod i zemlju.

Uistinu, rijetko ko je bolje i pre-ciznije ''potrefio u sridu'' od ove tro-jke koja je tu ve~er nastupila na Tri-bini pod izazovnim naslovom: ''Ak-tuelna pitanja muslimana u dija-spori''. Obra}anja, prije diskusije

bila su kratka od po petnaestak mi-nuta. Ljevakovi}evo izlaganje dadese saèti u nekoliko teza.

Najpijre potreba opetovanog go-vora o nama samima. Ovo iz razlo-ga da bi se bilo {to uvjerljivijim i dabi se izgovoreno i upamtilo, ali i dabi se ponavljenjem potcrtalo da jerije~ o ne~emu {to nam je neobi~nova`no, bitno i su{tinski zna~ajno.

Ljevakovi} dijasporu ne vidikao jadnicu koju se ima stalno nje-govati i maziti. On u dijaspori vidiljude koji su ekonomski stabilni iìve u stabilnoj dru{tvenoj i dràv-noj zajednici, to je daleko ve}e negoli biti u situaciji gole borbe za jezi-vo teàk psiho-biolo{ki opstanaksebe i porodice. Ovakvo stanje poje-dinca, name}e mu i ve}e du`nosti iobaveze spram Islamske zajednice,ali i spram svoje porodice i sebe sa-moga. Stoga je za njega dijasporaona koja daje ve}e {anse ali traì izahtijeva vi{e.

Pove}ani prostori u posjedu IZ-eovdje ne prati i dovoljno visoka svi-jest na{ih ljudi. Na{e slabosti su:inat, te`nja za samoisticanjem, nes-posobnost za kolektivan rad i sara-dnju , samoìvost i egoizam, sva|e izadjevice. Ve}i standard prostoraIZ-e traì moderniju organizacijuunutar zajednice i ljude koji moguda udovolje naraslim potrebamadèmaata. Islamska zajednica u do-movini traì mostove spajanja i su-radnje. Obostrano je potrebna raz-mjena ideja i iskustava. Ukoliko sene budemo me|usobno bogatili zn-anjem, iskustvom, idejama, ne}edo}i do duhovnog i intelektualnogna{eg me|usobnog boga}enja. Os-tat }emo i jedni i drugi poput izdvo-jenih oto~i}a, te hladni i udaljeni.

Mi danas, sasvim realno pro-ìvljavamo duboku duhovnu krizumuslimanskog svijeta. Na{ izbor je

TTRRIIBBIINNEE


OOssvvrrtt nnaa ppoossjjeettuu ddeelleeggaacciijjee GGaazzii HHuussrreevvbbeeggoovvee mmeeddrreessee IIKKCC-uu ''BBiiHH'''' MMaannnnhheeiimm

RIJEÎ KOJE SAVJETOM I POUKOM ZRAÊ

ddrr.. SSeennaadd HHAADD@@IISSEELLIIMMOOVVII]] “Ove tjeskobe u nama i okonas moramo pobje|ivati

promjenom odnosa kod sebesamoga, u porodici, me|urodbinom i kom{ijama, u na{im dèmaatskim susretanjima. Ovdje u

dijaspori, a i u domovinitako|er, mi smo ''okupljeni

u na{oj vlastitoj razli~itosti''koju naravno pobje|uje samislam i udruùje nas, a da bito postigli mi ne smijemo biti

''crne vrane graktalice {todonose nemir'' nego moramoidejom islama donositi sebi i

drugima radost, ''samoohrabrenje i sre}u”

Islam, i mi ne moèmo uma}i pos-ljedicama suo~enja visokorazvije-nog Zapada i nas nerazvijenih i uzto stra{no podjeljenih nas samih.Muslimani, htjeli mi to priznati iline, za sada su nemo}ni da se ud-ruè niti ujedine na bilo kojem po-lju: vjere, nauke, ekonomije, kultu-re, niti politike i diplomatije.

Sre}om, u izvori{tu na{e vjere, uKur'anu imamo i odgovore na ovapitanja. To je onaj momenat kadaKur'an govori muslimanima kaodru{tvo sredine. Onima koji ne nje-guju krajnosti i ekstremizam. Onnas dalje u~i da ìvimo u skladu sazakonima zemalja koje su nam seponudile: rad, solidnu nagradu zarad, krov nad glavom, slobodu zavjersko ispoljavanje i izraàvanje.

Ma gdje bili i u ma kojoj sredinidjelovali ne zaboravimo i to da jeislam i to kakvu sliku o islamu i

muslimanu na osnovu nas nosedrugi, oni koji su nemuslimani.

Hajdarevi} se prirodno nadove-zao na rije~i Ljevakovi}a i podvu-kao: ''Nalazimo se u tijesnim vre-menima!''. Ove tjeskobe u nama ioko nas moramo pobje|ivati prom-jenom odnosa kod sebe samoga uporodici, me|u rodbinom i kom-{ijama, u na{im dèmaatskim sus-retanjima. Ovde u dijaspori, a i udomovini tako|er, mi smo ''okupl-jeni u na{oj vlastitoj razli~itosti''koju naravno pobje|uje sam islam iudruùje nas, a da bi to postigli mine smijemo biti ''crne vrane grakta-lice {to donose nemir!'' nego mora-mo idejom islama donositi sebi idrugima radost ''samoohrabrenje isrecu!''

[teta je ''da mi u 17. stolje}u naj-bibliote~kiji narod u Evropi, nismodostojni nasljednici na{ih djedova inena! Ne ~itamo! Ako se i ~ita on-

da je to {und {tivo kojim ''zamu}u-jemo vlastitu svijest u pli}acima!''.

Hajdarevi} nas podsje}a na dvo-tomno djelo ''Reis âu{evi}'' i na''Biserje'' Alije Isakovi}a kao aktuel-ne naslove i knjige koje bistre um irazvijaju svijest. Na kraju on pozi-va na na{a ~etiri stuba na kojimapo~iva na{ ~ovjek: Vjera Islam,Zemlja Bosna, Narod Bo{njaci i Je-zik Bosanski!

Mustafa Spahi} se okomio nana{ zaborav sebe u vjeri i jeziku,obi~ajima i kulturi. On podvla~i dado momenta masovnog useljavanjau ''Svetu Zemlju'' Jevreji su hiljada-ma godina u~ili svoju djecu vjeri,zemlji i povratku!

Spahi} navodi historijske fakteo na{em neuklju~enju u eru {tam-pe, nego istom 300 god. po Guten-bergovom otkri}u javlja se prvi {ta-mparski stroj u muslimana. Zah-valjuju}i tkala~kom stroju Evropagospodari tekstilom, a muslimanisu sluge. Dok su Evropljani oplovi-li svijet mi se krvimo oko me|a. Uovakvom bijednom stanju pitanjesvih pitanja jeste na{ goli opstoj.Da li smo uop}e kadri jo{ u miruopstojati na bilo kojem mjestu usvijetu ve} sad.

U ovoj zemlji, mi smo prih-va}eni sa punim povjernjem i miovo povjerenje nesmijemo ni u komslu~aju iznevjeriti. Akcenat je nakvalitetnoj organizaciji unutar na-{ih islamskih centara. Tamo mora-ju stvari da legnu na svoje mjesto.Ova zemlja je ''darul-ahd'', zemljakoja je zakonom nas za{titila. Mi sedokazujemo lojalno{}u gra|ana imarljivim radom. Zar ni{ta ne u~i-mo od Muhammeda a.s. on je biokrajnje obazriv i oprezan u odnosuna sredinu svoga djelovanja a do-bru kr{}ansku sredinu Abesiniju jepohvalio kao prostor poèljan zamuslimane. Za nas koji smo vani,Spahi} je kazao: ''Vi ste ambasadoriBosne na{e! Musliman mora biti:oprezan, mudar i odgovoran!''

Ostatak no}i protekao je u odgo-vorima na pitanja prisutnih i, na-ravno, uz ve~eru, prijatno }askanje.Uistinu, ova tribina bila je vi{e ne-go li akademsko ''mudrovanje'' onaje imala notu vi{e, bilo je to pru-ànje savjeta i pouka od istinskihprijatelja.

TTRRIIBBIINNEE


“Ve}i standard prostora IZ-e traì modernu organizaciju unutar Islamske zajednice i

ljude koji mogu da udovolje naraslim

potrebama dèmaata.”

prof. Dènana GAZI]

UU pprroossttoorriijjaammaa IIssllaammsskkoogg kkuullttuurr-nnoogg cceennttrraa ““BBiiHH”” uu AAaacchheennuu nnaarreeddoovvnnoojj ttrriibbiinnii kkoojjaa ssee ooddrràavvaa uuoovvoomm CCeennttrruu,, 0066.. aapprriillaa 22000033..gg..ggoo{{}}aa jjee bbiillaa DDèennaannaa GGaazzii}},, pprroo-ffeessoorriiccaa ppeeddaaggooggiijjee ii ppssiihhoollooggiijjee.. OOnnaa jjee oovvoomm pprriilliikkoomm ooddrràallaa pprree-ddaavvaannjjee uu kkoojjeemm jjee ggoovvoorriillaa oo ddrroo-ggaammaa,, nnjjiihhoovviimm vvrrssttaammaa,, nnaa~~iinnuuttrroo{{eennjjaa,, {{tteettnnoossttii ii lliijjee~~eennjjuu ooddddrrooggaa.. NNjjeennoo iizzllaaggaannjjee ddoonnoossiimmoo oovvddjjee uuccjjeelloossttii..

“ôvjek se od davnina suo~avao sa surovom prirodom

prepunom zamki i prijetnji, ali osim prirodnih i realnih opasnosti, na{i preci su se

suo~avali i sa drugim strahovima, kao sto su

strah od smrti ili strah odmisti~nih sila i demona

protiv kojih se nije mogaoboriti lukom i strijelomnego je pribjegavao i

pronalazio druga sredstva,san i iluziju, nerealni svijet.

Ve} odavno je ~ovjek primjetio da mu prirodapruà raznovrsne trave i

biljke pomo}u kojih ~ovjek moè produìti

san ili stvoriti iluziju kojamu pruà uto~i{te, sigurnost i bijeg od

svakodnevnih problema. Iz starih spisa i drugih

spomenika poznato je dasu biljne droge koristili jo{

Stari Grci, Sumerci,Kinezi, Hindusi, Asteci istara sibirska plemena.”

28

TTRRIIBBIINNEE

Narkomanija kao bolest u savremenomdru{tvu nije nesre}an individualan slu~ajve} socijalno-patolo{ka pojava i svojevrs-ni vid otu|enja mladog ~ovjeka iz dru{-tvene zajednice u kojoj nije uspio da na|e

"svo-je mjesto pod suncem". Kao simptom krize moder-nog dru{tva ona je dvostruko alarmantna: upozoravadru{tvo da revidira svoje dosada{nje stavove prema eg-zistencijalnim potrebama mladih i uz to je opasna po-java epidemijskog karaktera, koja ozbiljno naru{avazdravlje velikog broja mladih ljudi u najosjetjlivijoj fa-zi njihovog individualnog razvoja i od njih stvara traj-ne invalide. U ovom izlaganju ja }u ne{to re}i o:

istorijatu narkomanije,o podijeli droga i tipovima zavisnosti,narkomanskim li~nim obilje`jima i simptomima narkomana, terapijama i na~inima lije~enja.

Iako je zloupotreba droge postala ozbiljan svjetskizdravstveni problem tek u na{em vijeku, drugovanje~ovjeka sa drogom po~elo je odavno. Mitovi i legendekao i istorijski zapisi raznih naroda pruàju podatke izkojih se nazire praiskonska ljudska potreba da povre-meno otputuje "s' onu stranu" realnosti, u prostore“gdje vlada samo ljubav i dobrota.” U du{i ~ovjeka svihepoha stalno je prisutana ideja o egzistenciji druge re-alnosti, koja postoji nezavisno i mimo svijeta u kojemprovodimo najve}i dio ìvota. Zato je davno ~ovjek po-~eo praviti "vjesta~ki raj", uz pomo} raznih trava, a pos-lije pomo}u sinteti~kih droga. Veliki vizionar OldosHaksli otvoreno je izjavio da smatra nevjerovatnompretpostavku da }e ~ovje~anstvo ikada biti u stanju dase odrekne vjesta~kih rajeva (osim droge tu spadaju ialkohol, nikotin, neke vrste tableta, isl.)

ôvjek se od davnina suo~avao sa surovom priro-dom prepunom zamki i prijetnji, ali osim prirodnih irealnih opasnosti, na{i preci su se suo~avali i sa drugimstrahovima, kao sto su strah od smrti ili strah od mis-ti~nih sila i demona protiv kojih se nije mogao boritilukom i strijelom nego je pribjegavao i pronalazio dru-ga sredstva, san i iluziju, nerealni svijet. Ve} odavno je~ovjek primjetio da mu priroda pruà raznovrsne travei biljke pomo}u kojih ~ovjek moze produziti san ili

stvoriti iluziju koja mu pruà uto~i{te, sigurnost i bijegod svakodnevnih problema. Iz starih spisa i drugihspomenika poznato je da su biljne droge koristili jo{Stari Grci, Sumerci, Kinezi, Hindusi, Asteci i starasibirska plemena. Tako da je rano otkri}e droge poma-galo ~ovjeku da lak{e stupi u kontakt sa svojim nesvjes-nim i dovede sebe u ekstati~no stanje i imao je utisakda komunicira sa natprirodnim silama i prima porukeiz nekog drugog svijeta. Zato su se biljkama pridavala~udotvoma svojstva (npr. mandagora, biljka ~ovjekoli-kog korijena, za koju gotovo svi narodi imaju po nekulegendu)

Prva biljka sa psihoaktivnim svojstvima koja se spo-minje u istoriji jeste mak. Na|ena su tehni~ka upustvaza spravljanje opijuma, na glinenim tablicama od prije5000 god., gdje su Sumerci, (podru~je dana{njeg Ira-ka), spravljali opijum i nazivali ga gil, {to na sumers-kom jeziku zna~i radost. Kasnije su ljekovita svojstvamaka koristili Babilonci, a zatim su znanja prenesenau Persiju i Egipat, a koristili su ih i stari Grci i Arapi.

Homer je prije 2500 godina u jednom svom spjevunapisao kako je Zeusova k}i Helena vojnicima stavlja-la u vino neke sokove od kojih su ovi zaboravijali nastrah i bolest i postajali hrabriji. To pi}e se zvalo nepen-tes i Helena je to dala i Odisejevom sinu Telemahu, teHomer pise u "Odiseji":

"Ko' bi pihnuo njega iz kupe u kojoj je smije{an, tome se ni jedna suza niz lice odronula nebipo cijeli dan,

ni otac kad' bi mu umro il' mati, ili pred njim da ma~emisijecaju miloga sina,ili njegova brata, i sve to da o~ima gleda..."

Mnogi vjeruju da je to bio opijum. Arapi su pro-{irili kulturu maka i smatrali konoplju svetom biljkomjer "otvara vrata raja". Ha{i{ se spominje u farmakolo-giji kineskog cara kao lijek protiv ka{lja (2700 god.pne). U Meksiku su koristili gljive sa halucinogenimdejstvom. Ovu meksi~ku gljivu latinskog naziva psilocy-be mexikana koristili su Asteci vijekovima za pri~esneobrede. Koristile su je i Maje i njegovali kult gljive kaoi Asteci. Osim gljive u starom Meksiku se koristio ikaktus za mijenjanje stanja svijesti i zato su ga zvali"boànsko tkivo." Konvistadori koji su do{li na te pr-


DROGA:ILUZIJA I(LI) REALNOST

IIzzaazzoovvii mmooddeerrnnoogg ìivvoottaa

TTRRIIBBIINNEE


ostore i {irili kr{}ansku kulturu i religiju zabranili suupotrebu kaktusa i gljive i nazvali to |avolskim korije-nom.

Smatra se da je prvi medicinski preparat na baziopijuma prepisao u 16. stolje}u ~uveni Paracelzuc podnazivom laudanum paracelzi a zvao ga je i "kamenombesmrtnosti". U 17. stolje}u engleski ljekar ThomasSydhenman otkriva novi na~in dobijanja opijuma i odtada po~inje {iroka primjena koja ostavljajak uticaj ina englesku literaturu iz tog perioda.

Thomas de Quincey u "Ispovijestima jednog uìva-oca opijuma" na jednom mjestu pi{e: "Evo mehlema zasve ljudske patnje, evo tajne sretnog ìvota u trenutkuotkrivene. Sre}a se sada moè kupiti za jedan peni i dr-àti u dèpu od prsluka. Moè se posjedovati u jednojbo~ici portabl extaza, a duhovni mir se moè poslatipo{tom..."

Mnogi knjièvnici koji su uzimali drogu tek su kas-nije prepoznali svoju toksikomaniju kao ozbiljnu bo-lest i shvatili kakve je posljedice imala na njihove kre-ativne i duhovne sposobnosti. Po~etkom pro{log vijeka,apoteker Sortimer je izolovao prvi sastavni dio opiju-ma i dao mu ime morfin, po Morfinsu, gr~kom bogusna. Zatim je izolovao kodein i papaverin. Otkri}e igle zapotko`no davanje lijekova (ljekar Alexandar Wood)imalo je za posljedicu ozbiljne probleme sa novim na-~inom upotrebe morfina i drugih opijata. Naime dugose vjerovalo da ovako injekcijom uneseni morfij ne stv-ara ovisnost, {to je bila opasna zabluda. Upotreba opi-juma u Aziji stara je vi{e hiljada godina, ali do masov-nije upotrebe doslo je u 18. stolje}u.

Masovna upotreba droge u Evropi po~inje u 19. sto-lje}u jer je grupa avanturisti~ki raspoloènih intelek-tualaca po~ela da eksperimenti{e sa svojom svije{}upomo}u droge koja je stizala u Evropu iz Indije i Egip-ta, u obliku slatki{a po imenu dava-mesk, napravljenog od ha{i{a. Efekatje bio fasciniraju}i, posebno za jed-nu grupu francuskih knjièvnika,me|u kojima su bili i Sarl Bodler iTeofil Gotje. Osnovali su klub podimenom "Klub ha{i{ara." Klub jebio smje{ten u jednom hotelu u Pa-rizu, na obali Sene. Tamo se uìvaoha{i{ u velikim koli~inama. Bodler iGotje su opisali svoja iskustva sadrogom u romanima "Vjesta~ki raje-vi" i "Poeme o ha{i{u" (Bodler). AGotje je pisao "...moj sluh izvanred-no se razvio, ~uo sam zvuk boja: ze-leni, crveni, ùti i plavi tonovi, dola-zili su mi u talasima koji su se jasnorazlikovali..." Mnogi nau~nici i lje-kari probaju drogu.

1938. godine {vajcarski hemi~arAlbert Hoffman otkriva i dobiva usvojoj laboratoriji LSD 25, sinteti~-ku drogu, koju sam isprobava i pi{e"...petak je, ...moram da obustavimsvoj rad u laboratoriji, spopalo me

je neko ~udno stanje uznemirenosti i blage o{amu}eno-sti... Kod ku}e sam i leìm na podu, polako tonem u de-lirijum za koji ne mogu re}i da je neprijatan, koji se ka-rakteri{e izuzetno uzbu|uju}im fantazijama. U polu-svjesnom sam stanju sa zatvorenim o~ima, nizu se fan-tasti~ne vizije neobi~ne realnosti i sa intenzivnom kale-idoskopskom igrom boja koje me napadaju..." Ova dro-ga izaziva stanje sli~no psihozi (du{evnoj bolesti).

Na prostore bivse Jugoslavije droga dolazi u 60. go-dinama pro{log stolje}a, prvo u Beograd, zatim Zagreb,Split, Ljubljanu i druge gradove. Narkomanija postajesastavni dio i na{ih prostora

Podjela droga i tipovi zavisnosti

Osnovna podjela droga je na prirodne i sinteti~ke. Pri-rodne droge su: biljke i njihovi sokovi koji se koriste zamagijske, terapeutske i euforogene ciljeve (euforija -pretjerana veselost). Sinteti~ke droge su brojne sup-stance sa svojstvima stvaranja raznih oblika zavisnostikoje su se pojavile na trì{tu poslije 1939. godine. To supetidin i metadon, a dobivaju se kao nus produkti izkatrana ili petroleja

Postoji vi{e razli~itih droga, pa prema tome i vi{etipova zavisnosti:

Anfetamini i anfetaminski tip, to su psihostimula-tivna sredstva anfetaminskoga tipa kojeg u àrgonu na-zivaju "spid" (od engl. speed). To su ona sredstva kojaunesena u organizam za kratko vrijeme podsti~u fizi~-ke i intelektualne sposobnosti, spre~avaju glad i odlaùumor i san. To su anfetamin, centedrin, dezoksin i sl. Pouzimanju ove droge osoba postaje raspoloèna, predu-zimljiva, govorljiva, aktivna, sve radnje izvodi ubrzano.Nakon kratkog vremena efekat droge slabi i tada se jav-lja mrzovolja, apatija i psihi~ka slabost. To se "popravl-

ja" ponovnim uzimanjem droge i toje taj za~arani krug u kojem se osobana|e i postaje ovisna. Ako ovisnikprestane naglo uzimati drogu on po-staje agresivan, sklon nasilju i zlo-~inu, javlja se strah od progonitelja,ne moè se vi{e kontrolisati, dolazido depresije i suicidnih ideja.

Barbiturati i barbituratni tip, tosu razni sedativi, npr. apaurin diaze-pam, meprobamat, metaqualan i sl. Tosu sredstva za spavanje te za osloba-|anje od straha i napetosti, te anti-depresivi. Ova vrsta lijekova stvaraovisnost i ne smiju se kombinovatisa alkoholom. Osobe koje su postaleovisne o barbituratima ne smiju na-glo prestati ih uzimati nego postepe-no. Lije~enje ovisnika o barbiturati-ma se vr{i isklju~ivo pod medicins-kom kontrolom, ambulantno ili ubolnici. Kanabis i kanabisni tip, to su

preparati biljke canabis sativa, uk-lju~uju}i marihuanu i ha{i{. Mari-

30

TTRRIIBBIINNEEhuana je najpopularnija droga me|u narkomanima ivezana je za pokret hipika, gdje oni propovijedaju al-truizam, misticizam, po{tenje, radost i nenasilje. Pret-postavlja se da je 50% mladih Amerikanaca probalomarihuanu. Moè se pu{iti kao joint ili stik (savijena ucigaretu), moè se pu{iti pomo}u lule ili mu{tikle, amoè se i `vakati, u{mrkavati ili gutati. Ima jak i o{tarmiris, miris zapaljene suhe trave ili zapaljenog konopca.Mnogi autori tvrde da umjereno uìvanje marihuane nestvara neèljene posljedice u organizmu niti stvarafizi~ku ovisnost. Poznato je da se konoplja koristi i umedicini. Holandija je legalizirala marihuanu i svako jemoè kupiti u tzv. koffeeshop-ovima, ali u malim koli-~inama. Marihuanu uìvaju Kinezi i Indijci jer je to tra-dicija, kao {to Evropljani uìvaju u alkoholu, zato, zaIndijce i Kineze, marihuana nije opasna ako se uìva umalim koli~inama, ali alkohol jeste i obratno.

Kokain i kokainski tip. Me|u narkomanima je po-sebno cijenjen kokain, koji se tretira kao narkomanskispecijalitet, prije svega zbog izuzetnog flesh-a, kada seuzme intravenoznim putem. Kokain se uzima puteminjekcije ili se u{mrkava, a domoroci u Peruu i na An-dima `va}u li{}e koke. Kokain izaziva euforiju, omaml-jenost, fizi~ku snagu, govorljivost, ali kada droga popu-sti javlja se iznurenost, poja~ana razdra`ljivost i depre-sija. Zbog toga se javlja neodoljiva èlja da se ponovouzme kokain. Kokain izaziva psihi~ku ovisnost ali ne ifizi~ku tako da je kokain droga od koje se najbrè post-aje ovisan. Osobe koje uzimaju kokain mogu biti godi-nama na istoj dozi, da je ne pove}avaju ali je moraju uzi-mati stalno. Posljedice su agresivnost, bu~nost, sklonostsukobima i incidentima i brzo upadaju u o~i okolini.

Halucinogeni tip - lsd, dmt, meskalin, psilocibin i dr. Tosu psihodeli~ne droge i najpoznatija je LSD 25. Ovedroge uti~u na ~ula i percepciju i osobe doìvljavajufascinaciju i divljenje. Osobe pod djelovanjem halucino-genih droga mogu da poprime ìvotinjske oblike, dadoìve smanjenje svoga tijela ili ekspanziju da osjeteogromnu snagu, te ima primjera gdje su poku{avali zau-

staviti auto u najve}oj brzini i tako poginuli, da se muzi-ka doìvi kao boja, a boja kao ukus isl.

Opijatski tip - opijum, morfijum, kodein, heroin i sinte-ti~ke droge methadon i pethidin. Ove droge osim psi-hi~ke zavisnosti izazivaju i jaku fizi~ku zavisnost. Ve}nakon nekoliko dana javlja se ovisnost. Opijum spadame|u najstarije droge i upotrebljavao se kao lijek i zauìvanje. Opijum se dobije iz maka tako {to se skupljasmola u tzv poga~e i ne mijenja svojstva ako dugo stoji.Opijum zovu "crno zlato" jer je jako skup. Uzgaja se ucijelom svijetu, ali je najkvalitetniji maloazijski i ma-kedonski. Veliku primjenu ima u farmakologiji. Poredopijuma poznat je i morfijum, koji se tako|e koristi umedicinske svrhe, ali na àlost i kao droga. Heroin jepolusinteti~ki derivat morfijuma i koristen je u po-~etku kao lijek za odvikavanje od morfijuma. Uzima seputem injekcije. Heroin ima depresivan efekat na orga-nizam. Ove osobe obi~no nisu opasne, u stanju su letar-gije i mirovanja. Nema orgija i buke. Budu}nost se svo-di samo na i{~ekivanje slijedeceg fiksa. Samo u slu~aje-vima kada se prepadnu da ne}e imati novac za slijedecifiks ili ako ih neko u tome sprije~i, postaju agresivni inasilni.

Tip rastvarljivih rastvara~a - udi{u se pare ljepila, nataj na~in {to se istisne ljepilo u kesu koja se navu~e nanos i usta i onda se te pare udi{u. Te osobe zovu se sni-feri, (od engleske rije~i “sniff ”, {to zna~i udisanje,u{mrkavanje).

Narkomanska li~na obilje`ja

Narkomani imaju svoje nadimke, svoj vlastiti sleng(svoj jezik), odijevaju se na specifi~an na~in, (npr. hipiodijevanje), slu{aju rock muziku. Njih fasciniraju per-le, cvije}e, praporci, zasljepljuju}a svjetla vatrometa iglasna muzika.. Naj~e{}e se prepu{taju pasivnome slu-{anju muzike, ali i sami sviraju mnoge instrumente, agitara im je najdraà, lako se nosi i simboli{e pokretlji-vost, romantiku i tradiciju.


TTRRIIBBIINNEE


Klini~ka slika narkomana

Narkomane nije uvjek lahkoprepoznati. Ovo se naro~ito odnosina narkomane koji pu{e ha{i{ ili ma-rihuanu ili povremeno uzimajuLSD. Izme|u dva pu{enja marihua-ne ili ha{i{a ili izme|u dva tripa(LSD ili meskalin) oni mogu sasvimnormalno da se pona{aju i da ne po-kazuju nikakve spoljne znake kojibi ukazivali na narkomaniju. Oni suu pravom smislu nevidljivi narkom-ani. Sli~no je i sa narkomanima kojiuzimaju opijum ili morfijum. Kadaimaju dovoljno opijuma ili morfiju-ma i kada ga unose u toku dana udovoljnoj koli~ini u organizam, mo-gu da se pona{aju sasvim neupadlji-vo, da vode normalnu konverzaciju ida ni~im posebno ne skre}u pa`njuna sebe. To je ~esto razlog {to jedanbroj narkomana uzima opijum ponekoliko mjeseci pa i godina, a dapri tome roditelji i nastavnici neprimijete ni{ta. Neophodna doza se uzima kada nemanikoga kod ku}e ili u stanu kod prijatelja. U slu~ajunu`de narkoman se moè ufiksati ili popu{iti ha{i{ ukupatilu, podrumu, javnom klozetu ili na nekom dru-gom skrovitom mjestu. Pribor se pa`ljivo skriva vanku}e, a droga se za fiks priprema obi~no no}u, kada sviuku}ani spavaju. Na taj na~in sve aktivnosti vezane zanabavku i uzimanje droge dugo ostaju tajna za roditelje.

Ne{to je lak{e prepoznati narkomana kada je poddjelovanjem droge. Upadljivo pro{irene ili maksimal-no uske zjenice mogu da budu vrlo vaàn dijagnosti~kiznak. Teturav i nesiguran hod, cerekanje i nepovezangovor ili usporeno izgovaranje duìh rije~i sa zaplitan-jem jezika, pospan izraz lica ili nesuvislo pona{anje,indikatori su da se osoba nalazi pod dejstvom neke dro-ge. Ako se uz sve ovo me|u stvarima ili na nekom dru-gom skrovitom mjestu na|u droga i pribor za njenuprimjenu ({pric, igla, nagorjela ka{ika sa savijenomdr{kom, vata, gaza, alkohol i sl.) tada se sa najve}omvjerovatno}om moè tvrditi da odre|ena osoba uzimadrogu.

Klini~ka slika raznih oblika narkomanije nije uvjekista i uglavnom varira od vrste droge ali i od toga da lise narkoman nalazi u stanju intoksikacije drogom ilitrenutno pati od nedostatka droge, tj. nalazi se u apsti-nencijalnoj krizi.

Terapija i lije~enje narkomanije

Lije~enje narkomanije spada u najteè poduhvate umedicinskoj praksi. Prije svega narkoman je bolesnikkoji se nerado dobrovoljno javlja na lije~enje. Na sa-mom po~etku lije~enja poseban problem je motivacija zalije~enje i od toga zavisi uspjeh lije~enja. Kada pacijentosjeti da mu je potrebna pomo} i zatraì je, ve} je u~injen

zna~ajan korak. Ali kod narkomanaje to rijetkost. Na po~etku narko-manskog staà narkoman je jo{ udobroj fizi~koj kondiciji, zdravlje jejo{ o~uvano i dominiranju "prijatna"iskustva. U toj fazi postoji apsolutnoneuvi|anje opasnosti koja prati zlou-potrebu droge. Narkoman je fascini-ran drogom i zna samo za njene pri-jatne efekte. Vremenom se postepenomijenja odnos izme|u droge i ~ovje-ka. Prijatni efekti po~inju da blijede.U po~etku drogu uzima zdrav ~ovjekda bi mu bilo ljep{e. Na kraju, droguuzima bolestan ~ovjek da bi bio nor-malan, a on je "normalan" samo podoptimalnom dozom droge, jer tadanema krizu. Kona~no, droga ne pred-stavlja vi{e podsticaj ili pomo}, onapostaje neodoljiva potreba i gospodarli~nosti. Narkoman naviknut na eks-perimente sa drogom poku{ava sasamo-lije~enjem, poku{ava da se"spu{ta" postepeno sa smanjivanjemdoze ili zamjenjuje svoju drogu sa

nekom drugom, blaòm drogom. To je neka vrsta tzv.supstitucionalne terapije - {to zna~i zamjena jedne drogenekom drugom drogom, a to su naj~e{}e ha{i{, kodein,barbiturati i alkohol. Ovakav vid samolije~enja po pravi-lu zavr{ava neuspje{no. Najefikasniji vid lije~enja nar-komanije je u bolni~kim ili ambulantnim ustanovama.

Prva faza lije~enja je li{avanje od droge. U ovoj fazi jenajva`nije da se iz organizma uìvaoca droge elimini{uostaci droge i prekine njihov daljnji toksi~an efekat i dase sprije~e i ublaè apstinencijski simptomi. U ovoj fazipacijent jako psihi~ki i fizi~ki pati, zato se u ovoj fazikoriste psihofarmakolo{ka sredstva (lijekovi) i psihoter-apija.

Druga faza je faza rekonvalescencije. U ovoj fazi nar-koman je prebrodio burne simptome fizi~ke krize. Nemavi{e fizi~ke potrebe za drogom, pacijent se osje}a bolje,ali psihi~ka zavisnost je i dalje prisutna i stalno prijetiopasnost da se bolesnik vrati drogi i upadne u recidiv.

Tre}a faza je faza rehabilitacije, ova faza traje naj-duè. Bogat i raznovrstan rekreacioni program je vaànjer on treba da popuni vrijeme koje se ranije koristilo zanabavku i uzimanje droge. U ovoj fazi provodi se i radnaterapija.

êtvrta faza je produèno lije~enje i pra}enje. Ovafaza je najteà, najrizi~nija i najnezahvalnija. Ovaj diolije~enja se odvija izvan bolnice u zajednicama tipa"komuna", gdje narkomani ìve zajedno, sami obra|ujuzemlju ili gaje stoku i na taj na~in obezbje|uju sredstvaza ìvot, a vi{ak proizvoda prodaju za novac koji koristeza vlastite potrebe.

Lije~eni narkoman ne smije da prekida sve veze sasvojim ljekarom ~ak ni poslije duèg vremena. Uvijekmora imati njegovu adresu i telefon, jer mu ljekar usvako doba moè efikasno pomo}i da odoli isku{enjusklizavanja u recidiv.

32

PPRRIIKKAAZZII


Kur'an je knjiga koja odprvih dana pojavljivan-ja izaziva ineres ljudi usvim vremenima i pros-torima. Rije~ je o knjizi

koa je sigurno naj~itanija knjiga nasvijetu i bez ikakve sumnje sa najviseizdanja i prijevoda. Prevodili su jemuslimani, kr{}ani, jevreji, romi, ki-nezi, japanci i mnogi drugi narodi naovoj planeti.

Prvi prijevod Kur'ana izi{ao je u[panjolskoj, dok je ova zemlja bilapod politi~kom dominacijom musli-mana. Ovaj prijevod ra|en je nainicijativu sve}enika Pietra Maurizia,zvanog Venerabile. Naime, on je an-gaòvao dvojicu poznatih orijentali-sta za ovaj projekat: jedan je bio Eng-lez Roberto iz Retinesa, a drugi Nije-mac Herman Dalmata. Njih dvojicasu uradili prvi prijevod Kur'ana na la-tinski jezik 1143. godine. Ovaj prije-vod brzo se ra{irio u Evropi i bio jeosnov za budu}e rasprave koje suvodili kr{}anski nau~nici o Islamu.Tako|er, ovaj prijevod je sluìo punihpet vjekova kao jedini izvor iz kojegsu zapadni orijentalisti crpili infor-maciju o Islamu i pisali djela.

Po uzoru na ovaj prijevod GeorgeSale prevodi Kur'an prvi put na en-gleski jezik 1734. godine. Ovaj prije-vod je do 1892. godine u Engleskojdoìvio 27 izdanja. Osim Saleova pri-jevoda Kur'an je do 1937. godine pre-veden na engleski jezik sedam puta,od vi{e prevodilaca od kojih su troji-ca bili muslimani.

Prvi moderni prijevod Kur'anaiza{ao je na francuskom jeziku od DuRyera u Parizu 1647. godine. Ovajprijevod objavljen je u vrijeme papeAleksandra VII kada je cenzura Sv.Kongregacije bila zabranila objavlji-vanje Kur'ana u bilo kojem obliku.

Na njema~kom jeziku postoji ne-koliko prijevoda Kur'ana. Najnovijinjema~ki prijevod s arapskog tekstaje od dr. Abdullaha, biv{eg imamaberlinske dàmije.

Na italijanskom jeziku objavljenoje nekoliko prijevoda Kur'ana, ali suovi prijevodi uglavnom iz druge ruke,a nisu prevedeni s arapskog jezika.Godine 1912. na talijanskom jezikusu {tampana dva prijevoda Kur'ana:A. Franchiev u Münchenu i E.Branchiev u Rimu.

Na {vedskom jeziku postoje dvaprijevoda od Torneberga (1874.) i ori-jentaliste Zettusteena (1917.). Godi-ne 1921. gosp. Fr. Buhl je preveoKur'an na danski jezik. U novije vri-jeme ima prijevoda Kur'ana na nor-ve{ki, finski, romski, albanski i drugeevropske jezike.

Od slavenskih jezika Kur'an jepreveden na ruski, poljski, ~e{ki, hr-vatski, srpski i bosanski jezik. Prviprijevod Kur'ana za na{e govorno po-dru~je uradio je sa francuskog jezikaMi}o Ljubibrati}, Hercegovac. Nas-lov ovog prijevoda je "Koran". Ovaj jeprijevod {tampan u Beogradu 1895.

Slijede}i prevodilac sa ovih pro-stora bio je rah. [ukrija Alagi} (umro1936.). On je prevodio sa arapskogjezika i njegov prijevod je dalekobolji od Ljubibrati}evog. Alagi} je zavrijeme svog ìvota uspio izdati ~etiriknjige svoga prijevoda i tuma~a sanaslovom "El-Kur'anu-l Hakim".

Nakon Alagi}a, Dèmaluddinâu{evi}, biv{i reisu-l-ulema (umro1938.) i h. M. Pandà preveli su Kur'-an na hrvatski jezik, pod naslovom"Kur'an âsni" (Sarajevo, 1937.). Istegodine pojavljuje se jo{ jedan prije-vod od h. Ali Riza Karabega (umro1944.). Njegov prijevod {tampan je uMostaru 1937. godine. U izdanju Ori-jentalnog instituta u Sarajevu 1977.godine izlazi prijevod Kur'ana odBesima Korkuta (1904.-1975.).

U ratnim i najteìm danima zaBiH, a posebno bo{nja~ki muslima-nski narod, 1994. godine u Bugojnuse {tampa novi prijevod Kur'ana saarapskog na bosanski jezik, a prevo-dilac je dipl. ing. Mustafa Mlivo. Ve}slijede}e godine (1995.) u Sarajevu sepojavljuje "Kur'an s prijevodom nabosanski jezik" od dr. Enesa Kari}a.

OOdd LLjjuubbiibbrraattii}}aa ddoo AAttaajjii}}aa......

PRIJEVODI KURÁNANA BOSANSKI JEZIK

Mirsad MAHMUTOVI]

33

PPRRIIKKAAZZII


Mo`da bi se ovaj Kari}ev prijevodmogao nazavati sintezom svih do sa-da objavljenih prijevoda na tri srodnaslavenska jezika: srpski, hrvatski i bo-sanski. Lijepo i bogato opremljen, pi-san na razumljivom i so~nom bosans-kom jeziku, Kari}ev prijevod objedi-nio je znanje svih prethodnika i nasvoj na~in udario novu trasu u prevo-dila~kim vodama.

Prijevod Kur'ana na bosanski jeziksa tefsirom i komentarom

od dr. Rame Ataji}a

Kada Kur'an prevode teolozi ondato ~itala~koj publici izgleda potpunonormalno i o~ekivano. Ali, kad se togvelikog i odgovornog posla prihvatineki inìnjer ili pravnik po vokacijionda to moè da se doima dvojako iza~u|uju}e. Upravo tako se gledalona prijevod Kur'ana inènjera Mus-tafe Mlive iz Bugojna i dr. Rame Ata-i}a iz Biha}a. No, ono {to treba ovdjespomenuti, a u vezi ova dva prijevo-da, jeste ~injenica da su upravo oviljudi pri{li poslu krajnje odgovorno iprofesionalno. Stoga oni zasluùjuna{u pa`nju i po{tovanje, a nipo{toprezir.

To se posebno moè re}i za prije-vod dr. Ataji}a, jer je preveden i ko-mentar sa njema~kog na bosanski je-zik. Ovaj prijevod do sada je sigurnonajkompletniji, najsavremeniji i zamla|i nara{taj najprakti~niji. U izra-di ovog kapitalnog djela radila je gru-pa odgovornih i savjesnih ljudi sas-tavljena od tri ekipe i to :

prevodilac,recenzenti,supervizor.Prevodilac: Prevodilac je ve} spo-

menuti dr. Ramo Ataji} iz Biha}a.Ro|en je 11. maja 1947. godine u Lu-bardi kod Buìma. Diplomirao je naFakultetu vanjske trgovine u Zagrebui na Pravnom fakultetu u Banja Luci.Magistrirao je iz podru~ja ekonoms-kih i pravnih znanosti, a doktorirao izoblasti pravnih i ekonomskih znano-sti. Objavio je vi{e nau~nih i stru~nihradova te napisao pet univerzitetskihud`benika: Sociologija, Njema~ki je-zik za studente pravnih fakulteta,Njema~ki jezik za studente ekonoms-kih fakulteta, te Njema~ki jezik zastudente tehni~kih i medicidnkih fa-kulteta. Autor je knjige o pravima

stranaca u Njema~koj koja je izdata1994. godine u Minhenu. @ivi i radi uBiha}u na mjestu dekana Pravnogfakulteta.

Recenzenti: Grupu recenzenataza bosanski jezik sa~injavali su:

dr. Zuhdija Adilovi}, profesorAkaida na Islamskoj pedago{koj aka-demiji u Zenici i autor mnogih djelaiz oblasti islamskog vjerovanja;

prof. Zijad Ljevakovi}, direktorGazi Husrev-begove medrese u Sara-jevu i dugogodi{nji predava~ pred-meta Tefsir. Prof. Ljevakovi} je sigur-no jedan od boljih poznavalacaKur'ana, posebno u oblasti tefsira;

Mirsad Mahmutovi}, dipl. muha-ddis na Islamskom univerzitetu uMedini, autor vi{e tekstova i knjiga,uglavnom iz podru~ja hadisa i islam-ske tradicije,

Recenziju arapskog teksta vr{ilisu vrsni poznavaoci arapskog i bo-sanskog jezika: dr. Subhi Vesim Tada-fi, dr. Imad Tadùdin, dr. Amin Mah-mud, dok su se za stil bosanskog jezi-ka brinuli lektori prof. Ismail Pali} iTarik Jakubovi}.

Supervizor: Supervizor je bio dr.Enes Kari} i prevodila~ka ekipa zanjema~ki jezik u Minhenu.

Poseban ton i zna~aj ovom prije-vodu dao je svojim uvodom reisu-l-ulema IZ u BiH dr. Mustafa-ef. Ceri},a sa predgovorom dr. Enes Kari}.

Prilikom prevo|enja ovog djeladr. Ataji} se sluìo ranijim prijevodi-ma Kur'ana na njema~ki jezik, kao iprijevodima do sada objavljenih nabosanskom jeziku. [to se ti~e komen-tara pojedinih kur'anskih ajeta kori{-teno je vi{e izvora i to:

Tefsir imama Kurtubija (umro. 671.h.g),Tefsir Ibn Kesira, (umro 774.h.),Tefsir El Dèlalejn (umro 864.h.g.),El Menar, tefsir kojeg je sastavio Muhammed Abduhu,Jusuf Ali, ro|en 872.g. u Indiji,Ebu Ala El-Mevdudi (1903. - 1979.g.), osniva~ islamskog pokre ta Dèma'tul el-islamijje u Paki-stanu,Muhammed Asad, ro|en 1900.g. u Austriji, Sejjid Qutb, {ehid (ubijen 1965.) i njegov tefsir Fi Zilali-l Kur'an (U hladovima Kur'ana).

Prijevod dr. Ataji}a {tampan je uSarajevu 2001. godine i najnoviji jeprijevod Kur'ana kod nas. Izdava~ ifinansijer cijelog projekta je islamskaorganizacija "SKD Bavaria Verlag" izMinhena.

[ta je zajedni~ko kod svih dosa-da{njih prijevoda?

Gotvo svi prijevodi imaju dvijezajedni~ke odrednice ili sudbine.

Prva je ta {to se uglavnom svi pre-vodioci slaù da je zaista te{ko preni-jeti na neki drugi jezik smisao Kur'-ana koja je izraèna na arapskomjeziku. Svi priznaju teìnu posla inemogu}nost ta~nog prijevoda. Zbogtoga oni umjesto prijevoda vole kaza-ti "prijevod zna~enja Kur'ana".

Druga: Svi su prijevodi èstokokritikovani, bez obzira ko je prevodi-lac i u kojem se vremenu Kur'an pre-vodio. Prijevodu Mi}e Ljubibrati}azamjeralo se {to je sa francuskog, a nearapskog jezika.

O prijevodu âusevi}-PandàGlavni odbor El-Hidaje napisao jeopse`nu kritiku u istoimenom ~aso-pisu u kojem se èstoko kritikovalametodologija prevo|enja. Teì{te tekritike i{lo je na adresu kori{tenjadjela Muhameda Alija zbog njegovepripadnosti ahmedijskom pokretu.

Za Karabegov prijevod govorilo seda je to, ustvari, "prerada" Ljubibra-ti}evog prijevoda. U kritiku ovog pri-jevoda posebno se uklju~io rah. Meh-med Handì} i Muhamed Pa{i} (El-Hidaje, broj 1, godina 2, 1937. i broj2-3, godina 2, 1938.)

Kada se pojavio Kari}ev prijevodgovorilo se da dr. Kari} prepri~avaajete umjesto da ih prevodi.

Mlivin prijevod do~ekan je na"no`" samo zbog toga {to g. Mlivo nijeteolog ili orijentalista. Ni{ta bolje nijepro{ao ni dr. Ataji} sa svojim prijevo-dom.

Me|utim, treba re}i da su sve oveocjene pau{alne i ne kriti~ki izne{enete da su vrlo ~esto dolazile iz krugovagdje se jedino znala izvr{iti kvalitetnaprocjena vrste ~aja. Dapa~e, svimprevodiocima treba odati priznanje iukazati potreban nivo po{tovanja,bez obzira na to koliko je ko od njihuspio u svome poslu. A Allah najbol-je zna i On }e donijeti mjerodavansud.

TTAAKKMMIIÊENNJJAA

Savezno takmi~enje pola-znika mektebske nastaveIslamske zajednice Boš-njaka u Njema~koj, 12.po redu, odràno je u

prostorijama Islamskog kulturnogcentra “Bosna i Hercegovina” uMannheimu, u nedjelju 22. juna2003. godine. Na savezno takmi~e-nje se, po propozicijama o odrà-vanju takmi~enja, nakon odrànihregionalnih, kvalifikacionih takmi-~enja po oblastima, u ekipnoj kon-kurenciji plasiralo osam mekte-bskih ekipa u disciplini op}eg po-znavanja islama. U pojedina~nojkonkurenciji u kojoj su takmi~arinastupali u disciplini kiraeta - u~e-

nja Kurána, u~estvovalo je tako-|er osam takmi~ara i takmi~arki.

Oblast Bayern su predstavljali~lanovi ekipe Bosanske islamskekulturne zajednice iz Nürnberga,koju su sa~injavali: Vahid Fakovi}, ,Omer Fakovi}, Salihovi} Jusuf iTop~agi} Duda. U kiraetu je ovuoblast predstavljala u~enica Saliho-vi} Maida tako|er iz dèmata Nür-nberg.

Dèmat Berlin je na takmi~enjubio predstavljen ekipom u sastavu:Jasmin i Jasmina âu{evi}, KenanHeri} i Sabahudin Mehmedovi}.Oblast Hessen je na Savezno takmi-~enje poslala ekipe dèmata iz Fra-nkfurta i Wiesbadena. Ekipu dè-mata Frankfurt su predstavljali: Sa-mir i Sanela Kurtanovi}, Amra Ba-


OOddrràannoo 1122.. ssaavveezznnoo ttaakkmmii~~eennjjee ppoollaazznniikkaa mmeekktteebbsskkee nnaassttaavvee

SMOTRA ZNANJABO[NJA^KE MLADOSTI

RedakcijaNa savezno takmi~enje se, popropozicijama o odràvanjutakmi~enja, nakon odrànihregionalnih, kvalifikacionihtakmi~enja po oblastima, u

ekipnoj konkurenciji plasiraloosam mektebskih ekipa u

disciplini op}eg poznavanjaislama. U pojedina~noj

konkurenciji u kojoj su tak-mi~ari nastupali u disciplini

kiraeta - u~enja Kurána,u~estvovalo je tako|er osam

takmi~ara i takmi~arki

TTAAKKMMIIÊENNJJAA


jraktarevi} i Dènita \ezi}. Dè-mat Wiesbaden je bio predstavljenekipom u sastavu: Irman [ahbaz,Jasko Gegi}, Emir Par~i} i HilverSejdi}. U disciplini kiraeta, oblastHessen su predstavljale Amina Ka-joševi} iz Frankfurta i [eherzadaArifi iz dèmata Hanau.

Iz oblasti Nordrhein-Westfalen,ina~e po dèmatima najbrojnijeoblasti, na Savezno takmi~enje suse plasirale ekipe iz dèmata: Wi-tten, Oberhausen, Hagen i Essen.Ekipu dèmata Witten su sa~inja-vali: Dènita Zulji, Suejla Ajradini,Selmir Skenderi i Azra Smailji.Dèmat Hagen se predstavio eki-pom u sastavu: Samira Mehmedo-vi}, Muhamed @iga, Selma Bun-gurovi} i Jasmina Elezovi}, dok seAhmed @iga takmi~io u disciplinikiraeta. Ekipu dèmata Oberha-usen su sa~injvali: Belkisa Buli},Amela Branja, Sedin Be~i} i Sab-rina Pepi}. Ekipu dèmata Essensa~injavali su Ehlimana i Irfan Ha-sanadi}, Dènan \ogi} i MidhetaFehri}. Irfan je svoj dèmat pred-stavljao i u disciplini kiraeta.

Naàlost, sa podru~ja oblastiBaden-Württemberg i Sjever ovegodine na saveznom takmi~enjuuop{te nije bilo predstavnika, niti upojedina~noj niti u ekipnoj konku-renciji. Tako su na završnoj smotri

najboljih mekteba izostale ekipe saova dva podru~ja.

Savezno takmi~enje polaznikamektebske nastave za 2003. godinuje odràno po istiom principu kaoi kvalifikaciona takmi~enja pooblastima i bilo podijeljeno u dvadijela: takmi~enje ekipa u op}empoznavanju islama i islamskih

propisa iz oblasti akaida, ibadeta,ahlaka i povijesti islama (pismenitest), te takmi~enje pojedinaca ukiraetu, u~enju Kurána (u~enjeašereta i kratkih sura napamet iu~enje Kurána gledaju}i). Ovegodine se po prvi put desilo da triekipe osvoje isti broj bodova i sa-mim tim, na ne malo iznena|enjesvih prisutnih, zauzmu prvo mjesto.To su ekipe dèmata Oberhausen,Hagen i Witten. U disciplini kirae-ta raspored prva tri opsvojena mjes-ta izgleda ovako:1. mjesto:Irfan Hasandi} - dèmatEssen (muallim Dèmal ef. Hasandi}) 2. mjesto: Ahmed @iga - dèmatHagen (muallim Rasim ef. @iga) 3. mjesto: Ehlimana Hasandi} - dè-mat Essen (muallim Dèmal ef.Hasandi})Takmi~enje je pratio i ocjenjivao ì-ri u sastavu : hfz. Esnaf ef. Begi},sekretar Islamske zajednice Boš-njaka u Njema~koj u svojstvu pred-sjednika ìrija, Fahrudin ef. Dì-ni}, imam u Wiesbadenu, ~lan, iRuvejd ef. Jahi}, imam u Wittenu,~lan.

Pobjedni~kim ekipama i poje-dincima u u~enju Kur’ana su pove} ustaljenoj tradiciji od straneIslamske zajednice Bo{njaka uNjema~koj dodijeljene vrijednenagrade.

Irfan Hasandi}

36

Dvadeset{estog decem-bra 2002. godine uamfiteatru Fakultetaislamskih nauka uSarajevu uru~ene su

stipendije (105 stipendija) na{imu~enicima i studentima, koje suobezbijedili Bo{njaci u Njema~-koj, preko Islamske zajednice, a pu-tem "Fondacije Gazi Husrev-beg".Stipendije, po 500 eura za godinu, /85 za u~enike i 20 za studente /,uru~ili su Mirsad ef. Mahmutovi},{ef Ureda za dijasporu, Mustafa ef.Klanco, glavni imam u Njema~koj i

Duran ef. Pintol, pomo}nik glav-nog imama za humanitarni rad.Ovom lijepom ~inu kasnije se prik-lju~io i reisu-l-ulema dr. Mustafaef. Ceri}, koji je stipendiju uru~iostudentici [uhreti Obrali}. Mirsad

ef. Mahmutovi} je tom prilikomukazao da je ovo zna~ajno za mladeljude, koji }e samo sticanjem znan-ja i {kolovanjem sebi obezbijeditisretniji `ivot. Mustafa ef. Klanco jenaglasio da su stipendije studenti-

HHUUMMAANNOOSSTT


FFoonnddaacciijjaa ““GGaazzii HHuussrreevvbbeegg””

105 STIPENDIJA ZA U^ENIKE I STUDENTE U BOSNI I HERCEGOVINI

"Drago mi je da po~injemo razmi{ljati na ovaj na~in i ulagati u ono {to nam je najvrjednije, jer je budu}nost i

spas Bosne i Bo{njaka u dobrom obrazovanju. Vi koji studirate zapamtite i ovo. U~ite sve {kole, jer sve

{to u~ite je islamsko. Dobro je da imamo hafiza uKur'anu, ali nam treba hafiza u ekonomiji, informatici, gradevinarstvu, matematici, biologiji, medicini i pravu."

Redakcija

ma kredit, koji }e primaoci nakonzaposlenja vratiti u "Fondaciju Ga-zi Husrev-beg", kako bi omogu}ilida se i drugi koriste iz tog fonda.Duran ef. Pintol je istakao da Fon-dacija djeluje dvije godine, da }eona nastaviti sa radom i da }e po-red stipendiranja u~enika i stude-nata, svoj rad pro{iriti i na drugedjelatnosti. Reisu-l-ulema je izme-du ostalog istakao: "Drago mi je dapo~injemo razmi{ljati na ovaj na~ini ulagati u ono {to nam je najvrjed-nije, jer je budu}nost i spas Bosne iBo{njaka u dobrom obrazovanju. Vikoji studirate zapamtite i ovo. U~i-te sve {kole, jer sve {to u~ite je is-lamsko. Dobro je da imamo hafizau Kur'anu, ali nam treba hafiza uekonomiji, informatici, gradevinar-stvu, matematici, biologiji, medici-ni i pravu".

Stipendisti iz svih krajevaBosne i Hercegovine

Nakon raspisivanja konkursa zastipendije, objavljenog u "Preporo-du" od 15. 08. i 15.09.2002. godine,u "Fondaciju Gazi Husrev-beg" jestiglo 180 molbi, od ~ega je 105molbi udovoljeno. Stipendije sudobili u~enici i studenti iz svih kra-jeva na{e zemlje.

Donatori stipendija za cijelugodinu sa iznosom od 500 eura su:Jakupovi} Enes (Oberhausen), Ba-}evac Izet (Köln), Beganovi} Ner-min (Castrop-Rauxel), Ceri} Sead(Oberhausen), ]ati} Vahid (Köln),Dòmbi} Elvir (Oberhausen), Dù-

zdanovi} [aban( D o r t m u n d ) ,Feti} Fadil (Es-sen), Hodì} Me-hmed (Kamp-Li-ntfort), Hodì}Muhamed (Dort-mund), Guti} Ha-san (Köln), Kadri}Edhem (Witten),Kadri} Sedika (Wit-ten), Klin~evi} Haj-rudin (Bochum),Kolenovi} Merdin iElvis, (Kamp-Lint-fort), Kuki} Dènad(Aachen), Miljkovi}Hama, (Dortmund),Mulavdi} Husein, (Es-sen), Pintol Duran(Oberhausen), Sadi-kovi} Ibrahim, (Aac-hen), Salihovi} Ha-dè i Mirsada, (Wit-ten), Selman Smail(München), Selmi} Ha-san (Mainz), [u{ko Bi-lal (Mainz), [ahtanAlija (Köln), [ogolj Asim (Ober-hausen), Zeljkovi} Ai{a (Nürn-berg), Rami} Hafa, (Hamburg),Delali} Muharem (Düsseldorf) iDìbri} Elvir (Ulm).

Donatori stipendija za polagodine sa iznosom od 250 eura: Ah-me~kovi} Ahmet (Dortmund), Ali-~i} Avdo (Duisburg-Hochfeld), Ku-kuljac Ramiz (Witten), Maki} Abi-din (Mainz), Klanco Edin (Kamp-Lintfort), Pilav Denis (Aachen), Po-tokovi} Sabahudin (Köln), dr. Sejfo-

vi} [emsudin (Oberhausen), Smaji}Samir (Aachen), Smajlovi} Sakib,(Kamp-Lintfort), [ogolj Almir iAmira (Oberhausen), Tumbul El-maz (Witten), [u{ko Bekir (Mainz)i Ziko Asim (Aachen).

Studenti kojima su dodijeljenestipendije su: Abaz Muhameda (Sa-rajevo), Ba{i} Elvir (Velika Kladu-{a), Brigi} Edin (Banovi}i), ôrbi}Aj{a (Skender-Vakuf), \ogi} Se-nad (�ivinice), Hajrulahovi} Alma(Tuzla), Hlivnjak Saudin (Vitez),Hubljar Sedina (Bugojno), Ibrahi-magi} Dènan (Zenica), Kadi} Sa-medin (Ilidà), Katki} Hatidà(Donji Vakuf), Kirli} Mirza (Trav-nik), Krnji} Emira (Novi Travnik),Kr{i} Almina (Fojnica), Muratovi}Senada (@ivinice), Nurkovi} Inela(Banovi}i), Obrali} [uhreta (Mag-laj), Osmi} Saldin (Tesli}), Suba{i}Enis (Fo~a), Skeho Elvedina (Gor-nji Vakuf), Ahmed Magli} (Zenica).

U~enici srednjih {kola kojimasu dodijeljene stipendije: Ahmeta-{evi} Nisada (Grada~ac), Ahmedo-vi} Aziz (Vare{), Alibegovi} Adela(Bugojno), Ali~i} Eldar (Tuzla), Av-duki} Amila (Breza), Bajramovi}Ahmed (Vitez), Bajri} Jasmin (@ep-~e), Bandi} Meliha (Hadì}i), Bato-vac Lejla (âjni~e), Be{lija Selve-


HHUUMMAANNOOSSTT

dina (Ilija{), Bukvi} Hasiba (Tomi-slavgrad), Buljuba{i} Mersina (Za-vidovi}i), Buljuba{i} Zamira (Zavi-dovi}i), Ceri} Emina (Sarajevo),Crnica Almedina (Gornji Vakuf),âno Azra (Sarajevo), ôli} Venir(Rogatica), Deduki} Admira (Mag-laj), Deli} Sanita (Zenica), Dilbe-rovi} Samra (Sarajevo), Dizdarevi}Arifa (Velika Kladu{a), DrakovacAmina (Gora`de), Drki} Abdulaziz(Ilidà), Sarajevo, ânanovi} Amra(Vitez), ânanovi} Fatima (Vitez),

\ozo Jasmina (Sarajevo), \ulan[aban (Zenica), Efendi} Lejla (Go-ra`de), Hadìomerovi} Nedàd (Sa-rajevo), Hafizovi} Amra (Srebre-nica), Halilovi} Husein (Kalesija),Haselji} Salih (Zenica), Ho~ki}Enes (Donji Vakuf), Hodì} Ekrem(êli}), Hodì} Ibrahim (@ep~e),Hrustanbegovi} Muaz (Sarajevo),Huri} Hasib (Vogo{}a), Imamovi}Rijad (Kalesija), Jugo Amer (DonjiVakuf), Kadiri} Semir, (Novi Tra-vnik), Kadri} Edin, (êli}), Kadri}

Nedim (Vogo{}a), Kahriman Ami-na (Ilija{), Karzi} Alma (Kakanj),Kebi} Adnan (Prnjavor), Kova~Almin (Zenica), Kova~evi} Nezira(Zenica), Leki} Badema (Sarajevo)Lemo Sanela (Livno), Mahmutovi}Mirsada (Velika Kladu{a), Majsto-rovi} Mersudin (Zvornik), Mili{i}Fatima (Ilidà), Muhi} Senad (Za-vidovi}i), Mujanovi} Alisa (Bugoj-no), Mulahusi} Asmira (Zavidovi-}i), Omerovi} Eldin, (Srebrenica),Pandur Alija (Zvornik), Pa{i} [a-ban (Bosanska Krupa), Priji} Om-er, (Zavidovi}i), Puri} Elkaid (Ze-nica), Pu{kar Amir, (Sanski Most),Rakanovi} Narcis (Bosanska Kru-pa), Redì} Edina (Sarajevo), Re-dì} Halil (Zenica), Rahmanovi}Elvira (Kalesija), Salki} Amra (Lu-kavac), Skenderovi} Amra (Buìm),Smaji} \ula (Gornji Vakuf), Softi}Enes (Tuzla), Soki} Asif (Breza),Spahi} Alma (Zenica), Spahi} Dè-nana (Zenica), Spahovi} Semir (Vi-soko), Su}eska Sead (Vi{egrad), Su-lji} Vahid (Srebrenica), [ukri} Me-rima (Sarajevo) Tuh~i} (Izet) Na-siha, (Zvornik), Zukanovi} Revda(Srebrenica), Zuki} Alma (Bugoj-no) i Zuni} Amela (Cazin).


HHUUMMAANNOOSSTT

Islamska zajednica Bo{njakau Njema~koj je i u 2003.g.,(1423.h.) nastavila sa prak-som organiziranja putovanjana had`. Tako su pripreme

za ovo ~asno putovanje ve} zapo-~ele jo{ u 2002.g., a sve sa ciljem dabi se na {to bolji na~in svim zainte-resiranim kandidatima za odlazakna had` iz dèmata Islamske zajed-nice Bo{njaka u Njema~koj obezbi-jedili {to optimalniji uvjeti ovakvogjednog putovanja.

Tako, nakon {to su po dèmati-ma odràne hadìjske ikrar-dove,nakon ispra}aja budu}ih hadìja izsvojih porodi~nih i dèmatskihokruènja, putovanje na had` zapo-~inje u ranim jutarnjim satima 01.februara 2003.g. na aerodromu uDüsseldorfu. Tu se, sa puno duhov-nog uzbu|enja, napetosti zbog sko-rog susreta sa âsnim Mjestima pokojim i oko kojih su hodili Ibrahima.s i Muhammed a.s., pa i po kojomsuzom radosnicom, budu}e hadìjesusre}u, upoznavaju i zajedni~kikre}u put daleke Arabije. Ovogo-di{nja grupa koja je pod pokrovi-teljstvom Islamske zajednice Bo{-njaka u Njema~koj obavila had`,brojala je ukupno 44 osobe. Nju susa~injavali: Ahmedovska Rabije,Ahmedovski Fikri, Alijagi} Nedìb,Avdiba{i} Omer, Beganovi} Huse-in, Bilali} Muhamed, Bukvi} Ad-em, âu{evi} Ramo, ôlakovi} Av-do, ôlakovi} Azrudina, DoksoMuhamed, Dudo Edin, Hasi} Idriz,Hodì} Jasmin, Hodì} Nura, Ho-dì} Zihnija, Hodì} Suada, Huru-glica Kadri, Huruglica Zejenepe,Huseinspahi} Ejub, Ibrahim Enve-rije, Jakubovi} Refik, Jakubovi} Se-nada, Jusufi Jusuf, Kadri} Ibrahim,Ki~in Muharem, Ki~in Mufida,

Kurba{evi} Hamza, Malagi} Sulej-man, Mehi~i} Huso, Mehi} Redèp,Pa{aIi} Sabina, Pilavdì} Suljo, Pi-lavdì} Hanifa, Smaji} Mejra, Spa-hi} Muamer, Burni} Elmina, Skop-ljak Rasim, Sokolji Dèvad, SokoljiSharka, Top~i} Smail, Top~i} Jas-mina, Vrici} Sulejman i Zimi} Haj-rija. Njihovi vodi~i su bili Dàferef. Gra~i}, imam u Tuttlingenu iglavni vodi~, te Muharem ef. [abi}imam iz Hanaua, zamjenik vodi~a.Islamska zajednica Bo{njaka uNjema~koj je i ove godine angaìra-la Mirsada Pori}a, studenta na uni-verzitetu u Medini, koji je bio ta-ko|er pomo}nik na{im hadìjama ivodi~koj slu`bi.

Iz ankete koja je sprovedename|u ovogodi{njim hadìjama vid-

ljivo je da je ve}ina njih zadovoljnaovogodi{njim aran`manom had`-skog putovanja, te uslugama kojesu im se od strane Islamske zajed-nice Bo{njaka u Njema~koj i vodi~-ke slu`be pruìle u toku had`skihdana. Tako|er, postoje i kritike,koje su svakako opravdane i koje }ese nastojati uvaìti u slijede}imputovanjima na had`, kako bi sekvalitet ovog putovanja pobolj{ao.Naàlost, ima i takvih kritika koje,~ini se, uop{te, na bilo kakav na~innisu utemeljene.

Ipak, pored svega, moè se re}ida je ovo putovanje, sve u svemu,bilo uspje{no te da su hadìje unajve}oj mjeri njime zadovoljni.Molimo Allaha d`.{. da im had`d`bude primljen!

OOSSVVRRTTII


””OOddaazziivvaamm ttii ssee,, mmoojj AAllllaahhuu,, ooddaazziivvaamm......””

SVIJETLA I RADOSNALICA NOVIH HAD@IJA

Hadìja Nedìb Alijagi}, koji je pod pokroviteljstvom IZ-e Bo{njaka u Njema~koj podrugi put uzastopno i{ao na had`, u provedenoj anketi ovako opisuje svoje doìvl-jaje hadà:“U smiraju posljednjeg dana had`dà, svjedoci smo jedan drugome u svemuonome {to se odigravalo proteklih dana - u svetim obredima had`dà. Bez ralikekoliko mi bili vi~ni ili ne u pisanju ili usmenom preno{enju onoga {to sa na{e ta~kegledi{ta izgleda pozitivno ili negativno, ~injenica jeste, sve ono {to smo doìvjeliostat }e vje~no, zabiljeèno kod na{ih Pisara. Oni nisu ni malo ni veliko propustili,sve je zapisano. I onoga dana kada nam na{a knjiga bude data u desnu ili lijevuruku, toga dana, nadati se je, na{a }e lica biti svjetla i radosna.”

Dàfer Gra~i}

HHAADD@@DD@@HHAADD@@DD@@HHAADD@@DD@@

OBAVITE POD POKROVITELJSTVOM

VIGB e.V.ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA

U NJEMA^KOJ

OBAVITE POD POKROVITELJSTVOM

VIGB e.V.ISLAMSKE ZAJEDNICE BO[NJAKA

U NJEMA^KOJ

2004.g./1424.h.2004.g./1424.h.

Cijena 1.950,00 € Rok za prijavu je 10.novembar 2003.

Informacije:02842-559728www.vigb.net

Za prijavu je potrebno pripremiti slijede}e:

Paso{ sa najmanjim rokom vaènja od 6 mjeseci Boravi{na dozvola sa najmanjim rokom vaènja od 6 mjeseci 4 slike paso{kog formata Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenom stanju Vakcina Meningitis (ùti karton) Formular zahtjeva za izdavanje had`ske vize, pupunjen i svojeru~no potpisan Hadìjski karton (svojeru~no potpisan) Izjavu o prihvatanju uvjeta putovanja na had` (svojeru~no potpisanu) Iznos od 1.950,00 € (za djecu koja nisu napunila 12-tu godinu ìvota, 1.800,00 €)

Zaka{njele prijave, kao i prijave sa nepotpunom dokumentacijom ne}e se primati!

OOBBJJAAVVIITTEE SSVVOOJJUU RREEKKLLAAMMUUOOBBJJAAVVIITTEE SSVVOOJJUU RREEKKLLAAMMUU- jer, “Novi Selam” se {tampa u najmanje 3.000 primjeraka- jer, “Novi Selam” se besplatno dijeli ~itaocima- jer, “Novi Selam” dolazi u preko 50 dèmata na podru~ju cijele Njema~ke- jer, tako pomaète izlaènje Va{eg i na{eg lista “Novi Selam”

OOBBJJAAVVIITTEE SSVVOOJJUU RREEKKLLAAMMUUPoziv bo{nja~kim biznismenima, vlasnicima firmi i svim zainteresiranim

novi selam - septembar 2003

Documents