novinarhrvatske · novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno...

glasiloHrvatskognovinarskogdruπtva iSindikatanovinaraHrvatskenovinar

Poπtarina plaÊena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka

broj 7/8/9/2010.

foto SINI©A SUNARA

Ëilost i boljke stogodiπnjaka

o dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good

speluj me njeæno

jesu li novinari mazohisti

tko to jede iz ruke

novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno dobro • journalism - public good2

nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

3n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ

SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ SADRÆAJ


















SADRÆAJ




U povodu stote obljetnice HND-a »ilost i boljke zrelog stogodiπnjaka Zdenko Duka str. 4.

Javno financiranje medija Vaæno je imati kriterije Toni GabriÊ str. 6.

Okrugli stol Manjine na medijskoj margini Milan Cimeπa str. 9.

SluËajevi Gorana MiliÊa i Æarka Domljana str.10.

Struka na raskrπÊu Povratak korijenima Milivoj –ilas str. 11.

Fingirano rivalstvo str. 13.

Zanovijetanje starog novinara Poslenici enciklopedijskog neznanja Denis Kuljiπ str. 14.

Trenutak istine Tko zabija Ëavle u lijes Tomislav Klauπki str. 18.

Medijski zloËini Tko je jeo iz ruke str. 20.

©armantno prenoπenje bez provjere Osramotili se europski intelektualci... i hrvatski mediji Ozren Podnar str. 22.

NaliËje profesije Ubi nas neprofesionalizam Gordana GrbiÊ str. 24.

NaliËje profesije Afrovizija kao machovizija Miroslav FilipoviÊ str. 26.

Popravljanje javne slike Mamini sinovi Miroslav FilipoviÊ str. 28.

Suprotstavljanja Jesu li novinari mazohisti Hrvoje DeËak str. 30.

Previranja na svjetskoj medijskoj sceni Zaπto se novinarstvo mora mijenjati Ante GavranoviÊ str. 32.

Izgubljeni u prijevodu Ekskluzivno laæiranje Aboridæina Æarko ModriÊ str. 34.

Recite im… Medicinari kao treπnja na torti Nives OpaËiÊ str. 36.

Priroda u hrvatskim medijima Ron i ja i voda zelena Ivo LuËiÊ str. 37.

VijeÊe Ëasti Kodeks Ëasti je Ëvrsta mjera str. 42.

In memoriam str. 48.

57. susret SCIJ-a Ushuaia - Argentina Fin del mundo Branka Malnar str. 50.

Ovaj broj Ovaj broj Ovaj broj Ovaj broj Ovaj broj NovinaraNovinaraNovinaraNovinaraNovinara ilustriran je fotografijama Siniπe Sunare ilustriran je fotografijama Siniπe Sunare ilustriran je fotografijama Siniπe Sunare ilustriran je fotografijama Siniπe Sunare ilustriran je fotografijama Siniπe Sunare

glasilo Hrvatskognovinarskog druπtva iSindikata novinaraHrvatske

novinar Prvi broj izaπao je 1946. godine �Godina 64. � IzdavaË: Hrvatsko novinarsko druπtvo i Sindikat novinara Hrvatske, Zagreb, PerkovËeva 2/I, tel. (01) 4828-333, fax (01) 4828-

332 �e-mail: [email protected] �www: http://www.hnd.hr �Za nakladnika: Zdenko Duka �Æiro raËun: 2360000-1101234838 �V.d. glavne urednice: Goga SimonoviÊ �Redakcija:

Ivica GrËar, Jozo PetriËeviÊ �Redaktor: Mirko MihaljeviÊ, e-mail: [email protected] �4500 primjeraka �GrafiËki urednici: Danijel & Goran Den PopoviÊ/POP &POP, Novomarofska 27, Zagreb, tel. (01) 3023-334, fax (01) 3026-820, e-mail: [email protected] �Tisak NOVI LIST Rijeka �UreivaËki odbor: Abramov Sergej,Elizabeta Gojan, –ivo –uroviÊ, Toni HnojËik, Marinko JurasiÊ (predsjednik), Ranka KovaËeviÊ-JeliËiÊ, Dinko Radaljac, Vlado ©obota, Nevenka ©poljariÊ (potpredsjednica) i Vuk Teπija

Jednu od akcija vezanih uz 100 godina naπeghrvatskog novinarskog druπtva, smislio je i realiziraoOgranak πibensko-kninske æupanije. A priËa ide ovako!

VeÊ deset godina πibenska katedrala sv. Jakovana Unescovoj je listi svjetske zaπtiÊene baπtine.Meutim, za razliku od drugih spomenika te kategorijediljem svijeta, πibenska katedrala u tih deset godina,nebrigom sredine, nije dobila oznaku u neposrednojblizini: kameni, bronËani ili u kakvu drugom materijaluizveden spomenik-informativnu tablu s osnovnimpodacima i tipskim oznakama za Unescovu baπtinu.

©ibenski novinari prvo su godinama pisali o tomproblemu, no kad su vidjeli da od pisanja nema

previπe koristi, s pera su preπli na djelo: pronaπlisponzore i dali na kamenom bloku ugraditibronËanu ploËu s reljefom i tekstom na engles-kom, francuskom i hrvatskom jeziku i oznakamaUnesco. Taj svojevrsni spomenik- spomeniku bioje jedan od glavnih programa uz Dan grada©ibenika i blagdan sv Mihovila. Otkriven je uz svepoËasti i nazoËnost gradskih i crkvenih vlasti,gradonaËelnika Antu ÆupanoviÊa, æupana GoranaPauka, biskupa Antu Ivasa a posebni gosti bili suRut Carek naËelnica za UNESCO pri Ministarstvukulture i glavni tajnik HND-a Vladimir LuliÊ. SboËnih strana kamenog postolja s jedne je strane

U povodu stote godiπnjice HND-a πibenski novinari darovali su ©ibensku katedraluuklesano “100 godina HND-a” a s druge strane“Novinari ©ibenika”.

Premda u naπoj struci nije uputno hvalitisponzore, kako se radi o plemenitu djelu moramoreÊi da je podizanje ovoga spomenika prije svihfinancirala Javna ustanova Nacionalni park Krka, onakoja gospodari jednim drugim vrhunskimspomenikom, prirode, rijekom Krkom, a zatim iπibenske trvrke Zagrebmontaæa, Solaris, Rotary klub,Lyions klub, TuristiËka zajednica Grada ©ibenika iZuristiËka zajednica Æupanije πibensko-kninske�

Jordanka GrubaËSlika Nikπa StipaniËev10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A

U povodustote obljetnice HND-a

Spomenik spomeniku


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

5n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Moæda nije nepretenciozno reÊi da je posljednjihdvadesetak godina HND-a razdoblje njegovognajsamostalnijeg djelovanja, sa samosvijeπÊu ipouzdanjem da se interesni komplot s vlastima ukonaËnici nikako ne isplati.

Na prvom sastanku najviπeg tijela HND-a usamostalnoj Hrvatskoj, Skupπtina HND-a jedonijela odluku da se viπe nikad ne iskljuËujunovinari iz Druπtva iz politiËkih razloga. OstatÊe trajno zapamÊeno da je u Domovinskom ratu,radeÊi svoj posao, poginulo Ëak 14 novinara isnimatelja.

Izravni i jasno vidljivi utjecaj politike nanovinarstvo u Hrvatskoj smanjen je u posljednjemdesetljeÊu. Nakon πto smo, sve do prije samoga krajadevedesetih godina imali neprirodnu podjelu na tzv.dræavotvorne i neovisne medije, od 2000. su politiËkiutjecaji sofisticiraniji i interesno povezani s vlasniËkimi, preko oglaπivanja, s utjecajem kapitala.

Pamtimo potjerniceTa se dva razdoblja razlikuju Ëak i po prirodi

napada na novinare. Tadaπnji novinar Novog listaRoman LatkoviÊ je 1995. godine - nakon πto muje objavljen tekst o Franji Tumanu i poslijekomentara-potjernice Hrvatske televizije na tajnjegov tekst, bio prisiljen smjesta s obitelji napustitizemlju. Godinu kasnije bilo je sueno dvojicinovinara Feral Tribunea takoer zbog teksta o FranjiTumanu, ali ih je sudac oslobodio krivnje. Ali, IvoPukaniÊ, vlasnik i glavni urednik Nacionala, i NikoFranjiÊ, direktor Nacionalovog marketinga, ubijenisu krajem 2008. bombom usred Zagreba a u lipnjuiste godine brutalno je pretuËen Duπko Miljuπ, apolicija joπ nije pronaπla napadaËa.

Devedesetih bila je poznata tehnologija napadana novinare a profesionalno novinarsko udruæenjetoËno je znalo gdje je fronta i tko je s druge strane.Zna se tko je zasluæan za komentar protiv LatkoviÊai zna se tko je donio zakon po kojem se 1996.moglo suditi zbog vrijeanja predsjednikaRepublike. A naredbodavci pogibeljnih napada2008. vjerojatno su bili inspirirani svojim “Ëistim”kriminalnim interesima.

S Ëime Hrvatsko novinarsko druπtvo ulazi usljedeÊih 100 godina?

Vjerodostojnost tiska, televizija, medija opÊenitoi ugled novinara - s dosta razloga - nisu danasvisoko na druπtvenoj ljestvici.

I kriza pruæa πansuIako Êe se do prosinca vjerojatno donijeti novi

zakon o HRT-u, Hrvatska televizija je u dubokojkrizi i gubi televizijski primat u informativnomprogramu. I neka ga gubi jer Nova TV sada imakvalitetniji srediπnji Dnevnik, ali to je jasan znakda HTV nije uspio postati javna televizija, da nijeznao steÊi i zadræati neovisnost. Agencija Hinaostala je bez znaËajnih korisnika a kakva je, onda,kvaliteta i utjecaj agencije koja malo kome treba?Treba li joπ kome i subvencionirani Vjesnik kojise promijenio posljednjih mjeseci, ali malo tko tomoæe primijetiti?

Privatni tiskani mediji nadmeÊu se u komerci-jalizaciji kao jedinom izlazu za buduÊnost novinarstva

Valja iskoristiti sve tehnoloπkeprednosti i prednosti novih

medija ali tako da bude naglaπenavisoka novinarska kvaliteta koju

je moguÊe postiÊi samo uzpoπtivanje dobro poznatih

“klasiËnih” novinarskihstandarda i dostignutih etiËkih

principa

Milan GrloviÊ itrideset kolega,meu kojima je bila ijedina tadaπnjanovinarka MarijaJuriÊ Zagorka,osnovali su 1910.godine HND i prvinovinarski Sud Ëastikoji se bavioprofesionalnomnovinarskom etikom



a mnogi od njih zanemaruju profesionalne standarde.Tehnoloπki razvoj donio je zaista dosad

nesluÊene moguÊnosti razvoja medija, posrednotako i razvoja novinarstva. Svima mogu lako i brzobiti dostupne informacije i mobitelom. Ali samo onajtko osmiπljava dostupne informacije, tko ih stavljau pravi kontekst, tko ih analizira, rangira njihovoznaËenje i vrijednost - jest novinar. A uloga naj-znaËajnijeg dijela novinarstva i novinara je dakonzumente Ëini u druπtvu aktivnima, da propitkujudruπtvo u kojem æive, da se odnose kritiËki i da gamogu demokratizirati i mijenjati.

Ne moæe se naravno viπe nazad u nekakvo“staro”, “klasiËno” novinarstvo. Valja iskoristitisve tehnoloπke prednosti i prednosti novihmedija ali tako da ostane i da bude naglaπenavisoka novinarska kvaliteta koju je moguÊepostiÊi samo uz poπtivanje dobro poznatih“klasiËnih” novinarskih standarda i dostignutihetiËkih principa.

Moramo πtititi profesionalizamHrvatsko novinarsko druπtvo mora prije

svega πtititi novinarski profesionalizam, visokevrijednosti novinarske profesije kako bi zaπtitilougled novinara. I na kraju krajeva - sve je tozbog javnosti koju dobrim dijelom oblikujunovinarstvo i novinari.

PoËetkom rujna, HND je Ministarstvu kulturepredloæio izmjene i dopune Zakona o medijimakoje bi osigurale veÊu stvarnu neovisnostnovinara i urednika od vlasnika medija. ZbogspecifiËnosti novinarskog posla i njegovedruπtvene vaænosti, vlasnici medija (koji nerijetkovrlo malo znaju o novinarstvu) moraju sesavjetovati i dogovarati s novinarima o glavnomuredniku. To nitko od vlasnika ne Ëini a moraobi i po sadaπnjem zakonu, koji pak za toneËinjenje nije propisao odgovornost.

Proπlih mjeseci HND je s njemaËkom ZakladomKonrad Adenauer pokrenuo osnutak VijeÊa zamedije u kojem bi zajedno novinari, predstavnicinakladnika i predstavnici javnosti pokuπali dignutinovinarsku etiku na viπu razinu i zato smo dobilinaËelnu potporu nakladnika - a dalje Êemo vidjeti.

Koliko je stogodiπnjak zreo u neveselimokolnostima za profesiju - to treba pokazati�

Osamnaestog prosinca Hrvatsko novinarskodruπtvo bit Êe stogodiπnjak. Od 1900. novinari subili u sekciji Druπtva hrvatskih knjiæevnika, a 1910.godine Milan GrloviÊ i trideset kolega, meu kojimaje bila i jedina tadaπnja novinarka Marija JuriÊZagorka, osnovali su HND i prvi novinarski Sud Ëastikoji se bavio profesionalnom novinarskom etikom.

Pri osnutku, GrloviÊ je kao zadatke HND-anaveo “politiËko osvjeπtenje i kulturno unapreenjenaroda”, a da πtampa “uzmogne vrπiti svojuuzviπenu misiju u narodu ona mora biti neodvisna,poπtena i ugledna”. Drugi zadatak bila je potrebada Druπtvo osigura dostojnu egzistenciju novinarai pravednu nagradu za novinarski rad.

Dakle, sve ono za Ëime i mi danaπnji novinariteæimo ako za poπtenje, ugled i uzviπenu misijunije veÊ previπe kasno. Novinarstvo u Hrvatskoj

poËelo se razvijati stotinjak godina prije, najprije uzadarskom Kraljskom Dalmatinu kojega su od1806. do 1810., na talijanskom i hrvatskom, tiskalefrancuske vlasti nakon Napoleonovih osvajanja. Listje znaËajan i zato πto je dao prvog hrvatskognovinara i urednika - don Domenika BudroviÊa izStarog Grada.

Komplot s vlastima se ne isplatiStogodiπnje postojanje profesionalnog udru-

æenja u razini je trajanja sliËnih profesionalnihorganizacija u zapadnoeuropskim zemljama kojeimaju starije i kvalitetnije novinarstvo od naπeg.Naravno, stoljeÊe je u nas bilo preburno i s razliËitimdræavnim tvorevinama, novinarstvo u teπkim iizazovnim iskuπenjima a samo Druπtvo nerijetkopratilac trenutaËno vladajuÊe politike.

»ilost i boljke zrelog stogodiπnjakaPiπe Zdenko Duka

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

H10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

H10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

H

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

7n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

U proljeÊe ove godine u Europskom parlamentuosnovan je meuodbor (Intergroup) za medije. Kakoje javio EU Reporter, meuodbor je osnovan zatoπto (i) evropski parlamentarci sve viπe uoËavajuodsustvo nezavisnog izvjeπtavanja i zatvaranjebrojnih nacionalnih i regionalnih novina i Ëasopisa,kao i sve uËestaliju politizaciju i uπutkivanje medijau zemljama Europske Unije. »lanovi toga parla-mentarnog tijela sloæili su se s polaziπtem da sunezavisni mediji “vitalna komponenta zdravedemokracije”, i da je “goruÊa potreba” za veÊomslobodom novinara. Novinarstvo se tako snaænijeno ikad institucionalno iskazalo kao europskipolitiËki problem.

U kojem Êe pravcu iÊi europska politikaoËuvanja “vitalne komponente demokracije”, joπnije posve izraæeno.

Najvaænije je pitanje kakve bi obaveze moraliprihvatiti nakladnici da bi se smatralo kako njihoviproizvodi nisu “obiËna roba” nego da su posebnovaæni za opstanak i razvoj demokracije. U sluËajuHrvatske, smanjenje PDV-a odnosi se na svenovine i Ëasopise, osim na one “koji u cijelosti iliuglavnom sadræe oglase ili sluæe oglaπavanju”,kako stoji u Zakonu o PDV-u. S obzirom nadodatnu komercijalizaciju naπih novina koja jeuslijedila nakon sniæavanja stope PDV-a, i sobzirom na sustavno krπenje radnog pravanovinara i drugih zaposlenih u novinskoizdavaËkim kuÊama, koji trend se nastavljanajavom masovnog otpuπtanja u Novom listu iSlobodnoj Dalmaciji - zakljuËujemo da sniæavanjePDV-a nije poluËilo nekim opÊim dobrom, veÊsamo profitom vlasnika medijskih kuÊa. Proizlazida su u pravu bili oni koji su od poËetka tvrdili

kako je rijeË o pukom podmiÊivanju krupnihnovinskih izdavaËa od strane Sanaderove vlade.

©to je javni interesU svijetlu globalnog medijskog sunovrata,

europski parlamentarci, kao i vlade dræava EU-a idrugih zemalja koje hoÊe biti demokratske, moratÊe se suoËiti s kriterijima: jesu li novine i Ëasopisisvih profila, osim, recimo, onih koji eksplicitno sluæeoglaπavanju, “vitalna komponenta zdrave demo-kracije”, ili tu moæda ipak postoje neke gradacije?Je li npr. javni interes za novinama koje svako-dnevno objavljuju iskljuËivo priloge iz vrhunskogsporta, ili za “politiËkim dnevnikom” koji udarnestranice posveÊuje vijestima iz celebrityja i crnekronike, a politiËke vijesti estradizira do banalnosti,i to joπ po narudæbama koje stiæu s ove ili oneadrese - jednak javnom interesu za novinama kojesustavno istraæuju razliËite zloupotrebe vlasti,dekonstruiraju retrogradne ideoloπke koncepte iliobjavljuju struËne analize vladinih politika? Nadalje:mogu li bilo kakve beneficije pripadati nakladnicimakoji krπe minimum novinarskih sloboda propisanZakonom o medijima, Zakonom o elektroniËkimmedijima i - last but nost least, Zakonom o radu?

Primjer NovostiDemokratske dræave, ukoliko æele to ostati,

vjerojatno neÊe morati samo osigurati novinskimnakladnicima popuste u okviru fiskalne politike,nego Êe neke od nezavisnih novina morati ifinancijski pomagati. Tu dolazimo do konceptaneprofitnosti medija koji i kod nas polako oæivljuje.Najambiciozniji meu medijskim projektima koji suposljednjih godina pokrenuti u Hrvatskoj, a kojikoristi specifiËne oblike dræavne pomoÊi, zasigurnosu Novosti, koje izdaje Srpsko narodno vijeÊe. Taudruga odluËila je velik dio svojih prihoda uloæiti uinformativno-politiËki tjednik. SNV je u proπlojgodini po razliËitim stavkama uprihodio neπto viπeod 8 milijuna kuna iz budæeta srediπnjih dræavnihinstitucija, a od toga je viπe od 4 milijuna bilonamijenjeno “informiranju” odnosno “izdavaπtvu”.SNV je ulaganjem u Novosti omoguÊio radnekolicini uglednih novinara, od kojih neki prije togapraktiËki nisu imali pristup hrvatskoj medijskojsceni, i pridonio je pluralizmu medijskog prostora

Javno financiranje medija Javno financiranje medija

Demokratske dræave,ukoliko æele to ostati,vjerojatno neÊemorati samo osiguratinovinskimnakladnicima popusteu okviru fiskalnepolitike, nego Êe nekeod nezavisnih novinamorati i financijskipomagati, pri Ëemu sunuæni jasni i javnikriteriji

Piπe Toni GabriÊ, urednik portala H-alter

Koliki PDVSve zemlje EU odranije imaju

predvienu niæu, ili nultu stopuporeza na dodanu vrijednost zanovinska izdanja. PDV je najviπiu Irskoj, gdje iznosi 13 posto, doku Velikoj Britaniji, Danskoj iBelgiji nakladnici uopÊe neplaÊaju PDV. Hrvatska je PDV nanovine i Ëasopise smanjila ukolovozu 2007. godine stadaπnjih 22 na 10 posto,meutim joπ je iznad EU prosjekakoji iznosi 7 posto�

Interkulturalni dijalogU rujnu 2008. godine Europski parlament donio je Rezoluciju o evropskim

medijima u zajednici. Oni su, kako je navedeno u Rezoluciji, vaæni za jaËanjekulturalne i lingvistiËke razliËitosti, socijalne inkluzije i lokalnih identiteta.Ti mediji definirani su kao: neprofitni i nezavisni od nacionalne i od lokalnihvlasti, angaæirani prije svega oko interesa javnosti i civilnog druπtva, u sluæbijasno odreenih ciljeva koji uvijek ukljuËuju druπtvenu korist, doprinoseinterkulturalnom dijalogu; odgovorni su prema zajednici kojoj nastoje sluæiti,informiraju Ëlanove zajednice o akcijama koje se unutar nje odvijaju i oodlukama koje se na nju odnose, procjenjuju te akcije i odluke. S druge strane,mogu biti “kaænjeni ako se loπe ponaπaju”, πto znaËi da su “pod nadzoromzajednice i njezinih interesa”; otvoreni su za sudjelovanje pripadnikazajednice u kreiranju sadræaja, a pripadnici zajednice mogu sudjelovati usvim aspektima izvedbe i upravljanja tim medijima. Za razvoj takvih medijaEuropski parlament preporuËuje sredstva fondova EU, uz napomenu da bi ihu principu trebali financijski podræavati nacionalni i lokalni fondovi�

Vaæno je imati kriterije

koji je inaËe neizdræivo uniformiran po diktatukorporacija.

Zarez, Vijenac, Hrvatsko slovoNe radi se tu viπe samo o uobiËajenom

dræavnom financiranju neprofitnih medija poput,primjerice, Ëasopisa koji se struËno bave razliËitimsegmentima kulture, a koje u nas sustavnofinanciraju Ministarstvo kulture i pojedine lokalnesamouprave; upravo suprotno, rijeË je o pomaganjunovina i Ëasopisa koji se eksplicitno bavedruπtvenim i politiËkim temama i promocijomodreenih ideoloπkih ili vrijednosnih koncepata.Doduπe, upravo Ministarstvo kulture godinamafinancira i kulturne Ëasopise koja se viπe bavepromocijom vrijednosti ili ideoloπkih obrazaca nego“Ëistom kulturom”, i svojim ureivaËkim koncep-cijama fokusiraju aktualna druπtvenih zbivanja; tosu prije svih Zarez, Vijenac i Hrvatsko slovo. Upravoza ta tri tjednika Ministarstvo godiπnje odvaja oko30 posto od 6 milijuna kuna, koliko je u ovoj godinibilo namijenjeno za ukupno sedamdesetakkulturnih Ëasopisa. Dakle lavovski dobivaju ova tri,pri Ëemu Ministarstvo kulture demonstrira tipiËnohrvatsko razumijevanje politiËke korektnosti:600.000 pripada “radikalno lijevom” Zarezu,600.000 Hrvatskom slovu koje promovira agresivninacionalizam sve do neoustaπtva, i 600.000Vijencu, MatiËinom “mainstreamu”.

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

OD10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

OD10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

OD

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

9n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.Prijedlog neprofitnih portala

Skupina nakladnika neprofitnih portala(Kulturpunkt, Booksa, H-alter, Counterview,Teatar.hr, Zamirzine) inicirala je u ljeto proπle godinerazgovor s Ministarstvom kulture oko uvrπtavanjainternetskih publikacija u sustav financijskepodrπke i predloæila je kriterije za njihovofinanciranje. Ministarstvo je prihvatilo inicijativu igotovo sve kriterije, i uvrstilo ih u NatjeËaj za javnepotrebe u kulturi za 2011. godinu. Neprofitninakladnici predloæili su da portale od javnoginteresa u kulturi Ministarstvo potraæi meu onimakoji, u skladu s naËelima novinarske struke,promoviraju sadræaje i vrijednosti od interesa zaRepubliku Hrvatsku (pobrojani otprilike onako kakoih odreuju Ustav i Zakon o elektroniËkim medijima,πto ukljuËuje i politiËke vrijednosti demokracije,pravednosti, ljudskih prava, ekologije, mirotvorstvaitd). Ulazak u krug portala koji dobivaju potporu,kao i visina same potpore, ovisit Êe o kriterijimakvalitete sadræaja, poput analitiËkog i kritiËkogpristupa; kompetentnosti autora, kreativnost uredakcijskoj i vizualnoj opremi; kriterijimarelevantnosti, poput posjeÊenosti portala kojase dokazuje isprintima Google Analyticsa,prenoπenja/citiranja u drugim medijima, dobivenihnagrada i priznanja. Ti kriteriji dobar su temelj nakojemu bi se u buduÊnosti moglo izgraditi konceptfinancijskog pomaganja svim novinama iËasopisima s obzirnom na njihovu vaænost zademokratski proces.

Zagovaranje opÊeg dobraNacionalna zaklada za razvoj civilnoga druπtva

zapoËela je svoj program podrπke neprofitnimmedijima joπ 2005. godine, na inicijativu tadaπnjegËlana njezina Upravnog odbora, Teodora Cela-koskog. Formirana je struËna radna skupina,sastavljena od dobrih poznavalaca novinarstva, kojaje poËetkom 2006. sastavila prijedlog opÊih kriterijaza vrednovanje neprofitnih medija, te posebnekriterije za portale, tiskane medije, radio itelevizijske emisije, a upravni odbor Zaklade potomje usvojio taj dokument. Kriterijima je utvreno daZaklada podræava medije koji imaju produkcijuvlastitog sadræaja i kontinuitet u izlaæenju, te da suusredotoËeni na organizacije i vrednote civilnogdruπtva, dok πirenje sadræaja mora “biti okrenutoπiroj javnosti”, “zagovarati javno dobro”, “πiritiprostor javnoga dijaloga”. Maksimalni iznosgodiπnje donacije za medije 2006. godine iznosio

je 100.000 kuna, da bi kasnijih godina porastaona 150.000. Do 2009. godine Zaklada je svojimmedijskim programom obuhvatila oko 25 nakla-dnika, od udruga specijaliziranih za medijskudjelatnost poput Cenzure Plus, Fade Ina ili UNMK-a, do onih koje su se profilirale na nekim drugimpodruËjima, a iskazale su interes i za medijski rad,poput B.a.b.e, GONG-a CESI-ja, Domina itd. Zafinanciranje neprofitnih medijskih projekataZaklada je u 2009. godini ukupno izdvojila neπtoviπe od dva milijuna kuna.

Zagonetna proceduraProblem sa Zakladinim donacijama neprofitnim

medijima od poËetka se sastojao u nejasnoÊamana osnovu Ëega je nekom nakladniku dodijeljenodreeni iznos donacije: premda su temelji Kriterija,bili dobro postavljeni, Zaklada ih je trebala dodatnorazraditi i ustanoviti procedure njihove primjene.Neki bitni kriteriji kojima se moæe egzaktno prikazatirealni utjecaj portala, poput njihove posjeÊenosti iuËestalosti preuzimanja njihova sadræaja u drugimmedijima, naknadno su, pod ne posve jasnimokolnostima, izbrisani iz tog dokumenta. Upravi-teljica Nacionalne zaklade Cvjetana Plavπa MatiÊu odgovoru na pitanje ovoga autora napisala je dasu “iz teksta izdvojene preporuke koje je StruËnaradna skupina uputila Nacionalnoj zakladi, jer sekroz primjenu ustanovilo da one zbunjujupotencijalne suradniËke organizacije”.

Godine 2009. Nacionalna zaklada proπirila jesvoj program podrπke neprofitnim medijima,predvidjevπi moguÊnost “programske suradnje” spojedinim nakladnicima. Za programsku suradnjuodabrani su Fade In, UNMK i Udruga za zaπtitu iunapreenje Ëovjekovog okoliπa Franjo KoπËec izVaraædina. Njima je omoguÊena donacija u iznosu“do 300.000 kuna”, za razdoblje “od 2 do 5godina”. Procedura izbora velikim je dijelom ostalazagonetna: Zakladin Pravilnik o uvjetima i postupkuza dodjelu sredstava navodi samo da se odukupnog broja inicijalnih suradnji “utvrujunajkvalitetniji i najpotrebniji za daljnji razvojcivilnoga druπtva”. Nepoznato je ostalo kojeZakladino tijelo, na osnovu kojih struËnihpokazatelja, utvruje koji su mediji “najkvalitetnijii najpotrebniji”, odnosno na osnovu Ëega Zakladaodreuje da neki nakladnik ima pravo na pun,odnosno smanjeni iznos potpore, i treba li potporanekom mediju trajati dvije ili pet godina. “Kriterijio standardima kakvoÊe” u ovom se pravilniku

nigdje ne spominju, a da paradoks bude veÊi, uËitavom tom propisu, koji regulira postupakdodjele sredstava, rijeË “kriterij” ne pojavljuje seniti na jednom mjestu.

Pitanjima vrednovanja ne bavi se niti drugi propis,Pravilnik o primjeni standarda u provoenjuprogramske suradnje u podruËju neprofitnih medija,koji je Zaklada donijela krajem 2009. godine.

Donacije radi nadzoraUmjesto da odredi standarde koji proizlaze iz

logike medijske/novinarske profesije, ovaj se propisusredotoËio na legaliziranje Zakladinog nadzoranad redakcijama doniranih medija i na usmje-ravanje njihova rada, i to metodama kojepodsjeÊaju na diktature: predvidio je sudjelovanjepredstavnika medija na koordinacijskim sastan-cima “radi usklaivanja i unapreenja aktivnosti ivrednovanja uËinjenog u prethodnom razdoblju, teplaniranja buduÊih aktivnosti”, koje bi sastankesazivala Zaklada; ograniËavanje sredstava zaangaæiranje vanjskih suradnika na 15 do 35 postovisine donacije, Ëime se medijima de factoonemoguÊava angaæiranje suradnika; obvezivanjenakladnika na “doprinos u zajedniËkom stvaranjui ureivanju sadræaja” portala Civilnodrustvo.hr, Ëijije nakladnik Zaklada.

Nakon UNMK-ove intervencije Zaklada jepovukla veÊinu spornih odredbi toga pravilnikai vratila je posjeÊenost i preuzimanje sadræaja uKriterije o standardima kakvoÊe: meutimprocedura po kojoj se odluËuje o dodjeli donacijenekom od nakladnika i dalje je nejasna, aPravilnik o dodjeli sredstava i dalje ne spominjebilo kakve kriterije, pa niti one o standardimakakvoÊe za neprofitne medije.

A ako kriteriji i procedura financiranja nepostoje, ili nisu razraeni i jasni, otvoren je prostorda donator arbitrarno odluËuje o ulaganju javnihsredstava. Ili da postupi po telefonskom nalogu izBanskih dvora, ili nekog drugog centra politiËkemoÊi, u sluËaju da neki od korisnika potpora uspijenekome moÊniku malo jaËe stati na æulj.

Ovakav sustav podrπke neprofitnim medijimaizgraen je na naËin da financira pregrπtpatuljastih i slabo vidljivih medija koji preæivljavajuna osnovu uravnilovke, umjesto da postanu“vitalna komponenta zdrave demokracije”. Akoje cilj bio samo to da se uokolo moæe govoritikako Hrvatska u brizi za demokraciju financiranezavisne novine - zadaÊa je ispunjena�

Javno financiranje medija

Sniæavanje PDV-a u RH nijepoluËilo nekim opÊim dobrom,veÊ samo profitom vlasnikamedijskih kuÊa. Proizlazi da su upravu bili oni koji su od poËetkatvrdili kako je rijeË o pukompodmiÊivanju krupnih novinskihizdavaËa

Jesu li novine i Ëasopisisvih profila, osim, recimo,onih koji eksplicitno sluæeoglaπavanju, “vitalnakomponenta zdravedemokracije”, ili tu moædaipak postoje nekegradacije?

Mogu li bilo kakvebeneficije pripadatinakladnicima koji krπeminimum novinarskihsloboda propisan Zakonomo medijima, Zakonom oelektroniËkim medijima iZakonom o radu 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

PiπeMilan Cimeπa

Prema popisustanovniπtva iz2001. godinepripadnikamanjina biloje 7,47 posto,dok se 3,29posto izjasnilokao muslimaniili Muslimani iliJugoslaveni isliËno, πto je10,73 postoonih koji nisuHrvati - svi oniu programuHTV-azastupljeni susa 1,8 postovremena, a to jei viπe negonedovoljno

Manjine na medijskoj margini

Okrugli stol:Manjine u ustavnim promjenama i mediji

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

11n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.U organizaciji Zbora novinara medija nacionalnih

manjina pri Hrvatskom novinarskom druπtvu uNovinarskom domu odræan je okrugli stol podnazivom Manjine u ustavnim promjenama i mediji.Uvodna izlaganja podnijeli su Milorad Pupovac,saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik Srpskognarodnog vijeÊa i Aleksandar Tolnauer, predsjednikSavjeta za nacionalne manjine RH.

Savjet za nacionalne manjine, kazao jeTolnauer, sudjeluje u financiranju 58 listova kojeizdaje 19 nacionalnih manjina. U Ustav su uπlesve manjine u RH, πto je vrlo vaæno. Prema popisustanovniπtva iz 2001. godine pripadnika manjinabilo je 7,47 posto, dok se 3,29 posto izjasnilokao muslimani ili Muslimani ili Jugoslaveni isliËno. To je 10,73 posto onih koji nisu Hrvati.Ako se tome dodaju i povratnici, udio nehrvata uukupnom stanovniπtvu joπ je veÊi. Svi oni uprogramu HTV-a zastupljeni su sa 1,8 postovremena, a to je i viπe nego nedovoljno.

Tolnauer: Obaveze se preπuÊuju- VeÊinski i javni mediji trebali bi sveobuhvatno

predstavljati manjine, πto im je uostalom i obavezaiz Ustavnog zakona o pravima manjina, Ëlan 18,kako bi ih drugi prihvatili kao ravnopravne subjekte.Novinari i urednici veÊinskih medija trebali bi imatiobjektivan i profesionalan pristup kada je rijeË omanjinskoj tematici - kazao je Aleksandar Tolnauer.

Cilj je da se manjine uvedu u javni i politiËki æivot,da doe do pune integracije manjina u hrvatskodruπtvo sa svojim identitetom, ali Êe to biti teπkoostvariti na dosadaπnji naËin. Nema ni æelje ni voljeda se onaj politiËki dio o kome se govori u brojnimdokumentima prezentira na adekvatan naËin pa jeonda jasno zaπto je percepcija manjina u javnostiloπa. Kao, manjine uvijek neπto traæe, uvijek se æalei to bez razloga, ali se javnosti ne kaæe koje toobaveze RH ima prema manjinama i koje je obavezepreuzela na putu u EU. U medijima je svojedobnopostojala tendencija stvaranja dobrih i loπih manjina.Znadete koje su jedne a koje druge, kaæe Tolnauer,ali je takva tendencija bila prisutna i u dijelumanjinskih novina.

Interes javnih medija uglavnom je bio na rubunekog skandala, senzacije ili glasine, πto dovodido stereotipa i predrasuda. Tako se u Otvorenomstalno vrti 16 ljudi o bilo Ëemu da se govori pa omanjinama govore ljudi koji o njima nemaju pojma.Zato Savjet za nacionalne manjine traæi da se ljudi

i iz veÊinskih i iz manjinskih medija educiraju zamanjinsku problematiku. Nakon nedavnih razgo-vora s vodstvom HRT-a, dodaje Tolnauer, poËelo jeemitiranje Manjinskog mozaika, πto pozdravljamo.Mozaik je samo prelazna forma, proces je pokrenuti neÊe stati. Zaboravlja se da je RH joπ 1997.potpisala povelju o regionalnim jezicima u kojoj jeodreeno da se za πest jezika rade posebne emisije.Zaboravlja se takoer da i manjine plaÊaju RTVpretplatu pa izgovor sa novcem nije dobar. Uspjelismo i Novosti dovesti na kioske kako bi bile bliæecjelokupnoj hrvatskoj javnosti. Kakve god da jesu,bolje se prodaju nego Vjesnik. Ima i kritike tih novinaunutar srpske zajednice, πto je izraz odreenogpluralizma i πto je dobro, rekao je Tolnauer.

Duka: Joπ ima govora mrænjeZdenko Duka, predsjednik HND-a ustavne je

promjene ocijenio pozitivnima, dodavπi da je pomedijima bilo tekstova i interpretacija koje su tohtjele tumaËiti kao velike privilegije za manjine. NijerijeË o dvostrukom nego o dodatnom pravu glasa,uz opÊe pravo glasa koje imaju svi graani RH. Toje pitanje demokracije, zrelosti druπtva i ljudi imanjinskih prava. Smatra da je bitno kako se pratimanjinska problematika u glavnim medijima, dokmanjinske medije vidi kao niπe glavnih medija. HRTima posebne obaveze prema manjinama ali vidimoda ih ona nedovoljno prati.

- Za 21 lokalni medij za manjinsku proble-matiku izdvojeno je 15,5 milijuna kuna, πto je veliknovac od 3 posto koliko se za tu namjenu izdvajaiz RTV pretplate, ali je oËito da mnogi mediji samoizvlaËe novac iz tog Fonda na raËun manjinsketematike i ne troπe ga namjenski. Manjine boligovor mrænje kojeg i dalje ima, a Ëuli smo ganedavno i u glavnom nedjeljnom Dnevniku na HTV-u. Govora mrænje ima svagdje, u komentarima naraznim portalima, πto bi trebalo sprijeËiti jer suvlasnici portala duæni i zakonski obavezni da takvetekstove uklanjaju - kazao je Zdenko Duka.

LuliÊ: Unaprijediti etiËnost medijaNa inicijativu HND-a i njemaËke fondacije

Konrad Adenauer, nakon viπe godina obnovljenaje ideja o formiranju VijeÊa za medije. Radi se osamoregulatornom i tripartitnom tijelu kojeg bisaËinjavali novinari, predstavnici izdavaËa inakladnika te predstavnici civilnog druπtva, rekaoje tajnik HND-a Vladimir LuliÊ. Takva tijela postoje

u EU, a u NjemaËkoj je to Presserat. Uloga bi bilaunapreenje etiËnosti u medijima i pomaganje ustvaranju kvalitetnijih medija. NaËelno je izraæenavolja za formiranje takvog tijela, a konkretizacijase oËekuje jesenas. U naπem sluËaju u njemu bibili zastupljeni mediji, novinari, izdavaËi, civilnodruπtvo, puËki pravobranitelj, pravobraniteljica zadjecu, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova...

Trischler: Granice Prizme iManjinskog mozaika

- NjemaËka zajednica u Osijeku smatra da javnielektroniËki mediji u RH nedovoljno prate rad svihmanjina pa tako i naπe projekte. Nemamo niπtaprotiv Prizme, emisije mozaiËkog tipa, koja je tuda bi manjine predstavila veÊini, a svela se na toda je gledaju samo pripadnici manjina. Manjinskimozaik dobra je stvar, ali je iskljuËivo reportaænogtipa pa onda ne moæe uÊi u dublje teme. To nemoæe ni Prizma, a to ne radi ni cijeli program HRT-a, ni u kojem segmentu u kojem prati nacionalnemanjine. Manjine bi morale biti zastupljenije uinformativnom dijelu programa. Naæalost, bivπihmanjinskih kronika nema a njima bismo, baremza sada, mi bili zadovoljni - rekla je Renata Trischleriz zajednice Nijemaca i Austrijanaca u RH i urednicaDeutsche Wort.

Pupovac: Manjinske hlaËiceMilorad Pupovac smatra da Êe ustavne i

promjene Ustavnog zakona doista otvoriti vrataza drugaËije gledanje na manjine i za drugaËijiodnos prema manjinama u polit iËkom idruπtvenom æivotu u RH.

- Ako mediji i dalje budu percipirali samo poidentitetskoj dimenziji a ne po politiËkoj, druπtvenoji drugim dimenzijama, to Êe znaËiti da nisu udovoljnoj mjeri osvijeπteni o tome πto se dogaa smanjinama i na koji se naËin otvorio put manjinamau πire politiËko druπtvo. Ako ne bude viπe prostorau redovnim emisijama i programima za manjine,to neÊe biti dobar znak u pogledu razumijevanjaovog trenda - istiËe Pupovac.

SDSS i naπ saborski klub organizirao je u zadnjetri godine oko 15 press konferencija, dodajePupovac, ali su samo dvije bile popraÊene na HTV-u, iako smo æeljeli prezentirati naπe stavove vezaneuz vaæne stvari i RH. Ali se zato obavjeπtavalajavnost da se na komemoraciji u Jadovnom pojaviladjevojka sa srpskom πajkaËom i grbom koji jeodmah identificiran kao ËetniËka kokarda, iakomnogi ne znaju πto je kokarda ali je odmahidentificiraju s Ëetniπtvom, Ëija su obiljeæja - za onekoji ne znaju - crna zastava, mrtvaËka glava i dvijeprekriæene kosti preko glave

- Plediram da se to promijeni, da javni medijibudu otvoreni, da manjinske teme imaju svojemjesto u informativnom programu i da se PrizmadrugaËije organizira. To je kao da meni koji imam55 godina svako jutro netko pored kreveta stavljakratke hlaËice i kaæe mi da ih obuËem kao da imam5 godina. Prizma je neπto πto smo veÊ odavnoprerasli. To je krletka u kojoj je toliko ptica koliko ihsada ima na politiËkom i druπtvenom manjinskomnebu i one u tu krletku ne stanu. Nakon ovihustavnih promjena vjerujem da je sljedeÊi korakstvaranje drugaËije medijske kulture, institucija iotvorenosti - naglasio je Milorad Pupovac�

Okrugli stol:Manjine u ustavnim promjenama i mediji

SluËajevi Gorana MiliÊa i Æarka DomljanaUoËljiva je neosjetljivosti na manjinsku problematiku i neosjetljivost na tipove govora kojise javljaju u javnim medijima. Recimo, Goran MiliÊ je zadnji Ëovjek na svijetu koji nekogamoæe optuæivati je li ili nije napadao neku dræavu. Ono je on na TV uËinio samo zato πto nijedobio svoj bivπi stan u Beogradu u kojem nije æivio viπe desetaka godina. On koristi pozicijuurednika Dnevnika da bi se obraËunao sa stotinama i tisuÊama nesretnika koji su toiskoristili i dobili svoje stanove u RH, zasluæeno. Ta vrsta privatizacije medijskog prostora, akoja je Ëesta, neπto je na πto bi morao reagirati novinarski ceh, a ne Darinka Janjanin,predsjednica VijeÊa srpske nacionalne manjine grada Rijeke.

SliËan sluËaj bio je u emisiji Nedjeljom u 2, kada je gostovao prvi predsjednik hrvatskogSabora Æarko Domljan, u komunizmu zamjenik glavnog urednika Leksikografskog zavodaMiroslav Krleæa. Govorio je o likvidiranoj obitelji Zec i o Milanu ©koriÊu, πefu saborskogrestorana. Domljanova slika i danas visi u hrvatskom Saboru, a on o obitelji Mihajla Zecakaæe da su bili ubijeni s dobrim razlogom, indirektno, jer je Milan ©koriÊ od takvognaruËivao meso a “mi smo morali voditi raËuna koje meso jedu novinari i zastupnici, jerznamo koje je nacionalnosti bio taj ©koriÊ kao i Zec”. Tresnu Domljan i ostade æiv� 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A

Kamo je isparilo druπtvenoodgovorno novinarstvo, moæemoli odustati od kopiranja,prepisivanja samih sebe i kraesadræaja, te umjestoinfotainmenta poËeti vrednovatiautorstvo i inovativnost - busi-ness model na kojem odavnopoËivaju zapadne ekonomije

Struka na raskrπÊu

Povratak korijenimaPiπe Milivoj –ilas

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

13n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.Mikael Blomqvist, fikcionalni karakter kojeg je

osmislio Stieg Larsson za svoju Millenium Trilogiju,koji u magazinu Millenium piπe o ekonomskoj ipolitiËkoj korupciji te svakovrsnoj zloporabi vlasti iovlasti, diplomirao je novinarstvo i svoj profesionalniæivot posvetio reportaæama iz kojih se moæe mnogotoga nauËiti o sumnjivim transakcijama. On je Ëuvarmorala, nemoguÊ da ga se korumpira, koji seponosno suoËava i sukobljava sa sumnjivimbusinessmanima i najcrnjim πpijunËinama. Anjegov mjeseËnik Millenium predmet je oboæavanjai zavisti kolega iz branπe - inovativan u odabirutema, nepogreπivo pouzdan u prezentiraniminformacijama, ugledan po stavu i stilu, a financijskistabilan i neovisan.

Ali, nije li to samo fikcija, rezultat osebujnenovinarske maπte koja nema nikakvog uporiπta srealnoπÊu?

Magazini kao træniceLuksuzne modne spredove snimljene na

zanimljivim, ako ne i egzotiËnim destinacijama, umodnima su magazinima zamijenili praktiËni savjetiza shopping - packshoti s ultrakratkim opisima kojine govore mnogo viπe od cijene proizvoda i gdjega se moæe kupiti. Istodobno, layout magazina sveje sliËniji stilu koji se koristi u katalozima trgovaËkihcentara graevinskom opremom. Uzmimo zaprimjer Ameriku. Vogue i Harper’s Bazaar danasse natjeËu s populistiËkim magazinima poput InStylea i Luckyja, Ëiji su urednici u magazinskuindustriju unijeli sasvim drukËiji, “praktiËniji” pristup

Struka na raskrπÊu Struka na raskrπÊu

sadræaju. Art direktori im se izmjenjuju kao na traci,a hvaljena i joπ ËeπÊe osporavana Ana Wintour sveje viπe poput dinosaura zalutalog u 21. stoljeÊe -dovoljno stroga i jaka da promovira mlade dizajnereili neki stil, ali i sve usamljenija u toj misiji, navodno- jer “æene viπe ne æele da im se docira”. Kako tonetko reËe, nekada su magazini bili poput hautecouture salona, a danas su poput trænicepreplavljene laænim brandovima. Sve je to modelkoji je i u Hrvatskoj olako prihvaÊen - ona dva-trimodna magazina koja su pokrenuta zadnjihdvadeset godina bore se za svoj opstanak natjeËuÊise s poplavom shopping-vodiËa koji su sastavnidio ne samo magazina veÊ i gossip publikacija, teraznim aukcionarskim prilozima u dnevnimnovinama. Druπtveno odgovoran sadræaj, nekadasastavni dio popularnih publikacija namijenjenihæenama, nepovratno je iπËezao iz njih. Ali æenskimagazini ne rade niπta drugo doli πto slijede trendodustajanja od maksime “sadræaj je kralj”. PrekonoÊi vaænima su postale æelje Ëitatelja i “Ëitatelja”(jer i one koji nikada nisu kupili neko izdanje danasse pita πto bi u njemu izmijenili!) izraæene upolustruËno provedenim istraæivanjima træiπta. Paako Ëitatelji kaæu da su tekstovi predugi, veÊ sutraÊe se bez ikakvog kritiËkog propitivanja iÊi naradikalno kraÊenje tekstova. Ako kaæu da ne æeleaktualniji format, promijenit Êe se i format. Ako seza nekog autora/kolumnistu pokaæe da nije Ëitan,tko viπe moæe jamËiti da on veÊ sutra neÊe bitidegradiran na izvjeπtavanje o popucalim cijevimau Mrduπi Donjoj? Sve su to primjeri kojima smo

svjedoËili, i koji su se zbili u naπem toru. Samo suse rijetki urednici uspjeli oduprijeti teroruistraæivanja træiπta i promjenama u ime globalnihtrendova - dobar primjer je O.K.!, jedan odnajtiraænijih hrvatskih magazina (i naslova uopÊe),namijenjen tinejdæerima i adolescentima, a kojiuopÊe nema svoju internet stranicu, πto se protivisvakoj logici suvremenih istraæivanja træiπta. ©tonas vodi ka ulozi novih medija...

Govor postotakaDruπtvene mreæe, e-mailovi, blogovi i SMS-ovi,

ili jednostavnije, novi mediji, nova su mantradomaÊih politiËara, ljevice jednako kao desnice.Virtualna realnost mjesto je gdje se stranke ipojedinci s politiËkim ambicijama bore za svojukoricu kruha, i traæe svoje mjesto pod suncem. No,tijekom nedavnih suËeljavanja kandidata upredizbornoj kampanji u Velikoj Britaniji detektiranje sasvim drugi trend - Ëak 79 posto Britanacanije pokazalo nikakve simpatije da ih se uznemirujepolitiËkim porukama kandidata putem novihmedija, i stoga su se tradicionalni mediji pokazalimnogo boljima za predstavljanje kandidata iprograma. SuËeljavanja kandidata pokazala su ida je televizija jedina sposobna istovremenopridonijeti do Ëak 37 posto stanovniπtva u prime-time terminima, i da nema drugog medija koji moæepostiÊi ovako visoke postotke. No, ni tiskani medijinisu proπli loπe u istraæivanjima. Primjerice, premaSunu, kojeg svakodnevno Ëita 8 milijuna Britanaca,Twitter je - kako je to The Economist zakljuËio -

minijaturna, skoro nevidljiva niπa. Statistike supokazale da je poruke na Twiteru koje su slalibritanski politiËari koji imaju profil na ovoj mreæividjelo prosjeËno tek 614 Britanaca... Joπ neπtotreba uzeti u obzir: televizija se u prosjeku gleda90 minuta dnevno, Ëitatelji novina potroπi oko polasata do 40 minuta na odabrani naslov (Ëak su inaπa 24sata svojedobno imala rezultat po kojemnjihovi Ëitatelji provedu viπe od pola sata snovinama), dok za e-mail treba nekoliko sekundi -ako ga prije toga ne deletamo neproËitanoga, baπkao πto veÊina pop-up reklama na internetu budeiskljuËena istoga trena kada se pojave. Kontra ovimpodacima doπla je od marketinπkih agencija kojesu sve sklonije “novim oblicima oglaπavanja unovim medijima”, tvrdeÊi kako televizija i printspadaju u medije ostarjelih generacija (koji agencijeu startu ne vole i uopÊe im ne posveÊuju paænjusmatrajuÊi ih neinteresantnim potroπaËima). Ali zapolitiËare, oni su target - upravo su stariji i zrelijioni koji u neusporedivo veÊim postocima izlaze neizbore. Ostaje, dakle, da se vidi kako Êe izgledatipredizborne kampanje na parlamentarnim izborimaiduÊe godine u Hrvatskoj.

Medijske kreatureNije novost - marketinπki budæeti sele se na

internet i nove medije (razlog je naveden uprethodnom poglavlju). Ali budæeti se ne sele nastranice koje su ekstenzija print medija - oglaπivaËei marketinπke agencije zanimaju neki sasvimdrukËiji sadræaji. No, zaπto je onda svima stalo imatisvoju stranicu na internetu, i zaπto je cijeli sadræajbesplatan ako nije pokriven marketinπkimprihodima? Tema je to oko koje su i ArthurSulzberger Jr., publisher i predsjednik upravnogodbora The New York Timesa, i Rupert Murdoch,medijski mogul i vlasnik The Wall Street Journala,beskonaËno mnogo lamentirali - bez zakljuËka,naravno. Poznata maksima Stewarta Branda kako“informacija æeli biti slobodna” povampirila se, iinformacija je neoËekivano postala besplatna. Kaoda nitko nije Ëuo drugi dio njegovog toliko citiranogizlaganja: ”Informacija æeli biti skupa. U informa-cijskom dobu, niπta nema toliku vrijednost kaoprava informacija u pravo vrijeme”. Ostaje, naravno,pitanje definicije “prave informacije u pravovrijeme”, ali sa sigurnoπÊu se moæe reÊi kakobrazilski model koji smo preuzeli - gdje je rastuÊasrednja klasa zavapila da im se ponudi sadræaj kojiæele, uglavnom soËna ubojstva i guze πto vire izbikinija, πto je rapidno poveÊalo broj tabloida u ovojdræavi - nikako nije model kvalitetnog informiranja,a definitivno nije “prava informacija u pravovrijeme”. Potpuno odsustvo druπtvene odgovornostimedija - joπ jedan globalni trend - doveo je i dotoga da za informaciju viπe nitko ne æeli platiti.Istodobno, model minijaturnih redakcija i lightizdanja (cijenom i koliËinom materijala) uniπtio jesvaku raspravu o vrijednosti autorstva - Hrvatskase danas valja u blatu pokradenih (i druπtvenoirelevantnih) informacija, πto je za tiskane medijepostalo dominantan problem - ono πto je u 7,00 hbila ekskluziva, u 8,00 h veÊ je rastranËirano nasvim portalima, mahom i bez navoenja izvora, a

Fingirano rivalstvoKraa informacija vodi nas ka drugoj omiljenoj temi u medijskom businessu - “krai”Ëitatelja/gledatelja, time i ka “krai” marketinπkih budæeta. (Moæda je kraa mogla bitinapisana i bez navodnika.) Baπ poput fingiranog rivalstva The New York Timesa i The WallStreet Journala, i naπa dva vodeÊa dnevnika vode fingiranu borbu oko svakoga Ëitatelja. Isvakog oglasa. Ali ovdje je rezultat skoro poguban: iste nazivi rubrika, isti redoslijedrubrika, skoro identiËan sadræaj rubrika, iste fotografije (Ëesto jednoga autora iliagencije), identiËna prezentacija teksta i fotografija... Ima dana kad ni paæljiviji Ëitateljdnevnih novina nije siguran koje novine dræi pred sobom. A nema tome davno kada sutroje hrvatske dnevne novine preko cijelog covera objavile istu agencijsku fotografiju igotovo identiËan apel. Najnovije nagradne igre koje organiziraju nacionalni dnevnici nesamo da su identiËno prezentirane, nego imaju skoro identiËnu nagradu. S tjednicima iostalom periodikom stanje je joπ gore: iste teme koje se jednako prezentiraju u identiËnomredoslijedu rubrika, isti suradnici - fotografi, stilisti, manekeni, ukljuËujuÊi identiËanodabir odjeÊe u modnim rubrikama - πto pak upuÊuje na ciljanje na istih desetak brandovaod kojih se oËekuju oglasi. I kolumne su prezentirane na identiËan naËin, ali i identiËnonezanimljivo napisane, uglavnom bez ikakvog dodatnog sadræaja koji bi ih razlikovao odiËega, a kamoli donio neki novi, neustaljeni pogled na odreenu temu... Elektronski medijiove su godine dosegli nove vrhunce svoje neinventivnosti: cijelu zimu glavna vijest uudarnim terminima bila je kako je pao snijeg, ljeti su tema bile visoke temperature i turistikoji putuju, a jesen je obiljeæena izvjeπtajima kako je pala kiπa i kako su rijeke nabujale. ©toje ovome novo, πto se promijenilo od postanka svijeta do danas da bi ovo bile udarnevijesti? Informativni program samo je dio problema: na razliËitim televizijama sapunice suu istim terminima, preklapaju se termini filmova, ali kvizova koji imaju iste natjecatelje igotovo identiËna pitanja... I sve je ponovo opravdano statistikama - gledanost i share supostali mantra koja se perverzno rauba, a treÊe, drugo ili prvo mjesto po gledanosti/Ëitanosti/shareu dekliniraju i direktori kompanija za koje nitko ne zna kojim se sadræajemoni i njihov(i) medij(i) uopÊe bave... Odsutnost razliËitosti toliko je velika da bi neupuÊenopromatraË mogao zakljuËiti kako u svim medijima postoji samo jedan urednik, i kako svekompanije vodi jedan jedini direktor. (Valja biti poπten pa reÊi kako bi se isto moglo reÊi zaveÊinu domaÊih tvrtki - sve su, veÊ prema sektoru u kojem djeluju, bez iznimke suoËene sistom paletom problema, koji uglavnom nemaju veze s træiπtem, veÊ s ustrojem kompanija itargetiranim konzumentima koje nikako da naciljaju.)�

kamoli da je plaÊena ikakva naknada autoru.Autorstvo i intelektualno vlasniπtvo, ono na ËemupoËivaju suvremene zapadne ekonomije, postalesu najnezaπtiÊenije kategorije u Hrvatskoj. Pa zarje onda Ëudo da marketinπki struËnjaci neÊe u blatokoje smo sami stvorili? Postoji i druga dimenzija,koja se tiËe samo æenskih naslova: dok supublikacije namijenjene æenama nekada bilesubverzivno progresivne, promovirajuÊi jednakostspolova i cijeli feministiËki pokret, danas su onetek subverzivne - moæete biti Simona Gotovac iliza medije ne postojite, moæete izloæiti gaÊe iz svogaormara ali ne moæete priËati o svom druπtvenomangaæmanu (osim ako niste Madonna ili Angelinate dovukli tuce djece iz neke afriËke zabiti, madaÊe i u njihovom sluËaju nova tetovaæa ili noviljubavnik priskrbiti veÊi coverage). TeleviziËnostprinta, a potom njegova internetizacija, objeumotane u infotainment, stvorila je dva slojamedijskih kreatura - one o kojima se piπe, i onekoji piπu, kojima je zajedniËko svako odsustvokaraktera, da uopÊe ne ulazimo u podruËjedruπtvene relevantnosti ili odgovornosti.

Mizerno znanjeUnatoË zastoju na izradu programa Hrvatskog

kvalifikacijskog okvira, koji je trebao sugerirati/definirati πto su nova zanimanja za koja je nuænoobrazovati mlade naraπtaje, ukljuËujuÊi i podruËjemedija, Hrvatska Êe se - πto prije to bolje! - moratisuoËiti s izvorom svojih problema. Nekvalificiranost,neobrazovanost, neinventivnost, ukljuËujuÊi

nepoπtivanje tueg rada i uopÊe nemoguÊnostmiπljenja izvan okvira, veÊ sada je realnost kojanas izjeda. Sve znanje koje se studentima ulijevapostaje potpuno neproduktivno onoga trenutkakada se zaposle u realnom sektoru. Ili, kako je tonedavno u Jutarnjem listu definirala jedna odstudentica koja je studij zavrπila u Velikoj Britaniji,moæda naπi fakulteti daju dobro obrazovanje, alioni nas joπ ne znaju nauËiti πto s njime da uËinimo.I baπ kao πto komercijalne televizije nisu donijelenikakvu realnu vrijednost na domaÊi medijskiprostor veÊ samo isprostituirale sadræaj podredivπiga shareu i marketingu, tako ni privatne obrazovneinstitucije nisu donijele nikakav napredak uobrazovanosti novinara, veÊ sasvim suprotno -nekritiËki komercijalizirale sveuËiliπne diplome inovinare koji znaju manje od Ëitatelja.

Pitanje za krajU redu: ne moramo svi biti druπtveno odgovorni.

I nismo, niti je nuæno da svi budemo. Novo vrijemedonosi nove navike potroπaËa, a slobodnogvremena koje bi se moglo posvetiti Ëitanju novinaili konzumaciji bilo kojeg medijskog sadræaja sveje manje. Ali, moæe li postojati barem niπa u kojojÊe biti njegovana minimalna razliËitost, u kojoj Êebiti dozvoljena neusklaenost s dominantnimtrendovima i odstupanje od vulgarnosti? Mogu lise hrvatski mediji vratiti tradicionalnim vrijedno-stima i ulozi koja je medijima bila svojstvena odnjihova nastanka? KonaËno, mogu li u Hrvatskojpostojati Mikael Blomqvist i Millenium�10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

15n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Kad sam prvi put nogom stupio u Vjesnikovneboder - limeni socijalistiËki toranj sa zidovimaobloæenim ivericom - susreo sam u liftu nekolikourednica Svijeta odjevenih u dugodlake nutrije.Doimale su se kao krznaπice iz centra grada,zagrebaËke buræujke, iako su, zapravo, bilepripadnice ondaπnje srednje klase. List im seprodavao u gotovo 200 tisuÊa primjeraka, iako sejoπ zahtijevalo da promovira “lijepo, a funkcionalno”odijevanje zaposlene æene, industrijske radnice. No,to nije znaËilo da ga moraju ureivati nekeprimitivke. Naslovnu stranicu Svijeta, pokrenutogpedesetih, dizajnirao je pak Aleksandar Srnec,pripadnik avangardne skupine Exat 51.

Kad je osamdesetih uredniπtvo zadatakpreoblikovanja povjerilo Goranu Trbuljaku, drugomavangardnom umjetniku, pripadniku skupinePenzioner Vladimir SimËiÊ, on je htio oæivjetiSrnecov rukom crtan logotip glave, ali mu to nisudopustili, jer je dotle prevagnula ideja pomodnog“modernizma” imitativnoga tipa, πto se svodi naoponaπanje “svjetskih” predloæaka, radi kompleksamanje vrijednosti, nedostatka inovativne samo-svijesti, ukratko, zbog provincijalnih hemunga kojise danas oËituju u robovanju novinskim licen-cijama. Nije bitno πto ta strategija “prekopiravanja”donosi u Hrvatskoj samo neuspjeh, pa primjericeni jedna takva licencija za neki æenski list nijepostigla trajan uspjeh, dok su izvrsno uspjeli domaÊiizumi poput Glorije ili Storyja. Story je najveÊi izvozniuspjeh hrvatskog novinarstva, podlicenciran udevet zemalja svijeta!

Kako je poËeo potopPropast Svijeta nastupila je krajem osam-

desetih. Potopila ga je plima narodnjaËkih,novokomponiranih listova za æene, koji su reflektiraliduhovnu klimu populizma i nacionalizma. U staromSvijetu, umjesto populistiËkog treπa - komunizmui siromaπtvu usprkos - bio je prisutan graanskiduh. »asopis je, doduπe, ureivala jedna teta,izvorna Ëlanica AFÆ-a, AntifaπistiËkog fronta æena.U boljem druπtvu akronim je sluæio kao kolokvijalnaoznaka za navalentni, retrogradni socijalistiËkifeminizam. No, po tom graanskom duhu πto jeopsjedao Svijet i mnoge magazine koji su se kreiraliu tom limenom neboderu, izdanja kuÊe Vjesnikvidno su se razlikovala od svih ostalih novina ubivπoj Jugoslaviji. Jedino je joπ u beogradskojPolitici, u njihovom limenom neboderu u Make-donskoj ulici, vladao jedan graanski, dorÊolski

Zanovijetanje starog novinara Zanovijetanje starog novinaraIz

svi

h sf

era

uklo

njen

i su

prof

esio

nalc

i, po

niæe

na je

Piπe Denis Kuljiπ

Poslenici enciklopedijskog neznanja

srednja klasa - redakcije su se nezadræivo poËele puniti tipovima koji su izronili iz kloake, upali kroz dimnjak ili izaπli ispod kamena

Novine i ostali mediji ukojima je zaposlenamasovna radna snaga,zastarjeli su poputhrvatskih brodogradiliπta.Treba ih sve zatvoritikako bi zapoËeo novitehnoloπki ciklus

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

17n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Crkavanje i oæivljavanjeNije problem u novinarima, nego u novinama. Novine i ostali mediji u kojima je zaposlenamasovna radna snaga, zastarjeli su poput hrvatskih brodogradiliπta. Treba ih sve zatvoritikako bi zapoËeo novi tehnoloπki ciklus. Javni novac treba upotrijebiti za socijalne programei poticanje poduzetniπtva. Lova koja se injektira u Vjesnik ili u Hinu nikad neÊe osiguratinovo zapoπljavanje. A tip koji pokrene svoj mali specijalizirani Ëasopis, sajt ili bilo kakvusliËnu medijsku ujudurmu, ima barem teoretsku πansu da postane srednji, a jednom i velikiposlodavac, pa bi mu trebalo dati poreske olakπice, dok ove mrtve dræavne tvrtke,ukljuËujuÊi HRT - to svi dobro znaju iako se prave naivni - ionako crkavaju pa nema tihmilijardi i tog dræavotvornog Ëuda koje bi od njih mogle napraviti profitabilni biznis.

NajveÊi je vic πto Êe nesmiljenu liberalnu politiku na odumrloj medijskoj sceni provoditiSDP, umjesto da to provede neka “kapitalistiËka” stranka: bit Êe to cijena vlasti u sadaπnjemtrenutku krize. Lopovska vlast bori se protiv korupcije, a komunjare Êe, dakle, uvoditiliberalni kapitalizam. Hrvatska je doista zemlja paradoksa, zemlja Ëuda - tu ljudi hodaju povodi, djevica Marija javlja se osobno svaku veËer poslije TV-Dnevnika, a na ultrakatoliËkimsajtovima nudi se izljeËenje uz pomoÊ Kurana. Inπallah, Madona�

Okovani galiotiOsim opÊe naobrazbe, nemaju ni specijalistiËku, ne poznaju tipografske fontove,fotografiju, agencijski æurnalizam, investigacijske tehnike, produkciju difuzijskih ielektronskih medija, a zatim, ne znaju niπta o onome Ëime se bave i πto prate, ne razumijudruπtveni kontekst, ustrojstvo stranaka, arhitekturu investiranih lobistiËkih interesa nipolitiËki proces, ekonomiju i socijalnu stratifikaciju. Nemaju informatore, ne komunicirajus ljudima na kljuËnim poloæajima. Nemaju πarma, niti uæivaju bilo kakvu reputaciju. Kakose s gomilom takvih pizduna uopÊe mogu praviti novine ili televizijske emisije? Ne mogu,naravno. S njima upravljaju kao s okovanim veslaËima venecijanske galije - biË i bubanj, palaa postiæe brzinu od πest do sedam Ëvorova, s tim da svaki dan nekoliko iscrpljenihgaliota, bez obzira na sindikalni ugovor, moraπ baciti u more.

Istodobno, postoji rezidualni kulturni potencijal druπtva, pa su na raspolaganju svi talentipotrebni za izdavanje i emitiranje najsofisticiranijih medijskih formata. Zaπto se ti resursine koriste? Da se to rastumaËi, bilo bi potrebno izvrπiti obrat temeljne marksistiËkeformule pa konstatirati - razvoj druπtva nadiπao je stupanj razvoja sredstava zaproizvodnju. Utoliko gore za postojeÊa sredstva za medijsku proizvodnju�

esprit koji se nije dao istjerati egzorcizmom naplenumima πto bi se s vremena organizirali, kad bise nabrijani partijski karijeristi, netom pristigli umetropolu, pokuπavali ekspresno dokazatipisanjem partijskih “Bijelih knjiga”.

Izum πjor IveU kartuπi pored zaglavlja na naslovnoj stranici,

Politika je svakog dana objavljivala imena svojihosnivaËa, slovenske unitaritiËke dinastije Ribnikar.Srpski i jugoslavenski patrioti, oni su izginuli naKolubari, ili postali prvoborci NOB-a. Imena suse tu zadræala dok ih nije uklonio zagrebaËkiilustrator Mirko IliÊ, kad je list redizajniraoprilagodivπi ga duhu postmodernog urbanogËetniπtva za vladavine novokomponiranogravnogorskog ideologa dr. Voje Koπtunice.

No, svi najuspjeπniji masovni ilustrirani listovikoji su izlazili u bivπoj dræavi, ureivali su se, ipak,u Zagrebu. Naπe graansko moderno novinstvoizumio je Ive MihoviloviÊ. Njegove predratne Novostibile su prvi “journal de information”, prave novines fotografijama i velikim naslovima, a ne do tadauobiËajen stranaËki i knjiæevni bilten u stupcima svinjetama, gutenbergovski zaostatak iz devet-naestog stoljeÊa. ©jor Ive pokrenuo je poslije rataVjesnik u srijedu za izdavaËku kuÊu koja se uselilau njegove vlastite prostore u Masarykovoj ulici koje

su mu nacionalizirali. U privatizaciji, poslijeposljednjeg graanskog rata i kontrarevolucije, palisu pak u njeæne ruËice krupnog zagrebaËkogpoduzetnika, ImoÊanina tankoÊutne duπe,profesora francuske knjiæevnosti Ante Æuæula,vlasnika ©kolske knjige. No, poduzeÊe Vjesnik dotlese odselilo u moderni aluminijski neboder naBeogradskoj aveniji, koja je naposljetku, preddvadeset godina, postala Slavonskom, paputokazima vodi do mjesta za koje nitko nije Ëuo.

MihoviloviÊ se nije dao smesti pukim vlasniËkimodnosima - za svojim stolom u Kazaliπnoj kavani,uz pomoÊ nekolicine akolita pripremio je i staopublicirati tjednik velikog formata, Vjesnik u srijedu,koji se ubrzo prodavao u 420.000 primjeraka.

Oni su davali ton–ore ZelmanoviÊ, jedan normalni ovdaπnji

poliglotski æurnalist rodom iz Transilvanije, Sefardi autor knjige o bon-tonu koji je u pobunjenoj

Budimpeπti posljednji intervjuirao Imre Nagyja prijenego su ga Rusi objesili uz pomoÊ dizalice,pokrenuo je pak u Vjesniku televizijski tjednik Stu-dio, πto se takoer prodavao u 300.000 primjeraka.

Prva urednica Svijeta bila je pak gospoaprikladnog prezimena - Mira Gumhalter. U to doba,u zagrebaËkim redakcijama bilo je, naime, punoÆidova, drugova koji su doπli iz πume, graanskiorijentiranih profesionalaca, naobraæenih u skladusa zasadama austrougarske viπe kulture, koja jeproæimala srednju klasu. Moglo bi se reÊi da su oniu velikoj mjeri davali ton druπtvenom æivotu imedijima, ne doduπe koliko u Budimpeπti, gdje seto do danas zadræalo kao temelj liberalizma, ali ipak,bila je to dragocjena sastavnica kulturnog æivotaZagreba, πto mu je pridavala srednjoeuropski ugoaj,Ëak i poslije Holokausta i masovne emigracijeostataka æidovstva u Izrael Ëetrdesetih godina.

Zbog te graanske klime, zagrebaËki su listovibili uspjeπni - jedino su politiËki dnevnici bili Ëistamizerija. Usprkos visokim æurnalistiËkim standar-dima nedostajala im je dimenzija slobode, odnosnopolitiËke hrabrosti. Pedesetih i πezdesetih oni kojisu vjerovali i stoga bili “na liniji” sa zanosom su sepredavali zadacima “obnove i izgradnje”, a kodostalih, koji su sedamdesetih i osamdesetih veÊi-nom prezirali socijalizam, prevladavao je konformi-zam, hrvatski spleen, pa su se “olovne godine”smjenjivale s dekadama “hrvatske πutnje”, a mudri

i oprezni Ëekali su da umre Tito (poslije Êe Ëekatida rikne Tuman, ili ode Sanader, i stvari se rijeπeneumitnom slijedom koji ne zavisi od ljudske volje).

Pobjeda primitivizmaPovratak u boljπeviËku diktaturu poËetkom

sedamdesetih (poslije likvidacije Savke i Latinkete partijskih revizionista, “dubËekovaca” u Hrvatskoji Srbiji) podudarao se vremenski s globalnomπezdesetiosmaπkom kulturnom revolucijom, pa suto bili porazni trenuci za graane ovog malenoggrada i za njihove staromodne graanskevrijednosti. Plesni vjenËiÊ kod gospoe KegleviÊna Zrinjevcu postao je out, istodobno kao reakcio-narna institucija buræoaskog lajfstajla, te kaodemodirani oblik zagrebaËke subkulture.

Osamdesetih, scena se podijelila na lokalniseljacizam povezan s usponom nacionalistiËkogpopulizma, te na alternativu, koja je uglavnom bilaapolitiËna. Samo u Sloveniji imaπ punk koji ruπikomunizam, u Zagrebu Prljavo kazaliπte koje jeisprva glumilo novi val, odmah okreÊe sliniti za“zadnjom ruæom hrvatskom”. Sva je alternativaovdje politiËki neangaæirana, ili lijevo kulturnoorijentirana, radije moderna nego demokratska.Rezultat? Potpuna pobjeda groznog domaÊegprimitivizma, narodnjaπtvo πto je zapoËelo kaoultrakomunizam, a zavrπilo kao ultranacionalizam.Prva mu se priklonila - hrvatska inteligencija.

Zanimljivo je da je u Zagrebu ona bila privræenareæimu, dok je u Beogradu ostala u opoziciji.ZagrebaËki inteligent bio je tumanovac, abeogradski antimiloπeviÊevac. Pritom je Tumanzavrπio πest razreda osnovne πkole i vojni partijskikurs u trajanju od jedne godine, a Sloba MiloπeviÊebio je najbolji student beogradskog Pravnogfakulteta. No, naπ se doktor ukrasio titulom kojumu je priskrbio akademik BrozoviÊ, a akademikSupek, instalirao ga je potom za besmrtnika uStrossmayerovo zdanje na Zrinjevcu. U Zagrebuuvijek trijumfira malograanska forma, Ëak i kadse izgubi graanska supstancija.

Brodolomci u profesijiUsprkos prividnim razlikama, rezultat je u

Hrvatskoj i u Srbiji bio manje-viπe isti - druπtvo jepretrpjelo destrukciju, iz svih sfera uklonjeni suprofesionalci, poniæena je srednja klasa. Kad je rijeËo novinarstvu, redakcije su se nezadræivo poËelepuniti tipovima koji su izronili iz kloake, upali krozdimnjak ili izaπli ispod kamena. Pijanci, niπtarije,propaliteti bez graanskog i gradskog zaleaposvuda su prevladali osim u jednom ili dvanezavisna lista, pa su nestala posljednja utoËiπtaviπe ili niæe kulture, znanja i samosvijesti. Novinarikoji dolaze s tim nacionalistiËkim pokretom,nepismeni su i neobrazovani...

To je globalni uvid, no precizno, mikropedijski,trebalo bi sad nabrojiti mnogobrojna Ëudoviπna inepotrebna izdanja koja su u tom dugom razdobljuzagaivala kioske, dok se ovi nisu pretvorili usadaπnja stovariπta robe πiroke potroπnje, ciganskeduÊane u montaænim kuÊicama koji podsjeÊaju nauliËni ugoaj Beograda na vrhuncu MiloπeviÊevareæima. Posade zlosretnih Ëasopisa i novina kojise tu nude brodolomci su koji su u novinarskuprofesiju dospjeli umjesto da se posvete karijeri ukonobarstvu ili drugim poslovima za koje nijepotrebna nikakva kvalifikacija. Svojstveno im je dane Ëitaju knjige, ne znaju napisati duæi tekst ugramatikalnoj formi bilo kojega hrvatskog idioma,ne govore i ne razumiju strane jezike, ne poznajunijemi film, baroknu operu, blues, sufizam,hermeneutiku, kozmogoniju, Masadu i Hagadu,nisu Ëuli za Bhagavadgitu ni za ameriËku pitu...Njihovo je neznanje enciklopedijsko�

Zanovijetanje starog novinara Zanovijetanje starog novinara

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

Svi najuspjeπniji masovni ilustrirani listovi koji su izlazili ubivπoj dræavi, ureivali su se u Zagrebu

Osamdesetih, scena se podijelila na lokalni seljacizam povezan s usponomnacionalistiËkog populizma, te na alternativu, koja je uglavnom bila apolitiËna

Pijanci, niπtarije, propaliteti bez graanskog i gradskog zaleaposvuda su prevladali osim u jednom ili dva nezavisna lista

Na raspolaganju su svi talenti potrebni za izdavanje i emitiranjenajsofisticiranijih medijskih formata. Zaπto se ti resursi ne koriste?

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

19n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.Je li umrlo pravo novinarstvo? Naziv panela na

nedavno odræanom Weekend Media Festivalu uRovinju zvuËao je kao retoriËko pitanje. Kaoprovokacija. Skoro kao πala.

NaroËito ako se ima na umu da je moderatoricarasprave bila Hloverka Novak SrziÊ. I da je jedanod sudionika bio Mladen Pleπe, glavni urednikJutarnjeg lista. Kojeg je baπ Hloverka imala obrazapitati zaπto su njegove novine godinama branileIvu Sanadera. Te da je u obranu Hloverke iz publikeskoËio nitko drugi do - Denis Kuljiπ. Koji je upravotoj Hloverki potpisao bezbroj “smrtnih presuda”.Sve dok mu nije zaposlila suprugu.

Eto, treba li nam viπe dokaza da je pravonovinarstvo umrlo? Kad o tome raspravu vodenjegovi krvnici i pogrebnici. I to oni koji dræe kljuËnepozicije u najveÊim hrvatskim medijima, diktirajustandarde, kreiraju mjerila - i dijele lekcije.

Zbog toga je moguÊe da ona koja je godinamaπtitila Sanadera na Prisavlju, sada to predbacujeonome tko je to Ëinio u najmoÊnijoj medijskojkorporaciji. Zbog toga je moguÊe da ta korporacijakoja je godinama πtitila lik i djelo bivπeg premijera,sada prednjaËi u njegovoj kritici, istodobno pazeÊida se ne zamjere previπe njegovoj nasljednici. Zatoje moguÊe da Davor ButkoviÊ joπ dijeli lekcije.

Slijepi ili podmiÊeniTo je mainstream novinarstvo koje je sebe

promoviralo u “pravo novinarstvo”, jer je ono drugoo kojem se sada voli polemizirati (ali se ne voliprakticirati), uglavnom ugaπeno, zatrto, osakaÊenoili rasprπeno po biltenima, portalima i blogovima,gdje sluæi za sprdnju i omalovaæavanje onima kojisu ih tamo otjerali.

Kamo sreÊe da je problem Hloverka NovakSrziÊ, ona koja je preæivjela i Tumana, i PaπaliÊa,i RaËana, i Budiπu, i Sanadera, a preæivjet Êe iZorana MilanoviÊa. Ona nije iznimka koja potvrujepravilo. Ona je pravilo koje ne trpi iznimke.

Mladen Pleπe godinama je u SlobodnojDalmaciji, a kasnije u Jutarnjem listu slijedio politikuEPH: kritiziraj ministre, πtedi Sanadera. DavorButkoviÊ ostao je upamÊen po intimnom e-mailuupuÊenom (laænom) Ivi Sanaderu “Dragi Ivo, longtime, no see”, a sada ima obraza pozivati naSanaderovo uhiÊenje i zgraæati se nad otkriÊima okorupciji njegova HDZ-a. I pritom, da stvari budujoπ gore, otvoreno priznati da su godinama novinari

Trenutak istine Trenutak istine

Treba li nam viπe dokaza da je pravo novinarstvo umrlo,kad o tome raspravu vode njegovi krvnici i pogrebnici, onikoji dræe kljuËne pozicije u najveÊim hrvatskim medijima,diktiraju standarde, kreiraju mjerila - i dijele lekcije

Piπe Tomislav Klauπki

Tko zabija Ëavle u lijes Na djelu je novinarstvo koje jesebe promoviralo u “pravonovinarstvo”, jer je ono drugo okojem se sada voli polemizirati(ali se ne voli prakticirati),uglavnom ugaπeno, zatrto,osakaÊeno ili rasprπeno pobiltenima, portalima iblogovima, gdje sluæi za sprdnjui omalovaæavanje onima koji suih tamo otjerali

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

21n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

EPH s terena javljali o tome kako Sanader πiri tusvoju koruptivno-kriminalnu mreæu, ali urednici nisuna to obraÊali paænju, navodno zato πto su se bavili“visokom politikom”. Ili moæda zato πto im je Sanadersmanjio PDV. I (pro)dao Slobodnu Dalmaciju.

Ali, kamo sreÊe da su Pleπe i ButkoviÊ, zajednosa svojim gazdom Ninom PaviÊem, jedini problemi.Joπ dvije-tri iznimke koje potvruju pravilo. Naæalost,otvaranje priËe o Sanaderu, medijima, korupciji ikriminalu neminovno vodi do novinara i komentatorakoji Êe se na svakom Êoπku zakleti u “pravonovinarstvo”, ali svejedno smatraju da im je isplativijeiz busije vrebati priliku da ga tu i tamo provedu.

Gdje su istina i poπtenje©to je uopÊe danas “pravo novinarstvo”? Moæda

kad Jutarnji list na naslovnici razvali informaciju otome da je policija u stanu Mladena BariπiÊa

pronaπla dva milijuna kuna (Gordan MaliÊ) ili kadiduÊeg dana na dnu stranice u malom okviru objavikako je taj novac zapravo pronaen u stanuBariπiÊeve kÊeri (Duπan Miljuπ)?

Je li “pravo novinarstvo” kad Novi list unepotpisanom Ëlanku prenese Sanaderovu izjavukako je “zaprepaπten” istragom oko BariπiÊa ili kadJutarnji list sutradan to demantira, prenoseÊitvrdnje “izvora bliskog Sanaderu” koji kaæe da bivπipremijer baπ nije zaprepaπten? Tko tu prenosiistinu: novine jednog Sanaderova prijatelja ili novinedrugog Sanaderova prijatelja?

Lako Êemo doÊi do novinarskih standarda,lektora, redaktora, pismenih i obrazovanih novinara...Kad bismo najprije krenuli od istine i poπtenja. Odnenamjernih pogreπaka, a ne od namjernih podvala.No, kako do toga doÊi kad svi znaju da novinarimadanas PR otvara, a “pravo novinarstvo” zatvara vrata,

Svi znaju da novinarima danas PR otvara, a “pravonovinarstvo” zatvara vrata, da posluπni novinari vlasnikudonose korist, a oni “neposluπni” samo probleme

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D

Mi novinari jeli smo Sanaderu iz ruke zbog Hristos se rodi i uklanjanjaustaπkih spomenika... Nas novinare, zaveo je sa Hristos se rodi ispomenikom u Slunju, zagucali smo ga jer smo bili sretni πto netko naËelu desnice kontrolira uliËarsku stihiju, thompsone, ËondiÊe i podruge.”

Napisao je to Jurica PaviËiÊ u subotnjem Magazinu Jutarnjeg lista,u kolumni pod naslovom “Sada treba poπteno reÊi istinu: Sanader jebio naπa æelja i odabir!” Pohvalno je da se ugledni novinar, knjiæevnik,filmski kritiËar i Ëlan Mense ispriËao zbog toga πto πest godina nijenapisao ni jedan tekst protiv Ive Sanadera. Ali πto ga je nagnalo dasvoj osjeÊaj krivnje projicira baπ na sve novinare? Mislio je da Êe gazbog toga manje peÊi savjest ili je vjerovao kako Êe time umanjiti svojgrijeh πto je od 2004. godine i Sanaderove Ëestitke Srbima zapravoslavni BoæiÊ postojano πutio o svemu onome πto se kasnijedogaalo? A dogaalo se stvarno svaπta.

Ako je PaviËiÊ sa svojim jednako uglednim kolegama izEuropapress holdinga veÊ “jeo Sanaderu iz ruke” zbog iznueneSanaderove koalicije sa Srbima (jer je ovaj na pritisak Bruxellesa uzadnji Ëas odustao od koalicije s pravaπima), onda bi trebao znati daneki novinari nisu. I ne samo to, od njegove su ruke - odnosno rukenjegovih medijskih podrepaπa - mnogi strepili.

Trovali su medijski prostorTrpjeli su cenzuru, i to najviπe u PaviËiÊevoj korporaciji, izbacivali

su im se tekstovi i zabranjivali komentari, prijetilo im se otkazom ilisu im se otkazi na kraju i uruËivali. Sanaderovi novinari toliko suzatrovali medijski prostor da su svi oni koji mu “nisu jeli iz ruke” moralipobjeÊi na blogove, na portale, u inozemstvo ili u drugu profesiju.

A tko mu je “jeo iz ruke”? Jurica PaviËiÊ, Miljenko JergoviÊ, DavorButkoviÊ, urednici Hrvatske televizije, dobar dio kolumnista SlobodneDalmacije koji su se prvih godina trgali tko Êe prije napraviti intervjusa Sanaderom, Ëitav Vjesnik - pa i Andrea LatinoviÊ koja ovih danapiπe osvetniËke kolumne protiv prijatelja Darka –ureteka koji ju jeizgurao iz lukrativne fotelje glavne urednice - austrijska Styria...

Sanaderovi medijski dæelati dobro su znali kome Êe povjeriti da mu“jede iz ruke”. I dobro su znali koga Êe ostaviti da “gladuju”.

Ima oko PaviËiÊeva pokajniËkog priznanja joπ pitanja. Primjerice,ako ga je Sanader “zaveo” s Hristos se rodi i uklanjanja ustaπkogspomenika Juri FrancetiÊu, zar je oËaranost bila toliko jaka da jetrajala iduÊih πest godina? Otada je Sanader napravio mnogo togaπto je Hrvatsku odvelo u bezdan, poËevπi negdje od Bechtela, pa prekoBrodosplita i kupovanja vijeÊnika na lokalnim izborima, doovovjekovnih gargantuovskih afera. Zar je PaviËiÊ doista bio slijeppored zdravih oËiju? Ili je posrijedi ipak bilo neπto drugo?

Bljutava ispovijestBilo bi, naime, znaËajno ustanoviti kad to PaviËiÊ (zajedno s

medijskim drugarima koji su ex-premijeru “jeli iz ruke”) nije æeliopisati protiv Sanadera, a kad to viπe nije smio. Mnogi njegovi kolege ukorporaciji nisu smjeli. Je li moguÊe da je on smio, ali nije htio? Svedo 2010. godine, odnosno Ëak 15 mjeseci nakon Sanaderova odlaska?Ili je pak znao da ne smije, pa stoga oportunistiËki nije htio?

Zbog svega toga, ovakva PaviËiÊeva ispovijest je bljutava. Neukusnaje zbog kukaviËluka koji je priznao novinar koji se predstavlja kaoopinion maker i koji bi kao intelektualac trebao biti glas razuma inadasve poπtenja. Gadna je i zbog licemjernog i perfidnog projiciranjavlastite krivnje na kompletnu novinarsku struku, koja se, istina, nijeproslavila za Sanaderove vladavine, ali su neki njezini pripadnici ipakzadræali kredibilitet.

Stoga bi PaviËiÊu bilo bolje da je πutio. Kao πto je πutio sve ove godine.I kao πto πute svi ostali njegovi kolege koji su znali zaπto to Ëine. Bilo bibolje da je to svoje grizoduπje saËuvao za prijatelje iz splitske konobe,gdje su se sloæno divili Sanaderu i “jeli mu iz ruke”. Ovime nije uËiniouslugu nikome: ni samome sebi, prikazujuÊi se kao konformist ikukavica, ni drugim novinarima, optuæivπi ih za sudjelovanje umedijskom zloËinu. Moæda PaviËiÊ nije to znao, ali u modi jeindividualizacija krivnje. »ak je i njegov Sanader o tome neπto govorio�

Medijski zloËini

Tko je jeo iz rukeSanaderovi novinari toliko su zatrovali medijski prostor da su svi oni koji mu “nisujeli iz ruke” morali pobjeÊi na blogove, na portale, u inozemstvo ili u drugu profesiju

da posluπni novinari vlasniku donose korist, a oni“neposluπni” samo probleme? Dojam je da izborazapravo i nema. Ili ipak ima?

Godinama su novinari, pa i oni koji se danasnajviπe kunu u “pravo novinarstvo”, πutke prihvaÊalipravila igre u najveÊim medijima. Znalo se o Ëemuse smije, a o Ëemu ne smije pisati. Na Hrvatskojteleviziji novinari su shvatili koga je Hloverkacenzurirala i takvi ljudi ne gostuju u programu. UEPH nitko nije smio pisati protiv Sanadera i TodoriÊa(i Kutle i BajiÊa), pa su zato svi brusili pera i ugledna Kerumu, MilinoviÊu, Sudcu, Thompsonu, naustaπama i partizanima. Rastezao se planinarskidom Nadana VidoπeviÊa, ali ne i na dvorac IviceTodoriÊa. Rugalo se Kirinu i ganjalo Glavaπa, a divilo(i to doslovno, na koljenima) Ivi Sanaderu.

Protjerani pa osvijeπteniAutori i novinari u velikim redakcijama znali su

za πto i za koga rade, koliko su plaÊeni i kolikopromovirani, pa im nije padalo na pamet sve toruπiti samo kako bi se izborili za “pravonovinarstvo”. Kad je u njihovim oËima ono Ëime se

oni bave zapravo bilo “pravo novinarstvo”:pismeno, profinjeno, duhovito, tiraæno, citirano,publicirano, ukoriËeno i filmovano. Oni koji sujoπ prije deset godina potpisivali falsificiraneintervjue, joπ su godinama radili u korporaciji,da bi se “osvijestili” tek kad bi iz nje otiπli. Ili bilipotjerani.

Zanimljivo je kako su nedavno svi ponovno“otkrili” povezanost Kutle i PaviÊa, jer je SlobodnaDalmacija odbila objaviti komentar BorisaDeæuloviÊa o (napokon!) osuenom tajkunu. A toπto je bivπi glavni urednik dugopoljskog dnevnikau svaki tekst o Sanaderu ubacivao ono “dr”,nikoga nije previπe brinulo. Pameti dou samokad ih se tresne po glavi. Ili po dæepu.

Kad EPH kao “carstvo zla” promovira svojenovinare, urednike, kolumniste i komentatore,onda se nitko ne uzbuuje zbog povezanostinjegova vlasnika s Kutlom, Sanaderom, BajiÊem,Karamarkom. Sve to postaje sporno u trenutkukad se “carstvo zla” okrene protiv tih svojihnekadaπnjih uzdanica i krene Ëiniti ono πto seod njega zapravo oËekuje. “Provoditi zlo”.

Bajka ili noÊna moraKako se u to uklapa Novi list? Njegovu vlasniku

Robertu JeæiÊu dioniËari su prodali vlasniËki udio(i to za vrlo dobre novce), ne brinuÊi se previπe otome da neovisne novine predaju u ruke naftnomtajkunu u prijateljskim odnosima s IvomSanaderom. Glavni urednik postao je Ivica –ikiÊ,upravo onaj Feralov novinar koji je prvi objaviodokumente o Sanaderu i Kutli. U njegovu mandatuiz Novog lista otiπli su Viktor IvanËiÊ i Marinko »uliÊ,da bi se sada list naπao u intrigantnoj poziciji sobzirom na JeæiÊevu povezanost s Hypo bankom.I πto se nedavno dogodilo s “pravim novinars-tvom”? Osvanulo je u nepotpisanom tekstu otoboænjem Sanaderovom “zaprepaπtenju” zboguhiÊenja Mladena BariπiÊa.

U Ëemu je onda problem? Hloverka kaæe u“æutilu”. Iako je ona nedavno sjela u ministrovokrilo. Drugi kaæu u neobrazovanosti mladihnovinara, iako upravo takvi novinari najboljeprolaze u kadrovskoj selekciji unutar redakcije.Neki smatraju da su problem lektori i redaktori,kao da tipfeleri i obrnuta piramida mogu uljepπatilaæi i poluistine koje se serviraju.

Kaæu da je problem u politici, premda (gotovo)svi vlasnici i urednici s njom spremno komplo-tiraju ili nemoÊno pred njom “skidaju gaÊe”. Kaæuda je problem i u pritisku oglaπivaËa, iako se Ëinida tu nema baπ nikakvih problema. Dakle, kakoje umrlo “pravo novinarstvo”? I kad je proglaπenasmrt: 1990, 2000, 2010. godine?

Teπko je to ustanoviti. Pogotovo na panelukojim dirigira Hloverka. I naroËito iz usta ljudi kojisu godinama zabijali Ëavle u lijes. No, jesu li “pravinovinari” mogli zaπtiti sebe i profesiju u koju setoliko zaklinju? Moæda su i mogli, ali to bi ondaukljuËivalo nekoliko stvari: riskiranje radnogmjesta i eventualni gubitak statusa, solidarnoststruke, jednaka mjerila za sve, ne odstupanje odprincipa profesije Ëak i po cijenu konstantnograta s urednicima... ZvuËi li ovo kao bajka ili kaonoÊna mora? O odgovoru na ovo pitanje ovisidaljnja sudbina “pravog novinarstva”�

Jesu li “pravi novinari”mogli zaπtiti sebe iprofesiju u koju se tolikozaklinju? Moæda su imogli, ali to bi ondaukljuËivalo riskiranjeradnog mjesta i eventualnigubitak statusa,solidarnost struke,jednaka mjerila za sve, neodstupanje od principaprofesije Ëak i po cijenukonstantnog rata surednicima...

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

Trenutak istinefoto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

23n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

VeÊina je vodeÊih hrvatskih medija krajem srpnjadoslovno, praktiËno bez komentara, prenijela apelkoji su u svijet odaslali europski intelektualci.Francuski je filozof i pisac Bernard-Henry Lévy uime desetak glasovitih umnika napisao Ëlanak,objavljen izmeu ostalih u Le Mondeu i TheHuffington Postu, pozivajuÊi hrvatske vlasti da “neupuÊuju na izdræavanje zatvorske kazne profesorai knjiæevnika Predraga MatvejeviÊa.”

U dramatiËnom je apelu Lévy poruËio da“Predrag MatvejeviÊ ne mora iÊi u zatvor”, na kojiga je navodno osudilo hrvatsko pravosue “zbogdelikta miπljenja”, odnosno, prema ovdaπnjojkvalifikaciji, klevete bosanskog pisca Mile Peπorde.

Lévyjev Ëlanak-apel spominjao je Ëak i datum28. srpnja, kad je 78-godiπnji MatvejeviÊ trebaopoËeti s izdræavanjem kazne.

“Je li europski duh pao tako nisko da mijednostavno prihvaÊamo taj predstojeÊi skandal,bez ikakve reakcije?”, pitao se Lévy (doduπe, naπisu mediji umjesto “duh” napisali “genij” krivoshvativπi francusku rijeË génie, koja u ovomkontekstu znaËi duh).

Dok je Lévy u srediπnjem dijelu svog intrigant-nog Ëlanka korektno naveo da je MatvejeviÊ 2.studenog 2005. zbog klevete osuen na petmjeseci zatvora, uz dvogodiπnji rok kuπnje, potpunoje pogreπno shvatio pravni uËinak te presude,zakljuËivπi da na njenom temelju hrvatski intelektu-alac mora poÊi na izdræavanje zatvorske kazne!

OËito je Lévy bio zanesen pruæanjem potporekolegi intelektualcu pa je previdio znaËenje pojmauvjetna osuda. No, koja je to strast sprijeËilahrvatske novinare da uvide pravnu i logiËkupogreπku na kojoj je Francuz temeljio svoj napis?Kladili bismo se da se strast ovdaπnjih medijskihradnika zove “æudnja za Ëim bræim odlaskom sposla kuÊi”. Naime, samo se krajnjim manjkompozornosti moæe objasniti da nitko u prva dva dananije u prilog o Lévyju ubacio napomenu da je tajapel neumjestan, jer da MatvejeviÊu zbog sluËajaklevetanja Peπorde (viπe) ne prijeti boravak izareπetaka! Zar nitko nije pratio sluËaj dok se odvijaood 2001. do 2005? Zar nitko ne zna πto znaËeuvjetna osuda i rok kuπnje?

Lévy ne mora iÊi u zatvor!Moæda je pretjerano prigovarati autorima i

urednicima πto se nisu sjetili objaviti protuapelfrancuskim vlastima pod naslovom “Bernard-HenryLévy ne mora iÊi u zatvor”, koji ovome ne prijetibaπ kao ni MatvejeviÊu. No, naπi su tekstopisci i

©armantno prenoπenje bez provjere ©armantno prenoπenje bez provjere

Zbognepoznavanjapravnih termina,novinari suproπirili zabunuda je PredragMatvejeviÊ 28.srpnja trebaopoËeti sluæitizatvorsku kaznu

Zar nitko od naπihnovinara nije pratio sluËajdok se odvijao od 2001. do2005? Zar nitko ne znaπto znaËe uvjetna osuda irok kuπnje?

OËito ni domaÊi novinari nistrani intelektualci neznaju da se uvjetna kaznane izvrπava ni tijekom nipo isteku roka kuπnje, osimako osuenik u tomrazdoblju ne poËini novokazneno djelo

Piπe Ozren Podnar

ErgelaPitanje Dræavne ergele –akovo dalo je priliku novinarima (a i obiËnom Ëovjeku) za joπjedno tragikomiËno nerazumijevanje pravno-administrativne terminologije. PoËetkomkolovoza u –akovu su odræane demonstracije zbog, kako su naπe novine napisale,najave “ukidanja” Ergele –akovo. RijeË ukidati ima viπe znaËenja i nijansi, od kojih jeono najoËitije “prestanak postojanja”. Primjerice, ako se u Zagrebu ukine tramvajskalinija broj 5, ta linija prestaje postojati i nijedan tramvaj viπe neÊe voziti tom trasom.

No, autori Ëlanaka o Ergeli –akovo propustili su pojasniti da u ovom sluËajuukidanje ne znaËi iπËeznuÊe ergele, a pogotovo ne selidbu konja iz slavonskog gradanaπiroko poznatom po svojim lipicancima. Vlada je odluËila preustrojiti dvije ergele,lipiËku i akovsku, tako da ih u pravnom smislu objedini i od njih stvori jedinstvenuustanovu, Ëije Êe sjediπte (kontroverzno) biti u Lipiku.

OËito bi “Vlada ukida Ergelu –akovo kao pravni subjekt, ali konji ipak ostaju gdjejesu” bio predugaËak naslov, no upotrijebljene formulacije bile su dovoljno nespretneda zapale iskru narodnog nezadovoljstva. –akovljani su Ëak zaprijetili blokadomcijele Slavonije ne opozove li Vlada dotiËnu odluku, iako je smisao odluke biopogreπno shvaÊen.

“Vlada ne ukida ergelu u –akovu. U javnosti se oko toga stvaraju nepotrebnetenzije. Od dvije ustanove stvaramo jednu. Konji iz –akova ne idu nikamo, a posebnone u Lipik”, pokuπao je ohladiti gnjev ministar poljoprivrede Petar »obankoviÊ,obeÊavajuÊi da Êe Vlada u akovski dio ergele uloæiti joπ novca.

Engleska kraljica, kojoj su se –akovljani naumili obratiti da ih zaπtiti, vjerojatno je Ëulasamo prvu verziju priËe, kao i Europa u sluËaju izmiπljenog MatvejeviÊevog zatvaranja�

Je li Ëetverostruko “rekla kazala” dokaz?Pravna tematika nije jaËa strana hrvatskih novinara. Primjerice, Sportske novosti sukrajem srpnja, pozivajuÊi se na izvore iz njemaËkog pravosua, ocrtale Dinamovogsportskog direktora Zorana MamiÊa kao jednog od glavnih aktera navodnog namjeπtanjaprve utakmice finala Kupa 2009. protiv Hajduka (3:0). Meutim, u prijevodu dokumentacijepovezane s tom utakmicom, koji su SN objavile, ne uoËava se dokaz krivnje MamiÊa juniora.

Vaπ autor nema pojma postoje li nepravilnosti u hrvatskom nogometu niti pod kakvim jeuvjetima odigran spomenuti susret, no ni viπekratnim Ëitanjem priloga u SN nije naπao niπtaosim slabaπne indicije u vidu jednog spomena Zorana MamiÊa i to doslovno iz Ëetvrte ruke.

Mlaeg je MamiÊa, prema biljeπkama istraæitelja, u telefonskom razgovoru spomenuo jedanod osumnjiËenika koje su njemaËki agenti prisluπkivali; buduÊi da MamiÊ nije bio sudioniktog telefonskog razgovora, radilo se o iskazu iz druge ruke, o “rekla kazala”. Nadleæni jeagent na temelju presluπanih snimki sastavio biljeπke; te biljeπke o MamiÊu govore iz treÊeruke. Biljeπki su se domogle Sportske novosti, prevele ih i otisnule na svojim stranicama;prevedene se biljeπke na MamiÊa odnose iz Ëetvrte ruke.

Moæda Êe se naknadno pojaviti uvjerljiviji dokazni materijal, no ono πto je objavljeno u SN ipreneseno u svekolikom domaÊem tisku i mnogim stranim glasilima vaπem autoru nedokazuje umijeπanost Dinamovog sportskog direktora u spomenutu aferu�

Osramotili seeuropskiintelektualci...i hrvatski mediji

njihovi nadreeni imali profesionalnu obavezudemantirati navode iz Ëlanka-apela.

SluËaj vuËe korijene od objave Ëlanka uJutarnjem listu u studenom 2001. u kojemu senaπ filozof obruπava na Peπordu i druge regionalneknjiæevnike pripisujuÊi im krivnju za ratno huπkanje.Peπorda je podnio privatnu tuæbu za klevetu, pokojoj je MatvejeviÊ doista proglaπen krivim i osuenna uvjetnu petomjeseËnu zatvorsku kaznu uzdvogodiπnji rok kuπnje, koji je minuo joπ u kasnujesen 2007.

OËito ni domaÊi novinari ni strani intelektualcine znaju da se uvjetna kazna ne izvrπava ni tijekomni po isteku roka kuπnje, osim ako osuenik u tomrazdoblju ne poËini novo kazneno djelo. »ak je iinaËe dobro upuÊeni kolumnist Marinko »uliÊ swww.htnet.hr propustio uoËiti poantu, napisavπida je MatvejeviÊ izbjegao zatvor “zbog pomalozagonetne zastare”.

Inozemne genijalce poput Lévyja, Umberta Ecai Salmana Rushdieja zbunilo je to πto je proπlejeseni (a ne u svibnju 2010, kako piπe u apelu)

hrvatski Vrhovni sud odbio zahtjev dræavnogaodvjetnika Mladena BajiÊa za poniπtenjempravomoÊne presude, potvrdivπi joj zakonitost.DORH je, oËito smatrajuÊi da MatvejeviÊ nije trebaobiti osuen niti uvjetno, nastojao ishoditi niπtavnostpresude, no Vrhovni je sud procijenio da je onadonesena na zakonit naËin. Na terenu, zaosuenika se niπta nije promijenilo, jer joπ odstudenog 2007. nije postojala nikakva pravnamoguÊnost da zavrπi u zatvoru, barem ne zbog“sluËaja Peπorda”.

Neka me uhite, u hotelu samOno malo upuÊenih Ëitatelja vjerojatno se

dijelom zgraæalo, dijelom zabavljalo zbog neznanjaumijeπanih u skandalozni apel i njegovo prenoπenjeu tisku, no sumnjamo da je zabavno biloMatvejeviÊu, kojega su novinari u nedjelju 25.srpnja alarmirali da bi 28. srpnja trebao noÊiti izareπetaka.

“Ja sam im na raspolaganju i ako me æeleuhititi, nalazim se u Hotelu KoloËep u bliziniDubrovnika. (...) Imam 78 godina i ako dræavasmatra da me treba zatvoriti, neka dou na KoloËepi odvedu me u zatvor”, rekao je novinarima, moædaπokiran πto mu oni, a ne primjerice odvjetnik, nepriopÊava nepovoljnu novost.

Kuriozno, predsjednik Ivo JosipoviÊ je dannakon objave Lévyjeve “patke” imenovao Matveje-viÊa izaslanikom za frankofone zemlje. NijeiskljuËeno da je stari profesor tek od Uredapredsjednika doznao da neÊe na izvrπavanje kazne.

Napokon, nekoliko dana kasnije Nacional je odÆupanijskog suda pribavio tumaËenje da jeMatvejeviÊev sluËaj zakljuËen 2007. istekom rokakuπnje te da mu ne prijeti prisilan boravak ukaznionici. Iz suda su usput prigovorili novinarimaπto ne rade dobro svoj posao i πire netoËneinformacije.

Naæalost, unatoË priliËno brzo razotkrivanjuzablude, europskim se medijskim prostoromzacijelo proπirila izvorna verzija priËe, iz koje semoæe zakljuËiti da primitivna dræavica baca u reπtproslavljenog intelektualca zbog verbalnog delikta,kao u doba komunistiËke diktature�10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

N10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

N10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

N10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

N10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

N

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

N10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

N10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

N

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

25n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Pukne li vam vodovodna cijev potraæit Êetevodoinstalatera, ako vas neπto zaboli bit Êetesretni doete li u ruke nekome sa πto viπe mr.sci. ili dr. ispred ili iza imena, traæit Êemo nekogod struke i zanata i vjerojatno potrebnih vjeπtinai znanja. A πto ako nekom zatreba novinar? Imaπkola za novinare - i visokih - ali od kada one unas postoje bitnih promjena u struËnojosposobljenosti novinara nema.

Novinar je i onaj koji potpiπe tekst da je nekojdomaÊoj zvjezdici pala bretela, ispala sisa izgrudnjaka ili da su joj se vidjele gaÊice. Akopotpisnik takvog teksta joπ ima i govornu manu,uskoro bi i glasom i stasom mogao na nekojteleviziji izvijestiti javnost koja se od domaÊih ilistranih “celebriti” upuπta u seks s Ëizmicama saπtiklom na nogama. Umjesto svake drugepreporuke u odabiru novinara mogao bi presuditiprofesionalni ugled i povjerenje koje neki novinaruæiva u javnosti. A upravo se povjerenje u medijetopi bræe od ledenjaka, i to ne naravno zbogglobalnog otopljenja veÊ zbog neprofesionalizma.

Tko je krivacOpravdanja za eroziju profesije niæu se od

pritiska politike, koja bi Ëlanke po svom ukusu,vlasnika koji bi πto viπe para, oglaπivaËa koji æelesamo svoju uljepπanu sliku. Profesija je ærtva ibespoπtedne utrka s konkurencijom od koje trebabiti bræi ekskluzivniji i tiraæniji, sve veÊe raπirenosti dostupnost interneta na kojem vijest moæenapisati baπ svatko, pa Ëak i netko iz hrvatskognovinarskog podzemlja. Krivi su maltene svi kojisu neπto napisali, Ëak i Ëitatelji kojima nije doozbiljnih sadræaja, veÊ ih viπe zanima tko se skime i kada spetljao.

Ispada da jedino nisu krivi novinari, urednici,profesija. Jedino Ëime bi se novinarska profesijamogla obraniti od globalnog i totalnog informiranja,koje se ne moæe zaustaviti, upravo je profe-sionalnost, ozbiljnost u obradi tema i - vjero-dostojnost. SudeÊi prema broju demantija, koji stiæui prije nego li se “osuπi boja na naslovnici”vjerodostojnost se lako ærtvuje. Ne treba napravitidubinsko istraæivanje da bi se naπli primjeri

NaliËje profesije NaliËje profesije

Ubi nasneprofesionalizam

Povjerenje u medije topi se bræe odledenjaka, i to ne naravno zbog

globalnog zatopljenja veÊ zbog naπegneprofesionalizma

neprofesionalnog, senzacionalistiËkog i neodgo-vornog pisanja, jer se sami nameÊu gotovosvakodnevno.

Brzopleto o Mravku i SvedroviÊuVijest da je “propjevao” Ivan Mravak, osum-

njiËen za malverzacije u HEP-u, i da je prvi kojije optuæio bivπeg premijera Ivu Sanadera zakumovanje takvim rabotama u zamjenu za sta-tus pokajnika, demantirana je i prije no πto jenovina s takvom naslovnicom stigla na kioske.Mravakov odvjetnik Branko ©eriÊ nije samoosporio navode o tereÊenju Sanadera, veÊ je iodræao profesionalnu pravnu lekciju jer u naπem

pravnom sustavu nema instituta pokajnika, paonda tako neπto njegovom branjeniku i nijemoglo biti ponueno. Uz elementarno pravnoznanje - ili bar malu provjeru kod onih koji toznaju - greπka, koje je dovele u pitanjevjerodostojnost cijelog teksta mogla se izbjeÊi.Ali provjera bi otvorila sumnju u istinitost vijestii pouzdanost neimenovanog izvora i senza-cionalne vijesti onda ne bi ni bilo.

Ili primjer drugi. Objavljeno je da je sudacVrhovnog suda Marijan SvedroviÊ, zajedno sdugim sucem Antom Potrebicom omoguÊio daode u zastaru sluËaj Nevenke Tuman, kÊeri

Piπe Gordana GrbiÊ

Zgraæanjene koristi

Neki nazovi ozbiljni mediji - umjestoda profesiju brane upravo

profesionalnoπÊu - kukaju nadpojavom amaterskog, podzemnog

novinarstva na nekim portalima i uniskotiraænoj periodici i zgraæaju se

nad moguÊnoπÊu da se putemtelevizije πiri njihov utjecaj u

javnosti. Kao da prepisivaËinaskandaloznih otkriÊa nije opÊa

pojava i praksa. Takve se „vruÊe“teme razmile po drugim medijima u

sekundi, bez dodatne provjere, pa Ëaki bez navoenja izvora. Treba

upozoravati na smeÊe na medijskojsceni. Ali realno opasnost od

niskotiraænog smeÊa mnogo je manjaod smeÊa koje se pojavljuje u

etabliranim, tiraænijim medijima. Istvarni je problem πto su takvi mediji

sve sliËniji onima koje kritizirajuzbog neprofesionalnosti.

Vjerodostojnost i ali i troπi.Novinarstvo je zanimljiva i

dinamiËna profesija jer je svaki tekstpremijera, bez poπtivanja pravila

profesije mogli bi se utopiti u masionih koji piπu�

Franje Tuman, prvog hrvatskog predsjednika.Kao argument za takvo SvedroviÊevo postupanjeizvuËena je i rodbinska veza njegove æeneLjubinka s crnogorskim knjiæevnikom i politiËaromNovakom Kilibardom. O koliko je velikompromaπaju rijeË najbolje pokazuje to πto je samnovinar odmah objavio ispriku, πto je gotovoiznimka u novinarskoj praksi.

Nestanak specijaliziranih novinaraNerado se objavljuju i ispravci i reagiranja,

premda je svakome jasno da ispravak ne moæepopraviti jednom nanesenu πtetu. U toj vijesti

bilo je zastraπujuÊe oæivljavanje duha MarinkaBoæiÊa, rodonaËelnika æutog ili podzemnognovinarstva, koji je u svom ST-u poËetkom 90-ihtakoer SvedroviÊevu suprugu dovodio u vezu scrnogorskim prezimenjakom. Greπka, namjernaili ne, ne bi bila napravljena da je tu informacijupisao novinar specijaliziran za pravosue, nenuæno pravnik po obrazovanju, ali netko tko jekontinuirano pratio zbivanja u pravosuu. Takavbi novinar znao da su SvedroviÊ i Potrebica dvasvijeta u poimanju sudstva i dijeljenju prave i daje gotovo nemoguÊe da budu saveznici u nekompravosudnom bezobrazluku.

A sve su se greπke moglo izbjeÊi i bez velikogznanja i napora, i samo pokojim telefonskim pozivom.

Nestanak specijaliziranih novinara za neketeme - od pravosua do zdravstva - samo je jednaod posljedica opÊe komercijalizacije medija.Pravosua i pravnih tema u medijima gotovo inema, a praÊenje takvih tema povezano jeuglavnom sa skandalima i aferama. U situaciji kadasvatko moæe pisati o svemu i svaËemu, i kada setakozvani istraæivaËki novinari svedu na glasno-govornike svojih neimenovanih izvora, mnogo seviπe papira troπi na dezinformacije i manipulacijenego li na profesionalno informiranje javnosti�

Ne treba napraviti dubinsko istraæivanje da bi se naπli primjeri neprofesionalnog, senzacionalistiËkog i neodgovornog pisanja, jer se sami nameÊu gotovo svakodnevno

Opasnost od niskotiraænog smeÊa mnogo je manja od smeÊa koje se pojavljuje u etabliranim, tiraænijim medijimaNestanak specijaliziranih novinara za neke teme - od pravosua do zdravstva - samo je jedna od posljedica opÊe komercijalizacije medija

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

110

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

110

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

1

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

27n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.Jel’ to vama netko πapÊe sa strane? - upitala je

ljepuπkasta voditeljica Lana Banely gledateljicu iujedno natjecateljicu HTV-ovog nogometnog kvizaLopta je okrugla, nakon πto je ova toËno odgovorilana Ëetiri pitanja zaredom. Voditeljica se pritomzagledala u kameru pogledom mlade uËiteljice kojatek uvjeæbava strogoÊu na uËenicima uhvaÊenimasa πalabahterom ispod stola. S druge stranetelefonske linije Ëuo se tek nelagodni muk, paljepuπkastoj Lani nije preostalo drugo nego daolovkom nehajno precrta joπ jedno pitanje u svomtefteru i pree na sljedeÊe.

Infantilni stereotipiBilo je to negdje sredinom lipnja u studiju

Hrvatske televizije, odakle se za vrijeme odræavanjaSvjetskog nogometnog prvenstva u Juænoj Africi

uæivo emitirao nogometno-zabavni πou zvanAfrovizija. U afrovizijskom studiju iz veËeri u veËerdefilirali su sadaπnji i bivπi nogometaπi, nogometnitreneri, sportski novinari, pjevaËi i zabavljaËi.Ambiciozno zamiπljena i pompozno najavljivanaAfrovizija na koncu je ipak izgledala kao preπtrikanainaËica nedjeljnih poslijepodneva s prijenosimautakmica Hrvatske nogometne lige. Sve je ondje,zapravo, bilo vrlo predvidljivo: od Pervana i njegovihsve nemaπtovitijih sinhronizacija, birtijaπkoghumora Zuhre i Hrvoja KeËkeπa, Tarika FilipoviÊakoji je po tisuÊiti put imitirao ∆iru BlaæeviÊa,nezaobilaznog Matea Beusana - Oka sokolovog isveprisutne Ide Prester koja je baπ tih danapriznavala po novinama kako o nogometu nemapojma niti je zanima. Pervanov potrËko Antimonsvoju je gaæu u tom cuπpajzu “zasluæio” Ëinjenicom

da je podrijetlom Sudanac, a HTV je po infantilnojπpranci morao imati svoga deæurnog crnca dok seSvjetsko prvenstvo odigrava u Africi. Ne, doduπe,u Antimonovom Sudanu veÊ u JuænoafriËkojRepublici, ali koga to briga! (Usput reËeno, bilo bizanimljivo vidjeti i Ëuti ovdaπnje reakcije kada bise sliËno prvenstvo odigravalo u Hrvatskoj, a da unekoj dalekoj zemlji u nekoj sliËnoj emisijiangaæiraju nekog Srbina ili Slovenca u njihovimnarodnom noπnjama.) Po istom kljuËu u Afrovizijise naπla i tamnoputa hostesa Ivona, takoerpodrijetlom iz Sudana, zaduæena da se πutkesmijeπi dok dræi glomaznu kreditnu karticusponzora nagradne igre ne odveÊ maπtovitonazvane Lopta je okrugla. Upravo taj telefonski kviz,kojeg je svake druge veËeri vodila veÊ spomenutaLana Banely u paru s Brunom KovaËeviÊem (drugi

gledateljicu/natjecateljicu jel’ joj to netko πapÊe,prst sudbine ili nekog prisavskog urednika odredioda se u kvizu suËele dvije “pripadnice ljepπegspola”. Format kviza bio je vrlo jednostavan. Dvojenatjecatelja/natjecateljki naizmjeniËno bi odgovaralina po pet pitanja, a kune bi odnosio/-la onaj ili onas viπe toËnih odgovora. Shvativπi te veËeri da su sdruge strane obiju telefonskih linija æene, LanaBanely jedva je susprezala nemalo iznenaenje tomËinjenicom, kao da se s druge strane linije javljalasama Jadranka Kosor. Opa, imamo dvije æene!Kada bi veÊinu ostalih veËeri poredak stvari bioneporemeÊen, pa se u kvizu nadmetala dvojicamuπkaraca, ni Lani niti Bruni, Mili ili Robertu nijepadalo na pamet naglaπavati tu Ëinjenicu.

IπËuavanje bez krajaEnciklopedijsko znanje muπkaraca o nogometu

i njihova spremnost da ga iskaæu oËito se meuprisavljacima podrazumijeva samo po sebi. No kadse æene nau u toj priËi... e, tu onda mora biti nekakvaka ili zamka! Lana Banely to je (pred)osjetila ireagirala prirodno “muπki”, raskrinkavajuÊistrajkerice koje su utrËale na muπki teren. Da stvarbude zanimljivija, a za Banelyjevu sumnjivija, objenatjecateljice te su veËeri toËno odgovorile na svapostavljena pitanja pa je odluka o pobjednici palau pripetavanju. S voditeljiËinog lica mogao se, kaos novinske naslovnice, jasno proËitati onaj osjeÊajzateËenosti - ovo ne moæe biti ovako - jer, zaboga,toËne odgovore na sva postavljena pitanja izpovijesti nogometa neotuivo pripadaju iskljuËivomuπkarcima. Otkud bi jedna æena mogla znatikoliko je golova zabio Paolo Rossi na Mundijalu u©panjolskoj 1982. i za koju je reprezentaciju tihgodina igrao Grzegorz Lato?! Njezino iπËuavanjezapoËelo je veÊ nakon πto su obje natjecateljicetoËno odgovorile na prvo pitanje, a sa svakimsljedeÊim toËnim odgovorom prolazilo je mijeneod preokretanja oËiju, teatralnog πirenja ruku pa

NaliËje profesije NaliËje profesije

Nogometizacija svega»emu ovo zanovijetanje - pitat Êe se neki - oko jedne, u prvom redu, leæerne emisije onajvaænijoj sporednoj stvari na svijetu? Upravo stoga πto bi HTV kao javni servis uvremenu posvemaπnje medijske trivijalizacije - gotovo da kaæem nogometizacije svega,trebao imati i budno Ëuvati iste visoke kriterije bez obzira na to o kakvoj je vrsti programarijeË. Ne treba zaboraviti da je Ëitavo praÊenje Svjetskog nogometnog prvenstva na HTV-u,ukljuËujuÊi i Afroviziju stajalo najmanje pedesetak milijuna kuna. HTV je u Juænu Afriku, namjesto dogaaja, poslao osamnaest ljudi (Ëak i radijske reportere!) da uæivo prate natjecanjekoje jest bilo najveÊi ovogodiπnji medijski spektakl, ali na kojem Hrvatska uopÊe nijenatjecateljski sudjelovala. Javne televizije zemalja poput Slovenije i Srbije, Ëije sureprezentacije za razliku od naπe ondje nastupale, potroπile su manje novaca na medijskopraÊenje Mundiala. A kad se veÊ ulupalo podosta milijuna i u popratni zabavni program,premda je bio kopijine kopije kopija, netko je trebao pravodobno upozoriti voditelje da baremne omalovaæavaju gledatelje i ne snebivaju se toliko nad spoznajom da i æene mogu voljetinogomet i znati tko je bio Paolo Rossi�

Afrovizija

Enciklopedijsko znanje muπkaraca o

nogometu i njihovaspremnost da ga

iskaæu oËito se meuprisavljacima

podrazumijeva samopo sebi. No kad se

æene nau u toj priËi...e, tu onda mora biti

neka kvaka

ili zamka!

Piπe Miroslav FilipoviÊ

par bili su Mila Horvat i Robert Ferlin) izbacio je napovrπinu nevjerojatnu koliËinu jeftinih stereotipa ikroniËnog neznanja (Samo za primjer: po BruniKovaËeviÊu sjevernokorejski diktator ne zove seKim Il Sung veÊ Kim Drugi Sung!) kakve biodgovorni ljudi na javnoj televiziji ipak morali boljenadzirati i filtrirati.

Tko to tamo πapÊe?I dok su nogometaπi u Juænoj Africi u odmorima

izmeu dvaju poluvremena hvatali dah ili srkalijezikovu juhu od svojih izbornika, u studiju Afrovizijevelikoduπni sponzori davali su priliku gledateljimada na brzinu zarade nekoliko tisuÊa kuna u kvizu ukojem je trebalo pokazati znanje o povijesti svjetskihnogometnih prvenstava. Te veËeri kada je LanaBanely prvi puta isljedniËki priupitala i prekorila

do konaËne erupcije isljedniËke sumnje izreËenejedinim pitanjem na koje te veËeri nije dobilaodgovor: Jel’ to vama netko πapÊe sa strane?

Drske æenske na muπkom terenuMlada voditeljica te je veËeri, a i onih kasnije

kada bi u isti kviz “zalutala” joπ poneka æena,polusvjesno odaslala jasnu poruku - zna se gdjeje nama (æenama) mjesto! Ta je poruka joπskandaloznija jer je odaslana s javne televizije nakojoj bi se gledatelje i gledateljice ipak trebaloviπe uvaæavati, ako ni zbog Ëega drugog ondazbog toga πto plaÊaju ne baπ malu pristojbu. Aumjesto uvaæavanja, gledateljice su dobileomalovaæavanje i suptilnu verbalnu diskriminaciju.Taj mali maËistiËki igrokaz paradoksalan je i zbogtoga πto ga je spontano izvela upravo jedna“pripadnica njeænijeg spola” koja je, doduπe, ujednom intervjuu izjavila da su joj noge “hladnooruæje”. U tih nekoliko kviz-minuta uspjela jeponiziti vlastiti rod gotovo kao HDZ-ova zastupnicaIvana SuËec TrakoπËanec kada je onomad uSaboru rekla kako æena vrijedi onoliko koliko djeceima. U ovdaπnjem ustaljenom druπtvenom poretkustvari, pa tako i u nogometnom imaginariju spripadajuÊim sponzorsko-medijskim spektaklima,æena u pravilu biva tek paæljivo odabrani inventar:voditeljica ili hostesa Ëija je uloga odræavatipozornost muπke publike dubokim dekolteom iplitkim frazama. U tom smislu ne Ëudi πto je Ëaki “jedna od njih” bila zbunjena, moæda Ëak izgroæena kada su se neke “drznule” znati onogometu jednako, ako ne i viπe od muπkaraca.Svojim nehajnim cinizmom artikuliranim uneumjesno pitanje Jel vam to netko πapÊe sastrane? Lana Banely je zapravo zadræala poredakstvari na svome mjestu. Onaj u kojem se netoËanmuπki odgovor pripisuje njegovoj trenutnojdekoncentracij i , a toËan æenski odgovordoπaptavanju sa strane�

U ovdaπnjem ustaljenom druπtvenom poretku stvari, pa tako i unogometnom imaginariju s pripadajuÊim sponzorsko-medijskimspektaklima, æena u pravilu biva tek paæljivo odabrani inventar:voditeljica ili hostesa Ëija je uloga odræavati pozornost muπkepublike dubokim dekolteom i plitkim frazama

kao machovizija

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

29n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Stariju gospou ekipa HTV-a snimala je u njezinomdvoriπtu dok se hvatala za glavu i kroz suze naricalao tome kako je njezin sin dobar, da nikome ne biiπta loπe uËinio, da je Ëesto posjeÊuje i uvijek jojpomaæe. Gospoa iz kratkog priloga u srediπnjemDnevniku HTV-a majka je Jakova SuraÊa, kapetanaNogometnog kluba Zadar, proljetos pritvorenog (umeuvremenu veÊ i puπtenog, nap.a.) nakon πtoje protiv njega i joπ dvadesetak osoba Uskokpokrenuo istragu zbog sumnje da su namjeπtalirezultate utakmice Hrvatske nogometne lige i nataj naËin sudruzima omoguÊavali velike dobitke nakladionicama.

Sto posto neviniSuraÊevo ime bilo je jedno od zvuËnijih u

spomenutoj aferi nazvanoj Offside, a nakon objaveinformacije o uhiÊenju nogometaπa, HTV-ova ekipabræe-bolje je potraæila njegovu majku da predkamerom kaæe πto misli o uhiÊenju. Majka k’omajka, plakala i uvjeravala svekoliku javnost usinovljevu ispravnost. Na sliËan naËin proljetos senovinarima izjadala i majka bivπeg potpredsjednikaVlade Damira PolanËeca protiv kojeg je Uskokpodnio nekoliko prijava. Tek πto je Ëuvar uRemetincu za PolanËecom zakljuËao Êeliju, novinarisu pohitali u njegov rodni –elekovec kako bi doznaliπto majka Terezija misli o uhiÊenju svoga sina. Tihdana gotovo da i nije bilo dnevnih novina, tjednikaili internetskog portala kojima mama PolanËec nijedala barem kratku izjavu, ako ne i Ëitav intervjuzduπno braneÊi sina. Novinar Globusa posjetio juje na Uskrsni ponedjeljak, prvi u kojem Damira nijebilo za blagdanskim stolom. “Sto posto sam sigurnada je nevin. Nitko na svijetu, niti jedna vlada, meneÊe uvjeriti da je Damir napravio neπto loπe. Znamkakav je jer sam ga ja odgajala”, kazala je mamaPolanËec dodavπi kako Damir nikada nije lagao,niti “delal cirkuse”. I ne samo to. Za propastnjezinog “dobrog deËeca” otvoreno je optuæilapremijerku Jadranku Kosor.

Majka joπ jednog Ëuvenog zatvorenika, HrvojaPetraËa, u vrijeme kada mu je bilo sueno zaotmicu sina generala Vladimira Zagorca, nijebjeæala od novinara. U svojim izjavama Zlata PetraËnije samo govorila o Hrvojevoj nevinosti, veÊ izapjenjeno proklinjala one koji su ga - kako je rekla- bezrazloæno stigmatizirali i kriminalizirali. “Prokletibili da Bog da”, poruËila je u novinarske diktafone,a zatim kazala kako bi svome sinu sama presudilakada bi bilo istina ono zbog Ëega je osuen.

PetraËeva majka dospjela je u srediπte pozornostii prije dvije godine nakon πto je brutalno premlaÊennovinar Jutarnjeg Duπan Miljuπ, a zbog prijetnji kojeje prethodno uputila na njegovu adresu. Na koncuje novinarima, koji su je onomad salijetali kako biËuli πto ima reÊi u obranu svoga sina, poruËila dase paze jer “vrijeme ide, vrijeme razgrauje, a tkozna πto vam se moæe dogoditi ako piπete neistine”.

Majke popravljaju imidæU vrijeme kada je gradonaËelnik Splita Æeljko

Kerum u emisiji TV Dalmacije uæivo objavio da serastaje od supruge, a buduÊnost planira sdotadaπnjom ljubavnicom Fani, novinari su seodmah ustrËali pa nakon Æeljkove sestre Nevenke,pokucali i na vrata majke Kate u Ogorju. Zbunjenaæena koja je, kaæu, do juËer voljela snahu koliko isina na koncu je ipak stala uza Æeljka. Sin je ipaksin. Za Damira Bajsa koji je do imenovanjaministrom turizma πiroj javnosti bio slabo poznatHSS-ov kadar iz Bjelovarsko-bilogorske æupanije,govorilo se da je pravi “mamin sin”. To je jednomËak i sam potvrdio lokalnom listu Bjelovarac kazavπikako odbija oæeniti svoju zaruËnicu sve dok nenauËi kuhati kao njegova majka. Mama Bajs osjetilaje pak potrebu kazati novinarima kako se “nemijeπa u njegov privatni æivot, ali mu æeli ugoditi”.Tijekom kampanje za proπle predsjedniËkeizbore novinari nisu propustili priliku zaÊi doPogane Vlake u Hercegovini gdje æivi majkaMilana BandiÊa, Blagica. “Ma navikla sam nanovinare, ali ima ih dosadnih, pogotovu u zadnjevrijeme. Ali πto Êemo, to mora tako biti. Ja bihnajviπe voljela da je Milan tu, uz mene, ali kad jeodluËio da ide u utrku za predsjednika, mi smo sviuz njega”, uljudno je kazala mama BandiÊ joπjednom “dosadnom” novinaru u nizu.

Rijetke iznimkeKada su potkraj proπle godine mediji pritisnuli

ministra prometa Boæidara Kalmetu zbog nizanesreÊa, skandala i afera u njegovom resoru valjalomu je malo ispeglati imidæ u javnosti, pa se novinarGlobusa uputio do Zadra. U razgovoru sa znanim ineznanim Zadranima, svi su Darija (tako Kalmetuzovu sugraani) opisivali najljepπim rijeËima kaoπto se onomad pisalo o Titu, svaËijem drugu iprijatelju. Naravno, novinar je ugoπÊen i u domuKalmetine majke Anke koja za novine nije niπtakazala, ali je dirljivi opis toplog susreta majke i sinagovorio mnogo viπe nego πto bi se iπËitalo iz njezinih

rijeËi. Majka Anka doËekala je Boæidara s toplomjuhom, a fotografija objavljena uz tekst prikazivalaje nasmijanog ministra, ponosnu majku, toplu juhuu tanjurima i oprane Ëarape, moæe biti njegove,koje se suπe na radijatoru iza njih.

No, ne uzdiæe svaka majka svoga sina u nebesapred novinarima. Eto, majka Josipa Radeljaka-Dikana, 91-godiπnja Gjermina Jasna Radman lanije u intervjuu Areni otkrila svima da s njim nerazgovara veÊ petnaest godina. “Sram me je πto mije sin. U njega je uπao vrag. Pokvarenjak je kojemtreba psihijatar”, kazala je Dikanova stara majka.

U slijepoj uliciSvakoga, i javno poznatu i πiroj javnosti

nepoznatu osobu, njegova majka najviπe voli. Onisu njihova doæivotna Ëedâ, pa makar bili najveÊehulje i zlikovci. No πto kad briæne majke postanuzajapurene glasnogovornice svojih najdraæihsinova ili kÊeri koji su zbog naravi svojih javnihposlova ili zbog zloporabe svojih poloæaja izloæeninajoπtrijem sudu javnosti? Jesu li majke tadanajobjektivnije i najsretnije odabrane sugovornicei mogu li svojim novinskim ispovijedima punimaemotivnog naboja, ali i srdæbe u obrani Ëasti svojedjece pridonijeti πto potpunijoj istini? Svaka osobana javnom poloæaju ima svoj javni i privatni æivot,svoju javnu i privatnu osobnost. Ako se veÊdogaa da one same briπu granicu izmeu svojedvije osobnosti, je li nuæno da im u tome pomaæui novinari? Naime, navedeni primjeri govore o sveprisutnijem trendu medijske eksploatacijeroditelja javnih osoba koje su iz nekih razlogapodvrgnute sudskim istragama i(li) izvrgnuteæestokoj kritici javnosti. Tada majke - oËevi mnogorjee - postaju njihovi najpouzdaniji medijskiodvjetnici, a novinari po oËito sve neizbjeænijemvlasniËko-uredniËkom diktatu potrebe za medij-skom robom natopljenom suzama (krvlju,spermom...) traæe pod majËinskim skutimapouzdano ekskluzivni izvor informacija. Svojudjecu one Êe, uz sasvim rijetke iznimke poputDikanove, opisati najljepπim i najtoplijim rijeËimanasuprot - kako one vide - hladnom birokratizmudræavnih institucija i naroguπenoj javnosti. Nijenovinarski grijeh Ëuti i tu, majËinsku stranu priËe,ali je novinarski bludno uspostaviti takvu vrstutekstova kao poæeljni i pouzdani obrazac. Anjihova uËestalost govori da se baπ to i dogaate potvruje da je novinarstvo zalutalo u nekeslijepe ulice�

Popravljanje javne slike Popravljanje javne slike

Nijenovinarski

grijeh Ëuti itu, majËinskustranu priËe,

ali jenovinarski

bludnouspostaviti

takvu vrstutekstova kao

poæeljni ipouzdani

obrazac

Sve je prisutniji trend medijske eksploatacije roditelja javnih osoba koje su iz nekihrazloga podvrgnute sudskim istragama i(li) izvrgnute æestokoj kritici javnosti

No πto kad briæne majke postanu zajapurene glasnogovornice svojihnajdraæih sinova ili kÊeri koji su zbog naravi svojih javnih poslova ilizbog zloporabe svojih poloæaja izloæeni najoπtrijem sudu javnosti?

Piπe Miroslav FilipoviÊ

Mamini sinovi

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

31n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Zamislite da ste se naπli na nekom strukovnomskupu lijeËnika i da govornik besjedi otprilike ovako:

“Stanje u naπoj profesiji nikad nije bilo gore!Pala je na najniæe grane! Nevjerojatno je koliko imaneznanja, neobrazovanosti, lijenosti… Radi sepovrπno, ne provjerava se medicinskadokumentacija, ne provode se osnovne pretrage.LijeËniËke su greπke svakodnevne. Evo, navest Êuneke primjere koje imam ovdje: kirurg M. T. izVinogradske bolnice u Zagrebu (mislim da sviznamo o kome je rijeË!) 25. srpnja ove godineizvadio je slijepo crijevo pacijentu Darku ©., a dauopÊe nije bilo razloga za to! Na Rebru je urolog P.». krenuo operirati desni bubreg umjesto lijevogai tek u pola operacije shvatio da je u pitanju

Suprotstavljanja Suprotstavljanja

pogreπka. A znate πto su poslije operacije reklipacijentu? ‘Lijevi bubreg smo vam izvadili, sve jeproπlo dobro, a za svaki sluËaj pogledali smo i desnii on je u redu!’ (RijeË je o istinitom dogaaju izjedne zagrebaËke bolnice, op.aut.) Kolege, mislimda se svaki lijeËnik mora posramiti kad Ëuje ovakvestvari! Nije ni Ëudno da naπa profesija ima sve manjiugled u druπtvu! A tek mito i korupcija! Veliki brojlijeËnika na platnom je popisu farmaceutskihkompanija, a tu su i drugi, neizravni oblicipodmiÊivanja. RijeËju, profesijom danas carujuneznanje, πlampavost i sukob interesa!”

Jeste li ikad Ëuli ili proËitali neπto ovakvo?Naravno da niste. Kao πto ni od pravnika nisteËuli kako sami za sebe govore da je u pravosuu

kaos, da ima puno Ëudnih pravosudnih odluka,da suci rade malo, da mnogi vjerojatno primajumito, da strogo kaænjavaju sirotinju a πtedetajkune, da su pod utjecajem politike i kapitala,da su mnogi krajnje upitne struËnosti, da petkomposlije 12 sati jedva joπ ikoga od njih moæete naÊina poslu… Ili da su vieniji odvjetnici kriviËariviπe consiglieri mafijaπa, nego poπteni advokatiod zanata, a da neki javni biljeænici ovjeravajulaæne potpise. A tek gruntovnice…

Nemilosrdno udaramo po sebiOnda se vratite na novinarski teren i prisjetite

se kako je to izgledalo kad ste zadnji put bili nanekom skupu u novinarskom druπtvu, na simpoziju

na novinarskom fakultetu, kad ste u Otvorenomgledali kolege kako diskutiraju o stanju novinarskeprofesije danas ili Ëitali miπljenje o danaπnjimæurnalistima iz pera nekog novinarskog barda. Takoloπe kako sami o sebi govorimo, teπko da itko izvannaπe branπe moæe reÊi! Novinari su, redovito samitvrdimo, nedovoljno obrazovani, lijeni, ne provjeravajuËinjenice, ne misle na etiku, pod utjecajem su politikei oglaπivaËa, kopi-pejstaju, uzrokuju nebrojene tuæbe,meusobno su posvaani, nisu solidarni s kolegama,ne poπtuju starije novinare i uzore u profesiji, neuËe, bave se sumnjivim angaæmanima pored svojegredovnog posla, mnogi su potkupljeni i piπu ponarudæbi… Uf! Takve stvari redovito sluπamo kadnovinari govore o svojoj profesiji i teπko da ima

ikojeg drugog zanimanja Ëiji predstavnici s tolikomazohizma udaraju po sebi samima. Naravno, nijesve to bez ikakva temelja, ima tu mnogo stvari kojesu toËne, barem u odreenom broju sluËajeva. Ktome, rasprave unutar naπeg ceha trebaju sluæiti itome da se o onome πto ne valja porazgovaraotvoreno, struËno, argumentirano ali i -dobronamjerno i konstruktivno!

Ali mi i pomaæemo!Kako Êe nas, zaboga, cijeniti drugi, ako sami

sebe bacamo u blato i u njemu valjamo puno duæenego πto bi (ponekad) trebalo? Svjedoci smo, naæalost, da drugi o novinarima - gotovo tradicionalno- govore s omalovaæavanjem. Slika o novinaru kaonekome tko je tko zna kako dospio u redakciju, onesvrπenom studentu, o nekome tko je promijeniotko zna koliko zanimanja pa se onda uhvatiopiskaranja, i danas je jaka u mnogim glavama.Novinari se u niπta ne razumiju a o svemu govorei piπu, potkupljeni su, preuveliËavaju i izmiπljaju,odrauju dugove politici i krupnom kapitalu,uznemiravaju poπtene ljude i zarauju na njihovojnesreÊi, podilaze najniæim ukusima…

U redu, ima i toga! Ali, s druge strane, ima joπjedna istina, a to je ona da su novinari i dan-danasËesto jedini koji mogu pomoÊi da se isprave mnogenepravde, da se ukaæe na teæak kriminal, da sepomogne obiËnom Ëovjeku koji redovnim putem,kroz institucije, nije uspio niπta napraviti! Sigurnoste i sami doæivjeli da vam neki dobronamjerniËinovnik potiho veli: “Dajte to u novine, to je jedininaËin da neπto postignete!” Zna i zaπto to govori!Kad stvar dou u javnost - koliko smo se tisuÊaputa u to osvjedoËili - odjednom se sve rijeπi prekonoÊi! Najedanput je sve bila obiËna zabuna, aodgovorna osoba izjavljuje da se taj vaπ Ëitatelj,gledatelj ili sluπatelj trebao odmah obratiti njoj, pabi to zaËas bilo rijeπeno! I joπ se obiËno obeÊavada Êe se istraæiti tko je kriv i da Êe taj odgovarati!

Mnogo smo lopovluka otkriliDa ne govorimo kolike su krupne stvari u

dræavi bile pod tepihom dok ih nisu otkrili iprezentirali javnosti novinari. Koliko je puta naπdobri, poπteni i beskompromisni glavni dræavniodvjetnik (i njegovi Ëasni prethodnici) promptnoreagirao Ëim je neki marifetluk dospio nanaslovnice. Naravno, ne zbog novinara, nego je“opseæna i dugogodiπnja istraga upravo ovih danaprivedena kraju”, koje li koincidencije!

Nije uvijek stvar u konkretnom rjeπavanjunekog problema. Koliko novinari svojim pisanjemi govorenjem pomaæu da stvari budu nazvanepravim imenom, da se upre prstom u one kojiuæivaju ugled i dobru plaÊu, a zapravo rade mnogotoga loπeg ili pak “grijehom propusta” ne Ëineono πto bi trebali i dræe se one, njima Ëesto takokorisne, “ne talasaj”! S druge strane, promoviralismo i mnoge dobre stvari i zasluæne pojedince,πto osim nas nije mogao nitko drugi!

I dok mnogi jadikuju da je danaπnje stanje umedijima jadno u usporedbi s onim nekad (obiËnose misli na doba prije demokracije), drugi s dostatemelja tvrde da novinarstvo, naprotiv, nikad nije

Jesu li naπi Ëasniprethodnici - Ëastiznimkama - koji

danas iz umirovljeniËke

leæaljke dijele lekcije kako je “sve prije bilo

bolje” ikad radili neku

kompliciranu i opasnu

istraæivaËku priËu,

izvjeπtavali iz rata ili

jednostavno crnËili za malo

novca kod privatnog

vlasnika petkom i svetkom, dok im od

buljenja u kompjutor

ne ispadnu oËi, bez nade

za stalno zaposlenje?

Piπe Hrvoje DeËak

bilo bolje. Istina, nisu sasvim u pravu ni jedni nidrugi, ali treba pogledati istini u oËi i reÊi da jenekad, u doba jednostranaËja i jednoumlja, biloteæe, ali i lakπe biti novinar nego danas. Teæe, jernisi smio reÊi sve πto ti je na srcu (baπ sve nesmijeπ ni danas, da se razumijemo), ali lakπe jersi toËno znao u πto ne smijeπ dirati (Tito,Jugoslavija, Partija, bratstvo-jedinstvo, socijalizam),a u sve ostalo si mogao. Pa ipak je veÊina ËlanakauopÊeno govorila o “nekim drugovima”…

Starijima je bilo lakπeDanas je, meutim, mnogo teæe, jer se toboæe

smije sve, ali zapravo… Pa ti sad zakljuËi u kakvomje trenutaËno odnosu tvoj izdavaË i vlasnik s nekompolitiËkom opcijom ili kompanijom! Osim toga,novinari danas rade mnoge iznimno teπke i sloæeneistraæivaËke priËe, razotkrivaju najopasniji kriminali pritom su - kako god okreneπ - nezaπtiÊeni. Jesuli naπi Ëasni prethodnici - Ëast iznimkama - kojidanas iz umirovljeniËke leæaljke dijele lekcije kakoje “sve prije bilo bolje” ikad radili neku kompliciranui opasnu istraæivaËku priËu, izvjeπtavali iz rata ilijednostavno crnËili za malo novca kod privatnogvlasnika petkom i svetkom, dok im od buljenja ukompjutor ne ispadnu oËi, bez nade za stalnozaposlenje? Starije generacije, koje danas takoolako πibaju danaπnje novinare, imale su stalnoradno mjesto, otkaz praktiËki nisu mogli dobiti,plaÊe su uglavnom bile redovite i veoma dobre,putovalo se po svijetu, jeftino ljetovalo u solidnimodmaraliπtima poduzeÊa, od njega dobivalo stan…I joπ su onda sin ili kÊi uz malo tihe preporuke lakonaslijedili tatu u redakciji.

Novinarstvo danas, naravno, ima vrlina i mana.Moæda je i odviπe skrenulo u æutilo. Ipak, mediji susamo odraz svog vremena i u njima se najbræeogledaju promjene koje se dogaaju u druπtvu, umentalitetu. Danas se æivi brzo, traæi se kratkainformacija, traæi se neπto πto je neobiËno. Kolikogod je novinarstvo imalo zlatnih stranica u svimpovijesnim razdobljima, sigurno ih ima i danas.Novinari moraju ukazivati na ono πto bi moglo bitibolje, posebno na meusobnim sastancima,skupovima i radionicama, ali ne trebaju bitimazohisti i natjecati se u tome tko Êe viπe javnoocrniti svoju profesiju. I bez toga ima dosta onihkoji nas neutemeljeno preziru kao “piskarala”,“niπkoristi” ili “πtetoËine”�

Novinari su i dan-danas Ëesto jedinikoji mogu pomoÊi dase isprave mnogenepravde, da se ukaæena teæak kriminal, dase pomogne obiËnomËovjeku koji redovnimputem, krozinstitucije, nije uspioniπta napraviti

Jesu li novinari mazohisti

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

IN10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

IN10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

IN10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

IN10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

IN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

Tako loπe kako sami o sebi govorimo,teπko da itko izvan naπe branπe moæe reÊi!

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

33n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

A lan Rusbridger, glavni urednik britanskogGuardiana, nedavno je na Institutu za medijskupolitiku u Berlinu odræao zapaæeno predavanje nakojem je iznio neka svoja glediπta na poloæaj ibuduÊnost novinarstva sa stajaliπta proizvodnihodnosa. U tom svom izlaganju bio je Ëak brutalnodrastiËan, iznijevπi tezu “da se novinari morajuspustiti sa svoga pijedestala i da su novine kaoposlovni model srednjoroËno - mrtve”.

Svoju tezu pokuπao je objasniti s nekoliko pretpostavki:• Ukoliko ne uspijemo uznapredovati s online-

poslovnim modelom, trebaju se novinari zamisliti

Previranja na svjetskoj medijskoj sceni Previranja na svjetskoj medijskoj sceni

Pad kvalitete novinarstva i medija u cjelini, pad razine profesionalizma i,

konaËno, pad vjerodostojnosti medija upozoravaju na nuænost promjena

Piπe Ante GavranoviÊ

u kojoj se mjeri mora mijenjati novinarstvo kako bii ubuduÊe bilo relevantno;

• Novinari moraju razumjeti da morajuprevladati stari model novinarstva: prije smo mislilida mi znamo sve. Danas moramo spoznati da naπiËitatelji Ëesto znaju viπe od nas;

• Distribucijski model tiskanog novinarstva Êeodumrijeti, jer ga je nemoguÊe financirati, aoglaπivaËi ne æele podnijeti zajedniËki teret;

• Tri su razloga zaπto su twitteri genijalan alatza novinare. Prvo, to je povratni kanal kojiomoguÊava da se koriste znanja Ëitatelja. Drugo,

marketinπki kanal za vlastite sadræaje. TreÊe,izvanredan filtar koji uπteuje ponekog savjetnika.

Brutalna dijagnozaJasno, ovako brutalan istup jednog od

najcjenjenijih novinara sadaπnjice i glavnog uredniklista koji gaji iluziju da pripada meu najutjecajnijelistove uopÊe, πokirao je prisutne novinare.

No, razmiπljanja Rusbridgera nisu usamljena.Harald Staun je u nedjeljnom izdanju FrankfurterAllgemeine Zeitunga napisao. “Spoznaja da jebuduÊnost novinarstva u internetu nije posebno

originalna. Usprkos tome, joπ nailazite na kolegekoji tome pristupaju sa sumnjom i smatrajuhereticima one koji se usklauju s tim kretanjima- kao da je rijeË o osobnom ukusu”.

Na πto ukazuju ova razmiπljanja kompetentnihnovinara? Vrijeme je za ozbiljne promjene. Padkvalitete novinarstva i medija u cjelini, pad razineprofesionalizma i, konaËno, pad vjerodostojnostimedija upozoravaju na nuænost tih promjena. Bitnaje spoznaja pritom da se ne mijenja sama suπtinanovinarstva, veÊ da se u skladu s tim morajumijenjati i novinari.

“Nemam niπta protiv da piπem za online-izdanja. No, moramo naglasiti da se naπemzanimanju pridaje viπe obveza nego πto je pukopremjeπtanje u drukËiji redakcijski sustav. Onaj tkoje danas novinar - i kojem ne predstoji uskoroumirovljenje - stoji pred najveÊim izazovima kojegje naπe zanimanje ikad imalo” - tvrdnja je sve veÊegbroja novinara “stare πkole”.

Prije je bilo jednostavnije“Prije je bilo sve jednostavnije. Novinar je imao

ograniËene kanone izvora iz kojih je crpio svojeinformacije. »ak i ondje gdje nije imao kontakte, akoji su bili zanimljivi izvori, bili su pregledni. Jednakotako bili su ograniËeni mjesto i vrijeme zaobjavljivanje novinarskih uradaka. Osim kad je bilarijeË o najvaænijim vijestima postojao je svojevrsnilaissez-faire u pogledu aktualnosti. Mnoge se stvarijednostavno ostavljalo za - sutra, a da se pritomnije naruπavala redakcijska politika. To ne kaæemou smislu kritike ili zle namjere. Jednostavno, joπprije 15 godina zanimanje za Indiju i Kinu bilo jena samom rubu; BRIC je bila pogreπno napisanaengleska rijeË za opeku; anglicizme se trebalo unaËelu izbjegavati.

LogiËno je stoga da se mnogi novinari jedno-stavno ne snalaze u novom dobu. Niπta viπe nijekao πto je ranije bilo. ©toviπe, danas se ni vlastitomnakladniku-poslodavcu ne moæe vjerovati. Bra-hijalno, gotovo sirovo ponaπanje menadæmenta unovinskim/medijskim kuÊama prema redakcijamanije viπe iznimka; to je postalo pravilo.

Sigurno je da se naËin rada novinara moramijenjati. Svijet se osjetno promijenio, ali se novinarinisu u dovoljnoj mjeri mijenjali s tim promjenama.Uzmimo primjer: da smo vlasnici auto-radionice ida doe novi model na provjeru, razmiπljali bismoπto uËiniti, jer taj novi model ne poznajemo.Pokuπali bismo uËiti kako funkcionira, bez obzirana godine æivota. Tako se opstaje u poslu…”

Sve se personaliziraNovinari su privikli publiku da im prikazuju

zanimljive ljude, ili da ih u oËima gledatelja,sluπatelja ili Ëitatelja uËine zanimljivima i da imvjeruju. Stara novinarska mudrost glasi: “Niπta viπene zanima ljude od samih ljudi.” No, u posljednjihdesetak godina i tu se naziru ozbiljne pukotine.Pobijedila je personalizacija, bez obzira o kojem jepodruËju rijeË. Tzv. zvijezde i starlete portretirajuse danas jednako kao politiËari, menadæeri ilisportaπi. Kad je zamijeÊeno da krug postaje opasnouzak, mediji su se okrenuli prema “normalnim”ljudima. Tako su nastale priËe o uspjeπnimkarijerama adolescenata, reality TV πou u kojemali baπ svatko moæe poæeljeti da preraste u pop-zvijezdu, model ili vrhunskog kuhara. Svaki TV prilog“puca” od humanog kapitala, veliki dio radio-po-staja oslonjen je iskljuËivo na reprodukciju glazbe,koje prekidaju samo uliËne ankete.

“U tom kovitlacu samo se jedan subjekt umedijskom svijetu nije promijenio: sam novinarostaje najveÊim dijelom nepersonaliziran. To seposebno odnosi na tiskano novinarstvo. “Skrom-nost je vrlina, ali napredak se postiæe bez nje”

Jeftina robaHoÊe li izumrijeti i novinarstvo? NeÊe! Ali,pretvorit Êe se u jeftinu robu. Velikimedijske koncerni svoju Êe ponuduprilagoavati takvom stanju dok ne dosegnurazinu koja se na bilo koji naËin moæefinancirati oglaπavanjem. I onako je danasteπko pronaÊi financijere koje zanimasadræaj. Te nove redakcije prihvaÊat Êe onoπto im serviraju agencije vijesti i tako ihpostirati da se uklope na ograniËenom

redakcijskom prostoru poredoglasa i spotova.

Pobjeujeuniformiranost. Zanaπe Ëitatelje,gledatelje i sluπatelje

ovi Êe informacijskiservisi biti temeljnjihove naËelneobavijeπtenosti. A πtoje s ostatkom? Oni Êepokuπati dodatnasaznanja dobiti odmalog brojastruËnjaka, najveÊimdijelom puteminterneta.

Takav razvojdogaaja na

medijskojpozornicisvakako ne

prizivamo nitismatramo

uputnim suæavanjemedijske raznolikosti.Praksa, meutim,pokazuje da je tobrutalna realnost kojaozbiljno prijeti�

stara je narodna izreka i mudrost. U medijskomokruæenju ta mudrost ne nalazi svoju primjenusamo iz ego-marketinπkih razloga. Jer, ukolikovjerujemo u sve ono πto smo ljudima nudili posljed-njih desetak godina, zaπto bi ljudi vjerovali anonim-nim i stalno promjenjivima medijskim markama?”

Novi putovi komuniciranjaPoput uËitelja, koji sve teæe ovladavaju uËe-

nicima zbog toga πto ne prate u dovoljnoj mjerineka nova saznanja i spoznaje odnosno komu-nikoloπka kretanja, tako bi i novinari morali imatidrukËiji pristup stvarnosti: prikazati svijet kakav jesti informirati ih πto se stvarno dogaa u tom svijetu.No, da bi to mogli, morali bi Ëvrsto stajati nanogama stvarnosti. Kod mnogih novinara to viπenije sluËaj.

Mnogi od nas se ustruËavaju Ëak i zaviriti u noveputove komunikacije. Njih ne zanima Facebook,MySpace ili Twitter, a kamoli da bi se, Ëak i poddrugim imenom, ukljuËili u te medije. Jasno,razmiπljanja mogu iÊi u pravcu da je rijeË o prolaznimfenomenima. No, i tada pripada u novinarskeduænosti da se upozna s onim πto se dogaa naπirokoj medijskoj pozornici odnosno, πto donosi novovrijeme. Zar svaka novinarska πkola ne tvrdi kako jeznatiæelja vrlina novinarskog zanimanja.

Jasno je da su on-line ponude mnogo viπe odvremenskog trenda. Moæda Êe Facebook&Co bitiza nekoliko godina svrgnuti i zamijenjeni novimservisima. Ostaje, meutim, ozbiljan pomak ukomunikaciji, koji se ne da zaustaviti. Mladi ljudidanas zapoËinju karijere, pri Ëemu se prirodnopodrazumijeva koriπtenje druπtvenih mreæa,blogova i servisa brzih vijesti. Kako da uspostavimoveze s tim svijetom kad se velikim dijelom joπkreÊemo u potpuno drukËijoj medijskoj galaksiji?

Kako si olakπati posaoPritom smo upuÊeni na njihovu pomoÊ. U

stalnom padu broja novinara u redakcijamatrebamo prikazivati svijet koji postaje svekompleksniji. A treba to, usput, Ëiniti i sve bræe. Minovinari moramo prihvatiti Ëinjenicu da je svakiËovjek struËnjak za neπto. Uspijemo li istraæivatizajedno s tim ekspertom, naπ Êe posao biti olakπan.No, da bismo u tome uspjeli, moramo koristitinjihove putove komunikacije. I to je ona “kvaka”koju moramo prihvatiti æelimo li opstati.

Svjedoci smo Ëinjenice da se svakog dana πireπkare izmeu stvarnog svijeta i onog u kojem æivinajveÊi dio ËovjeËanstva, ukljuËujuÊi i novinare.Novinarski pomladak - i to je spoznaja kojazaprepaπÊuje - takoer ne zatvara tu prazninu.Upravo je kod mlaih kolega taj obrambenimehanizam prema novom naËinu rada posebnoprisutan. NajveÊi dio njih æelio bi zadræatipredodæbu o nostalgiËnom novinarstvu s nadomda Êe jednog dana utrËati u tiskaru s nekomsenzacionalnom vijesti i sami zaustaviti strojeve.No, æivot piπe druge scenarije…

Mnogi novinari, bez obzira na njihovu starost,ponaπaju se poput satelita: udaljavaju se od orbite;svijet na njihovoj slici postaje sve manji, njihov sig-nal slabiji - dok potpuno ne odumre�10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

I10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

I10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

I10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

I10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

I NA

HN

D 10

0 GO

DIN

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

Zaπto senovinarstvomoramijenjati

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

35n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Izgubljeni u prijevodu Izgubljeni u prijevodu

Vrijedna Nives OpaËiÊ objavila je ne jednu, negodvije knjige, ali na stolovima naπih redakcija joπnema tih izvrsnih priruËnika o jeziku koje bi moraokraj sebe dræati svaki novinar. No ËitajuÊi novine isluπajuÊi kolege na radiju i televiziji zakljuËio samda bi veÊini kolega trebao i dobri stari KlaiÊ - rjeËnikstranih rijeËi. Naime, Ëitanje naπih novina i praÊenjeradija i televizije, pokazuje da sve veÊi broj autorane poznaje strane jezike, pa ni strane rijeËi koje suveÊ odavno uπle u naπ jezik.

edna od najzloupotrebljavanijih stranih rijeËi unas je laæiranje. Tko zna zaπto, vjerojatno zato πtopodsjeÊa na laæ, laæiranje se koristi kao rijeË kojaoznaËava prevare, pljaËke, falsificiranje,krivotvorenje i sva moguÊa druga stanja u kojimase izvrÊe istina. No pravo znaËenje te rijeËi je posvedrugaËije. Ta je rijeË iz francuskog sportskogrjeËnika doπla u gotovo sve druge jezike i koristise da oznaËi namjerno gubljenje natjecanja. LacherznaËi prepustiti, pustiti, okaniti se, pa su tom rijeËjupoËetkom proπlog stoljeÊa poËeli oznaËavatiboksaËe koji su namjerno izgubili meË, obiËno zbogoklada. No kod nas se uobiËajilo da se piπe da jenetko pobijedio laæirajuÊi meË. Laæiranjem se,naime, natjecanje namjerno gubi. No kako je krivoznaËenje rijeËi veÊ toliko “uπlo” u svakodnevni jeziksiguran sam da Êe i ostati. Autorima bih ipaksavjetovao da tu rijeË upotrebljavaju πto manje.

Raspjevani diplomatiIstraæivanja pokazuju da mediji postupno uvode

strane, poglavito nove, rijeËi u govorni jezik. Anovinari su krivi kada svojim neznanjem stranihjezika koriste rijeËi kojima je znaËenje krivo. Moædane znate zaπto se kod nas skup stranih diplomata

naziva zbor. Kada se krajem Ëetrdesetih novinskaagencija Tanjug preselila iz Zagreba u Beograd,veÊina vijesti se emitirala na srpskom jeziku.Dakako, u hrvatskim medijima su se Tanjugovevijesti “prevodile” na standardni hrvatski jezik. NaRadio Zagrebu je urednik odluËio da termin“diplomatski kor” “prevede” u hrvatski i tako sepoËelo govoriti “diplomatski zbor”. Urednik oËitonije dobro poznavao srpski. Kor nije srpska rijeË.Zbor se srpski kaæe hor, a kor je naprosto fonetskinapisana francuska rijeË corpse, odnosno tijelo.Tada je francuski bio jezik diplomacije, a stranidiplomati u nekoj zemlji su se nazivali corpse diplo-matique - kratica joπ i danas krasi straænji dioautomobila diplomata - CD. Diplomati, dakako, nepjevaju, ali je termin zbor danas toliko uobiËajen uHrvatskom jeziku da Êe i ostati.

AboriinaliJedan vrlo plodan i spretan zagrebaËki novinar

boravio je poËetkom πezdesetih godina u Australiji,tada nama posve nepoznatoj zemlji. Napisao jemnoπtvo odliËnih reportaæa, a kada je pisao oprastanovnicima Australije, koristio je englesku rijeËAborigine, koju je - dakako - kroatizirao u aboridæin.Istina, u toj zemlji prastanovnike zaista i zovu Aus-tralian Aborigine, ali rijeË aborigine nije neπtospecifiËno za Australiju. To naprosto znaËi uroenik.Pravilno bi bilo prastanovnike Australije zvatiuroenicima ili Australcima, ali danas je kod nasveÊ postalo pravilo da ih se naziva Aboridæinima,ponekad Ëak i Aboriinalima.

Ekskluzivno zaglupljivanjeDa je ostalo na ovome, πteta ne bi bila velika.

No gotovo svaki dan se strane rijeËi, uglavnom zbogneznanja i lijenosti, u medijima krivo koriste. Naprimjer rijeË ekskluzivno toliko je kompromitiranada viπe uopÊe nema svoje pravo znaËenje. Koristise uglavnom samo zato da bi se nekom dogaajudao atribut koji dobro zvuËi. Tako imamoekskluzivne koncerte na kojima sjedi tisuÊu ljudi,ekskluzivni πoping centar u kojem se πeÊu gomileprolaznika, ekskluzivne modele odjeÊe koja seprodaje u stotinama tisuÊa primjeraka i Ëak -ekskluzivne konferencija za πtampu na kojima sjeditko god je doπao, pa Ëak i ljudi koji nisu novinari.Jedna televizijska mreæa dala je svoj obolzaglupljivanju gledalaca pa tu rijeË krivo piπe, πtomoæda izgleda kao dobar πtos, ali mnogi gledaocitoga nisu svjesni pa i sami tako piπu.

Emajlirana poπiljkaRijeËi kao “originalno” i “replika” (kopija, ne

odgovor) nisu strane u hrvatskom jeziku. Koristese stoljeÊima i nevjerojatno je da ih novinar nepoznaje. No nedavno se na televiziji javio zaista“originalni” jeziËni sklop “originalna replika”. ©tobi to trebalo znaËiti prava je misterija, jer ako jeneπto kopija, kako onda moæe biti original?

Strane rijeËi Ëesto se unose u jezik stihijski iznaËenje im se mijenja. Sjetimo se samo “freeshopa”, rijeËi koja je dugo dominirala u jeziku jerje veÊina govornika zanemarila onaj “tax” ispredfree shopa. Tako je ispalo da u bescarinski duÊani

“tax free” u stvari duÊani u kojima je roba besplatna(free shop). Danas je engleska kompjuterska rijeËe-mail, skraÊenica za elektronsku poπtu, skraÊenau “mail”, πto naprosto znaËi poπta. Vjerojatno jepravilnije govorio onaj zastupnik u Saboru kojegsu ismijavali kada je spominjao “emajl”, negoveÊina koja danas kaæe da je “poslala mail”.

Foke i babuniZa vrijeme svjetskog prvenstva u nogometu na

televiziji su Ëesto pokazivali snimke majmuna kojesu zvali “babuni”. Da su pogledali rjeËnik, vidjeli bida se ti primati na naπem jeziku zovu pavijani.SliËno se sve viπe koristi strana rijeËi delfin, iakohrvati “od stoljeÊa sedmog” koriste svoju rijeË dupinkoju su naslijedili od starosjedilaca Balkana. »estose govori o “fokama”, iako se hrvatski kaæe tuljan,a na televiziji sam Ëuo Ëak i za postojanjetajanstvene rijeËne ribe “pike”. Na ekranu se jasnovidjelo da se radi o - πtuki, a novinaru se naprostonije dalo pogledati u rjeËnik.

U potrazi za πto slikovitijim jezikom premijera/premijerku ili predsjednika novinari Ëesto nazivaju- suverenima. Suveren, (sovereign), meutim,oznaËava nasljednog vladara, kralja ili cara, a nedemokratski izabranog predsjednika vlade ilirepublike. Neki kolege vole izmiπljati zvuËnekomparacije. Kada se u Zagrebu, u jednoj bivπojkasarni, poËeo ureivati prostor za nekolikofakulteta, netko je to proglasio - hrvatskimHarvardom. Harvard je sveuËiliπte, a hrpa zgrada,ma kako lijepo obojana bila, neÊe nekoliko fakultetauËiniti - Harvardom.

Jesmo li federacijaKada je Ministarstvo unutraπnjih poslova

odluËilo da osnuje posebnu jedinicu za forenziËkeistrage, mediji su to proglasili “hrvatskim FBI-jem”.Usporedba je opet potpuno pogreπna. FBI je kraticaza Federalni istraæni ured i ta je ustanova nadleænaza neka specifiËna kaznena djela. SAD su, dakako,federacija, i u njoj svaka dræava ima svoje policijskenadleænosti, a svaki grad svoju policiju pa je FBIpotreban kada je rijeË o zloËinima koji su poËinjenina podruËju dvije ili viπe dræava. Hrvatska nijefederacija, pa ni ne moæe imati FBI.

Dvije afereAmerika je oËito izvor inspiracije za mnoge

naπe kolege pa se sve viπe u jezik uvlaËe ameriËkefraze. Nemam niπta protiv Amerike ili engleskogjezika, ali Ëesto se to radi krivo. RijeË “afera” unaπ je jezik doπla iz NjemaËkog i ima jednoznaËenje. U ameriËkom izriËaju se ta rijeË Ëestokoristi za ljubavne veze, najËeπÊe skrivene. No uæutoj πtampi se kod nas zanemaruje pravoznaËenje naπe rijeËi i sve viπe prevladavakoriπtenje rijeËi afera za ljubavne veze ljudi kojetabloidi nazivaju “celebritima”.

Zemljopisni pojmovi takoer nisu posve jasnimnogima. Popularna zagrebaËka radio stanicakoja tvrdi da “puπta” najbolju muziku nedavnoje sluπaocima objavila da je poznati jamaikanskiglazbenik “rodom iz Zapadne Indije”. TakvistruËnjaci za muziku ipak bi morali znati da

»itanje naπihnovina i praÊenjeradija i televizijepokazuje da sveveÊi broj autora

ne poznaje stranejezike, pa ni

strane rijeËi kojesu veÊ odavno

uπle u naπ jezik

Piπe Æarko ModriÊ

termin Western Indies nema veze s Indijom, veÊse radi o zajedniËkom nazivu za oko 7000karipskih otoka izmeu Sjeverne i Juæne Amerike,priliËno daleko od Indije.

Od bilijuna do milijardeNi matematika nije posve Ëista. »esto se brkaju

veliki brojevi pa se engleska rijeË “billion” prevodikao “bilijun”. VeÊina ljudi rijetko koristi velikebrojeve, ali bi novinari, osobito oni koji se bavegospodarstvom, morali znati da se u engleskomjeziku, posebno u SAD, Britaniji, Australiji, Kanadi iNovom Zelandu koristi drugaËiji sistem pisanjevelikih brojeva. Do milijuna sve je isto, ali kodmilijarde se poËinje razdvajati sistem. Joπ u 19-om stoljeÊu nastala su dva sustava imenovanjavelikih brojeva. Jedan je nazvan “kratki” (l’eschellescourte) a drugi “dugi” (l’eschelles longue). U“kratkom“ sustavu milijun milijuna, broj koji se piπesa 9 nula (u znanosti uobiËajen kao 109) se nazivabillion, a u “dugom” je to tisuÊu milijuna odnosnomilijarda. U “kratkom” sustavu trilijun (engleski tril-lion), broj sa 18 nula, je 1018 (milijun milijunamilijuna), a u “dugom” je to 1012 (milijun milijuna).SliËne se razlike nastavljaju, pa je kvadrilijun u“kratkom” u “dugom” sustavu trilijun, kvintilijun jekvadrilijun sve do centilijuna koji je takoer mnogoveÊi u “kratkom” nego u “dugom” sustavu.Hrvatska, kao i veÊina evropskih zemalja koristi“dugi” sustav, a “kratki” je u upotrebi u SAD, a od1994. godine i u Velikoj Britaniji, pa je za prevoenjes engleskog jezika potrebno obratiti paænju na terazlike. Tek broj googol, broj sa stotinu nula, (pokojem je ime dobila najpopularnija internetskatraæilica) oba sustava priznaju jednako - ogromnih10100 , ali niti jedan hrvatski rjeËnik taj broj uopÊene biljeæi, a nema ga ni u enciklopedijama.

Speluj me njeænoZbrka s velikim brojevima nije kraj engleskog

utjecaja na novinare. Umjesto decimalnog zareza,koji je propisan naπim πkolskim programima, umedijima se sve viπe koristi toËka. »ak se i govorii piπe - decimalna toËka, πto zbunjuje uËenike kojiu πkoli koriste decimalni zarez.

Izgovori engleskih kratica poseban su problem.Sve se ËeπÊe Ëuje na radiju i televiziji engleskospelovanje rijeËi BDP. Kaæu “Bi Di Pi”. “Spelovanje”bi bilo u redu da se spominje engleska kratica GDP(Gross National Product), ali BDP je hrvatska kraticai oznaËava bruto nacionalni dohodak pa se ne moæe“spelovati”. SliËno je i s naslijeem rata. Sve seËeπÊe “speluje” PTSP kao “Pi Ti Es Pi”. To je,meutim, hrvatska kratica za post traumatskistresni poremeÊaj pa se kratica treba Ëitati Pe TeEs Pe. Engleska kratica je drugaËija: PTSD(Posttraumatic Stress Disorder).

»esto se u anketama navodi da golema veÊinastanovnika navodno “govori engleski”. Kako gagovore - vidi se iz gotovo svakodnevnih greπakau medijima. Ako veÊ morate koristiti stranu rijeË,englesku ili neku drugu, pogledajte rjeËnik.Najbolje bi bilo da uz odliËne knjige naπe NivesOpaËiÊ na stolu novinara i urednika stoji i rjeËnikstranih rijeËi�10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

ADI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

ADI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

Ekskluzivno laæiranje Aboridæina

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

37n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Recite im…

Ovaj jeziËni prilog napravit Êu u obliku svojevrsne vegetarijanske musake - kao neπto niskokaloriËno, lakoprobavljivo, jednostavno i obiËno. Sloæit Êu red “caka” (to je danas rijeË u svakoj kriæaljci, uz obilje kojekakvihgluposti - npr. da je legionar Ëlan Francuske legije Ëasti!!!) iz VeËernjeg lista, red iz konkurentskoga Jutarnjeglista, a red iz sluπnih medija, ovaj put s Hrvatskoga radija. Najbolje je poËeti od puËkoπkolskih pogreπaka, koje- u broju u kojem se pojavljuju - daju pravo svim kupcima i Ëitateljima novina da zapitaju: “Zaboga, pa jesu li tinovinari zavrπili i osnovnu πkolu kad tako piπu?” Naravno, ako se ista pogreπka nae u tekstu priloga i unaslovu, znak je to da ni “oprema” (dakle redaktori, urednici) nisu niπta bolji ni pismeniji od (loπih) novinara.

Tvorba etnikaEvo prve pogreπke (Jutarnji list, 22. srpnja 2010. godine, str. 56). Piπe u nadnaslovu: Arap se predstavio kao

Æidov. To je izvukao vrli urednik / redaktor iz teksta, u kojem takoer piπe: “Kada je djevojka doznala da je Arap,optuæila ga je za silovanje” (kurziv moj). Dakle, po ovome sve se svodi na onu narodnu - naπla krpa zakrpu. I tovaljda svoju zaviËajnu. Jer oblik Arap dijalektni je oblik, proπiren u razgovornom jeziku, no odavno je poznato(svima, osim ovakvim novinarima i urednicima - vrijedi i za æenski rod) da je standardni oblik nominativa jednineArapin, a nominativ mnoæine Arapi (kao πto je i RijeËanin, SpliÊanin, ZagrepËanin itd., a ne RijeËan, SpliÊan,ZagrepËan; mnoæina RijeËani, SpliÊani, ZagrepËani itd.). Tvorba etnika nije neka skrovita ni ilegalna djelatnost.Ona se moæe provjeriti u svakom pravopisu hrvatskoga jezika, u svakom rjeËniku hrvatskoga knjiæevnog jezika i usvakom jeziËnom savjetniku hrvatskoga jezika. No prenositelji ove kratke vijesti (iz Los Angelesa) oËito niti imajute priruËnike niti s njima druguju, premda bi takve stvari trebali (veÊ) imati i u glavi.

Lijeva noga, lijeva rukaIsti taj list (ne znam kako u njemu misle da Êe me takvim pisanjem privoljeti da se na list pretplatim, πto su mi

u viπe navrata nudili) uporno pokazuje sramotnu razinu pismenosti, oko Ëega si po svoj prilici ni u upravi ni uredakciji nitko ne tare glavu. Tako smo 18. srpnja 2010. godine, na 50. stranici, mogli proËitati u sportskoj rubriciKratko i vaæno da nam u (kilavi - dodatak moj) NK Dinamo stiæe mladi ofenzivni vezni igraË - ali kakav? Lijevonogi!U tekstu, koji ni autor oËito nije ni proËitao prije predaje u tisak, ne piπe Ëak ni tako nego lijevoni veznjak. Nodobro, tipfeleri se oËito viπe i ne ubrajaju u pogreπke (premda ih je u ono “mraËno doba” πpalti i triju provjeramarnih korektora bilo neusporedivo manje). Vratimo se mi lijevonogom nogometaπu (svejedno kako se zove, jermene on kao igraË uopÊe ne zanima; zanima me samo njegova lijeva noga i izvedenica od nje). Kad od dvajupojmova stvaramo jedan, taj proces prate neke jeziËne zakonitosti kojih nam se valja dræati - ako nam je iole stalodo jeziËnoga bontona, tj. do pristojnosti da u Hrvatskoj piπemo hrvatskim standardnim jezikom u javnoj upotrebi.Elementi od kojih tvorimo novi pojam jesu lijeva i noga. Pridjev treba glasiti ljevonog (neodreeni oblik), odnosnoljevonogi (odreeni oblik). On se ponaπa kao i izvedenica iz gornjega ekstremiteta - ruke. Za ljude koji se spretnijei bolje sluæe lijevom rukom nego desnom kaæemo da su ljevoruki. Zaπto dolazi do skraÊivanja poËetnoga sloga -ije(lijevi)? Zato πto je u kompozitu naglasak iza toga sloga u kojem je dugi refleks staroga glasa jata (e ), a poosnovnom pravilu o naglascima u standardnom hrvatskom jeziku danas viπe nema prednaglasnih duæina. Dakle,svaki dugi slog (a slog sa -ije to jest) koji bi se naπao ispred naglaska mora se skratiti (najËeπÊe u -je).

Ova mala ljetna πkola (ljetna zato πto Ëlanak piπem ljeti) neÊe biti dovoljna u poglavlju o duæenju ili kraÊenjustaroga jata, stoga preporuËujem malo duæi repetitorij. No repetitorij (ponavljanje) moæe biti uspjeπan kaopodsjetnik samo ako se prije veÊ neπto nauËilo. S godinama i iskustvom koje imam sve viπe u to sumnjam. RijeËje o elementarnom neznanju i nepoznavanju gramatike vlastita standardnog jezika - hrvatskoga, naravno. Kadnema solidna temelja, slabo Êe pomoÊi kojekakvi brzopotezni πalabahteri.

Senegalski ritualiSada u musaku dolazi red namirnica iz VeËernjeg lista. Zgodan je taj list. U njemu piπu, piπu, pa onda

objaπnjavaju zaπto su πto pogreπno napisali, ali nikad ni slova o tome zaπto nisu prije toga provjerili ono o Ëemupiπu i kako piπu. To je, dakle, list povremene naknadne pameti. Kaæem povremene, jer se na pogreπke - na kojeih nitko ne upozori - neÊe ni osvrnuti. A evo πto su nam u vrelini ljeta servirali 29. srpnja 2010. godine (str. 14), ada nitko nije ni okom trepnuo na napisanu glupost: “‘Kraljevi Afrike’ na europskoj su turneji, a nastup temelje nastarom senegalskom ritualu Simb koji su nekoÊ provodili medicinari” (dik/VLM) - kurziv je, dakako, opet moj. Iovaj put preskoËit Êu pogreπke u interpunkciji (kojih ima u gotovo svakoj reËenici) i upitat Êu (sebe ili se) o smislute reËenice (jer se oËito nitko u VeËernjem listu to nije zapitao). Vijest je pisala osoba koja pojma nema ouroeniËkim obiËajima - svejedno gdje, u Africi ili bilo gdje drugdje. Jer da ima blage dume, dunsta ili soli u glavi,znala bi da obrede u tim druπtvima vode glavari zajednice, a to nisu nikakvi medicinari (!!!) nego plemenskipoglavice, πto su obiËno vraËevi. Odakle su onda medicinari upali u ovu kratku vijest? Osoba A (autor / autoricateksta te kratke vijesti) vjerojatno je pokupila neki prospekt o toj afriËkoj trupi, pa je sa “znanjem” engleskoga(kakvo je veÊ viπe-manje posloviËno u hrvatskom novinarstvu) “prevela” engleski termin medicine man kaomedicinar! Nije znala da je to (avaj!) vraË (u druπtvima πto ih naπa eurocentriËna civilizacija sveudilj zoveprimitivnima). No ni tu nije kraj (mojim) pitanjima. Tko je, uostalom, medicinar? To je student medicine (engl.medical student)! Zaπto bi i Ëime zadobili takvu Ëast u nekom afriËkom plemenu golobradi brucoπi ili vjeËnistudenti? Naravno, nisu je dobili, ali smo zato mi, Ëitatelji VeËernjeg lista (uredno kupljenoga i plaÊenoga), dobilijoπ jednu besmislicu. O kojoj, naravno, nije bilo ni rijeËi u Ispravcima i objaπnjenjima, jer takve stvari ondje nitko ine primjeÊuje. OËito ni samom autoru teksta nije bilo niπta Ëudno, jer niti zna tko ima pravo sudjelovati uplemenskom obredu, niti zna tko su medicinari. Takve i sliËne primjere, npr. u Vijestima I. programa Hrvatskogaradija u 15 sati (10. travnja 2010. godine) zovu treπnja na torti, pod utjecajem zna se kojega jezika. No miodvajkada za vrhunac Ëega kaæemo πlag na torti. Moæe to biti glavni dio nekoga programa, vrhunac nekepriredbe, veËeri i sl. Za mene je vijest o medicinarima kao predvodnicima afriËkih plemenskih obreda vrhunacneobavijeπtenosti, zapravo novinarskoga sljepila. Da Ëovjeka “trefi πlag”�Pi

πe N

ives

Opa

ËiÊ

Naj

bolje

je p

oËet

i od

puËk

oπko

lski

h po

greπ

aka,

koj

e - u

bro

ju u

koj

em s

epo

javl

juju

- da

ju p

ravo

svi

m k

upci

ma

i Ëit

atel

jima

novi

na d

a za

pita

ju:

“Zab

oga,

pa

jesu

li ti

nov

inar

i zav

rπili

i os

novn

u πk

olu

kad

tako

piπ

u?”

Za m

ene

je v

ijest

o m

edic

inar

ima

kao

pred

vodn

icim

aaf

riËk

ih p

lem

ensk

ih o

bred

a vr

huna

c ne

obav

ijeπt

enos

ti, z

apra

vo n

ovin

arsk

oga

slje

pila

Med

icin

ari k

ao tr

eπnj

a na

tort

i

Priroda u hrvatskim medijima

Piπe Ivo LuËiÊ

Ron i ja i voda zelena

Predstavljanje primjera najbolje svjetske prakseu praÊenju okoliπa i usporedbe s nekom domaÊomsituacijom, koju smo planirali za ovaj nastavak,neoËekivano su u priËu uvukli i potpisnika ovihredova. Tek nakon πto sam se dobro upoznao sizvrsnim primjerom pisanja o okoliπu Ëiji je autorameriËki novinar Ron Seely, uvidio sam Ëudnuvremensku i tematsku sliËnost s jednim mojimsluËajem. To je veÊ usporedbe Ëinilo mjerljivijima,a kad se tome doda olakπanje da domaÊi primjerdobro poznajem, morao sam uÊi u rizik odreenjaprave mjere izmeu vlastite skromnosti i samo-promocije. Kakav je rezultat usporedbe nije teπkozakljuËiti, ali ipak, neka iz metodoloπkih razlogaostane za kraj.

American wayRon Seely (54) istaknuti je ameriËki novinar

koji prati znanost i okoliπ u dnevniku WisconsinState Journal (WSJ) iz Madisona, drugom po veliËinidnevniku u toj saveznoj dræavi. Izgleda kao ragbijaπ,ali je jako posveÊen “peru”. Zaduæen je za posebnaizvjeπÊa o znanosti i pokriva tekuÊa pitanja izokoliπa. Na SveuËiliπtu Wisconsin predaje Uvod uznanstvenu komunikaciju, nastojeÊi studentepoduËiti kako jednostavno i jasno pisati o znanosti,

Pisanje o oneËiπÊenjuvode: dobar primjer

ameriËke prakse isudbina sliËna

primjera u hrvatskimmedijima - Ron Seely

je nagraen iproslavljen, njegov

hrvatski kolegamorao je zbog pisanja

o arsenu u vodi zapiÊe potraæiti zaπtitu

na sudu

te vodi seminar o kontroverznim genetiËkimtemama. Seely je autor jednog poglavlja u VodiËuza znanstvene pisce Nacionalnog udruæenjeznanstvenih pisaca. Ove je godine u oæujkunagraen prestiænom nagradom AmeriËkogkemijskog druπtva za popularizaciju kemije ujavnosti, a ranije je dva puta nagraen za pisanjao oneËiπÊenju vode. Ovdje Êemo predstavit njegovopraÊenje oneËiπÊenja vode 2005. u Madisonu, kojemoæe biti pouËno za sve nas. Podatke crpimo iztromjeseËnog Biltena Druπtva okoliπnih novinara(SEJ) iz SAD-a (proljeÊe 2007.), u kojem je Ronopisao sve πto se zbivalo.

PoËelo je u proljeÊe 2005: graanima iz pipapoËela je teÊi prljava i crna voda, a vodoopskrba jeuporno tvrdila da je sve u redu. Nakon nekolikotjedana njuπkanja Ron se sreo se s Ëinjenicamakoje su bile u suprotnostima sa, kako kaæe,zasluæenom slikom Madisona kao idealna mjestaza æivot. Potom je pripremio seriju od Ëetiri Ëlankapod nazivom Nevolje s vodom. Imao je obiljepodataka za spomenuti niz, ali je nastavioistraæivanje kako bi uz izvjeπtaje na web stranicamaobjavio interaktivne mape i skice koje jednostavnopredoËavaju Ëitateljima sve ono πto se zbiva u odbunara do pipe.10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

39n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.IstraæivaËko novinarstvo

Proveo je dosta vremena u vodoopskrbnoj tvrtki,razgovarao s inæenjerima i prouËavao karte.Nadleæni inæenjer odbio je razloæiti mu sve ogradskom sustavu crpki i 24 bunara, smatrajuÊida je to prekomplicirano za javnost. Ron je inzistiraoi odræao tri duga sastanka s tim inæenjerom, nakojima je temeljito ispitao sve pojedinosti. Ponovoje proveo sate istraæujuÊi, ovaj put sa struËnjakomiz Dræavnog odjela za prirodne resurse, koji mu jeotvorio “kompjuter pun podataka”. To ga je uvjeriloda treba joπ viπe istraæivati, pa je prerovao bazepodatke o praÊenju kvalitete voda za pet zagaivalau prethodnih pet godina za sva 24 gradska bunara,sve æalbe graana u posljednje tri godine, te jednukonzultantsku studiju koja je vodoopskrbnoj tvrtkinalagala razne radove i popravke, koje ova nikadnije poduzela. Sve u svemu, proveo je gotovo petmjeseci u intenzivnom prikupljanju i sortiranjupodataka, napravio mnoπtvo intervjua s raznimizvorima, tumarao po gradu i okolici s posadomstruËnjaka za ispravnost voda, uËio o vodovodu,bunarima i upravljanju vodama... Pratio vodu udetalje od podzemnog vodonosnika do rubineta…

ObjavljivanjePrvi Ëlanak, objavljen u prosincu 2005. o

poveÊanoj koliËini mangana u vodi, podigao jejavnost, ali Vodoopskrba nije reagirala. »ak jeljudima koji su se æalili opet reËeno da je sve O.K.Nakon toga je krenula lavina æalbi graana. Stotineih se æalilo Ronu, od roditelja s bebom koji su sepotpuno preorijentirali na vodu iz boca, do starijeæene koja mu je pokazala policu s rubljempocrnjelim od oneËiπÊene vode i rekla: Da mi jevolja nositi tamno rublje, kupila bih ga! KoristeÊibazu podataka i ukljuËujuÊi svjeæe, grafiËki urednikje napravio interaktivnu kartu koja je omoguÊilaËitateljima da jednim klikom u dodatnom okviruvide otkud se opskrbljuju vodom i proËitaju razineodabranih sastojaka u njihovu bunaru.

©to je naπao?Iako su kontaminanti rijetko prelazili zdrav-

stveno dopuπtene standarde, u vodonosniku suzabiljeæena brojna zagaivala, od kojih su mnogikarcinogeni. U Ëetiri bunara, mangan je prelaziostandarde, a u jednom, kojim se sluæi srednja πkola,razina industrijskog karcinogena, ugljik tetraklorida,prelazila je u 2000. dopuπtene granice. Zabiljeæioje i pojavu virusa u zdencu.

Stare cijevi, od koje su neke ugraene joπ u19. stoljeÊu, dijelom su krivac za pojavu manganau vodi. Iako je u konzultantskom izvijeπÊu tvrtkaupozorena da ih promijeni, ogluπila se. Prema tomesavjetu, za zamjenu opreme trebala je potroπiti 2,5milijuna dolara, a potroπila je 200 tisuÊa, a zapromjenu cijevi potroπila je 2,8 umjesto blizu 6,5milijuna dolara. Ron je potvrdio da su duænosnicipoduzeÊa zanemarivali prituæbe graana nakvalitetu vode, svaali se s Odjelom za prirodneresurse i prikrivali loπe podatke o ispravnosti vode.

Nakon serijeTri tjedna nakon serije, gradonaËelnik Madisona

David Cieslewicz objavio je plan u deset toËaka zazaπtitu gradske pitke vode. Vodoopskrba je najavilazatvaranje dva bunara koja su imala problematiËnepodatke. Potom su stanovnici poËeli organizirati

kvartovske sastanke i traæiti viπe informacija o svemu,kao i sudjelovanje javnosti u odluËivanju o svimpitanjima, od bunara do testiranja vode. Postali suneusporedivo svjesniji svih pitanja i problema svodom, osobito inzistirajuÊi na tome za vrijemeizbora. Gradski duænosnici, od gradonaËelnika nadolje, znaju da Êe stanovnici Madisona - i State jour-nal - posvetiti mnogo veÊu paænju temi kako se otom najdragocjenijem prirodnom resursu brinu,zakljuËuje priËu Ron Seely.

Hrvatski put u pakaoHrvatski primjer dogodio se takoer u proljeÊe

2005. Negdje u veljaËi, ja, potpisnik ovoga Ëlanka(pri zdravoj pameti) sam nabo’ temu o arsenu uslavonskim vodovodima. Pronaπao sam ju na webbazi znanstvenih Ëasopisa Elseviera. OsjeËkatoksikologinja æupanijskog Zavoda za zaπtituzdravlja, Suzana ∆avar, radila je istraæivanja zadoktorsku disertaciju, te izloæila zapanjujuÊerezultate ne samo o prekomjernoj koliËini arsenau lokalnim vodovodima istoËne Slavonije, nego ipotvrdila da se koriπtenjem vode taj otrov nataloæiou organizmima seljaka.

PodaciKoncentracija arsena u lokalnim vodovodima,

osobito u Andrijaπevcima i Rokovcima, iznosila jedo 612 mikrograma po litri vode, a dopuπteno je10 (unatoË prihvaÊanju te europske norme, vlastje nastavila tolerirati staru mjeru od 50 µg).Koncentracija arsena u uzorcima kose ispitanikakoji æive u istraæivanom podruËju dosezala je do4,31 mikrograma po gramu kose, πto je viπe odËetiri puta premaπilo dopuπtenu granicu (od 1 µg/ g kose). Stalna upotreba vode s nedopuπtenomrazinom arsena izloæila je ozbiljnim prijetnjamazdravlju oko 3% hrvatskog stanovniπtva!

IstraæivanjeUpotpunosti je obavljeno bez fiziËkog kontakta

s podruËjem zbivanja. Pored konzultiranja litera-ture, obavio sam telefonske razgovore s velikimbrojem ljudi. Najprije s doktorandicom ∆avar, kojaje nevoljko pristala na suradnju, ali je ipak dalasve potrebne podatke i objaπnjenja. Potom samrazgovarao sa æupanijskim inspektorima, doma-Êicama iz Andrijaπevaca, naËelnikom opÊine,naËelnikom susjedne opÊine Gradiπte koja je rijeπilataj problem vlastitim angaæmanom, direktoromregionalnog vodovoda i voditeljima pojedinih sluæbi,direktorom i sluæbenicom æupanijskog Zavoda zazaπtitu zdravlja, direktorom Toksikoloπkog zavodaHrvatske, pomoÊnikom ministra zdravstva, i joπnekima, a s nekima i po nekoliko puta.

Objavljivanje i javna sudbina tekstovaObjavio sam u Hini seriju od tri Ëlanka (9, 10. i

12. travnja 2005) i namjeravao ju nastaviti, alinisam imao podrπku u redakciji. U prvom Ëlankusam dao znanstveni aspekt problema, u drugomstanje na terenu, a u treÊem ËaËkao moguÊarjeπenja. Susreo sam se s kafkijanskom situacijom:vodovod u Andrijaπevcima bio je sluæbeno zatvorenveÊ dvije godine (ali ga i dalje koriste) - zbog sasvimdrugih zagaivala. Za arsen nije nitko bio nadleæan,niti ga je namjeravao sankcionirati!? Lokalni πerifnas je optuæio da ga cimamo pred izbore. Prema24 sata, koji su se ukljuËili, izjavo je da arsen nije

tako loπ, da su stariji ljudi od njega æivahniji. Vjesnikje objavio kontra Ëlanak, garnirajuÊi ga izjavomneukih seljaka i toksikologa Franje PlavπiÊa da tonije baπ takav problem. OpÊenito, dræavni i sliËnimediji (npr. tada VeËernji list) minirali su iliminorizirali temu, komercijalni su od prvog napisanapravi top temu, TV Nova i RTL dali vaæno mjestou glavnim informativnim emisijama, a Jutarnji listveÊi dio naslovne i cijelu treÊu stranicu. Neki sumediji imali potom i priloge svojih autora, ali sekoliËina Ëinjenica nije uveÊavala. Izuzetak je Glaskoncila, koji se adekvatno suoËio s temom.

Zaborav i mobbingPoslije dva-tri dana (Glas koncila je pisao

krajem mjeseca), svi su zaboravili sluËaj. Nadleæneinstitucije su se pravile lude, s izuzetkom Zavodaza zaπtitu zdravlja Vinkovci. Gospoa ∆avar se naπlau vrtlogu medija, koji joj je prisjeo. Osim nama,nije davala izjave. Politika joj je prijetila oduzi-manjem studija i istraæivanja. U redakciji Hinesituacija je po mene veÊ duæe bila loπa iz drugih isliËnih razloga, pa sam krajem toga mjesecapokrenuo postupak zaπtite dostojanstva, koji jekrajem svibnja zavrπio kao tuæba za mobbing naOpÊinskom sudu u Zagrebu. Tako, Ëetvrti nastavaknisam ni uradio.

O arsenu su i dalje svi πutjeli. Godine 2007.objavljeno je da su Andrijaπevci spojeni naregionalni vodovod. Godinu kasnije dr. sc. S. ∆avarje s kolegicama iz Zavoda na Elsevieru objavilanovi Ëlanak o povezanosti pojave izloæenosti arsenui kardiovaskularnim bolestima. U 2009. uAndrijaπevcima je osnovana udruga oboljelih odkardiovaskularnih bolesti.

Arsen je dobro poznat okoliπni otrov. Istraæivanjasu pokazala da ljudi koji æive u podruËjima s vodomzagaenom arsenom imaju veÊu stopu obolijevanjaod raka i drugih, primjerice u Slavoniji kardio-vaskularnih bolesti. U najnovije vrijeme istraæivaËisu otkrili novi onkogeni signalni put kojim arsen izokoliπa moæe dovesti do πtetnih posljedice zazdravlje, ukljuËujuÊi i rak krvi, pa je time uzroËnikoboljenje izravno dokazan.

Rezultat - nikom niπta!ZakljuËak nije ni potreban: u Madisonu je sve

okrenuto na glavu zato πto je u nekoliko navratarazina nekih podataka jedva preπla granicu. Ali,one bi MOGLE dovesti do zdravstvenih problema!U istoËnoj Slavoniji je proπla 61 put i nikomuniπta. Osnovana je udruga æivahnih muπkaracakoja je, dijeleÊi kolaËe po ulicama, na bez-greπnjaËki naËin pokuπala svratiti pozornost nasvoju sudbinu. Ron Seely je posvetio pola godineistraæivanju i obradi podataka, te bio onaj subjektkoji je toliko zaorao da je po prvi put sagledaocjelinu sustava, problema i perspektivu. Ja samËeprkao nekoliko dana. Ron Seely je nagraen iproslavljen, njegov hrvatski kolega morao jepotraæiti zaπtitu na sudu. U SAD-u su novinarisvjesniji svoje javne misije, a Ëitatelji ne-usporedivo osjetlj ivij i na vlastite potrebe.Usporedba je otprilike vjerna odnosu veliËinedræavnih teritorija naπih prijateljskih zemalja(200 puta). Traæio sam od Rona neku sugestijuili izraz podrπke za jednu radionicu na kojoj samto prezentirao, ali se nije javio. Nisam mu æeliotraæiti autogram�

Priroda u hrvatskim medijima

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O DIN

A H

ND

100

GOD

INA

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GO

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

O DIN

A H

ND

100

GOD

INA

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

Novoprimljeni u Ëlanstvo HND (13. travnja 2010.)Ime, prezime i godina roenja Obr. Duænost Redakcija Djeluje odRedovni ËlanoviZineta AlibegiÊ (1966.) SSS novinarka HTV Informativni program 1994.Marina BarukËiÊ (1985.) SSS novinarka Tportal.hr 2006.Kristina BokaniÊ (1981.) VSS novinarka Nova TV 2006.Milena DragiπiÊ (1962.) VSS nov./ured. Sportplus 1995.Tena Erceg (1975.) VSS novinarka Novosti 2003.Ivica GrudiËek (1982.) VSS nov./ured. HTV-Varaædin 2005.Mladen IliËkoviÊ (1970.) VSS nov./ured. HTV redakcija za manjine 1998.Tatjana JuriÊ (1982.) SSS aps. novinarka RTL televizija 2003.Tomislav Kalousek (1980.) VSS novinar HTV ZagrebaËka panorama 2006.Jasminka KovaËeviÊ (1962.) VSS urednica She.hr 1988.Nikolina KovaËeviÊ (1984.) VSS nov./ured. HR Zagreb - radio Sljeme 2006.Draæen KuzmaniÊ (1972.) SSS novinar Sportplus 2000.Helena LonËar (1986.) VSS novinarka HTV 2006.Nika MarjanoviÊ-Zulim (1985.) mr. novinarka HTV informativni program 2004.Mladen MiletiÊ (1980.) VSS nov./ured. VeËernji list 2002.Zoran OljaËa (1972.) SSS novinar Radio Giardini 1994.Kreπimir Prπa (1986.) V©S novinar Motori 2006.Ante RaiÊ (1980.) VSS novinar HTV ZagrebaËka panorama 2000.Ivo RavliÊ (1971.) SSS fotoreporter Cropix 2004.Vedrana Sunko (1980.) VSS novinarka Nova TV 2005.Martina ValidæiÊ (1976.) SSS aps. nov./ured. HTV 1999.Pripravni ËlanoviIva Bodiπ (1984.) VSS novinarka HTV novi mediji 2008.Andrej DimitrijeviÊ VSS novinar HTV informativni program 2007.Dora Juras (1988.) SSS novinarka RTL televizija 2007.Dajana ©oπiÊ (1984.) VSS novinarka HTV unutarnja politika 2007.

Novoprimljeni u Ëlanstvo HND (14. srpnja 2010.)

Ime, prezime i godina roenja Obr. Duænost Redakcija Djeluje odRedovni ËlanoviAndro BernardiÊ (1980.) VSS nov./ured. VeËernji list 2006.Filip Bubalo (1978.) VSS novinar Slobodna Dalmacija 2006.Ivona ∆irak (1978.) SSS novinarka Makarsko primorje 2002.Lana Gaπparac (1982.) VSS novinarka HTV ZagrebaËka panorama 2006.Ivica IvaniπeviÊ (1964.) VSS izvrπ. ured. Slobodna Dalmacija 1991.Nada LonËarica (1979.) mr. novinarka Parolibero.it, Rim, Italija 2003.Matija Lovrec (1967.) V©S urednik Kapital Network 1993.Katarina MariÊ Banje (1972.) SSS novinarka Slobodna Dalmacija 1994.Dino MigiÊ (1974.) SSS nov./ured. Objektiv 1998.Dinko Nesrsta (1975.) SSS urednik Portal Auto sport 2003.Gordana PopoviÊ (1965.) VSS urednica Corpse Diplomatique Croatia 1995.Marijan Suπenj (1972.) VSS foto. i nov. Pixsell 2001.Tanja ©kopac (1978.) VSS novinarka La voce del popolo 2004.Jelena ValentiÊ (1980.) SSS urednica Jutarnji list 1999.Vesna VujeviÊ (1982.) VSS novinarka HTV Informativni program 2006.Pripravni ËlanoviIvana Debeljak (1985.) VSS novinarka HTV red. Dobro jutro Hrvatska 2008.Maja Posavec (1984.) VSS novinarka VeËernji list 2008.

Iz rada HND

Hrvatsko novinarsko druπtvo zahtijeva od vlasti i od policije da pruæi punu zaπtitu i sigurnost redakciji Novosti, tjednikakojeg izdaje Srpsko narodno vijeÊe, i njezinom glavnom uredniku, jer su jutros u redakciju pristizale smrtne prijetnjeelektronskom poπtom i telefonom. Prijetnje redakciji Novosti izravna su posljedica juËer stvorene atmosfere oko naslovnestranice posljednjeg broja Novosti na kojoj je ilustracija dva pala miga-21, uz tekst “Oba su pala”. U naËelu, svatko ima pravokritizirati medije ali je loπe i opasno kada to Ëine najviπe vojne institucije. Ministar obrane Branko VukeliÊ i naËelnik Glavnogstoæera RH Josip LuciÊ juËer su koordinirano a kroz dva priopÊenja, gotovo istim tekstom, okvalificirali naslovnicu Novostiuvredljivom za pripadnike Oruæanih snaga, za sve branitelje i sve dobronamjerne graane. Iz toga proizlazi da vojne institucijedaju sebi za pravo javno prosuivati koji hrvatski graani jesu a koji nisu dobronamjerni, odnosno koji su neprijatelji. To nijeprimjereno u druπtvima europskih demokracija a Hrvatska proklamacijama, vjerujemo i stvarno, æeli biti takvo druπtvo.

UËinak smo vidjeli veÊ danas ujutro. Koordinirana vojna priopÊenja mogu se smatrati prijetnjom slobodi medija,Novostima i novinarima koji u Novostima rade. Sigurno da naslovnicu s ilustracijom dva pala miga i tekstom “Oba su pala”netko moæe doæivjeti kao uvredu. Ali, æelimo podsjetiti da je doslovce isti telop “Oba su pala” imao i srediπnji Dnevnik Hrvatsketelevizije onoga dana kada su pala dva hrvatska miga. To, izgleda, nikome nije tada zasmetalo, pa zaπto onda sada smeta, u Ëemuje razlika? Mogle su iritirati pojedine sinoÊnje izjave glavnog urednika Rade DragojeviÊa. Ali, radi li se o ureivaËkompromaπaju o tome bi trebali prije svih procijeniti redakcija Novosti i njihov izdavaË a ne vojne institucije, jer slobodamedija mora biti neupitna u slobodnim druπtvima.

©to se tiËe nekih drugih reakcija koje se tiËu dræavnog financiranja tjednika Novosti, HND æeli istaknuti da financijerne smije odreivati sadræaj novina i medija jer u tom sluËaju nema niπta od slobodnog novinarstva�

Za HND Zdenko Duka, predsjednik

Zahtijevamo punu zaπtitu redakcije i novinara Novosti

Hrvatsko novinarsko druπtvo bilo je 5. sijeËnja 2010.prijavljeno OpÊinskom dræavnom odvjetniπtvu uZagrebu od kojega je zatraæeno da se ispita poslovanjenaπe udruge, kao i ugovori sa zakupcima lokala uNovinarskom domu. U dopisu πto ga je ODO-u poslaoneimenovani poπiljatelj, predstavivπi se samo kao ËlanHND-a, neistinito je stajalo da je rijeË o zakljuËcimaposljednje Skupπtine HND-a.

OpÊinsko dræavno odvjetniπtvo u Zagrebu u sluËajuanonimnih sumnji u poslovanje HND-a, a nakonprovedenih izvida, 29. srpnja 2010. poslalo je HND-udopis u kojemu stoji da nije utvreno postojanje osnovaza daljnje postupanje ODO-a u navedenoj stvari.

Predstavnici Odjela gospodarskog kriminaliteta MUP-a su prije ovoga dopisa ODO-a pregledali cjelokupnuposlovnu dokumentaciju HND-a, ugovore sa zakupcima,te zapisnike sjednica tijela HND-a unazad nekoliko godina.Policija je obavila i razgovore s viπe odgovornih Ëlanovau tijelima HND-a.

Podlupomdræavnog odvjetniπtva

ICEJDrugi se odgovor OpÊinskog dræavnog odvjetniπtva

u Zagrebu odnosi na podnesak HND-a od 15. prosinca2009. godine, kojim je, temeljem zakljuËaka proπleSkupπtine HND-a, izraæena sumnja u nesavjesno poslo-vanje dr. Stjepana MaloviÊa, bivπeg direktora ICEJ-a.

U sluËaju ICEJ-a, ODO nas dopisom od 19.srpnja 2010. godine obavjeπtava da nije utvrenonezakonito raspolaganje sredstvima u ime ICEJ-a,odnosno da bi direktor istog, sebi ili drugome pribavioprotupravnu imovinsku korist, slijedom Ëega nemaosnovanosti sumnje na uËin kaznenog djelazlouporabe poloæaja i ovlasti� 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

41n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

IZVR©ENJE PRORA»UNA HND-a I - VI/2010. GOD.PRIHODI

2010. I - VI/2010.PLAN OSTVARENO INDEKS

1. »lanarina (60%) 466.000,00 265.855,00 57,052. Najam poslovnog prostora 1.645.000,00 647.721,00 39,383. Najam dvorana 630.000,00 364.383,00 57,844. Ostali prihodi 10.000,00 20.399,00 203,995. Od stanara 30.000,00 13.659,00 45,536. Od oglasa u Novinaru 10.000,00 0,00

U K U P N O 2.791.000,00 1.312.017,00 47,01

RASHODI

A) Neprofitna djelatnost2010. I - VI/2010.PLAN OSTVARENO INDEKS

1. Izrada iskaznica 12.000,00 12.549,00 104,582. Uredski materijal 35.000,00 12.108,00 34,593. Utroπena energija (struja, plin) 33.000,00 16.518,00 50,054. Troπkovi poπtarine, telefona, intern. 70.000,00 35.648,00 50,935. Troπkovi prijevoza 15.000,00 6.823,00 45,496. Nabava, odræav. inventara, amort. 18.000,00 5.922,00 32,907. Autorski honorar 40.000,00 16.146,00 40,378. Novinarske nagrade 90.000,00 86.702,00 96,349. Rad po ugovoru 15.000,00 0,00

10. Usluge ËiπÊenja 20.000,00 9.860,00 49,3011. Odræav. mreæe, weba, raËunala, servera 18.000,00 9.906,00 55,0312. Student servis 33.000,00 13.550,00 41,0613. Komunalne usluge 28.000,00 17.542,00 62,6514. Ostali servisi 20.000,00 6.818,00 34,0915. PlaÊe, naknade i naknada predsjedniku 415.000,00 203.027,00 48,9216. Dnevnice i putni troπkovi 60.000,00 46.080,00 76,8017. Reprezentacija 10.000,00 6.704,00 67,0418. Premije osiguranja 3.600,00 614,00 17,0619. Platni promet i bankarski troπkovi 4.000,00 1.508,00 37,7020. »lanarine IFJ 31.000,00 0,0021. Knjigovodstvo 30.000,00 19.169,00 63,9022. Ograncima i zborovima 50.000,00 0,0023. Tisak, literatura, usavrπavanje 6.500,00 3.989,00 61,3724. Ostalo - neplanirano 15.000,00 1.143,00 7,6225. Skupπtina HND 140.000,00 0,00

U K U P N O 1.212.100,00 532.326,00 43,92

IZVR©ENJE PRORA»UNA HND-a I - VI/2010. GOD.B) Profitna djelatnost

2010. I - VI/2010.PLAN OSTVARENO INDEKS

1. Uredski materijal 25.000,00 15.120,00 60,482. Utroπena energija (struja, plin) 44.000,00 32.314,00 73,443. Troπkovi poπtarine, telefona 50.000,00 19.982,00 39,964. Nabava, odræav. inventara, amort. 40.000,00 15.773,00 39,435. »iπÊenje, garderoba i deæurstvo 45.000,00 24.614,00 54,706. Student servis 10.000,00 4.499,00 44,997. Odvjetnik i sudski troπkovi 15.000,00 18.786,00 125,248. Odræav. mreæe, weba, raËunala, servera 20.000,00 8.034,00 40,179. Zaπtita Sokol MariÊ 4.500,00 2.880,00 64,00

10. Komunalne usluge 15.000,00 9.185,00 61,2311. Ostali servisi 10.000,00 3.856,00 38,5612. PlaÊe i naknade 702.000,00 338.720,00 48,2513. Reprezentacija 2.000,00 217,00 10,8514. Premije osiguranja 14.000,00 5.581,00 39,8615. Odræavanje zgrade 20.000,00 3.258,00 16,2916. Sindikatu 90.000,00 0,0017. Knjigovodstvo 25.000,00 15.450,00 61,8018. StruËna literatura i usavrπavanje 2.500,00 857,00 34,2819. Platni promet i bankarski troπkovi 3.000,00 1.359,00 45,3020. Konferenc. tehniËar i ostalo dvorane 30.000,00 17.887,00 59,6221. Ostalo - neplanirano 8.000,00 1.658,00 20,7322. ZajedniËka priËuva 190.000,00 91.816,00 48,32

U K U P N O 1.365.000,00 631.846,00 46,29

C) NOVINAR 200.000,00 96.497,00 48,25

FOND SOLIDARNOSTI

A. PRIHODI

PLAN 2010. I - VI/2010. INDEKSA Redovna Ëlanarina (40%) 310.000,00 177.237,00 57,17B »lanarina umirovljenika 85.000,00 71.357,00 83,95C Ostali 5.000,00 720,00 14,40

U K U P N O: 400.000,00 249.314,00 62,33

RASHODIPLAN 2010. I - VI/2010. INDEKS

A PomoÊ Ëlanovima 100.000,00 43.000,00 43,00B Posmrtnine 200.000,00 91.000,00 45,50C Naknada za nezgodu 10.000,00 10.500,00 105,00D PomoÊ na mirovinu 40.000,00 12.604,00 31,51E Otpis 30.000,00 2.874,00 9,58F Troπkovi fonda 5.000,00 0,00

U K U P N O: 385.000,00 159.978,00 41,55

B. PRIHODIPLAN 2010. I - VI/2010. INDEKS

A Donacije (bal)U K U P N O:

RASHODIPLAN 2010. I - VI/2010. INDEKS

A Mirovinskom fonduB Troπkovi fonda

U K U P N O:

Dodatna objaπnjenjaUz Izvjeπtaj o izvrπenju proraËuna I - VI/2010.

PRIHODI2. Najam poslovnog prostoraPrihod je manji od planiranog zbog toga jer jenovi zakupac Press cluba poËeo s radom udrugoj polovini svibnja, a ne u sijeËnju, kako seoËekivalo. Kaπnjenje je uzrokovala zamrπenazakonska procedura preuzimanja prostorakojega bivπi najmoprimac nije htio svojevoljnonapustiti, iako je u njemu odavno prestaoobavljati djelatnost, prestao plaÊati i na koncudobio otkaz. Zakon, naime, πtiti zakupca odsamovolje i bahatosti vlasnika, ali nijepredvidio obrnutu situaciju.

A) NEPROFITNA DJELATNOST(vezano uz osnovnu djelatnostudruge)1. Izrada iskaznicaKupljeno 100 kom meunarodnih iskaznica za10.944 kn. Za HR iskaznice kupljeno 1.800kom sigurnosnih PVC folija i 500 kom etuija.

16. Dnevnice i putni troπkoviU prvom djelu godine bilo je puno sjednicatijela HND-a. U drugom dijelu godine troπkovibi trebali biti manji jer je polugodiπte kraÊezbog ljetnih mjeseci.

17. ReprezentacijaViπe sjednica, okruglih stolova i konferencija zanovinare, pa tako i viπe kava, mlijeka, πeÊera,mineralnih voda, Cedevite.

21. KnjigovodstvoNeπto veÊi troπkovi jer sada plaÊamo iknjigovodstvo za ICEJ.

23. Tisak, literatura, usavrπavanjeDa bismo imali manje troπkove ove godinesmo se pretplatili na Jutarnji i VeËernji list pacijela godiπnja pretplata tereti, za sada, samoprvih 6 mjeseci. Do kraja godine Êe se to“ispeglati”.

B) PROFITNA DJELATNOST(vezano uz iznajmljivanjeposlovnih prostora, zgradu istanare)1. Uredski materijalPotroπeno oko 10% viπe od plana ali uneprofitnoj djelatnosti oko 15% manje od plana.

2. Utroπena energija (struja i plin)Energenti su poskupjeli.

7. Odvjetnik i sudski troπkoviNeplanirani troπkovi od 7700 kn oko iseljenjabivπeg najmoprimca Press cluba. OdvjetniËkeradnje vezane uz ugovor s novimnajmoprimcem Press cluba - 4500 kn.Opomene neurednim najmoprimcima 1500 kn.Pravna pomoÊ u radu druπtva 5000 kn.

9. Zaπtita Sokol MariÊNeplanirana obnova dojavne centrale alarma uPress clubu.

U tekstu o Vjesniku, “Kronologija jednoga umiranja”, objavljenom uNovinaru broj 4/5/6 2010. potkrala mi se pogreπka, na koju me jeupozorila jedna kolegica. Pri dnu 10. stranice, odmah ispod podnaslova»istke i protjerivanja, reËenica poËinje s “Prva velika ‘Ëistka’ uslijedila jeveÊ u listopadu 1990…”. Pogreπka je u godini - prva velika Ëistka dogodilase zapravo u listopadu 1991. ProvjeravajuÊi, ustanovila sam da sam krivugodinu napisala zato πto je u jednom dokumentu kojim sam se sluæila -Odluka o utvrivanju tehnoloπkog viπka radnika - zaista naveden datum16. listopada 1990. kao dan kad je tu odluku usvojio Upravni odborPoduzeÊa Vjesnik - PolitiËki dnevnik. U svim drugim dokumentima koji sujoj slijedili (razni programi osiguranja prava radnicima za Ëijim je radomprestala potreba), kao datum odluka piπe, meutim, 16. listopada 1991.

Zbog toga netoËnoga podatka ispriËavam se Ëitateljima Novinara i svimkolegicama i kolegama koji su se tada naπli na popisu radnika koji suproglaπeni tehnoloπkim viπkom.

Marika Toth

Ispravak

NatjeËaj za sportsku fotografijuU svrhu promicanja sporta i sportske

fotografije Zajednica sportova Primorsko-goranske æupanije raspisuje natjeËaj za

fotografiju na temu:

Sport uPrimorsko-goranskoj

æupaniji2010

P r a v i l a n a t j e Ë a j a :• Pravo sudjelovanja na natjeËaju imajuamaterski i profesionalni fotografi.• Fotografije moraju biti snimljene u 2010. g. nasportskim boriliπtima Primorko-goranskeæupanije ili na drugom mjestu ako se radi osportaπima koji su Ëlanovi sportskih udrugaregistriranih u Primorsko-goranskoj æupaniji.• Sudionici mogu dostaviti najviπe 9 fotografija(najviπe 3 fotografije iz istog sporta)• Fotografije se dostavljaju u digitalnom oblikuna CD-u ili USB mediju i moraju biti u JPGformatu, najmanje rezolucije 300 dpi.• Uz fotografije treba priloæiti i ispunjenuprijavnicu (preuzima se na web stranicamaZajednice: www.sport-pgz.hr ili u prostorijamaZajednice sportova PGÆ).• Rok za primanje radova je 5.11.2010• Pristigle radove ocjenjuje povjerenstvosastavljeno od predstavnika Zajednice sportovaPGÆ, Primorsko-goranske æupanije, Foto klubaRijeka, Foto Kurtija i sponzora.• Autori triju najboljih fotografija po sudu komisijebiti Êe novËano nagraeni i to bruto iznosom od:

1. nagrada - 4.000,00 kn2. nagrada - 3.000,00 kn3. nagrada - 2.000,00 kn

• Zajednica sportova PGÆ nema obvezu vraÊanjamaterijala i zadræava pravo njihove objave uediciji vezanoj za temu natjeËaja, te u svrhupropagandnih aktivnosti vezanih uz natjeËaj iediciju (npr. izloæba radova) kao i objavufotografija u Sportskom godiπnjaku i na webstranicama Zajednice.• Autori jamËe da je fotografija predloæena zanatjeËaj originalna, da je njihovo autorsko djelo.• Fotografija ne smije biti optereÊena zahtjevimatreÊih osoba, te prava ne smiju biti prenesenaniti u cijelosti niti djelomiËno na treÊe osobe.• Zajednica sportova PGÆ ne snosi nikakvuodgovornost u sluËaju zloupotrebe fotografija odstrane sudionika natjeËaja, a poslanih na natjeËajkao autorske fotografije.• Sudjelovanjem na natjeËaju sudionici pristajuna uvjete natjeËaja πto potvruju potpisom naprijavnici za NatjeËaj.• Zajednica sportova PGÆ organizirati Êe izloæbunajuspjeπnijih radova.• Rezultati natjeËaja te lokacija i datum otvaranjaizloæbe objaviti Êe se do 19. studenog 2010. g.na web stranici www.sport-pgz.hr.

Materijali se πalju poπtom ili osobnom dostavomna adresu:

Zajednica sportova PGÆJadranski trg 4/III51000 RijekaS naznakom: Foto-natjeËaj 2010

Iz rada HND Iz rada HND


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

43n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.Novinarsko vijeÊe Ëasti HND-a odræalo je svoju 23. sjednicu 26.

oæujka 2010.Na poËetku dogovoreno je da Êe sve prijave, πto ih poπalje

Hrvatsko druπtvo za zaπtitu i promicanje ljudskih prava najprijerazmatrati VijeÊe Ëasti, a da Êe se tek nakon toga, bude li potrebno,zatraæiti oËitovanje prijavljenih. OdluËeno je to zato πto je brojprijava iz HDZZPLJP neuobiËajeno velik, πto se one mahomodnose na autorske tekstove kojima se, po ocjeni VijeÊa, u pravilune krπi Kodeks Ëasti hrvatskih novinara, te zato πto su za HNDtroπkovi traæenja oËitovanja vrlo visoki.

ToËke dnevnoga reda sa sluËajevima u kojima je prijavljenJutarnji list vodila je Davorka BlaæeviÊ, potpredsjednica VijeÊa.

Na toj su sjednici rijeπeni ovi sluËajevi:Zahtjev Zlatke SaËer protiv Gordane SimonoviÊ zbog

njezinoga priloga “Goli Radio 101” za Deutsche WelleZakljuËak: U tekstu “Goli Radio 101” nisu povrijeene

odredbe Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara. VijeÊe poziva ËlanoveHND-a da njeguju kolegijalne odnose, radi vlastitog dostojanstvai dostojanstva profesije, ali i zbog boljitka medija - u ovom sluËajuRadija 101 u nevoljama - i novinarstva u cijelosti.

ZakljuËak je prihvaÊen uz jedan suzdræani glas - TrpimirMatasoviÊ radi na Radiju 101.

Obrazloæenje: Zlatka SaËer smatra da se Gordana SimonoviÊogrijeπila o profesionalnu etiku, napominjuÊi kako se ne radi samo obivπoj novinarki nego i jednoj od 78 suvlasnika Radija 101. Smatrada je ta Ëinjenica utjecala na objektivnost Gordane SimonoviÊ, azamjera joj i to πto u tekstu nije spomenula taj detalj iz svoje biografije.

Gordana SimonoviÊ odgovara kako je nastojala dati cjelovitusliku problema, da je navela izjave stare i nove uprave tekomentare iz medija, kao i da svoje zasluge nije dovodila u vezus velikom razlikom u ugledu i sluπanosti radija od prije desetgodina, kad je u njemu radila, i danas. Ne krije da je suvlasnikRadija 101 ali istiËe kako se ne radi o stvarnoj moÊi da utjeËe napolitiku Radija 101, te da nije bilo sukoba interesa, jer se njezinisuvlasniËki interesi (prema njima, trebala bi stvarati ljepπu i zaoglaπivaËe primamljiviju sliku o Radiju 101) nisu nametnulinovinarskim interesima. Uz to, ona je suvlasnik Radija 101 samou visini od 29 tisuÊa kuna.

U Ëlanku nije moguÊe pronaÊi argumente da je GordanaSimonoviÊ radila protiv interesa novinarstva, a u korist svojihsuvlasniËkih interesa, a Ëinjenica da je nekad radila na Radiju101 ne moæe znaËiti da nikad viπe ne smije pisati o njemu.

U sluËaju se nazire druga dimenzija - meusobni animozitetikoji se mogu dijelom povezati s Radijem 101. To je osobito vidljivo uzavrπnom dijelu odgovora Gordane SimonoviÊ, stoga se problemnalazi, zapravo, u Ëuvanju ugleda, dostojanstva i integriteta profesijete njegovanju kolegijalnih odnosa i profesionalne solidarnosti.

Neobjavljena prijetnjaPismo - komentar Ive ©perande oko napisa Æeljka Æutelije

“Graditelji na meti razgraditelja grada”, objavljenoga 23.sijeËnja, i Nade MirkoviÊ “Nakon projekta Cvjetni Zagreb Êebiti kao Milano”, objavljenoga 24. sijeËnja u Jutarnjem listu.

Od rasprave i odluËivanja suzdræao se Drago Hedl, jer radiu Jutarnjem listu.

ZakljuËak: Ocijenjeno je da Kodeks Ëasti nije povrijeen, jer seradi o autorskim tekstovima, a autori imaju pravo na svoj stav, makarje u ovome sluËaju oËito navijanje u korist krupnoga kapitala, a ne ukorist javnoga interesa.

Pismo Hrvoja MaruπiÊa oko prijetnji smrÊu koje mu jeÆeljko RogoπiÊ uputio na sudskom roËiπtu.

ZakljuËak: To nije predmet za Novinarsko vijeÊe Ëasti jerprijetnja nije nigdje napisana i objavljena. Ipak, kodeks zahtijevaod novinara da se ponaπaju pristojno i etiËki.

Zahtjev HSP-a dr. Ante StarËeviÊ za pokretanje postupkaprotiv Velinke i Senke KneæeviÊ zbog neprimjerenog tekstana portalu VeËernjeg lista, objavljenog 28. sijeËnja 2010.godine oko smrti Stipe ∆oriÊa.

ZakljuËak: Tekst je objavljen kao dio dopisivanja i mnogihkomentara na portalu VeËernjeg lista te nije predmet o kojemutreba raspravljati Novinarsko vijeÊe Ëasti.

Opomena zbog netoËnih tvrdnjiZahtjev Zrinke Vrabec Mojzeπ za pokretanje postupka

protiv Denisa Kuljiπa zbog teksta “Trojica najmoÊnijih naPantovËaku: Paro, GareljiÊ i PerkoviÊ”, objavljenog uJutarnjem listu 19. veljaËe 2010.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Drago Hedl jer radi uJutarnjem listu.

ZakljuËak: Denisu Kuljiπu izriËe se opomena jer iznosinetoËne tvrdnje. U tekstu se tvrdi kako je Zrinka Vrabec Mojzeπdovela Radio 101 u krizu, ostavivπi dug od 17 milijuna kuna, tekako je kriva za pronevjeru, a Ëinjenica je da je dug nastao bitnokasnije od vremena kad je ona bila u Upravi Radija 101. OdprihvaÊenoga zakljuËka suzdræao se Stipe JoliÊ.

Obrazloæenje: Zrinka Vrabec Mojzeπ tvrdi kako je u tekstu zbogkojega se obratila Novinarskom vijeÊu Ëasti, objavljen niz laæi o njezinoj

smjeni iz Uprave Radija 101 i o njezinoj odgovornosti za dug od 17milijuna kuna. Tvrdi kako je glavna urednica i Ëlanica Uprave Radija101 bila u razdoblju od 1995. do 1998. a od tada do danas nije bilani glavna urednica niti Ëlanica Uprave, kako to navodi Kuljiπ, pa prematome nije imala nikakav utjecaj na poslovanje Radija nego je, istiËe,i sama bila ærtva loπega menedæmenta.

Pristrana opremaZahtjev Urπe Raukar za pokretanje postupka protiv Velibora

PaniÊa zbog teksta “I oni su gradili na crno…”, objavljenoga uJutarnjem listu 15. veljaËe 2010.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Drago Hedl, jer radiu Jutarnjem listu.

ZakljuËak: Autor teksta nije prekrπio Kodeks jer je tekstnapisan korektno, uz citiranje obiju strana u sukobu graani-HorvatinËiÊ oko gradnje u Varπavskoj. VijeÊe, meutim, pozivana oËitovanje urednika koji je na naslovnicu i tekst stavio vrlopristranu opremu.

Obrazloæenje: Tekst je napisan korektno, prema pravilimaprofesije, no opremom na naslovnici i nad tekstom oËito se æelidezavuirati jednu od strana, i to zato πto je na strani protivnikagradnje. Time se loptica u sukobu æeli prebaciti na drugu stranu,bez obzira na to πto nova priËa, istinita ili neistinita, nema veze sgradnjom u Varπavskoj.

Zahtjev Damira Jukice za pokretanje postupka protivMiljenka JergoviÊa zbog teksta od 16. veljaËe 2010. “Protiv©imiÊa, ali za Glavaπa”, objavljenoga u Jutarnjem listu.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl, jerradi u Jutarnjem listu.

ZakljuËak: Miljenko JergoviÊ nije prekrπio Kodeks Ëastihrvatskih novinara. RijeË je o autorskom tekstu u kojem novinariznosi svoje vrijednosne sudove s kojima je moguÊe polemizirati,ali ako su nekome neprihvatljivi, ne znaËi da su povreda Kodeksa.

Obrazloæenje: U ime Odbora HDZPLJP-a za medije,dopredsjednik Druπtva Damir Jukica traæi od VijeÊa Ëasti HND-ada utvrdi je li JergoviÊ u spornom tekstu povrijedio Kodeks ËastiHND-a. Prema njegovu uvjerenju, JergoviÊ nije iznio istinitu,uravnoteæenu i provjerenu, veÊ laænu informaciju o dr. Ognjenu©imiÊu koji je, prema JergoviÊevu pisanju (tvrdi Jukica), punoprije presude, kao doπljak, Bosanac, od kojega da se oËekivaloviπe poniznosti nego od domaÊih ljudi, bio ærtva medija i sredine.JergoviÊa optuæuje da graane RH, koji ne potjeËu iz BiH, prikazujeksenofobiËnima i πovinistiËki raspoloæenima prema doπljacimaiz BiH i da time nanosi neizmjernu πtetu hrvatskom druπtvu.

Pogreπno informirana javnostZahtjev Zrinke Vrabec Mojzeπ za pokretanje postupka protiv

Ivanke Tome zbog teksta “Predsjednikovanje poËelo skandalimavezanim uz najbliæe suradnike”, objavljenoga u VeËernjem listu19. veljaËe 2010.

Priloæen je zapisnik sa sjednice Skupπtine Radija 101 od16. srpnja 1998, u kojemu je odluka o neopozivoj ostavci ZrinkeVrabec Mojzeπ kao Ëlana Uprave.

ZakljuËak: Kako je nesporno da je Zrinka Vrabec Mojzeπ od1998. izvan upravljaËke strukture Radija 101, jasno je da je IvankaToma pogreπno informirala javnost pa joj VijeÊe izriËe opomenu.ZakljuËak je prihvaÊen uz jedan suzdræani glas.

Obrazloæenje: Zrinka Vrabec Mojzeπ tvrdi kako je IvankaToma objavila niz neistina, tvrdeÊi, prije svega, kako je ZrinkaVrabec Mojzeπ bila u vodstvu Radija 101 zadnjih deset godina,kada se nagomilalo 19 milijuna kuna duga i kad je izgubljenasluπanost radija. A istina je, kaæe Zrinka Vrabec Mojzeπ, da jetada, kada je ona bila glavna urednica i Ëlanica Uprave (od1995. do 1998), sluπanost Radija 101 bila viπe od 40 posto teda je to bio najjaËi nezavisni elektroniËki medij u Hrvatskoj. Nasve je funkcije ona podnijela ostavku 1998, πto je doku-mentirano priloæenim zapisnikom sa Skupπtine Radija, odræaneu lipnju 1998. Zrinka Vrabec Mojzeπ tvrdi kako su te neistine ufunkciji blaÊenja nje kao tada potencijalne savjetnicepredsjednika Ive JosipoviÊa.

Krivi novinari i urednici24. sjednica Novinarskog vijeÊa Ëasti odræana je 30. travnja

2010., a na njoj su rijeπeni ovi sluËajevi:Zahtjev Pravobraniteljice za djecu za oËitovanje u povodu

teksta “Nasilje u πkoli s Unicefovim certifikatom o nenasilju”,objavljenoga 21. sijeËnja 2010. godine u Bjelovarcu.

ZakljuËak: Novinarima i urednicima lista Bjelovarac izriËese opomena.

Obrazloæenje: Pravobraniteljica za djecu Mila JelaviÊ smatrada je Ëlanak u Bjelovarcu napisan izrazito senzacionalistiËki te dasu u njemu, protivno Kodeksu Ëasti hrvatskih novinara, objavljenaimena i prezimena djece udruæene u tzv. klub mrzitelja Ivana B.,kao i identitet majke i maltretiranoga djeËaka. S druge strane,uredniπtvo Bjelovarca u oËitovanju navodi kako je tek nakon njihovaËlanka taj sluËaj dobio kakav takav epilog te da je za objavudjeËakova identiteta dobiveno odobrenje njegove majke i

opunomoÊenog odvjetnika, a da su i “mrzitelji” takoer sami svojaimena objavili javno na facebooku.

VijeÊe smatra da, unatoË Ëinjenici da je majka sama inzistiralana objavi identiteta svojega maltretiranoga djeteta, kao i Ëinjenicida su “mrzitelji” sami objavili svoja imena na facebooku, Bjelovaracnije trebao objaviti njihova imena u svojem tekstu, veÊ da je trebaozaπtititi njihov identitet, posebno jer se radi o maloj sredini. Iako jepriËa od velikoga javnog interesa, identitet djece to nije, a nisu gatraæila niti dræavna tijela. Tekst objavljen u Bjelovarcu postigao bijednako dobar i jak efekt i bez tih imena.

Skandalozno, pa ispravakZahtjev Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za

oËitovanje u povodu tekstova objavljenih u 24sata priizvjeπtavanju o stradalom djetetu.

ZakljuËak: Uredniπtvu se ne izriËe nikakva mjera, jer seispriËalo odmah Ëim je uoËilo svoju pogreπku, no VijeÊe upozoravada se takve stvari nikako ne bi smjele dogaati.

Obrazloæenje: U 24sata objavljena je uistinu skandaloznavijest da je jedna djevojËica umrla, a ona je zapravo bila nalijeËenju. Uz to objavljena je slika i puni identitet djeteta.Pravobraniteljica smatra da je prekrπen Ëlanak 15. Kodeksa. NoVijeÊe smatra da nema mjesta za kaznu, jer je i prije nego πto jePravobraniteljica podnijela æalbu, samo dan nakon objave spornevijesti, uredniπtvo 24sata objavilo demanti i to na istome mjestuu listu, a u naslovu i u prvoj reËenici teksta javno se ispriËaloobitelji. I odvjetnik obitelji smatra da zbog objavljene isprike nemaosnove za sudsku tuæbu.

Zahtjev Glasa Istre za pokretanje postupka protiv SilvaneFable zbog teksta “Bojao se da Êe zbog HPB-a opet u zatvor”,objavljenog u Jutarnjem listu 12. veljaËe 2010., i urednikaweb portala www.jutarnji.hr Vladimira JankoviÊa, s obzoromna to da u impressumu nije naveden urednik rubrike vijesti.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl jerradi u Jutarnjem listu.

ZakljuËak: Novinarki Jutarnjeg lista i uredniku web portalajutarnji.hr izriËe se opomena.

Obrazloæenje: Draæen Dobrila, glavni urednik Glasa Istre,prijavio je VijeÊu Ëasti HND-a novinarku Jutarnjeg lista SilvanuFable zbog, kako navodi, gruboga krπenja Kodeksa Ëastihrvatskih novinara. »lanak problematizira samoubojstvopotpredsjednika Uprave Glasa Istre, –anija Baæona, pri Ëemuse ne navodi nijedan dokaz, dokument ili oËitovanje mjerodavnihustanova, πto bi potkrijepilo tvrdnje iz teksta. Sve teze poËivajuna “navodno”, “priËa se” i “govori se”, dakle na nagaanjima,uliËnim priËama na raËun mrtve osobe koja se viπe ne moæebraniti. Dobrila to ocjenjuje krajnje neetiËnim, neprofesionalnimi ispod svakoga novinarskog i ljudskog dostojanstva. Uzgred,Dobrila napominje da se protiv kolege Baæona nije vodio nijedanpostupak, da nije bio ni pod kakvom istragom niti osumnjiËenu nekom predmetu.

U svome oËitovanju VijeÊu Silvana Fable poziva se na izvorekoje ne æeli otkriti, a iz kojih je doznala za Baæonovu vezu s HPB-om i njegovim uhiÊenim Ëelnicima. A da je bila u pravu kada jedovela u vezu njega, Glas Istre i HPB dokazali su, kaæe, dokumentii ugovori objavljeni nakon njegove smrti. Dobrilinu prijavu VijeÊu nesmatra ozbiljnom veÊ i zbog naËina na koji se javno obruπio naJutarnji list i na nju osobno pogrdnim etiketama.

VijeÊe Ëasti HND-a smatra da se u spornom tekstu doista radi opovredi Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara (Ëlanci 5., 15. i 16.) jernavode autorice Ëlanka nitko ne potvruje pa se sve njezine tezesvode na nagaanja. Kako je k tome rijeË o Ëovjeku koji se viπe nemoæe braniti, problem je teæi, to viπe πto Kodeks upuÊuje na posebnuobazrivost u izvjeπtavanju o samoubojstvima. A πto se “obraËuna”Draæena Dobrile s Jutarnjim listom tiËe, VijeÊe nije zaprimilo prijavu ito zasad nije predmet njegova postupanja.

Nije prekrπen KodeksZahtjev Hrvatskog druπtva za zaπtitu i promicanje

ljudskih prava za pokretanje postupka protiv Borisa PaveliÊazbog teksta “Hajka na pravednost”, objavljenoga u Novomlistu od 25. veljaËe 2010.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovala Ana RaiÊ KneæeviÊjer radi u Novom listu.

ZakljuËak: VijeÊe je jednoglasno zakljuËilo da nije prekrπenKodeks Ëasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: U ime HDZZIPLJP Damir Jukica zamjeraautoru da odbacuje sve kritike na raËun nekih savjetnikaPredsjednika Republike, da vrijea VeËernji list te daneprofesionalno brani Saπu PerkoviÊa. VijeÊe ocjenjuje, meutim,da novinar nije prekrπio Kodeks, tim viπe πto se radi o autorskomtekstu s pravom na osobne stavove s kojima se Ëitatelj moæe, alii ne mora sloæiti.

SeksistiËki i vulgarnoZahtjev Biance MatkoviÊ (po OdvjetniËkom druπtvu

©eparoviÊ, ©pehar i GavraniÊ) za pokretanje postupka protiv

Davora Æica zbog teksta “Ministrica jeftinog pansiona” objavlje-noga u Novom listu od 27. veljaËe 2010. godine. Isti zahtjevstigao je i od Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.


ZakljuËak: Davoru Æicu izriËe se opomena.Obrazloæenje: Novinar vrlo seksistiËki i vulgarno piπe o Bianci

MatkoviÊ tvrdeÊi kako je na raËun toga πto je Ëlanica Vlade dobilajeftin boravak u skupom hotelu, ne samo za sebe nego i za Ëlanovesvoje obitelji. Pritom je usporeuje s autostopericom koja zadiæe suknjui iza koje, nakon πto se zaustavi neki automobil, iz grmlja izlijeÊemnogobrojno druπtvo. VijeÊe ocjenjuje da je pristup seksistiËki, danovinar ne bi tako pisao o nekoj ruænoj æeni ili ministru, da se novinarspustio ispod svih granica vulgarnosti, da je pisao ne provjeravajuÊiËinjenice, da je priznao samo Ëinjenicu da Bianca MatkoviÊ “navodno”nema sestru, pri Ëemu se njoj nije ispriËao za takvo svoje pisanje.

Zastupnik nije u pravuZahtjev Gorana MariÊa (po odvjetniku Krunoslavu

©tenglu) protiv Gojka DrljaËe zbog teksta “Je li MariÊ sluËajnonagazio guvernerovo kurje oko”, objavljenoga u VeËernjemlistu 6. oæujka 2010. godine.

ZakljuËak: Gojko DrljaËa nije prekrπio odredbe Kodeksa Ëastihrvatskih novinara, jer je u komentaru iznosio svoje stavove oodnosima unutar financijskih vlasti, u kojima je Hrvatski sabor, pai one koji u njemu tumaËe financijsku politiku, oznaËio sporednimi nevaænim.

Obrazloæenje: Saborski zastupnik Goran MariÊ æali se da jeDrljaËa uvredljivo i omalovaæavajuÊe napisao za njega da je “poobiËaju malo glupavo blatio HNB po Saboru”, da je “jedan potpunoirelevantan saborski pijunËiÊ” i sliËno, πto je, po njemu, protivnoodredbama 6. i 18. Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara.

DrljaËa u oËitovanju “ostaje kod svake rijeËi” koju je napisaoi smatra da bi uloga HND-a trebala biti upravo u tome da gazaπtiti “od pritisaka kakve poËinje primjenjivati gospodin MariÊ”.

Radi se o komentaru o napetim odnosima unutar financijskogsektora u Hrvatskoj. U njemu DrljaËa izraæava miπljenje da ihpresudno odreuju dvije “taπtine”: ministar ©uker u ime izvrπnevlasti, i guverner Rohatinski koji predstavlja monetarnu vlast.Sabor, odnosno MariÊa koji u njemu tumaËi dræavne financije,DrljaËa smatra nevaænim, odnosno “pijunËiÊem” izvrπne vlastikoji se tradicionalno jednom godiπnje osvrne na stanje javnihfinancija, uglavnom ponavljajuÊi isto iz godine u godinu.Kompoziciju teksta DrljaËa postavlja kao neku vrstu zabavnerekapitulacije odnosa i, suprotno oËekivanjima, smatra da je MariÊovaj put moæda kao “Êorava koka”, “nakljucao metak koji bi mogaopogoditi Rohatinskoga”.

Ne samo da nema razloga DrljaËi izricati neku od mjera negoje neobiËno za saborskoga zastupnika, koji ima moÊ i kojega πtitiimunitet, a koji ponekad radi u atmosferi niπta blaæih verbalnihsukoba meu kolegama zastupnicima, zahtijevati da se zanapisanu javnu kritiku sankcioniraju novinari kojima je posao pisatitako. Utoliko nije nerazumljivo da DrljaËa prituæbu zastupnikaMariÊa osjeÊa kao pritiske na svoj rad.

Tekst je profesionalanPismo Marka Bitange zbog vrijeanja i kletve Dragana

Miljuπa ispred sudnice.ZakljuËak: VijeÊe nije nadleæno za taj sluËaj i nije raspravljalo

o njemu.Obrazloæenje: Radi se o upuÊivanju nelijepih rijeËi ispred

sudnice. One nigdje nisu objavljene pa ih VijeÊe ne moæe komentirati,a tuæitelj zbog njih moæe poËinitelja tuæiti sudu.

Zahtjev Zlatka Pinjuha za pokretanje postupka protivnovinara Æeljka Garmaza i fotoreportera Davora JavoroviÊazbog pribavljanja izjava laænim predstavljanjem za tekst“NeÊu doÊi jer Antun nema πanse”, objavljen u 24sata od 6.oæujka 2010. godine, te protiv Renata Ivanuπa, glavnogurednika 24sata, zbog kraÊenja ispravka i izmjene njegovasadræaja bez suglasnosti, te neobjavljivanja ispravka.

ZakljuËak: VijeÊe je ocijenilo da novinar i fotoreporter, kao iglavni urednik 24sata nisu povrijedili Kodeks jer je tekst novinarskikonzistentan i profesionalan. VijeÊe ne moæe ulaziti u to je li senovinar laæno predstavljao ili nije.

Obrazloæenje: Zlatko Pinjuh najprije se æali na to πto jenjegov demanti na tekst objavljen tek Ëetiri dana nakon teksta, azatim (tri dana nakon objave demantija) da joπ nije objavljenispravak demantija, s obzirom na to da je, kako kaæe, demantikraÊen, objavljen s neodgovarajuÊom opremom i s izmjenama usadræaju koje idu na njegovu πtetu. Uz to, tvrdi da su se novinari fotoreporter, prikupljajuÊi podatke, predstavljali kao djelatniciMinistarstva zdravstva koji provode anketu o uslugama Domazdravlja Æupanja.

U svojem oËitovanju novinar i fotoreporter tvrde kako se nisulaæno predstavljali. ©toviπe, nosili su upadljive naranËaste jaknes logom 24sata pa je i po tome bilo jasno da su novinari. VijeÊesmatra kako ne moæe utvrivati izvannovinarske Ëinjenice koje

Iz rada HND VijeÊe Ëasti

Sve prijave, πto ih poπaljeHrvatsko druπtvo zazaπtitu i promicanjeljudskih prava najprije Êerazmatrati VijeÊe Ëasti, jerje broj prijava izHDZZPLJP neuobiËajenovelik i uglavnom se odnosena autorske tekstovekojima se u pravilu ne krπiKodeks Ëasti

Kodeks Ëastije Ëvrstamjera

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

foto Siniπa Sunara


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

45n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.bi mogle biti elementi kaznenoga djela (laæno predstavljanje), jer

je to djelatnost drugih institucija.

KraÊenje bez suglasnosti autoriceZahtjev Elizabete Gojan za oËitovanje u povodu kraÊenja

njezina priloga iz BeËa, za HTV-ov srediπnji TV Dnevnik 15.oæujka 2010. godine, od strane urednika Stipe Alfiera, SanjeGvozdanoviÊ i TonËice »eljuske, a bez njezine suglasnosti.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Stipe Alfier, jer jezaposlen na HTV-u, a i jedan je od sudionika u sporu.

ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da nema povrede odredbi Ëlanka27. Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Uvidom u sinopsise izvorne i skraÊene inaËicepriloga Elizabete Gojan razvidno je da kraÊenjima nije bitnoizmijenjen smisao priloga.

Zahtjev Marka MelËiÊa za pokretanje postupka zbogmedijskog reketa u Jutarnjem listu.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl jerradi u Jutarnjem listu.

ZakljuËak: Velibor PaniÊ nije povrijedio odredbe KodeksaËasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Direktor zagrebaËke »istoÊe Marko MelËiÊoptuæuje Jutarnji list da preko svojega novinara Velibora PaniÊavodi kontinuiranu kampanju protiv njega cijelom serijomtekstova koji su mu, kako kaæe, natovarili na vrat kriminalnuskupinu koja je, sreÊom, razotkrivena i liπena slobode. Sve je,tvrdi, poËelo nakon πto je smijenio jednoga korumpiranogpomoÊnika u »istoÊi.

Na temelju samoga MelËiÊeva zahtjeva nije razvidno okakvom je medijskom reketu rijeË. Istina je da se spominjuneimenovani izvori, visokopozicionirane osobe koje su æeljele ostatianonimne i sliËno, ali uvijek se traæilo i oËitovanje „druge strane”.Kako se MelËiÊ ne æali na interpretaciju njegovih izjava, u kojimadosta povrπno i neuvjerljivo opovrgava sporne navode, proizlazida novinar Velibor PaniÊ nije povrijedio Kodeks Ëasti HND-a.

StankoviÊ nije blatio premijerkuZahtjev Jadranke Kosor (po odvjetnici Ivani ©pehar) za

pokretanje postupka protiv Aleksandra StankoviÊa zbogklevete u emisiji HTV-a Nedjeljom u 2, emitiranoj 21. oæujka2010. godine.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Stipe Alfier, jer radina HTV-u

ZakljuËak: VijeÊe Ëasti utvruje da Aleksandar StankoviÊnije niËim povrijedio Kodeks Ëasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: U prijavi se tvrdi kako su u emisiji izneseni“neistiniti, ranije viπekratno argumentirano demantirani, krajnjezlonamjerni navodi, koji su izraz dosad nezabiljeæenoganeprofesionalizma”. Tvrdi se joπ da je “dakle, smisao cjelokupneemisije bilo blaÊenje gospoe Jadranke Kosor” i da “gospouKosor nitko prije emisije nije kontaktirao niti traæio komentar natemu koja se pripremala”. “Ovakvim postupanjem ruπi se ugled,dostojanstvo i integritet novinarske profesije i nanosi neizmjernaπteta gospoi Kosor”, stoji dalje u prijavi.

U svojem oËitovanju StankoviÊ tvrdi kako u emisiji nijeiznesen ni jedan neistinit navod, kako nigdje nije spomenuta tezada je obitelj Drobac izbaËena iz stana kako bi se u nj uselilagospoa Kosor, kako novinar StankoviÊ nije rekao da je gospoaKosor svoj stan stekla nezakonito, kako gospou Kosor nije zvaoprije emisije jer je emitirao njezinu trominutnu izjavu iz 2004.gdje je argumentacija u vezi sa stanom potpuno ista kao danaπnja,te, konaËno, da ne vidi πto je sporno u tome πto je sa svojimgostom, Dragom Pilselom, vodio fiktivan razgovor u kojemu jeDrago Pilsel “glumio” gospou Kosor.

VijeÊe ocjenjuje da Kodeks Ëasti nije prekrπen, jer u emisijinisu izreËeni neistiniti navodi za koje prijaviteljica tvrdi da suizneseni. Uz to, iznesena su i njezina stajaliπta o povezanostinjezinoga stana i sudbine obitelji Drobac.

Nema uvredaZahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu teksta

Gorana MilakoviÊa “Udruga traæi zabranu”, objavljenoga 15.oæujka 2010. u Jutarnjem listu, te glavnog urednika MladenaPleπea zbog opreme Ëlanka.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl kojiradi u Jutarnjem listu.

ZakljuËak: VijeÊe Ëasti HND-a smatra da novinar GoranMilakoviÊ nije povrijedio Kodeks Ëasti.

Obrazloæenje: Kao dopredsjednik Hrvatskog druπtva zazaπtitu i promicanje ljudskih prava Damir Jukica obraÊa se VijeÊuzbog teksta “Udruga traæi zabranu, GrliÊ zahvalan: Za reklamu sumi baπ nedostajala dva popa”, jer da je u Ëlanku iznesen nizdiskvalifikacija i teπkih uvreda na raËun Druπtva, a da su istaknutiËlanovi Druπtva, Nada Balen i Branko ©eriÊ, i osobno poniæeni iuvrijeeni. Smeta ga πto se Druπtvo naziva “fantomskim”, “opsku-rnim” i “gotovo nepoznatim”, iako ono djeluje joπ od 1989. VijeÊene misli da je tekstom povrijeen Kodeks Ëasti.

Zahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu izjava DragePilsela u emisiji HTV-a Hrvatska uæivo od 19. oæujka 2010. godine.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Stipe Alfier, jer radi na HTV-u.ZakljuËak: VijeÊe poziva prijavitelja da svoju prijavu nadopuni

snimkom priloga konkretne emisije.Obrazloæenje: Novinarsko vijeÊe Ëasti smatra da se ne moæe

oËitovati o izjavama Drage Pilsela iz emisije Hrvatska uæivo natemelju teksta u VeËernjem listu u kojemu su te izjave prenesene.VijeÊe stoga poziva prijavitelja da svoju prijavu nadopuni snimkomemisije, kako bi se eventualno sporne izjave Drage Pilsela moglorazmotriti u njihovu izvornom, a ne u prenesenom kontekstu.

KritiËka analizaZahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu teksta

Marijana Lipovca “SDP nema ni program ni vodstvo”,objavljenoga u Vjesniku 20. i 21. oæujka 2010. godine.

ZakljuËak: Novinar Marijan Lipovac nije prekrπio KodeksËasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Mr. sc. Damir Jukica smatra kako je MarijanLipovac “u oËigledno propagandnom tekstu (napisanom ispodsvojedobne razine Glasnika HDZ-a) neargumentirano ustvrdiokako vodeÊa oporbena politiËka stranka ‘nema ni program nivodstvo’, te kako je njezin predsjednik gospodin Zoran MilanoviÊ‘neozbiljan’, pa ‘javnost od njega viπe ni ne oËekuje da Êe iznijetineku suvislu politiËku platformu’”.

Tekst novinara Marijana Lipovca, smatra mr. sc. Damir Jukica,pisan je s ciljem “javne diskreditacije gospodina MilanoviÊa”.

VijeÊe pak smatra kako je spomenuti tekst zapravo kritiËkaanaliza djelovanja SDP-a, analiza u kojoj je iznesen niz autorskihstavova novinara. S iznesenim stavovima netko se moæe ili nemora slagati, no ti stavovi ni na koji naËin nisu uvredljivi za strankuili pojedince u njoj. S njima se moæe polemizirati, pa je mr. sc.Damir Jukica, u tom smislu, mogao uputiti pismo redakcijidnevnika koji je objavio tekst. Iznoπenje autorskoga stava, bezobzira koliko ono bilo kritiËki intonirano, nije krπenje KodeksavijeÊa Ëasti hrvatskih novinara.

Vrijednosni sudoviZahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu teksta

Ivice –ikiÊa “Obmana i posljednji dani”, objavljenoga uNovom listu 20. oæujka 2010. godine.


ZakljuËak: VijeÊe ocjenjuje da novinar –ikiÊ svojim tekstomnije povrijedio Kodeksa Ëasti hrvatskih novinara.

Obrazloæenje: Jukica tvrdi kako je –ikiÊ u svom tekstu bezijednog argumenta, πtoviπe uvredljivo, etiketirao dr. Ognjena ©imiÊakao “razmaæenog i primitivnog lijeËniËkog sina”, nazvao ga egocen-triËnim, bezobzirnim, bahatim itd. te ustvrdio da je u Rijeku doπaozato πto ga je taπtina vodila onamo gdje neÊe imati ozbiljnu struËnukonkurenciju, gdje Êe biti mali bog kojem se svi dive i sl.

VijeÊe podsjeÊa da je tekst Ivice –ikiÊa objavljen pod egidom“Pogled” te da on doista i jest autorski pogled na lik i djelo dr.Ognjena ©imiÊa, rijeËkoga kardiokirurga, uhvaÊenog i osuenogazbog primanja mita (a πto Jukica svakako æeli minimizirati ili Ëakignorirati). U tekstu –ikiÊ iznosi svoje vrijednosne sudove, polazeÊiod Ëinjenica, a to nije u suprotnosti s Kodeksom.

Opomena Mladenu PleπeuNa 25. sjednici Novinarskog vijeÊa Ëasti, odræanoj 28. svibnja

2010, rijeπeni su ovi sluËajevi:Zahtjev Urπe Raukar za pokretanje postupka protiv

Velibora PaniÊa zbog teksta “I oni su gradili na crno…”,objavljenoga u Jutarnjem listu 15. veljaËe 2010.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovao Dragutin Hedl, jerradi u Jutarnjem listu.

ZakljuËak: Glavnom uredniku Mladenu Pleπeu izriËe seopomena.

Obrazloæenje: VijeÊe je uz svoju odluku sa 23. sjednice danovinar nije prekrπio Kodeks, ocijenilo da glavni urednik jest,opremom koju je stavio na njegov tekst.

Neoprezni RTLZahtjev Pravobraniteljice za djecu za pokretanje postupka

protiv RTL televizije zbog neprimjerenog izvjeπtavanja uprilogu “RasistiËke πkolske maπKKKare” od 17. veljaËe 2010,kad uËeniku nije bio dovoljno skriven identitet.

ZakljuËak: VijeÊe je sa 4 glasa prihvatilo zakljuËak da se RTL-televiziji uputi poziv na bolje poπtivanje novinarske etike, da u sliËnimsluËajevima bude obazrivija i da maloljetniku sakrije identitet dokraja, u skladu s Kodeksom. Dva Ëlana VijeÊa izjasnila su se zaopomenu RTL-u jer nije do kraja sakrio identitet maloljetnika koji jegovorio kao svjedok, pa je on meu njegovim vrπnjacima ipak otkriven.

Obrazloæenje: RTL je s nekoliko dana zakaπnjenja objavioizvjeπtaj o maskenbal-zabavi ElektrotehniËke prometne πkole uOsijeku, u kojemu se nalaze i izjave uËenika s nedovoljnozaπtiÊenim identitetom. Nakon emitiranja priloga maloljetnik je

doæivio prijetnje, a njegovi roditelji obratili su se za zaπtitu nizuinstitucija, ukljuËujuÊi πkolu, policiju i Pravobraniteljicu za djecu.ZahvaljujuÊi roditeljima koji su na vrijeme potaknuli sve institucije,i Ëinjenici da se sve to dogaalo u okviru πkole gdje nadleænatijela mogu ostvariti svoju ulogu, onemoguÊen je negativan razvojdogaaja. RTL je zaπtitio identitet uËenika, ali ne sasvim u skladus Kodeksom. Tako je ipak bila moguÊa identifikacija uËenika, πtoje RTL priznao. Meutim, unatoË Ëinjenici da je negativni poticajdoπao s RTL-a, za eventualni negativan razvoj dogaaja, zbogkompleksnosti sluËaja, odgovornost ne bi bila samo na RTL-u,nego bi se u odreenoj mjeri mogla podijeliti sa πkolom,uËenicima, njihovim roditeljima i drugim druπtvenim akterima.

Druga razina problema, koja Ëini njegov πiri okvir, jestneprikladan pristup RTL-a jednoj kulturoloπkoj manifestaciji, tj.tumaËenje dogaaja izvan konteksta njegovih kulturnih znaËenja,Ëime se otvara moguÊnost za mnogo nesporazuma. Izjava uËenikaskrivenog identiteta “Bilo je prestraπno, mislim, crnca jadnog tuku,njih je bilo sigurno jedno dvadesetorica, a samo jedan crnac”,nema nigdje svoj nastavak u potvrdi (policija, πkola, prijatelji, hitnapomoÊ...) da se doista radi o nasilju kao glavnom problemu, panije jasno je li ono simboliËno ili stvarno. U skladu s tim, iz prilogase ne moæe razumjeti gleda li maskenbal na rasizam ironiËno iliga podupire. Glavnina problema usmjerava se prema pitanju zaπtosu dopuπtene rasistiËke maske i je li u tome sudjelovao i nastavnik.Stoga NV» poziva RTL da kritiËki preispita svoj tretman takvihdogaaja, osobito kad su u pitanju maloljetnici.

U raspravi, neki Ëlanovi VijeÊa smatrali su da je RTL odgovoranjer nije do kraja sakrio identitet maloljetnika, te da ga ne opravdavato πto, sreÊom, nije bilo πtetnih posljedica, zahvaljujuÊi uglavnomroditeljima. S druge strane, RTL je djelomiËno sakrio i trudio sesakriti identitet svjedoka, a uz to obavio je i posao koji je trebalaobaviti javna televizija, a propustila je to uËiniti.

Uvredljivi anonimni komentariZahtjev Glasa Istre za pokretanje postupka protiv Tatjane

UvodiÊ Iveπa, glavne urednice web portala Ipress.hr zbogtoga πto je dopustila objavljivanje anonimnih komentaraËitatelja, Ëime je uËinila πtetu djelatnicima Glasa Istre.

ZakljuËak: Tatjani UvodiÊ Iveπa, glavnoj urednici web portalaiPress.hr izriËe se opomena jer je dopustila objavljivanjeanonimnih komentara Ëitatelja koji vrijeaju dostojanstvo glavnogurednika Glasa Istre Draæena Dobrile.

Obrazloæenje: Glavni urednik Glasa Istre Draæen Dobrila æali seda se anonimnim, vulgarnim i neistinitim komentarima na iPress.hrvrijea dostojanstvo, ugled i Ëast djelatnika Glasa Istre. Ne precizirana koje je komentare i kvalifikacije mislio, navodi samo primjer æeneza koju tvrdi da se imenom Lorene ©verko laæno predstavila.Pregledom priloæenoga materijala mogu se pronaÊi komentarikoji vrijeaju dostojanstvo glavnog urednika Glasa Istre (aludirase na njegove govorne mane, naziva ga se posluπnikom imoralnom nulom, pita se “s kakvim to ljudima moramo disatizrak”, njegov poloæaj prema nadleænima oslikava se uvredljivimseksualnim radnjama itd). U svom oËitovanju glavna urednicaportala iPress.hr Tatjana UvodiÊ Iveπa kaæe kako ne moæe znatiradi li se doista o osobi koja se potpisala kao Lorena ©verko iline, dok se ona ne javi i to ospori. Takoer, kaæe da uvijek naportalu briπu komentare kad se netko potuæi da ga oni vrijeaju.

VijeÊe, meutim, smatra da to nije dovoljno opravdanje. IakoopÊenito postoji problem komentara na web-portalima, jer se oni,zbog anonimnosti autora, upisuju sa znatno manje odgovornosti,uredniπtvo portala obavezno je zaπtititi javni moral i uklanjatiuvrjedljive komentare bez obzira je li se netko æalio na njih ili nije.

Na znanje, pismo ObrtniËke πkole Sisak oko traæenjaispravka zbog netoËnih i uvredljivih navoda u tekstu MiljenkaJergoviÊa “©najder Mato i 40 razbojnika”, objavljenome uJutarnjem listu 9. oæujka 2010. godine.

ZakljuËak: Jednoglasno je zakljuËeno da Miljenko JergoviÊnije prekrπio Kodeks.

Obrazloæenje: JergoviÊu je sluËaj, u kojemu je verbalno,kao homoseksualac, ali i fiziËki, napadnut mladiÊ koji jedini uËiza tzv. æensko zanimanje, za krojaËa, posluæio da ukaæe na stanjeu πkolama i pozove na odluËniji obraËun s takvimdiskriminacijama. Makar je ostao na povrπini Ëinjenica, ukazaoje na πiri druπtveni problem i pozvao da se s huliganizmom uπkolama obraËuna odluËnije.

Nije uvredljivoZahtjev Damira Jukice za oËitovanje u povodu

teksta Jelene LovriÊ “©egrti Sanaderova spina”,objavljenoga u Jutarnjem listu 20. oæujka 2010. godine.

ZakljuËak: UnatoË tome πto Jelena LovriÊ nijeodgovorila na poziv da se oËituje, VijeÊe ocjenjuje danovinarka nije prekrπila Kodeks novinara, jer zadatakkolumnista i kolumni upravo i jest u tome da se slobodnoiznesu vlastita vienja neke situacije.

Obrazloæenje: Damir Jukica smatra uvredljivimtvrdnje novinarke Jelene LovriÊ da Luka BebiÊ “za

hrvatsku javnost kao da ne postoji” te da je “Ëovjekskromnih intelektualnih moguÊnosti, podosta sirov”. Ar-gument Jukice da Luka BebiÊ traje kao duænosnik ovedræave i uvaæeni hrvatski politiËar joπ od Franje Tumanai Ive Sanadera, koji ga je ustoliËio u πefa Sabora, ne govorio kvaliteti politiËara.

BebiÊ se oglasio nakon nedavnoga putovanja po Kinii Indiji i ustvrdio da mediji nisu dali odgovarajuÊupozornost tim putovanjima. Nije, meutim, naπao zashodno da na eventualnoj konferenciji za novinarepodastre javnosti cilj, rezultat i dobit za Hrvatsku od tihputovanja. Da bi se na neki naËin zaπtitio od medija i daosebi viπe prostora u njima, instalirao je ideju o mjestuglasnogovornika Sabora, unatoË zabrani zapoπljavanja,recesiji i tome πto Sabor ima svoju sluæbu za informiranje.Na prozivku Damira Jukice moæe se odgovoriti da LukuBebiÊa javnost doæivljava onakvim kakvim se on sam tojjavnosti predstavlja.

Kaænjive objede26. sjednica Novinarskog vijeÊa Ëasti odræana je 5. srpnja

2010., a na njoj su rijeπeni ovi sluËajevi:Zahtjev Hrvatske stranke umirovljenika za pokretanje

postupka protiv Ane DragiËeviÊ zbog teksta “Hrelja i SesartiÊokoristili su se stranaËkim novcem”, objavljenoga u Slo-bodnoj Dalmaciji 6. oæujka 2010. godine.

U raspravi i odluËivanju nije sudjelovala Davorka BlaæeviÊjer radi u Slobodnoj Dalmaciji.

ZakljuËak: VijeÊe je ocijenilo da je novinarka prekrπila KodeksËasti hrvatskih novinara te joj izriËe opomenu.

Obrazloæenje: Novinarka iznosi objede na raËun dvojiceduænosnika Stranke umirovljenika, a da se nije potrudila dobiti injihovu izjavu, odnosno dati i drugu stranu priËe. Ona je, naime,kako tvrdi HSU, iznijela tvrdnje Ëovjeka protiv kojega je policijapodnijela kaznenu prijavu, tereteÊi ga za kazneno djelo zloporabeovlasti i poloæaja. Time je omoguÊila osobi protiv koje se vodikazneni postupak da bez ikakvih dokaza i indicija blati svojedonedavne kolege. Pritom nije traæila miπljenje ni druge straneniti policije.

Otkrili identitet maloljetnikaZahtjev Pravobraniteljice za djecu za pokretanje

postupka protiv novinara zbog otkrivanja identiteta 15-godiπnjega djeteta:

a) Mile Batinice, Klare Roæman i Tine ©tambuk Premec -Jutarnji list, 10. oæujka 2010, tekst “©okantna priËa 15-godiπnjekÊeri HTV-ova urednika …..” Stigla oËitovanja Mile Batinice, KlareRoæman i Tine ©tambuk Premec

Izvjestitelj Ognjen AlujeviÊ.b) Hajdi Karakaπ-Jakubin i Ante Podruga - Slobodna

Dalmacija, 10. oæujka 2010, tekst “KuniÊevu kÊer oteli i opljaËkalipred sjediπtem SOA-e”.

Stiglo je oËitovanja Hajdi Karakaπ-Jakubin, za Podruga jepreuzet zahtjev za oËitovanje u redakciji 15. 3. 2010.

Izvjestitelj Ognjen AlujeviÊ.c) Danka Radaljca i Siniπe PaviÊa - Glas Istre, 10. oæujka

2010. “Oteli i ozlijedili kÊer urednika HTV-a”, i GlasSlavoni je “Oteta i ozl i jeena kÊi πefa Informativnogprograma”, Danka Radaljca.

Zatraæeno je oËitovanje novinara, rok je bio 22. oæujka 2010.Povratnice potpisane u redakciji 15. 3. 2010.

Izvjestiteljica Davorka BlaæeviÊ.d) Darka OdorËiÊa, glavnog urednika Hine, zbog teksta

“Maloljetnica nije bila oteta, kako je to tvrdila u policiji”, od 12.oæujka 2010.

Raspravu je vodila potpredsjednica VijeÊa Davorka BlaæeviÊ,a u njoj nisu sudjelovali: Stipe Alfier, jer radi na HTV-u, u toËkipod a) Dragutin Hedl jer radi u Jutarnjem listu, u toËki pod b) IvoLuËiÊ, a u toËki pod c) Ognjen AlujeviÊ, jer surauju s listovimana koje se odnosi prijava.

ZakljuËak: Svim novinarima i glavnom uredniku Hine izriËese opomena jer su povrijedili Kodeks Ëasti hrvatskih novinarakoji zabranjuje otkrivanje identiteta maloljetnika, bilo neposredno,bilo posredno.

Obrazloæenje: Otkrivanjem identiteta oca djevojËice kojaje pobjegla od kuÊe, otkriven je i identitet djevojËice. »injenicada je identitet djevojËice otkrila policija, da je o sluËaju pisanonekoliko dana nakon πto se zbio, da je sve objavljeno najprijena jednom portalu te da se radi o poznatom ocu, nepredstavljaju olakotne okolnosti, jer Kodeks izriËito kaæe daje interes djeteta ispred javnoga interesa, a u ovom sluËajuzapravo i nije bilo javnoga interesa da se sluËaj objavi. ©toviπe,da se ne radi o poznatom ocu, vjerojatno se o njemu uopÊene bi Ëulo. Uz to, ne bi se smjela postojati razlika izmeudjeteta poznatog i nepoznatoga roditelja. Medije ne opravdavaniti to πto su “svi znali” o kome se radi, makar je oËito da suæeljeli napraviti πto manju πtetu.

Iz rada HND VijeÊe Ëastifoto Siniπa Sunara

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

47n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

0010

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

0010

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

Nije baπ uobiËajeno da novinari, aktivni ili oni umirovini, dobivaju znaËajna priznanja sluæbenihvlasti i institucija. No Vladimir BojkiÊ, umirovljenikVjesnika i jedan od prvih novinara u redakcijamaKarlovaËkog tjednika i Radio Karlovca, ove je godinedobio Plaketu grada Karlovca. BojkiÊ je to zasluæiokao osnivaË i u viπe navrata predsjednik DruπtvaKarlovËana u Zagrebu. Koautor je KarlovaËkogleksikona, u dijelu koji govori o karlovaËkimnovinarima, koji - da BojkiÊa i njegova autoritetanije bilo - uopÊe ne bi bili spomenuti u leksikonu.Vlado BojkiÊ izuzetno je tolerantan, poπten ikolegijalan novinar.

- Sretan sam Ëovjek jer sam cijeli æivot radioono πto volim. Oprobao sam se u svim elementimanovinarske profesije, bio sam novinar, dopisnik,urednik, glavni urednik, reporter, dopisnik izinozemstva. A, sada u mirovini, pomalo prebirempo sjeÊanjima i neπto od tih sjeÊanja zapisujem svelikim zadovoljstvom - kaæe Vlado BojkiÊ.

Roeni je Ogulinac (1935) a u Karlovcu æivi od1941. godine. Tu se πkolovao i maturirao u gimnaziji(1954). Tada poËinje suraivati u KarlovaËkomkulturnog vjesniku (1952) i u KarlovaËkom tjednikuod prvog broja (1953). Za stalno se kao novinar uTjedniku zapoπljava 1957, kao novinar i urednik.Radio Karlovac osnovan je 1962, a BojkiÊ jepripremio i prvu emisiju za Radio, razgovarajuÊi sMarkom PoloviÊem, Zlatkom Pintarom i JosipomBoljkovcem koji su evocirali uspomene na ulazakpartizana u Karlovac. BojkiÊ surauje s Narodnim

sportom i VeËernjim vjesnikom (1958-1960),Arenom, Startom, Svijetom, bio je honorarnidopisnik beogradske Politike i Ekspres politike. UArenu odlazi 1970. gdje je novinar, reporter, urednikraznih rubrika pa i v.d. glavnog urednika. Potomprelazi u Vjesnik kao novinar i urednik inozemnogizdanja. Od 1982-1987. rukovodi Vjesnikovominozemnom redakcijom u Frankfurtu/aM i dopisnikje Vjesnika iz NjemaËke. Po povratku je urednikvanjskopolitiËke rubrike Vjesnika, ureuje i pojedinedruge rubrike i piπe o dogaajima u »eπkoj iSlovaËkoj.

Najbolji lokalni listKada se zaposlio u KarlovaËkom jedniku, BojkiÊ

je bio jedini novinar. Prije toga redakcija se gotovoraspala. Glavni urednik Pero Tepavac poginuo je uprometnoj nesreÊi, Ivo Braco ButkoviÊ, MiÊo Mazelei Josip Joca VukoviÊ otiπli su u Zagreb. Novinarskaekipa formira se 1958. dolaskom za glavnogurednika Branka KljuËariÊa. On kao ZagrepËaninnije dobro poznavao Karlovac, iako je do tadaureivao tvorniËki list PamuËne industrije DugaResa, na BojkiÊev se prijedlog primaju Zdravko©vegar, Nikola PeriÊ, Stevo Maoduπ, StjepanPavletiÊ, Ratomir PetkoviÊ, dok je KljuËariÊa kaodirektora i glavnog urednika zamijenio Milan Rakas1962. godine.

- Nas πestorica tada smo punili 16 stranicaTjednika, πto je oko stotinjak novinarskih kartica, iinformativni program Radio Karlovca jer su i Tjednik

i Radio tada bili u sastavu iste novinsko-informativne ustanove. Tiraæa novina kretala seizmeu πest i 14 tisuÊa primjeraka. »etiri godineza redom Tjednik je bio proglaπavan najboljimlokalnim listom u Hrvatskoj, dok je ©vegar nagraentri puta, a ja dva puta - od Ëega je jedna bila prvanagrada lokalnih sredstava informiranja. Bili smodobra ekipa i ujedno i dobra klapa pa zato nirezultati nisu izostajali - istiËe BojkiÊ.

U Tjedniku je bilo mnogo zafrkancije, dodajeBojkiÊ, a mnoge od tih “bisera” opisao je u svojojknjizi Galerija karlovaËkih likova, u priËama Darko,Medeni, Pozdrav od Kese i ostalima. Tjednik je uto vrijeme imao i viπe ljudi koji su dobrovoljnopomagali redakciji u svakom smislu, ne samonovinarskom. U to vrijeme kao da je bila Ëast bitiprijatelj redakcije.

- Ne znam je li prije lokalno novinarstvo bilobolje, ali znam da je Tjednik bio vrh lokalnognovinarstva u Hrvatskoj. To dokazuju brojnenagrade koje smo dobili, Ëetiri smo godine bilinajbolji lokalni list u Hrvatskoj a mnogi novinariTjednika kasnije su postigli zapaæene karijere, StevoMaoduπ, Ratomir PetkoviÊ, Zdravko ©vegar, NikolaPeriÊ, Ivan FuduriÊ, Slavko MarkoviÊ, Pero Mrkalj idrugi, a mislim da tu spadam i ja, pa se bio uvrijeæioi pojam Tjednikova novinarska πkola. Karlovac ima170 godina dugu tradiciju novinarstva, od DerPilgera koji je od 1841. izlazio na njemaËkom, tuje i LukπiÊev Glasonoπa, koji je bio prvi list na

SusretiVlado BojkiÊ

Bio je novinar, dopisnik, urednik, glavniurednik, reporter, dopisnik iz inozemstva. Sadaprebire po sjeÊanjima i neπto od tih sjeÊanjazapisuje. Naπ sugovornik Vlado BojkiÊ smatrada je novinarstvo danas moæda djelomiËnoneovisno od politike, ali ne i od - kapitala

Danas su najslobodniji mediji svakakointernetski portali, iako ne uvijek i najseriozniji

Ne sjeÊam se kada sam zadnji puta proËitao neku reportaæu,æivotnu i istinitu. Tu ne ubrajam reportaæe s prestiænih turistiËkihdestinacija, koje su ionako viπe ili manje prikrivena reklama

Razgovaro Milan Cimeπa

Joπ tri knjigeDo prije Ëetiri godine bio sam novinarskiaktivan i pratio dogaaje u »eπkoj iSlovaËkoj za Vjesnik. Nakon novinarstvaprebacio sam se na publicistiku. Piπem,gotovo svakodnevno, u dnevniËkoj formiKroniku Druπtva KarlovËana, od osnutka1999. do sada viπe od tisuÊu kartica, a istotako i svoja sjeÊanja na zanimljive ljude idogaaje iz karlovaËkih dana. Proπle godineiziπla mi je knjiga Galerija karlovaËkihlikova u kojoj sam zapisao svoja sjeÊanja ina mnoge novinare - Borisa Koæara, DarkaGrubaËeviÊa, Branka KljuËariÊa, PeruKesoviju, Kreπu Dæebu, Peru Zlatara,Zdravka ©vegara, Juru Orlovca, Boru –oreviÊa,Milorada Medenicu itd. Ove godine iziπla mije monografija Druπtva KarlovËana iprijatelja Karlovca pod naslovom Naπihdeset godina - Zaπto volim Karlovac, a ukompjutoru imam praktiËki gotove joπ triknjige, koje moram malo dotjerati i naÊiizdavaËa. Uglavnom, nisam bacio pero utrnje - napominje BojkiÊ�

PoËetak KarlovaËkog tjednikaBojkiÊ je istraæio i povijest “partizanskog” KarlovaËkog tjednika Ëiji je prvi broj iziπaokrajem veljaËe 1944. godine u selu AdleπiËi, u Sloveniji, s lijeve strane rijeke Kupe, ukuÊi Janka AdleπiËa, no kojeg datuma? Prvi broj glasila NarodnooslobodilaËkog odborakotara Karlovac nije saËuvan jer ga naπ sugovornik nije naπao niti u jednom arhivu. No,bio je saËuvan broj 2. koji je nosio datum 5. oæujka 1944. Od toga je datuma odbiosedam dana i zakljuËio da je prvi broj iziπao 25. veljaËe. Kasnije je, meutim, shvatio daje 1944. bila prestupna godina, da je veljaËa imala 29 dana te je na proslavi 30.godiπnjice izlaska prvog broja, 1974. u AdleπiËima naveo da je prvi broj Tjednika ipakiziπao 26. a ne 25. veljaËe 1944. Novi se podatak potom pojavio i u zaglavlju novina.

BojkiÊ je i koautor KarlovaËkog leksikona. Pripremio je biografije karlovaËkihnovinara, ali i politiËara koji su djelovali od 1945. do 1990. S obzirom na to da imanajduæi staæ meu karlovaËkim novinarima, smatrao je svojom duænoπÊu da pripremibiografije novinara i politiËara�

Banalno i trivijalnoIskreno govoreÊi teπko se snalazim i Ëesto se, prateÊi medije, pitam da li bih, da sam kojimsluËajem aktivan, znao i htio raditi taj posao. Crna kronika zauzela je udarna mjesta umedijima. Na prvim stranicama su vijesti o tome da je neki tatin sin snaænim autompregazio neku uËenicu, tu su silovanja, ubojstva, razbojstva... Nekada je od crne kronike naprvu stranicu mogla doÊi vijest da je negdje bio snaæan potres, velika nesreÊa u rudniku,æeljezniËka ili avionska nesreÊa u kojima je stradalo mnogo ljudi. I to smatram opravdanim,a sve ostalo zavrπavalo je u crnoj kronici pri kraju lista. Naæalost, danas se mediji, aposebno novine, bore za tiraæe raznim banalnostima pa nije Ëudno πto su “zvijezde”, istinaprimitivne, ali ipak “zvijezde”, postale raznovrsne Simone, Vlatke, Dikani, MamiÊi i njimasliËni, ali i emisije tipa reality showa sa svojim “junacima”, koji svakodnevno pune novine iTV emisije, pa onda nema mjesta za Radmane, –ikiÊe i druge ugledne znanstvenike. »esto sevolimo hvaliti kako imamo slobodno i neovisno novinarstvo. No, je li novinarstvo zaistaneovisno i slobodno? Moæda jest djelomiËno od politike, ali ne i od - kapitala. A danas sunajslobodniji mediji svakako internetski portali, iako ne uvijek i najseriozniji. Osim toga,neke su novinarske forme potpuno zaboravljene. Ne sjeÊam se kada sam zadnji putaproËitao neku reportaæu, æivotnu i istinitu. Tu ne ubrajam reportaæe s prestiænih turistiËkihdestinacija, koje su ionako viπe ili manje prikrivena reklama. Stariji kolege joπ se vjerojatnosjeÊaju æivotnih reportaæa koje su pisali Ivo Braut, Frane JuriÊ, Miljenko Smoje, FraneBarbieri, Pero Zlatar, Ratko Zvrko, Zlatan JukiÊ, Jovan Hovan... ©teta πto za takve reportaæeviπe nema mjesta u novinama�

SusretiVlado BojkiÊ

Nisam bacio pero u trnje

hrvatskom jeziku a poËeo je izlaziti 1861. Od tadaKarlovac je uvijek imao svoje novine, ponekad idva-tri tjedna lista istovremeno.

Ni sponzora, ni novinara- Golema je razlika izmeu novinarstva danas i

prije dvadeset godina. Novinska je tehnologijanapredovala velikim koracima, od pisaÊe maπinedo kompjutora i moguÊnosti koje on pruæa, kaæeBojkiÊ. - Kada sam poËeo pedesetih godina,novinski se slog slagao u olovu, a naslove ruËno -slovo po slovo. Danas je to neshvatljivo kompju-torskoj generaciji. Zato je i novinarski posao biosmireniji, opuπteniji, usporeniji nego danas,posebno u tjednim i lokalnim listovima kakav je iTjednik bio.

- KarlovËani su vrlo dobro informirani odogaajima u gradu i æupaniji, jer Karlovac nikadanije imao toliko raznih medija - TV program, triradija, barem dva lokalna lista, tu uraËunavam uzTjednik i karlovaËko izdanje VeËernjaka adonedavno je tu bio i KarlovaËki list i Novi list, kaoi dva internetska portala, KA-portal i KA-urban. Tuse, kao i na drugim internetskim stranicama moæenaÊi vrlo mnogo informacija, ali je pitanje moæe litako πarolika medijska scena dati zadovoljavajuÊukvalitetu. Za tolike programe i listove treba mnogosponzora i kvalitetnih novinara, ali nisam siguranda ih Karlovac danas ima. Ne mogu dati preciznijuocjenu jer redovito pratim samo KarlovaËki tjednik,

ali ne i VeËernjak ili Novi list a od radija i TV 4rijeke pratim putem interneta samo ono πto naemna njihovim portalima, a to je mali dio informativnogprograma. A kada je rijeË o Tjedniku kojeg redovitopratim, nisam zadovoljan ni grafiËkim izgledom nisadræajem jer Karlovac treba i moæe bolje -ocjenjuje Vlado BojkiÊ.

NelagodaO tome πto Êe biti s Vjesnikom i kako Êe se

mediji dalje razvijati BojkiÊ kaæe:- Na to pitanje vjerojatno ne mogu odgovoriti

ni ljudi iz Vjesnika. Taj je list, kao stoæerni listVjesnikove kuÊe, koja je 80-ih bila najveÊa naBalkanu po tiraæama svih izdanja i financijskimpokazateljima, bio institucija i bio sam vrlo ponosankada sam mogao reÊi da sam novinar Vjesnika.Naæalost, danas s dosta nelagode kaæem da sambio novinar Vjesnika. Novo doba donosi i novimedijski prostor. ©tampa Êe se sve teæe nositi selektroniËkom konkurencijom. VeÊ danas mladegeneracije, djeca kompjutorske ere, informacijenalaze na internetu - bilo praÊenjem e-izdanjanovina, radio stanica ili TV stanica, ali dok joπ æivestarije generacije koje su informatiËki nepismeneili polupismene novine Êe imati svoje Ëitatelje, alikada oni izumru bojim se da ni πtampa neÊe imatibuduÊnosti - zakljuËuje Vlado BojkiÊ�

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

H10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

H10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

H


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

49n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

In memoriam

Stjepan SabljariÊ(1928-2010)

Ugledni novinar, TV snimatelj, foto-reporter i dragovoljac Domovinskog rataStjepan SabljariÊ preminuo je nakonkraÊe i teπke bolesti 26. rujna u 83.godini, a pokopan je 29. rujna na grad-skom groblju Sv. Doroteje u Karlovcu.

Roen je 10. srpnja 1928. u karlova-Ëkom prigradskom naselju Mostanju.Od 1962. do 1984. godine radio je kaodopisnik TV Zagreb, a usput je suraivaoi u KarlovaËkom tjedniku, Areni, VeËer-njem listu, Studiju, Vjesniku, Privre-dnom vjesniku i drugim listovima.

TV kamerom sustavno je biljeæiozbivanja i æivot na podruËju grada ikotara Karlovac. Uz kameru je uvijeknosio svoj fotoaparat kojim je snimaosvijet oko sebe. Tako je nastalo viπe od20.000 fotografija i tisuÊe metara filma.

Mirela SrπiÊ KovaË(1970 -2010)

U Belom Manastiru ubijena jenovinarka Hrvatske radiotelevizije 40-godiπnja Mirela SrπiÊ KovaË, a poko-pana je 28. rujna na groblju u Bizovcu.

Kolegica Mirela roena je 20.svibnja 1970. godine u Osijeku. Punadva desetljeÊa bila je novinarkaHrvatske radiotelevizije odnosno TVcentra Osijek. Majku dvoje maloljetnedjece ubio je suprug. Razlozi tognezapamÊenog zloËina nisu poznati.

Vanja SmiljaniÊ(1983-2010)

Nakon teπke bolesti, u 27. godini, usubotu 27. kolovoza zagrebaËkojbolnici Jordanovac preminula je VanjaSmiljaniÊ, novinarka 24sata iz Siska.Roena je 10. sijeËnja u Sisku, gdje jezavrπila medicinsku πkolu, a u Zagrebuupisala Fakultet politiËkih znanosti.

Vanja SmiljaniÊ novinarsku karijeruzapoËela je 2005. godine u sisaËkomdopisniπtvu VeËernjeg lista u kojem jejedno vrijeme bila i zamjenica ured-nika regionalnog izdanja, a potomnastavila s radom u 24sata. Pratila jesva gradska i æupanijska dogaanja,najËeπÊe se u svom pisanju doticalaekologije, politike i zabave, a za svojrad 2007. godine bila je kandidiranaza novinara godine. Pamtit Êe se poiznimnoj angaæiranosti, volji za rad,pravovremenosti, toËnosti i isti-nitosti� (n)

Tomislav Vujasin(1928-2010)

Desetog srpnja napustio nas jeiskusni novinar Tomislav Vujasin.Roen je u Preku na Ugljanu 15.svibnja 1928. godine, a novinarstvomse poËeo baviti od listopada 1949.godine, prvo kao urednik politiËkerubrike u listu Srednjoπkolac, a potomkao novinar u Horizontu od 1953. »lanje HND od 1. sijeËnja 1953. godine.Kasnije je radio u redakcijama listovaNovine mladih, LiËke novine a zavrπioje u Privrednom vjesniku na mjestuzamjenika glavnog urednika redakcijeMeunarodni sajmovi.

Nemirnog duha i silne energije,Tomislav Vujasin bio je svestranoaktivan - od Crvenog kriæa, Ferijalnogsaveza, Savjeta za narodno zdravlje dopotpredsjednika Koπarkaπkog klubaMetalac i zamjenika sekretara SDMetalac� (n)

Mirko SekuliÊ(1960-2010)

Nakon duge i teπke bolesti, upedesetoj godini ugasio se dobri duhÆupanijskog radija ©ibenik koji je viπeod tri desetljeÊa bdio nad njim, i zraËiotoplinom svoje jednostavnosti, duho-vitosti i iskriËave inteligencije. Æivio jeu eteru od gimnazijskih dana, urastaou ©ibenik i ©ibenËane i onda kada nijebio pred mikrofonom. Njegovi su sugo-vornici bili i svi koji bi zakoraËili u ©i-benik, a znaËili su ili znaËe i na

Hrvoje KelËec(1964-2010)

Nakon kratke bolesti, 10. srpnja u47. godini preminuo je u Zagrebudugogodiπnji novinar i urednik HRT-aHrvoje KelËec. Bio je divan Ëovjek,suradnik i novinar, rekli su kolegeHrvoja KelËeca koji su radili s njim uZagrebaËkoj panorami. Televizijskivoditelj, novinar i urednik HrvojeKelËec preminuo je nakon kratkebolesti.

Svoju karijeru na HRT-u zapoËeo jeu ZagrebaËkoj panorami, a u ratu sebavio ratnim novinarstvom. Poputmnogih hrabrih ratnih novinara,izvjeπtavao je s hrvatskih bojiπnica.Nakon toga radio je u emisiji Dobrojutro, Hrvatska, da bi preπao u Infor-mativni program te ureivao emisijuHrvatska danas. Bio je i jedan odurednika vijesti i Dnevnika te πefdopisniπtva HRT-a.

Roen je 29. lipnja 1964. godine uZagrebu i zavrπio Srednju πkolu zaupravu i pravosue. Novinarstvom sepoËeo rano baviti, suraivao je uStudentskom listu od 1986. godine.KelËec je na HRT doπao 1990. godine,a novinarski put zapoËeo je u Zagreba-Ëkoj panorami radeÊi priËe iz zagre-baËke svakodnevice. ZagrebaËkapanorama bila je i njegova posljednjaredakcija u kojoj je bio urednikposljednjih nekoliko godina. Tijekombogate novinarske karijere znao jezaviriti i u vode dokumentarnog filma,ali i slikovitih putopisnih reportaæa o

Fedora MartinËiÊ(1929-2010)

Fedora MartinËiÊ, kolegica koja jezauvijek napustila naπe redove, 1947.godine u Rijeci je pokrenula djeËji listza talijansku nacionalnu manjinu IlPioniere, koji i danas izlazi kao djeËjilist Arcobaleno. Bio je to Ëasopis za

Mire Hirπl(1921-2010)

Napustila nas je joπ jedna novinarskaveliËina - Mira Hirπl, novinarka iz gardeÆivka Vnuka, Melite Singer, DrageUngaro, Dragutina Grgeca i –oraZelmanoviÊa. Roena je 17. veljaËe1921. godine a poËela je raditi joπ zavrijeme rata kao novinar u odjeljenju zaπtampu predsjedniπtva vlade Hrvatske.

»lan HND je postala prvog srpnja1945. godine. Novinarska karijera MireHirπl bogata je i plodna. Radila je prvou listu Naprijed od 1944, pa u Narod-nom listu, bila je vanjskopolitiËkinovinar, a onda je bila u Radu, Tanjugu,VeËernjem listu i Vjesniku. Sluæila sefrancuskim, njemaËkim, engleskim italijanskim jezikom, pa je za vrijemerata neko vrijeme radila i kao prevo-diteljica� (n)

Vjekoslav Malekin(1931 -2010)

U 79. godini oËi je zauvijek zaklopioVjekoslav Malekin iz PeruπiÊa, umiro-vljeni uËitelj, istaknuti sportski ikulturni radnik, i naπ kolega novinarkoji je s velikom ljubavlju i straπÊuposljednja dva desetljeÊa bio suradnikmnogih novinski kuÊa: pisao je za Novilist, Vilu Velebita, Vjesnik, Sportskenovosti, a bio je dugogodiπnji suradnikRadio OtoËca, gdje se Ëesto javljao uprogram i izvjeπtavao o sportskim idrugim temama iz svoga PeruπiÊa.Jedan je novinski tekst malo se dasaæme æivot i rad Vjekoslava Malekinakoga Êe se mnoge generacije Peru-πiÊana sjeÊati kao strogog i pravednoguËitelja, koji je desetljeÊima djecuizvodio na pravi put. Volio je æivot iljude do posljednjih dana svoga æivota.Jedan je od osnivaËa bivπeg KUD-aJuka Kolak, bio je u mladosti vrstangolman, a potom nogometni sudac idelegat.

Roen je u Travniku, a Ëitav æivot jepreveo u PeruπiÊu. Nakon odlaska umirovinu posvetio se novinarskomposlu, koji je kao i uËiteljski radio smnogo strasti. SvjedoËe to i brojninaslovi objavljeni u novinama i izvje-πÊa na radiju. Novinari iz ogranka HNDliËko-senjske æupanije uvijek Êe serado sjeÊati dragog kolege i trajnonositi uspomenu na njega� (n)

Dragutin Herenda(1948-2010)

Poznati zadarski pjesnik, novinar iboem, Dragutin Herenda (62) umro je28. rujna u zadarskoj bolnici nakonduge i teπke bolesti. Bio je strastveni

In memoriam

foto Siniπa Sunara

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA H

ND 1

00 G

ODIN

A H

ND 1

00 G

OD10

0 GO

DINA

HND

100

GOD

INA

HND

100

GOD

100

GODI

NA H

ND 1

00 G

ODIN

A H

ND 1

00 G

OD10

0 GO

DINA

HND

100

GOD

INA

HND

100

GOD

100

GODI

NA H

ND 1

00 G

ODIN

A H

ND 1

00 G

OD

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND 1

00 G

OD 1

00 G

ODIN

A H

ND 1

00 G

OD 1

00 G

ODIN

A H

ND 1

00 G

OD 1

00 G

ODIN

A H

ND 1

00 G

OD 1

00 G

ODIN

A H

ND 1

00 G

OD

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GODI

NA

HN

D 10

0 GO

DIN

A H

ND 1

00 G

ODH

ND 1

00 G

ODH

ND 1

00 G

ODH

ND 1

00 G

ODH

ND 1

00 G

OD rodnom mu Zagrebu i okolici. Koleges HRT-a pamtit Êe ga po mirnoÊi,iskustvu i nepogreπivom osjeÊaju zavijest - piπe na stranicama Hrvatskeradio televizije� (n)

pjesnik, ispjevao je mnoge lijepepjesme od kojih je dio objavljen uzbirkama Prepravljeni æivot, Osrebrenioblak i Osrebreni oblutak. Kao novinarpisao je kolumne u Zadarskom listu, agodinama je bio televizijski reporter uzadarskom dopisniatvu HRT-a. Bio jedugogodiπnji televizijski novinar ikolumnist Narodnog lista.

Dragutin Herenda, pjesnik, novinar,recenzent, lektor, ali iznad svegaËovjek koji je uvijek za drugogavremena imao. Bio je ikona jednogvremena, i takav Êe uvijek æivjeti .

Ron 4. listopada 1948. godine uZagrebu, Herenda je cijeli svoj æivotproveo u Zadru, gdje je zavrπioosnovnu πkolu, gimnaziju i pohaaostudij na Filozofskom fakultetu. Joπkao srednjoπkolac poËeo je objavljivatizapaæene stihove u mnogim listovimai Ëasopisima (Male novine, Radost,Modra lasta, Smib, Vidik, Telegram,Republika, Narodni list, Zadarskarevija, ZoraniÊ, Oko, Zadarski list...)�

djecu koji je pokrenula talijanskazajednica u Rijeci, isprva kao dvotje-dnik a 1951. je postao mjeseËnik kaoËasopis talijanskih pionira Istre iRijeke. »asopis je poveznica s talijan-skim osnovnim πkolama, vaæno dida-ktiËko pomagalo i izvor uËenja talijan-skog jezika, napose u razdoblju ukojemu su talijanske πkole osku-dijevale udæbenicima. Na tom je posluodgovorne urednice bila do 1981.godine, dakle viπe od 30 godina.

Fedora MartinËiÊ roena je 10.travnja 1929. godine u Rijeci. »lan HNDpostala je 1. rujna 1948, nakon samodvije godine rada u djeËjim novinama.Fedora je prevela viπe djeËjih i πkolskihknjiga. Bila je i sindikalni rukovodilac,a bila je aktivna i u Zajednici Talijana.Za svoju aktivnost dobila je viπeodlikovanja i plaketa� (n)

Kao dugogodiπnja novinarka HTVCentra Osijek Mirela SrπiÊ KovaË se u18-godiπnjem radu istaknula izvjeπ-tavanjem s podruËja obuhvaÊenihmirnom reintegracijom. Od 2000. do2006. bila je glavna urednica HRT ovogcentra u Osijeku, a nakon toga radilaje za sve emisije Informativnog pro-grama televizije.

Najviπe se posvetila temama izpoljoprivrede za TV dnevnik i Plodovizemlje. Kolege Êe je pamtiti kao osobukoja je sve svoje radne zadatkeobavljala na visokoj profesionalnojrazini, te kao kolegicu koja je uvijekzraËila vedrinom i optimizmom te porijeËima “ne mogu zamisliti da se uæivotu bavim niËim drugim osimnovinarstvom”�

SabljariÊ je oduvijek u sebi nosioslike seoskog dvoriπta i ljudi koji radeu polju, a to je biljeæio i fotoaparatom.Motivi njegovih snimaka bile su i stareseoske kuÊe, dvoriπta te ljudi.

Izlagao je na brojnim izloæbama. UdjeËjem domu Vladimir Nazor StjepanSabljariÊ izlagao je prije gotovo 30godina. Tada izloæene fotografijeSabljariÊ je darovao Druπtvu prijateljaNovigrad na Dobri Frankopan.

UpamÊen je i po tome πto se uznovinarski i snimateljski rada baviosakupljanjem etno grae i antikvarnihpredmeta.

Svi oni πto su ga poznavali za njegakaæu da je bio vrhunski profesionalaci poπten Ëovjek. I rado vien u svimsredinama karlovaËke regije�

dræavnoj razini. Bio je tipiËno netipiËninovinar. Bio je sam svoj format - novi-nar koji biljeπke zapisuje u najmanjiikad vieni blokiÊ. Bio je kolega kojinikad nije rekao ne znam, neÊu ili nemogu.

Roen je u ©ibeniku, 3. sijeËnja1961. godine i veÊ za vrijeme πkolo-vanja u πibenskoj gimnaziji poËinjesuradnju, a nakon poloæene maturestalno je angaæiran kao novinar Ra-dio ©ibenika. Cijeli svoj radni vijek,30 godina, proveo je na poslovimanovinara Radio ©ibenika, prateÊiuglavnom gradske i politiËke teme.Svojim radom i kolegijalnoπÊu, po-stavio je teπko dostiæne standarde, asvojim originalnim pristupom gos-tima i temama, pronalazio je put dosluπatelja, koji su ga odliËno pri-hvatili. Ni jedna radijska forma nijemu bila strana, no najviπe dosegepostizao je u æivom, kontakt pro-gramu, kao i u britkim komentarima.

Preuzevπi emisiju Privatno okoMirko joj je dao novi identitet svojimosebujnim naËinom komunikacije sasluπateljima. On je sluπateljima, zaista,onako dobro upuÊen u sve, nerijetko,kao iz rukava, u istom trenutku pruæaokvalitetan odgovor. Od tada je MirkoSekuliÊ postao jedan od sinonima Ra-dio ©ibenika, a njegov glas, brzereakcije u eteru, smisao za humor i

lakoÊa s kojom je ulazio u razgovor onajrazliËitijim temama, neponovljivosu obiljeæili program Radio ©ibenika.S cijelom ratnom redakcijom danerujanskog rata u ©ibeniku proveo jena radiju, kao i brojna noÊna deæurstvatijekom Domovinskog rata� (n)


nov

ina

rbr

oj 7

/8/9

/20

10

.

51n

ovin

ar

broj

7/8

/9/2

01

0.

Kada je Cecilia Ceci Nicolini, kolegica iz argen-tinskog kluba novinara skijaπa najavila sljedeÊi ljetnisusret SCIJa u Ushuai, glavnom gradu argentinskogdijela Ognjene zemlje nastalo je opÊe oduπevljenje.Jer u svijetu ima prekrasnih skijaliπta, no skijati usred“naπeg” ljetra tek tisuÊu kilometara od Juænog polamora biti jedinstven doæivljaj. Dodatni poticaj zaodlazak bijahu i priËe kolega koji su prije tri godinebili na prvom “argentinskom” SCIJ susretu.

Malo je Ëudno pakirati skijaπku opremu pri 30°Celzija, u Rimu bijaπe Ëak 35°. Nakon 14 sati letau noÊnim satima slijeÊemo u Buenos Aires,ogroman grad, viπe od 20 minuta letimo nad njimdo slijetanja. Transfer do centra, hotel “PanAmericano”, nadomak legendarnog obelisku.NavËer nas domaÊini vode u jedan od centaratanga, no prije predstave kratki teËaj tognajpoznatijeg argentinskog plesa. Predstava iveËera uz obavezni T-bone steËak.

IduÊeg dana let u 3100 kilometara udaljenuUshuaiu najuæniji grad na svijetu prepoznatljiv posloganu “Fin del mundo”, na kraju svijeta. Nekadsu tu slali zatvornike, a danas je to grad s 80 tisuÊastanovnika. Ubrzano rasteÊi zbog poticajaargentinskih vlasti, mladima se nude stanovi,posao, jeftinija je struja i benzin mnogo mladihparova i djece sreÊete na svakom koraku. Hotela irestorana ne manjka. Od ribljih specijaliteta tu jecentolla (vrsta raka sliËnog rakovici) i merluza(osliÊ), sjajan lubin, ali i losos. No najtipiËnije jeloje “Cordero Fueguino”, jelo od janjetine koja seiskljuËivo uzgajaju u ovom dijlu Ognjene zamlje.PeËe se vertikalno postavljeno oko vatre. Kaæu daje to najbolja janjetina (ako izuzmemo naπu otoËku),a i Branko, naπ “mesni” specijalist za to potvruje.Naravno uz sjano argentinsko vino malbec.

U Ushuaiji (Argentinci izgovaraju Usuaia) je i po-veÊa hrvatska kolonija, u Muzeju grada na popisu osni-vaËa su familije, BronzoviÊ, IvandiÊ, Sapunar, Bulinbacic,Preost, a domaÊini Êe vas odvesti i u “hrvatsku kuÊu”etnografski muzej koji je gradu darovala obitelj Bebannadimaka zlarinske familije Jakovicin.

Na 57. susrtetu SCIJ-ahrvatske predstavniceosvojile su tri medalje:

Brabara ©trbac (Nova TV) ukonkurenciji juniorki broncu

u veleslalomu, a BrankaMalnar (HRT Radio Rijeka) u

superseniorkama srebro uVeleslalomu i broncu u

kombinaciji. Natjecalo se 90novinara skijaπa iz 30

zemalja

Ushuaia je smjeπtena uz kanal Beagle, koji jeime dobio po engleskom istraæivakom brodu nakojem je plovio i Charles Darwin. Kanal koji pove-zuje Atlantik i Pacifik, izlet brodom do najuænijegargentinskog svjetionika El faro de Les Eclaireursne smijete propustiti. Iskrcaj na otoËiÊ gdje suYamani, domorodaËko indijansko pleme u rupamaËuvalo vatru te prolazak kraj otoka Los Lobos islikanje kolonija morskih lavova i kormorana.Drugi nezaobilazan izlet je u Nacionalni park Tierradel Fuego i voænja vlakom koji vodi do “krajasvijeta” po pruzi kojom su se nakad u otvorenimvagonima vozili zatvorenici danas vozi starinskiali udobniji vlak. Turisti sluaπjuÊi naratora uz,vangelisovu glazbu izlaze na krajnjoj stanici poddojmom surovih uvjeta u kojima su kaænjeniciæivjel i . TuristiËka atrakcija al i i zadræanodostojanstvo - asociralo me na ono πto smo i mimogli uËiniti s Golim otokom.

No mi smo ipak doπli skijati. Cestom iz ushuaiestiæemo do 26 kilometara udaljenog skijaliπta CerroCastor ili u prijevodu planina dabrova. Ti mali“graditelji” nisu autohtoni stanovnici, no1946.godine æeleÊi profitirati od njihovog krzna vlasti sunaselili u okolici 40 parova. Kako je projekt propao,a dabrovi tu nemaju prirodnog neprijateljarazmnoæili su se i danas ih je tu 200-tinjak tisuÊaËineÊi znatnu πtetu drveÊu koje iaonako iznimnosporo raste u toj klimi.

Cerro Castor najmlae je argentinsko skijaliπtekoje je lani proslavilo 10. obljetnicu. Skijaliπtezauzima povrπinu od 600 hektara, ima 29 pistaukupne duæine 29 kilometara, a visinska razlika je800 metara. Tu su 4 sjedeænice, 3 ski-lifta te dva“tepiha” kapaciteta 9500 skijaπa na sat. Visinskarazlika je 800 metara, no najviπi vrh je na 1057metara. Snjeæne su prilike, buduÊi da je rijeË o 55-oj paraleli izvrsne, no uz najstrmije stazepostavljeno je i 12 snjeænih topova. Cerro Castoromiljena je destinacija najboljim svjetskimskijaËima za poËetak snjeænih priprema uoËisezone. Lani je tu treniralo 27 reprezentacija

Fin del mundo

57. susret SCIJ-aUshuaia - Argentina

svjetskog kupa - priËa mi Gaston Begue, izvrπnidirektor skijaliπta. I sam je za reprezntaciju Argen-tine nastupao na dvjema olimpijadama i Svjetskimprvenstvima. To je vjerojatno i razlog πto sunatjacatelji dobro doπli. U vrijeme naπeg boravkatehniËke discipline trenirali su Talijani, ©vicarci,Francuzi, ©panjolci i Hrvati. Ana JeluaiÊ dolazi tuveÊ petu godinu i osuπevljena je uvjetima, kao iNatko ZrniÊ Dim i Tin ©iroki kojima je to prvi dolazak.Uz skijaliπte veliki parking, restorani, trgovine iiznajmnljivanje opreme smjeπtaj pak u Ushuai. Uskijaliπte dræava je uloæila 7 milijuna dolara, akoncesionar joπ Ëetiri. Hm i Platak je udaljen 26kilometra od mora!

No osim alpskog skijanja i snowboarda, ovajkraj nudi niz zimskih atrakcija, od voænje pseÊimzapregama, motornim sanjkama do paraski inaravno skijaπkog trËanja.

Vrijeme je proletjelo, odlazak na aerodrom u19, let u 20 sati, snjeæna vijavica koja bi negdje uEuropi zatvorila zranËu luku, no tu je to uobiËajeno.Ali uobiËajeno je i Ëekanje, kvar zrakoplova, paukrcaj pa opet iskrcaj. Uglavnom poletjeli smo u 1u noÊi. Na displeju cijelo vrijeme piπe en hora (navrijeme). Tako to tu funkcionira, vrijeme je relativno- “Patagonicamente hablando”.

U Buenos Airesu za dio ekipe SCIJ-a koja jeostala organizirana je biciklistiËka tura gradom.Mnogi su mi pomorci rekli da je to za njih najljepπigrad na svijetu. Zaiste je prekrasan.

I toËka na i zadnje veËeri. Naπ dragi argentinskiodmaÊin Adrian vodi nas u El Obrero, kultnu“oπtariju” u ozloglaπenoj Ëetvrti Boca. IzvrsnadomaÊa kuhinja, na zidovima fotografije poznatihosoba koje je posjetili. Pravi doæivljaj.

Zadnji dan odluËismo dodati joπ jedan peËt naputovnicu, brzim trajektom za sat vremena stiæemou Urugavaj, u Coloniu. U povratku prometni kaos, uzmalo sreÊe dokopasmo se taksija, gmizanje dohotela i na aerodrom. U Ushuai 0°, sunËni BuenosAires ponudio nam je 18°, a Rim 32°.

ZakljuËak, Argentinsko skijanje - ne propustiti.100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

IN10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

IN10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

A H

ND

100

GOD

INA

HN

DA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

A H

ND

100

GOD

INA

HN

DA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

IN10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

IN10

0 GO

DIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

100

GOD

INA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

A H

ND

100

GOD

INA

HN

DA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

A H

ND

100

GOD

INA

HN

DA

HN

D 1

00 G

ODIN

A H

ND

Zabiljeæila i snimilapatkica Branka Malnar

SCIJ CROATIA

SCIJ CROATIA

57. susret SCIJ-aUshuaia - Argentina

prvenstvo novinara skijaπa i njihovih gostijuweek on the snow for journalists and friends

2.-9. 1. 2011.

doplata za jednokrevetnu sobuadditional payment for single room: 60€

200 €4 polupansiona4 half board+ ski-pass (4 dana)

278 €

... za novinare (iskaznica)... for journalist with press-card

... za goste... for their guests

4 polupansiona4 half board+ ski-pass (4 dana)

hotel BARANCE Masarè sul lago, Alleghe* * *

IBAN IT98 X081 4061 0000 0000 5024 612BIC/SWIFT CCRTIT2T38ACassa Rurale Val di Fassa e Agordino • Via Marmolada32023 Caprile di Alleghe (BL)

Svota osiguranja po osobi: 23.000,00 €Premija po osobi: 14 kn/dan

Ukupno: 112 kn po osobi

po osobi na hotelski bankovni raËun/for 1 person to hotel bank accountAKONTACIJA/ADVANCE 100€

booking: [email protected]. - 12. 12. 2010.

scij CROHRVATSKO NOVINARSKO DRU©TVO sekcija nhvinara skijaπa

CROATIAN JURNALISTS' ASSOCIATION the Jdurnalists’ skiing section

»lan meunarodnog skijaπkog kluba novinara - SCIJ

Member of the international Journalists’ Ski Club - SCIJ

OTVARANJESEZONESESON

OPENING

SKICiVETTA

dolomitihotel BARANCE Masarè sul lago, Alleghe

* * *

hotel SAVOIA Masarè sul lago, Alleghe* * *

booking: [email protected]

novinarhrvatske · novinarstvo - javno dobro • journalism - public good • novinarstvo - javno...

Documents