novovjekovna-sazeto.docx

7/17/2019 Novovjekovna-sazeto.docx

http://slidepdf.com/reader/full/novovjekovna-sazetodocx 1/10

I. Njemački idealizam1. Kant – stvara temeljne pretpostavke filozofije njemačkog idealizma; filozofske sinteze izmeđuracionalizma i empirizma; za spoznaju su potrebni um (ratio) i iskustvo (empiria)2. Fichte – prvak njemačkog idealizmaTo je filozofija identiteta:

1 njemački idealizam prati dijalektika – filozofija dijalektike: pitanja i dogovori2 filozofija religije – propituje transcendenciju i apsolutno

filozofija koja smjera prema promicanju Platonove filozofije – idealizam! Hegel: Fenomenologija duha

ilozofijski smjerovi i misaoni pokreti koji su utjecali na suvremenu filozofiju:1. Nominalizam!tjecao je na formiranje suvremene filozofije" zastupa misao da postoje samo pojedinačne st"ari# a ne op#ipojmo"i. $to dovodi do sukoba s %ristotelom i srednjovjekovnom filozofijom koja je zastupala op&e

pojmove" Pojmovi su samo znako"i$ imena. 'lavni zastupnik nominalizma bio je %illiam &ckham" ominalizam se pojavljuje u " st" i postoji do *" st" +zvr,iti &e sna-an utjecaj na filozofiju jezika i na samuteologiju" 'lavni problem je skepticizam prema metafizici. a teolo,kom području dovodi do tzv"poziti"ističke teologije# a na filozofskom području dovodi do filozofije jezika. +ma sna-an utjecaj napoziti"izam ili senzualizam. Tri su ključna utjecaja nominalizma:

1 na filozofiju jezika2 na pozitivističku teologiju na senzualizam ili pozitivizam

2. 'umanizamHumanizam i renesansa tra-ili su povratak na izvore" Talijanski .umanisti -ele o-ivjeti ukočenu skolastiku#tako da se razvija kritika skolastike# gdje u sredi,te vi,e ne dolazi pojam transcendentalnoga (oga negočo"jek – filozofski o)rat. /ovjekova pitanja se vi,e orijentiraju na konkretan po"ijesni su)jekt – načo"jeka. 0ele o-ivjeti sve konkretno tako da dolazi do procvata umjetnosti# knji-evnosti# znanosti" !filozofiji to znači povratak na %ristotela i Platona 1 nauk o idejama (idealizam) odnosno aristotelovskirealizam" %ntička kultura je profana# pretkr,&anska kultura tako da do izra-aja dolazi čovjek sa svojimsposobnostima" To &e definirati *. 'usserl# utemeljitelj fenomenologije+ čovjekov životni svijet. Ponovnotkrivanje svijeta i čovjeka". ,eformacija2na je reakcija na kasni srednji vijek" ! vremenu velikog zova za reformom 3rkve javlja se 4artin 5ut.er"Prevladava religijsko – kr,&anska te-nja da se o)no"i duh kr#anst"a. apu,ta se tradicija i uspostavljaautoritet sv" Pisma# u pitanje je doveden svaki crkveni autoritet" aglasak je na čo"jeko"oj oso)noj "jeri – no"o"jeko"ni o)rat prema su)jektu. ovovjekovna filozofija# osobito prosvjetiteljstvo# radikalno &e

provesti taj obrat prema subjektu 1 kopernikanski o)rat" 'ubi se zajedni,tvo jedne vjere# a posljedice suvidljive do danas"!./ros"jetiteljst"oProsvijetiteljstvo u religijskom pogledu obilje-ava redukcija 0s"ođenje religije na etiku. /ovjeku vi,e nije

potrebna religija dovoljna mu je etika" 6eligijska svijest zamjenjena je etičkom svije,&u". /rirodne znanosti7eliki napredak prirodni. znanosti u novom vijeku ima svoju pretpovijest i u srednjem vijeku" 8lagu

pretpovijest u filozofiji srednjega vijeka dok u novom vijeku do-ivljavaju radikalni napredak" %ristotelovskirealizam je bli-i prirodnim znanostima" Pojavljuje se:

1 eksperimentalna metoda2 matematika kao gla"ni kriterij znanst"enosti – ona postaje glavno mjerilo i znanost

9vije su ključne niti vodilje suvremeni. znanosti: eksperiment koji je vezan na provjeru# ako mi,ljeje izdr-i provjeru onda je znanstveno# jer provjera garantira konstantu3 indukti"na metoda koja počiva namatematici i matematički bilje-i činjenice# obilje-je je prirodni. znanosti" 4edukti"na# klasična#aristotelovska metoda# ostaje mjerodavna u skolastici# a njome se vole slu-iti teologija# filozofija i

.umanističke znanosti" Prirodne znanosti počinju sve vi,e ugrožavati .umanističke znanosti",acionalizam+zraziti predstavnik je ,ene 4escartes. Immanuel Kant &e sa pozicija racionalizma i empirizma stvaratisvoju transcendentalnu filozofiju# prema kojoj je spoznaja 5 um 6 iskust"o – Kanto"a spoznajna



teorija. Prema njemu za spoznaju je potreban dvostruku element – um i iskustvo – a spoznaja nastaje unji.ovoj suigri. jegova transcendentalna filozofija kritički proispituje uvjete i mogućnosti spoznavanja.

,acionalizam je filozofija uma. ! vrijeme kada racionalizam prevladava u filozofiji pojavljuje se mi,ljenjeda filozofiju treba utemeljiti kao strogu# definiranu znanost# u pozadini koje &e stajati prirodne znanosti" 9vametodolo,ka elementa dolaze do jedinstva empirija i matematika# a sama filozofija se na,la u procijepu"Pitanje je na kojim elemntima graditi na induktivno – empirijskim ili apriorističko – deduktivnoj" 9escartes

je prvi primjenio matematiku na filozofiju" 2n je u svojoj filozofiji otvoren za metodu matematike iinduktivnu metodu# stoga stvara )lagu sintezu d"iju metoda – posredo"anje matematike. toga on

zastupa kako filozofiju treba izgraditi kao racionalnu znanost na elementima matematike" 9ok racionalizaminzistira na miljenju$ pojmu# empirizam inzistira na osjetu$ iskust"u. ji. povezuje zajednička "olja o primjeni strogog matematičkog postupka koji garantira metoda matematike. 2vaj se poku,aj uočava umodernim prirodnim znanostima koje poku,avaju dati dragocjene poticaje i za filozofiju" ! racionalizmumatematika postaje načelo susta"a# a sustav se izgrauje pomo&u metode matematike" Pitanje metode jeključno pitanje racionalizma i empirizma jer se spoznaja mora izreči s istinom i sigurno#u# ,to je i svr.aspoznaje za obije filozofije" <a 9escartesa je jasna i razgo"ijetna ideja kriterij s"ake spoznaje. Temeljna

postvaka racionalizma je: cogito ergo sum. 6acionalizam kulminira kod 9escartesa i u njemačkomidealizmu (ic.te# c.elling i Hegel – kod njega u teoriji apsolutnog znanja)

,ene 4escartes – (*=>" – >*?") godine >@?" nastaje njegova Cogito ergo sum# nakon ,to je sudjelovao u

Tridesetogodi,njem ratu" tudirao je filozofiju i filozofiju prava" ajpoznatija djela: Rasprava o metodi(>AB")# Meditacija o pravoj filozofiji (>C") i Principi filozofije (>CC")" Predstavlja zaokret u povijestifilozofije" Pod jakim je utjecajem tradicije iako predstavlja no"i početak u su"remenoj filozofiji. 6azmi,ljao smislu skolastičke terminologije# pod jakim je utjecajem nominalizma i sna-nim utjecajem sv" %ugustina – samosigurnost. 7etodička polazita – -eli filozofiju učiniti strogom znano,&u pomo&u matematike" Tra-iapsolutnu sigurnost u spoznaji# a to je prema njemu mogu&e u matematici" <ato tra-i gdje se to mo-eotkriti u filozofiji" Polazi od temeljne postavke da se u sve mo-e sumnjati – sumnja kao polazi,te (iskustvo#uvidi razuma)" ! čovjekovoj egzistenciji postoji ne,to ,to ga poku,ava prevariti ali postoji i sigurna svijestda postojim – ja jesam# ja egzistiram – to je za 9escartesa apsolutna sigurnost" Ja jesam – ta je rečenica za9escartesa uvijek istinita" 9o sličnog uvida do,ao je i sv" %ugustin" Tvrdi se da je do ovog uvida do,ao u

eubergu >="g# nezavisno od %ugustina" Cogito ergo sum – cogito je svaki svjesni čin# ,iri od samog

mi,ljenja# to je volja# .tjenje# osječajnost"8la"ni kriterij sigurnosti – za 9escartesa znanost mora imati kriterije" 2n radi na filozofski način# a kriterij

je znanstvenosti Idea clara et distincta (Jasna i razgovjetna ideja). prema njemu postoje:1. urođene ideje – nosimo i. u sebi2. ad"enticije – koje dobivamo zapa-anjem od okolnog svijetaTo je ideja koja nastaje na temelju na,ega du.a" Pripada uroenim idejama# i ona je )o-anska ideja# a 8og

je najsavr,enije bi&e koje nas nikada ne&e prevariti"Nauk o urođenoj ideji – nastavlja -ivjeti i u njemačkom idealiznu" Te-i spoznati ideju 8oga" Prema tome bii čovjek trebao usmjeriti svoj -ivot" +deja postaje kriterij istinitosti# a 8og je istina"9upstancija – je glavni pojam srednjovjekovne filozofije# a 9escartes ga preuzima iz aristotelovsko – tomističke tradicije# ali ga definira na novi način – pod pojmom supstancije ne možemo nita drugo shvatiti

nego stvar koja za svoju egzistenciju ne tre!a niti jednu drugu stvar " to je (og# samo on tako egzistira"9escartes supstanciju reducira i svodi je na pojam 8oga – tzv" supstancijalni monizam" 2va teorija krije usebi odreene opasnosti od panteizma# jer se sve mo-e svesti na jednu supstanciju na 8oga# ona je onsveprisutan u svijetu# u svemu" Prema tome" 8og nije osoba (,to je kr,&anski nauk) nego je sila u odnosu sasvijetom"9ekundarne supstancije – su stvorene i mogu egzistirati uz pomo& sudjelovanja 8o-je supstancije(opasnost od panteizma) jer je (og apsolutna supstancija. Postoji svijet tjelesa i svijet du.a – dualističkafilozofija. vijet tjelesa je stvoreni svijet a s druge strane je svijet du.a" To najbolje dolazi do izra-aja unjegovoj antropologiji jer čovjeka s.va&a kao res cogitans i res e:tensa# ,to je dualistička pozicija. 2vom

je prisutno i u platonovskom idealizmu a 9escartes gradi svoj idealizam na platonovskom idealizmu"

#escartes je utemeljitelj novije metode. Prvi polazi od kritički utemeljene filozofije. $astoji izgraditi svojracionalni filozofijski sustav na metodi matematike. Racionalizam% empirizam% fenomenologija% filozofija

jezika i dijalektika imaju svoje metodičke postupke. & racionalizmu se doga'a obrat prema subjektu % to je

karakteristično za prosvjetiteljstvo. (vaj o!rat !iti će naznačen kao kopernikanski obrat . #ok su antički i



srednjovjekovni filozofi stremili prema o!jektu% o!jektivnom miljenju. )astupa supstancijalni monizam s

dualističkim tendencijama u razumijevanju supstancije.

(laise /ascal – (>@A" – >>@")# veliki 9escartesov protivnik# filozof# matematičar i fizičar" 'odine >C>"do-ivljava obračenje1 vrlo sna-an do-ivljaj du.a# a >*@" i drugo obračenje" 8ranio je katoličku vjeru# kakokr,&anstvo stoji prema pozicijama .umanizma i racionalizma" 'lavno djelo mu je Misli " 2n je religioznimislilac# nije čisti filozof" +znosi fragmentarne misli kao i 5" Dittgenstein u djelu Filozofska istraživanja.

Prema Pascalu čovjek je u punom smislu riječi čovjek ako -ivi po načelima vjere – parafraza: tek je teolog

istinski filozof. 6azvijao je filozofiju vjere" 4atematičko mi,ljenje ima opravdanje u fizikalnoj spoznajizbilje# a za Pascala postoje i drugi načini spoznavanja zbilje" 9u. racionalizma ima svoje opravdanje alisamo u svome specifičnom području" (oga se mo-e spoznati samo srcem. ! filozofiji vjere va-no jeiskustvo" 9rce (oga spoznaje a razum st"ara znanje o (ogu. aravnim razumom nismo sposobni spoznati8oga nego jedino srcem" /ovijek je trska koja misli" !natoč svoj čovijekovoj bjedi on je velik po razumu"/ovijekova veličina ili tragičnost je u tome ,to je svijestan svoje smrtnosti" 2n je bjedan ,to je konačan avelik je po tome ,to participira na 8o-jem bitku"

(aruch de 9pinoza Nizozemac 01;2< 1;==9jela : *tika# +eoloo politički traktat " a tragu je 9escartesu po pitanju metode# zagovara matematičkumetodu" <a njega je izvor spoznaje je čisto i imanentno mi,ljenje koje se iz evidentni. temeljni. uvida

racionalnom dedukcijom razvija prema daljnjim spoznajama" 2ntolo,ki prvo mora biti i prvo spoznato" ve je determinirano" Eao ,to iz trokuta nu-no slijedi zbroj kutova tako iz 8o-je biti nu-no slijedi svijet i sve ,tose u tom svijetu zbiva" Fedna je supstancija i to je priroda" pinoza se od skolastika i 9escartesa razlikuje potome ,to 8o-ju supstanciju smatra prvom i u ontolo,kom i u logičkom redu" 3ausa sui – supstancija setumači sama sobom" 8og je imanentni nego transeuntni" 8og je nazočan u svim stvarima tako i u nama" Podatributom supstancije s.va&a svojstvo koje konstituira bit supstancije" jegova Gtika govori o ljubavi prema8ogu" vr.a etike je ljubav prema 8ogu" 2 spoznaji govori u tri stupnja" " mi,ljenje – najlo,ija spoznaja# @"<nanstvena spoznaja to je ona prema kojoj treba te-iti# A" +ntuicija to je najvi,i princip koji stoji iza svakestvari tj 8og"<a njega 8og je priroda 9eis sive natura pinoza je Panteist a ne ateist" <a njega je razum ograničen a volja

beskonačna"

>ei)niz 1;!;<1=1;'lavno djelo: +eodiceja o do!roti ,ožjoj slo!odi čovjekovoj i prijeklu zla" 2n je tvorac pojma teodiceja"ormulirao je analitički princip a to je analitički sudovi# to jest daju nam odreeni sadr-aj" vaki takav sudizriče identitet subjekta i predikata" 2p&i analitički postulat glasi svaki bi na, sud bio analitički kada bismo

bili savr,eni" 4i imamo djelomičnu istinu jedini 8og ima potpunu spoznaju" 4onade kod 5eibniza# to jenjegova metafizika" 4onade su za 5" supstancija# bi&e koje ne treba ni jedno drugo bi&e za svoje postojanje"4onadu moramo zami,ljati kao atom du.ovne naravi" 4onada je nedjeljiva jednostavna i jedinstvena" vakamonada je je bitno dinamična# ona nosi odraz du.ovne stvarnosti" 6azlikuje različite stupnjevemonade:tjelesne# du,evne i du.ovne monade" a,a je du,a du.ovna monada" Prestabilirana .armonija je 5"nauka koja je preuzeta iz okazionalizma a koja ka-e da je 8og ve& unaprijed utvrdio sklad da je sve stavio ustabilnu ravnote-u# da se -ivot nesmetano odvija bez monada i 8o-ji. za.vata" 8og je ve& unaprijed planiraoi utvrdio sklad zbivanja" 2ntolo,ki dokaz ideja 8oga kao savr,ena bi&a koja sebi nu-no uključujeegzistenciju" 5eibniz nastoji opravdati 8oga pred zlom u svijetu"

?hristijan %olff 1;=@< 1=! jegova podjela filozofije ostala je pri.va&ena do danas" 4etafizika# kozmologija# antropologija# teodiceja#kritika# etika" Teoriska filozofija je metafizika# praktična filozofija je etika" Teoriska filozofija je metafizika#Praktična filozofija je etika" 8io je eklektik1 to znači da je prikupljao različita mi,ljenja"

&KAB&NA>IBA7

Arnold 8eulinc:'lavna djela iza,la su mu poslije smrti" poznaj samoga sebe ili etika i Prva metafizika" jegovo učenje je:8og je causa vera# on daje da prigodom tjelesnog procesa u du,i nastane predod-ba# a prigodom .tjenja i

pokret tjela" a spoznajno teoriskom području kritizirao je aristotelovsko1skolastički relavistički stavi u tom



pogledu bio je Eantov pred.odnik" matra da je nemogu&a interakcija izmeu tjela i du.a" <avr,ava u panteizmu: 8og svime upravlja# a mi smo samo marionete" 2kazionalizam dokida svako djelovanje kodstvorenja"Nicolas 7ale)ranche 1;C<1=18io je okazionalist ali vi,e ontologist" &ntologizam se definira: ontolo,ki prvo je i prvo spoznato# redspoznaje mora odgovarati ontolo,kom redu" 9jela: -straživanje istine% Rasprava o prirodi i milosti% o čistoj

lju!avi% o ,ožjem postojanju.

*mpirizamGmpirizam su-a"a spoznaju samo na empiriju" 'lavni zastupnici su: rancis 8acon# Fo.n 5ocke i 9avidHume" /resudni elemnt za spoznaju je iskust"o. +z empirizma nastaje pozitivizam a zatim ineopozitivizam" ve se svodi na iskustvo# eksperiment i verifikaciju (provjera)" ova slika svijeta" 'ipoteze

– od sada vrijede samo one" Gmpiristička filozofija biva poticana# izrasta na pozadini prirodni. znanosti isama potiče nji.ov razvoje" Gmpirizam nema metafizike# transcedencije# nema neku vječnu istinu# nemauroeni. ideja# indukcija" poznaja se zasniva na osjetilnom iskustvu# a na, je du. T%8!5% 6%%"

Francis (acon 1 (*>" – >@>")" jegovo najpoznatije djelo je Novi organon ono je presudno# jer pi,eno"u logiku i nauku o metodi" ! odnosu na %ristotela (metoda dedukcije) veliki naglasak stvalja nametodu indukcije. 4etodu dedukcije razrauje %ristotel u svojoj knjizi ategorije# koja ide od op&eg

prema pojedinačnom (od načela# aksioma# teorema)" 9ok metodu indikcije razrauje 8acon kao metodu kojaide od pojedinačnog prema op#em. ovo je kritika aristotelovsko – tomističke tradicije koja polazi odop&eg" +ndukcija je i metoda prirodni. znanosti" a niti vodilje indukcijska metoda počinje povezivati svijet.umanistički. znanosti i prirodni. znanosti" 2va metoda posebno vidljive znakove daje na području

prirodni. znanosti# koje počivaju na eksperimentu# a on garantira kontinuitet i svi rezultati su podlo-ni provjeri (verifikaciji)"Prava znanost vi,e nije metafizika# ona je samo formalna znanost" <ada&a znanosti je da doe do neki.

pravila# formi" a mjesto klasične metafizike dolazi spoznaja i znanost o načelima" Eod empirizma iracionalizma počinju "rijediti neka sigurna načela od koji. polazimo# a to su načela matematičkeznanosti" 8acon se poziva na geometriju i matematiku kao na prva načela# na matematičku indukciju" asuvremenike 'alilea i Eepplera" Pita se o jednoj vrsti posredovanja# sinteze" 2no ,to um stvara su

apstraktni pojmo"i# a oni mogu biti svojevrsna iluzija" (itno je iskust"o koje vodi do sigurne i istinitespoznaje" Eod Eanta &e sredi,nje i ključno pitanje biti sintetički sudovi s priori. Eod 8acona se naznačuje

jedan put sinteze"

Dohn >ocke – (>A@" – B?C")# filozof i teolog# začetnik deizma$ bavi se i prirodnim znanostima" ! djeluOgled o ljudskome razumu izla-e svoju teoriju spoznaje" 8avi se pitanjem" 8avi se pitanjem istinitespoznaje# kriterijima takve spoznaje# ispituje modele# stupanj sigurnosti koji ima i koji mo-e posti&i# pita segdje su granice spoznaje" 7idljiv je utjecaj racionalističkog pristupa i 9escartesa" 5ocke jako cjeni njegovu

jasno#u# koja je u empirizmu egzaktnost ili "jerodostojnost. Ne postoje neka urođena načela$ ni teorijskani praktična# ljudski razum je list papira na koji tek treba ispisati sadr-aj" ovo nalazimo i kod %ristotela u #e

anima. vi svjesni elemnti potječu iz iskustva:1 vanjskog (senzacion)2 unutarnjeg (reflektion)

2ni zajedno tvore predod-be (ideje)"Nastanak spoznaje – kroz izvanjsko osjetilno zamječivanje preko tjelesni. organa i osjetilnog opa-anja(refleksija)" Eombinacijom iz"anjskog iskust"a i refleksije nastaju predod-)e a one nas "ode u s"ijetideja. tara filozofija je govorila o bitku# dok novija govori o s"ijesti. Tako da &e 4artin Heidegger u djelu

,itak i vrijeme (=@B") govoriti o za!oravu !itka. 2n &e to predbaciti zapadnoj filozofiji" 5ocke ne pri.va&aklasični pojam supstancije# nego govori o tri "rste znanja+

1 intuitivno – neposredan uvid u ideje2 demonstrativno 1 znanje eksperimenta# dokaza

! stvari/ovjekovu volju proučava u etici i teoriji" 6azvija filozofiju pra"ne dr-a"e i religije – eudaimonističkaetika i pragmatizam. ! pozadini svega stoji hedonizam < sre&a# u-itak i korisnost" Politička filozofija je



filozofija dr-ave# koju razla-e u političkim esejima isma o toleranciji. prema njemu dr-ava nastajedogovorom# ugovorom# udru-ivanjem pojedinaca# slobodni. graana" 9onosi podjelu vlasti na:zakonoda"nu i iz"rnu "last# ,to je uz sudsku vlast temelj moderni. demokracija"

!"omas #obbes $%&&'$*

! filozofiji uzima ga se kao materijalist" 9jelo: Početci prirodnog i državnog prava% ( gra'aninu% o tjelu% (

čovjeku% /evijatan. /ovjeka i dr-avu -eli promatrati poput sata" ilozofija je nauka o tjelesima i ka-e da jesvaka promjena kretanje" 5evijatan# navodi u tom djelu .omno .omini lupusI karakterističan je rat svi.

protiv svi." /ovijek se udru-uje u organizacije da bi bio jači" 6at ne znači organizirana borba ve& stanje gdjese nasilje pla&a nasiljem" 4eu ljudima dolazi do ugovora gdje se svako nečega odriče" 9r-ava se tumači pravilnim nagonom za samoodr-anje" 9a bi se pravda odr-ala mora dr-ava dr-avnom suverenu datineograničenu vlast" H" je empirist koji ima političko značenje" <a njega je dr-ava čudovi,te jer raspola-eapsolutnom vla,&u 1 nema slobode"!čenje o 9r-avi: tu su bitne dvije teorije o prirodnome stanju i o dr-avnom ugovoru" Prije nego ,to je

postojala ljudska zajednica postojalo je prirodno stanje# u takvom je stanju čovjek -ivio sam bez običaja# prava zakona" vako mo-e činiti ono čemu te-i njegova prirodna te-nja# svi su po prirodi jednaki" Prirodno pravo stanje u kojem zapravo ne postoji pravo# to je prirodno stanje bilo rat sviju protiv svi." toga se svatkozala-e za odstranjenje nesloge i zaključuje dr-avni ugovor"

8eorge (erkeleE 1;C<1=<astupa 5ockeove probleme# i materijalizma i spiritualizma" Fedini cilj njegovi. spisa bio je apologetski"8orio se protiv nevjernika slobodni. mislilaca# skeptika koji su svi uglavnom bili imaterijalisti" 9jela:

Položaj nove teorije vida# najbolje djelo mu je Rasprava o principima ljudske spoznaje" 2n svojom teorijom poriče svaku materijalnu supstanciju" 4aterijalna supstancija je substratum osjetilni. kvaliteta" Teorija sesvodi: dr-ati da neko tjelo postoji a da nitko ne misli znači protuslovlje" 2n niječe opstojnost tjela kao skuposjetilni. kvaliteta# nego poriče svaku materijalnu supstanciju koja bi imala egzistenciju po sebi"

+avid #ume

9jelo Rasprava o /judskoj prirodi" 6azvija svoju filozofiju iz nominalizma" jegov moto budi filozof ali u-ari,tu svoje misli ostani čovjekI

/ros"jetiteljst"o2vo je vrijeme u kojem -ivi Eant# druga polovica J" st" asteje u specifičnim povijesnim okolnostima:1. cjelokupni razvoj novovjekovnog mi,ljenja – napu,ta se aristotelovsko – skolastička s.ema mi,ljenja#dolazi do kritike klasične metafizike"2. jačaju prirodne znanosti – mijenja se slika o čovjeku" astaje nova filozofska natroplogija# pod utjecajem.umanizma i renesanse" ! sredi,tu je subjekt (čovjek)# koji je svjestan svoje samostalnosti – samorazumijevanje"Pitanje teorije spoznaje je u sredi,ti racionalizma i empirizma# jedino ,to se razlikuju pristupi" Favlja semi,ljenje kako religiju tre)a s"esti na pra"u mjeru. To je vidljivo i kod Eanta kojemu je moralni zakonte.nički imperativ" 7jera vi,e nije toliko upu&ena na religijske sadr-aje koliko na vjeru u znanost#svemogu&nost uma" astaju divje temeljne postavke# dva stremljenja:

1 liberalizam2 deizam

>i)eralizam – sredi,nja tema mu je vjera u neograničeni napredak. razvija se liberalna ekonomija ali inačin mi,ljenja" /ovjek tra-i ono ,to vrijedi za njega samoga# ,to je produkt autonomije uma i slo)odeduha. !m je kao takav u stanju spoznati ono ,to njega zadovoljava" Gto nije racionalno nije ni prih"atlji"o

– glavna je teza liberalizma (prosvjetiteljstva)" 2vaj stav imati &e veliki utjecaj na religijske znanosti" aideji liberalizma za-ivljava politika i ekonomija# tu liberalizam do-ivljava svoju kulminaciju" 5iberalna

politička filozofija odra-ava se u ekonomiji i zala-e se za liberalizaciju tr-i,ta" ve je naglaenijiindi"idualizam i pri"redni li)eralizam# kao posljedice liberalizma" +ndividualno vrednovanje -ivotni.

vrijednosti – biram ono ,to je dobro za mene" ! pitanje dolazi temeljno moralno načelo ono to ne želi dadrugi čini te!i ne čini ni ti njemu. ! političkoj filozofiji manifestirati &e se pod nazivom apsolutizam.4eizam – je tipična predod-ba 8oga nastala u prosvjetiteljstvu" Po naravi stvari vjeruju u 8oga stvoritelja#koji je stvorio svijet i zauvijek ga napu,ta# prepu,ta ga vlastitoj sudbini" <aboravlja 8oga koji je otkupio



svijet# milosrdnog 8oga# 8oga koji je djelovao u povijesti" 4eizam je religijska posta"ka koja se u s"ojojtemeljnoj nara"i kosi s temeljnim kr#anskim načelima " ! ovo vrijeme jača protestantizam" <ala-e se zatemeljnu tezu – čo"jek tre)a -i"jeti po pra"ilima nara"ne 0prirodne etike – odbacuje religijsku etiku"reducira religiju na etiku. 2vo je teza prosvjetiteljstva# njegova pragmatična crta koje je klasični

predstavnik Eant"

Immanuel Kant6oen je B@C" g" u EKnigsbergu u istočnoj Pruskoj# a umro je J?C" u rodnome gradu" Tu je predavao

filozofiju na veučili,tu" 8io je i pročelnik katedre za filozofiju" Eod njega su zastupljene d"ije razinepitanja+$ spoznajno – teorijsko pitanje ili teorija spoznaje

, pristup -ivotu – etika ili moralna filozofijaTakoer poznajemo i dvije faze mi,ljenja:

1 predkritičko2 kritičko

! prvoj fazi radi se o preispitivanju vlastiti. postavki# koje ve-e uz ideje prosvjetiteljstva i deizma" 2krenut je prema empirijskom i 9" Humeu" Tako da je ovo razdoblje obilje-eno ovim trima bitnim točkama:1 prosvjetiteljstvo; 2 deizam; studije 9" Humea8la"na djela+ -ritika čistog uma 01=C1. rolegomena budu/e meta0izike -ritika praktičnog uma

($&&.) -ritika mo/i su1enja 01=@H.$ 2eligija unutar granica čistoga uma [email protected] teorija – razrauje je u ritici čistoga uma" Namjera mu je izraditi sintezu izmeđuempirizma i racionalizma$ a metodologijski postupak mu je sinteza " 'lavno pitanje: je li mogu&ametafizika kao znanostL – kritika %ristotela" eki ga s.va&aju kao velikog protivnika metafizike# ,to muuop&e nije bila namjera" Eant je uvijek poku,avao spasiti metafiziku# ,to je pokazao kroz djelo ritika

praktičnog uma. ! prvoj knjizi do&i &e do spoznaje kako su svi dokazi za opstojnost (o-ju upitni# zbogtemeljne pretpostavke: stvar po sebi je nespoznatljiva. 4i spoznajemo fenomene jer se tako stvari

pojavljuju u -ivotu ljudi" Heidegger &e to nazvati sus"ijet. <a Eanta je spoznaja mogu#a u suigri ratia iempirije.

-ritika čistog uma 3 čisti um je um slo)odan s"akog iskust"a# um apriori# prije iskustva" Eritička refleksijana njegovu unutarnju strukturu – po,tuje zakon proturiječnosti" Eonstruktivna kritika# razlikovanje

ograničene spoznaje# ima svr.u pridonijeti ograničenju spoznaje" Eant odgovara na tri pitanja:1 ,to je metafizikaL2 ,to je znanostL ,to je sintezaL

Gto je metafizika to nigdje izričito ne navodi" %ristotelovsko – tomistička metafizika# onakva kako ju jes.vatio 3" Dolff# imala je značajan utjecaj na podjelu metafizike:

1 metafizika generalis – pitanje bitka kao takvoga2 metafizika specialis – praktična primjena bitka

Eant je pod utjecajem prirodni. znanosti# tako da dolazi do jedne sumnje da nije mogu&a metafizika"Postavlja pitanje: pod kojim uvjetima je moguća metafizika kao takva0 Te daje odgovor da je mogu&a pod

jednim uvjetom: ako su mogu/i sintetički sudovi apriori .

Gto je znanost# ovo pitanje s.va&a u du.u svoga vremena po uzoru na matematičke i prirodne znanosti# kojesu ideal svim znanostima" Prema njemu i metafizika treba znanstveno utemeljenje" Po Eantu -ivot nijemogu&e svesti na matematiku i staviti ga u pojam" 'dje je tu slobodaL# a čovjek je sloboda" 7elike sličnosti sgrčkom tradicijom# osobito s Platonom" Bnanost je ono to je op#e i nu-no. Eantom započinje njemački idealizam"



Transcendentalna spoznaja proispituje mogu&nosti spoznavanja" Tako da je centralno pitanje ritike čistog

uma pitanje mogu#nosti metafizike i sintetičkih1 sudo"a2 apriori" Eant je na tragu pomirbe ratia iempirie u sintetičkom sudu" Eritika sintetički. sudova aposteriori# na kojima počiva empiria# oni ne mogu

biti temelj znanstvene spoznaje# jer imaju uvijek za svoj glavni cilj ono ,to je pojedinačno# odnosno slučajno#a iskustvo je uvijek na to vezano" Gmpirizam je prije svega vezan na ono ,to je pojedinačno" Tako da seotvara pitanje: jesu li mogu&i sintetički sudovi aprioriL 7ogu#i su zato jer su sinteza racionalizma iempirizma$ a mogu&i su na polju prirodni. znanosti# matematike# fizike i kemije" Eantova je filozofija ucijelosti transcendentalna – ne !avi se samo predmetima nego načinom spoznavanja predmeta ukoliko oni

uopće mogu !iti apriori mogući. 4tvar po sebi je nespoznatljiva – ovo je Eantov temeljni uvid" Pod time semisli da mi ne mo-emo spoznati )it st"ari nego fenomene" a,a je spoznaja po svojoj strukturi bitnoograničena na prostor i "rijeme" vaka spoznaja temelji se na prostoru# a on je uvjet da bi mogli spoznavatistvar samu po sebi" 7rijeme je uvjet mogu&nosti svake osjetilne spoznaje" <a Eanta u spoznajno 1 teorijskom

procesu svaka spoznaja teče u prostoru i vremenu" Eant dijeli sudove na: 1 kvalitet; 2 kvantitet; relaciju;! modalitetranscendentalnom dijalektikom bavi se metafizika specialis# ona raspravlja o dva pitanja:

1 pitanje 8oga# du,e i svijeta2 sadr-aj joj je otkrivanje proturiječja i suprotnosti

Eant ne -eli -rtvovati metafiziku# čak i onda kada je ona nemogu&a kao znanost" +ako je blizu zaključka da jeklasična metafizika nemogu&a# poku,ava je spasiti kroz sintetičke sudove apriori" ranscendentalne ideje

zadnje su mogu#nosti nae spoznaje" To su ideje 8oga# svijeta i du,e" %ko je nemogu&e dokazati 8o-juegzistenciju onda neka barem ima smjer mi,ljenja" 2povrgava sva tri dokaza za postojanje (oga# oni unjegovoj transcendentalnoj filozofiji nemaju vrijednost:

1 ontoloki dokaz – dokaz %nselma 3antenburMskog – ono ,to je sadr-ano u pojmu ve& je sadr-ano uzbilji; za Eanta je to skok koji je nepri.vatljiv"

2 kozmoloki dokaz – po načelu kauzaliteta# 8og je uzrok svijeta# sve ,to egzistira ima svoj uzrok;ovaj dokaz vrijedi samo u svijetu empirije# ne vrijedi u svijetu koji nadilazi empiriju"

teoloki dokaz – počiva na svrsis.odnosti svijeta; 8og postoji na temelju te svr.e; Eant ga odbacujekao nemogu& jer prelazi granice iskustva# čovjekova spoznaja ne mo-e se vinuti izvan granica uma"

-ritika praktičnog uma 3 Eant poduzima racionalističko utemeljenje moralnog principa.1 racionalna etika

2 etika obvezeNdu-nosti autonomna etika

,acionalna etika počiva na umu a ne na objavi# objava je stvar pro,losti" ,eligija se s"odi na etiku./ovjeku je dovoljna samo etika" *tička o)"eza se svodi na princip ja imam du-nost da je po,tujem# da

provodim moralni zakon" /ovjekova je du-nost -ivjeti u skladu s moralnim principom# koji je racionalnoutemeljen" Kategorički imperati": postupaj tako da !i maksima tvoga djelovanja tvojom voljom tre!ala

postati opći naravni zakon# (podformula) odnosno: postupaj samo prema onoj maksimi za koju istodo!no

može željeti da !ude opći zakon (temeljna formula)" 2ne su samo daljnja obja,njenja kategoričkogimperativa (koji je u nama)" 'ipotetski imperati"i počivaju na nekoj sklonosti# osje&ajnosti# daju se voditi#često puta su plod .edonizma# eudaimonizma# utilitarizma – su!jektivna etika. Autonomna etika počiva naslo)odi" 'eteronomne etike su uvjetovane etike" loboda je ključna riječ za njemački idealizma" Eantovaetika je:

1 rigoristička etika – sve počiva na du-nosti# ona je radikalna jer se sve mora izvr,iti2 formalizam – gleda samo formu# tj" da se izvr,i du-nost i kako je izvr,ena

jegova se etika pronalazi u kontekstu dru,tvene zbilje# tu se nalazi i kategorički imperativ" 9rugi naziv zakategorički imperativ je princip transsu)jekti"nosti (transcendentiraj vlastitu subjektivnost# prevladaj je)"<a njegovo ostavrenje potrebna su tri elementa:

analitički sud – predikat je sadr-an u subjektu; sintetički sud – predikat donosi ne,to novo ,to jo, nijesadr-ano u subjektu" %nalitički sud ne pro,iruje na,a znanja# on prije svega poja,njava spoznajni proces# nedonosi ključne pomake u spoznajnom procesu" intetički sud doprinosi pro,irenju spoznaje# otvara nove.orizonte# vrijedi kao model znanstveni. uvjeta# sudova# spoznaja stvari"

@

A



1 razgovor 2 povjerenje konsenzus

6azgovor kao moralni princip Eant primjenjuje u svr.u prevladavanja konflikata" a temelju razgovorastvara se povjerenje" 8azirano na njima ide se prema konsenzusu koji u sebi nosi moralnu klasifikaciju kojaobvezuje sugovornike"

-ritika mo/i su1enja bavi se spoznajnom teorijom i osje&ajima" 'lavna tema je pojam s"rhe. Eantrazlikuje:

1 estetiku – bavi se lijepim i uzvi,enim# proučava forme2 s"rha u prirodi – proučava zakone uzročnosti i posljedice – dijelovi postoje radi cjeline. Teleolo,kamo& suenja"

2eligija unutar granica čistoga uma bavi se filozofijom religije" Promatra religiju unutar granica čistogauma (racionalizam)" $to um ne mo-e objasniti pripada mitologiji" 8la"na teza je redukcija religije naetiku. ! ritici praktičnog uma na,ao je neki pristup 8ogu# tako da je &udoredni zakon protumačio kao

bo-anski zakon" Tako da je za Eanta ispunjenje &udoredne obveze prava religija" adr-aje 2bjave treba protumačiti racionalno" Potrebno je moraliziranje kr,&anstva" Er,&anske vjerske sadr-aje treba tumačiti uodnosu na moral" +sto tako treba tumačiti i 8ibliju" Transcendentalna filozofija trajno propituje uvjete imogu&nosti spoznavanja"Eantova se filozofija razvila u tri pravca:

1 idelizam2 poziti"izam metafizički

Dohann 8ottlei) Fichte 01=;2. – 1C1!.Prvo je ime njemačkog idealizma" 9aje sintezu dijalektike# panteizma i problema jedinstva i mno,tva" $to suujedno temeljne pozicije idealizma" tudirao je teologiju i filozofiju u Feni" 8avio se proučavanjem pitanjateologije i religije" 'odine B=" dolazi u EKnigsberg i upoznaje Eanta" Proučava njegovu filozofiju" jemudaje na uvid svoj prvi spis ritika cjelokupne o!jave# za koju su mnogi mislili da ju je napisao Eant" 9obivamjesto profesora u Feni# gdje se bavi religijskim pitanjima" ! cjelosti se filozofija njemačkog idealizmamo-e s.vatiti kao filozofija religije. pisi: $auk o znanosti (B=C")# Prirodno pravo (B=>")# $auk o

ćudore'u (B=J")" 'odine B==" odlazi iz Fene u 8erlin gdje upoznaje c.legela i c.leiermac.era# upozanjese s pozicijom .ermenutike (pitanje tumačenja i razumijevanja teksta)" akon toga odlazi u Grlangen gdje

predaje matematičku logiku i filozofiju jezika" 7ra&a se u 8erlin gdje predaje filozofiju# a osnivanjemveučili,ta u 8erlinu J?=" postaje prvi dekan ilozofskog fakulteta# a J?" i rektor veučili,ta"voju filozofiju označava kao Nauk o znanostima$ ,to je sredi,nja nit vodilja njegova sustava" 6azvija dva

pristupa filozofiji:1 filozofija idealizma2 filozofija dogmatizma

Postoje: 1 teza; 2 antiteza; sinteza (novo znanje) – temeljne postavke njemačkog idelaizma"Posredovanje izmeu teze i antiteze vr,i načelo dijalektike. ! svojoj knjizi predstavlja temeljne postavkenjemačkog idealizma" inteza nikad nije broj# ona opet ulazi u sučeljavanje s novom antitezom i opet

proizlazi nova spoznaja" ic.te dokazuje da je spoznaja dinamizam" 7jerovao je da &emo uskoro imatifilozofiju sličnu geometriji# kao ,to je u geometriji sve vi,e manje jasno tako treba biti i u filozofiji" Enjigu

je dostavio na uvid c.illeru# 'oet.eu i Eantu" auk o znanostima ima trostruku podjelu: 1 osnovni stavovicjelokupne nauke o učenju; 2 osnova teroijskog znanja; osnova nauke praktičnog

8eorg %ilhelm Friedrich 'egel 01==H. – 1C1.Predstravlja vr.unac njemačkog idealizma" Pretvoriti &e spekulati"ni idealizam u reprezentati"ni susta" – zatvoreni sustav filozofije" ve poku,ava staviti u jedan logički red# tako da je konzekventni sistematičar njemačkog idealizma" 9"oj susta" gradi na strogim logičkim pra"ilima. +z njegovog dijalektičkogmaterijalizma nastati &e desni .egelijanci i lijevi .egelijanci (4arO)# kao i fenomenologija" tudira teologiju

u Tbingenu# gdje prijateljuje s Helingerom i c.ellingom" Pokazuje interes za knji-evnost" 2du,evljeni su prista,e rancuske revolucije" 6adi kao ku&ni učitelj# tad nastaju i njegovi rani teolo,ki spisi" Prvi nacrtfilozofijskog sustava u du.u idelaizma je iz B=B" g" 'odine J?" odlazi u Fenu gdje predaje na studijufilozofije" Publicira svoje prve radove" #iferencija izme'u Ficheova i 1chellingova filozofijskog sustava



(J?")" Pritom se stavio na stranu c.ellinga te kritizira ic.teov sustav" 9ocent je u Feni gdje predaje ic.elling# zajedno osnivaju časopis Filozofske novine" 'odine J?A" odlazi u D.irtsburg# distancira se odc.ellinga i izdaje svoje glasovito filozofsko djelo 5enomenologija du"a (J?B")" <atim# J@"# odlazi u

rmberg i povlači se do J>" kada izdaje 6nanost logike. 7ra&a se za profesora filozofije u Heidelberg i pi,e djelo 7nciklopedija 0ilozo0ski" znanosti.

Hegel apsolutnom identitetu suprotstavlja dijalektički identitet" Time se suprotstavlja ic.teovom ic.ellingovom tumačenju identitet Q identitet R apsolutni identitet" Prema Hegelovom sudu premalo suinzistirali na načelu dijalektike" 8avi se pitanjima njemačkog idealizma:

1 pitanje jedinstva i mno,tva2 problem dijalektike filozofija religije

Načelo dijalektike zastupljeno je u jednom neidentitetu# apsolutni identitet je jedna čista statika# dok jenačelo dijalektike dinamika" amo preko dijalektike mo-emo do&i do novi. spoznanja# znanja# sinteze"

ačelo dijalektike za .egela je logika raspra"e ili logika argumentacije# u njemačkom idealizmu značimiljenje u suprotnostikam ili proturječjima. Time s dolazi do nove sinteze" Hegel pruzima ic.teov ic.ellingov pristup teza – antiteza – sinteza ali uvodi novu terminologiju" <a Hegela je filozofija ic.tea ic.ellinga bila previ,e statična" Tvrdi da ne postoji neki fiksni$ zadani idenitet jer je s"e u pokretu# kaorijeka" 7iljenje je pokret koji se dogaa na principu suprotstavljanja teza – antiteza – sinteza" 9ijalektikanije samo metoda spoznaje# nego i zakon )itka$ unutarnja zakonitost apsolutnog" 2na potiče razvoj# dovodi

apsolutno do predstavljanja svijetu# po njoj apsolutno postaje prisutno u svijetu"5enomenologija du"a djelo je u kojem poku,ava vrednovati cjelokupno čovjekovo -ivotno iskustvo#misle&i na razvoj čovjekove svijesti" e bavi se samo teoretskim pitanjima nego i praktičnim: pravde#religije# kulture# krivnje" 9vije su razine tema:

1 objektivnog du.a2 subjektivnog du.a (praktična pitanja)

/itanje s"ijesti – ona se reflektira na razini objektivnog du.a (spoznaja) i subjektivnog du.a (praktična pitanja)" 2tkriva da postoje zakoni dijalektike" vaki stupanj čovjekova iskustva ima za.tjev za profanacijom i postavljanjem apsolutnog" 7a-nost i značajnost dijalektike proizlazi od jednog stanja svijestido drugog – transcendentalna redukcija" 3ilj je do&i do apsolutnog znanja$ a do njega mo-emo doprijetisamo primjenom načela dijalektike# jer nam samo ono garantira nove spoznaje# znanja# dogaanja" 9okida se

suprotstavljenost konačnog i beskonačnog subjekta u apsolutnom znanju" 7nciklopedija 0ilozo0ski" znanosti (JB")# pro,ireno izdanje J@B" g" ! djelu je prepoznatljiva trostrukas.ema:1 ideja – samokonstituiranje apsolutnoga2 priroda – kroz prirodu čitamo prisutnost du.a du. – povratak apsolutnog sebi samomEoncipira platonizam i neoplatonizam u svoj filozofski sustav"

6nanost logike je vrlo va-an filozofski spis" Pod pojmom logike uvijek se mislilo na formalnu logiku (naukao čistim oblicima misli)# kako je to definirao %ristotel# kod Eanta ovi oblici poprimaju sadr-ajne oblike# unjegovoj transcendentalnoj logici ona je nauk o čovjekovom mi,ljenju ukoliko se ono demonstrira kaostvar po sebi" Hegel zasniva ontoloku logiku – logiku )itka – te podi-e logiku do apsolutne logike"Progovara o bitku kao takvom" Eantu predbacuje subjektivitet logike# koja prema Hegelu treba bitiobjektivna" Eod Hegela logika prelazi u ontologiju – sud miljenja se poklapa sa redom !itka. 'ovori o

bitku# bi&u i pojmu" Pod pojmom teologije misli na teologiju naturalis# koja raspravlja: tko je 8ogL# ,to je8ogL – bavi se klasičnim pitanjem teodiceje"Filozofija religije proučava se kroz sve Hegelove spise" 6eligijska – filozofija najdublja je Hegelova te-nja

– odnos čo"jeka prema (ogu. !pli&e se tema panteizma" <a njega je kr#anst"o naj)olja religijskaforma# ono je za njega jedan sustav" 6eligiju nadilaze znanje i filozofija iako ona zauzima visoko mjesto"Prisutna je gnostička tendencija – poku,ava protumačiti neke sadr-aje religije ili objave zakonima filozofije#,to čini gnoza" ilozofija te-i k racionalizmu# ono ,to ne podnosi racionalnu kritiku spada u mitologiju"%psolutna religija za Heidegera ostaje ipak kr,&anstvo" Prema njemu kr,&anstvo se očituje u tri faze:

1 kraljevstvo 2ca2 kraljevstvo ina kraljevstvo 9u.a

2va podjela odgovara Hegelovom sustavu: ideja – priroda – duh.



a Heidegerom u odreenom smislu idealizam biva zavr,en" adolazeča filozofija uglavnom se bavitumačenjem i izlaganjem Heidegera# koji &e imati utjecaja i na dana,nju filozofiju mi,ljenja# osobitodijalektalna – diskurzivna misao – rasprava (mi,ljenje rasprave koja dovodi do novi. uvida# spoznaje)"

novovjekovna-sazeto.docx

Documents