nuklearne nauke - osti.gov
TRANSCRIPT
CS08RA790
4.08 o4-8ol/43
POGON I ODRŽAVANJEREAKTORA RA
U 1964.GODINI. 1-11I D e o
IZ-336-O557-1964
NUKLEARNE NAUKEBEOGRADVINĆA
INSTITUT ZA NUKLEARNE NAUKE "BORIS KIDRIČ"
Reaktor RA
Šifra Instituta:
4.08
Ugovor sa SKNE:
o4-8ol/43
t
4.o8 o4-8ol/43
POGON I ODRŽAVANJEREAKTORA RA
U 1964.GODINI. 1-11I D e o
IZ-336-O557-1964
Nosilac ugovora:
M.Pavičevič
BEOGRAD - VINCA
Decembar 1964.
D!SCLA!MER
Portions of this document may bei!!egib!e in e!ectron!c image products.!mages are produced from the best
avai!ab!e ongina! document
REAKTOR RA Ugovor Br. 04-801/43
Zadatak: 4.03
POGON I ODRŽAVANJE REAKTORA RA
U 1964. &ODINI
- Završni izvests.j -
Saradnicit
Ing.Ing.Ing.Ing.Ing.Ing.Ing.Ing.Ing.
M.NikolićD.MiloševidS.Mltrović
B.PopovićA.BratićB.PoznamovićN.RajidP.StrugarJ.MilidV.HikoilčM.Jerković
NOSILAC UGOVORA,Ing. M. Pavićevič
DECEMBAR 1964.GODINE
S A D R Ž A J
Strana
UVOBFI IZVEŠTAJ 1-8
I. EKSPLOATACIJA REAKTORA 9
1.1. Rad reaktora .....,.......*....,. 9
1.2. gamena goriva .^. ................. 9
1.3. Pregled koriadenja goriva 10
1.4. Rad reaktora na snagama većim od 6,5 MW.. 11
II. IZVESTAJ 0 KORIŠĆENJU EKSPERIMENTALNIH PROSTORAREAKTORA RA 12/1-12/7
III. RAD RBAKTORSKIH SISTEMA ......<*.. 13
111.1. Sigurnosno zaustavljanje reaktora 13
111.2. Zastoji u eksploataciji reaktora ....... 15
111*3. Brej radnih časova rea.k!;orskib. uradjaja
u 1964. godini 15
111.4. Mašinska oprema , *..* 17
111.5* El&ktro oprema 23
111.6. Kontrolno-memi uredjaji 25
111.7. Opream i uredjaji SUZ .* 27
111.8. Analiza kvarova i neispravnoati u re-aktcrskim sistemima ,...,....*.....*.... 31
IV. ANALIKA PHOMENB AKTIVNOSTI U TEŠKOVODNOM KOLUREAKTORA RA , 32
V. RAD REAKTORA NA 6,5 MW SA SMANJENIM PROTOKOMTBŠKB VODE 35
VI. ANALIZA SIGURNOSTI RABA REAKTORA I RBZBEDNOSTINJE90V3 EKSPLOATACIJE *. 36
Strana
VI.1. Uvod .. 36
VI.2. Voćjenje poganake dokumentacije .....* 37
VI.3. Režimi rada reaktora 33
VI.4. Analiza pojedinih pojava < ............ 40
VI.5. Vanrađna mera ..........*.* 44
VI.6. Pomoč korisnicima reaktora ...<** 45
VII. USLUGE DRUGIM ORGANIZACIONIM JEDINICAMA 49
VIII. VANPLANSKI ZABACI ,..,...,. 52
VIII.1. Mašinaka grupa 52
VIII.2. Elaktro grupa , 56
VIII.3. Kontrolno-merna, elektronska grupa 59-61
S P I S A K
priloga uz završni izveStaj za zadatak
"POGON I ODRŽAVANJE REAKTORA RA"U 1964.GODINI
(Zadatak 4.08 - Ugovor br,04-801/43)
1. P.Strugar, N.Dobrosavljević i V.Nikolić
"POBOLJŠANJE EKONOMIJE GORIVA 3EAKT0RA RA"(IX konfer. ETAN-a, Rled 1964 ^od.), IBK-128
2. Petar V. Strugar
"ANALIZA POVEĆANJA NEUTR0N3K0G FLUKSA NA
HORIZONTALNIM EKSPERIMENTALNIM KANALIMAREAKTORA RA"(magistarski rad), IBK-154
3. P.Strugar, N.Raišić, D.O^radović i S.Jovanović
"ISPOLJZOVANIJE KRITIČESKDJ SBORKI DLJAOPRRDELJENIJA POTOKA TEPLOVYH NEITRONOVVtSLEDOVATELJSKOM REAKTORE VVEDENIJEMCENTRALJNOGO GORIZONTALJNOGO OTRAŽATELJA"(IAEA, Study group meeting on researchreactor utilization, Bucharest, Oct.1964),PL-137/26.
4. Aleksandar Bratić
"ODEEDJIVANJE KAPACITETA RAZMENJIVAČATOPLOTE REAKTORA 6,5/lOMW U FUNKCIJITEMPERATURE I PROTOKA RASHLADNE VODE"(I Simpozijum termotehničara, Herceg-Novi, juni 1964.godine). IBK-56
5. Srdjan MitrovičTtAD ISTRAŽIVAČKOG NUKLEARNOG REAKTORA RAU FORSIRANOM REŽIMU"(IX Konferencija ETAN-a/ Bled-XI-1964)
6. M.Nikolići J.Milić:"ANALIZA KVAROVA NA TBŠKOVODNIM PUMPAMACEK-132 REAKTORA RA U PERIODU OD DEKON-TAMINACIJE SISTEMA DO DANAS"(Reaktor RA-Odelenje održavanja, 25.XI.1964)
7* D.Miloševič:
"IZMENB U VAKUUMSKOJ GRANI DESTILACIONOG SISTEMA"(0.XII.1964.godine)
8. D.Milošević:
"IZVBŠTAJ 0 DEKONTAMINACIJI ISPARIVAČA IČIŠĆENJU KONDENZATORA DESTILACIONOG UREDJAJA"
9. D.Milošević!
"POGONSKI ASPEKTI RADA REAKTORA NA NOMI-NALNOJ SNAZI SA SMANJENOM CIRKULACIJOMD^O"
I 21.XI.1964. godine)
lo. Aleksandar Bratić:
"HLADJENJE REAKTORA RA PRI SMANJENIMPROTOCIMA U KOLU TEŠKE VODE"(17.XI.1964.godine)
11 Miomir Nikolić;"MERENJA NIVOA TEŠKE VODE U GORIVNIMKANALIMA REAKTORA RA"(6.11.1964. godine)
12.ZAKLJUČCI SA SASTANAKA PROŠIRENOG STRUJNOGKOLEGIJUMA REAKTORA RA
a) K*RA-20 od 2 i 3.XI.1964.godine
b) KRA-22 cd 22.XI.1964. godine
13. Miroslav Jerković:"ZAOSTALA SNAGA I PROBLEMI HLADJENJAPOSLE ZAUSTAVLJANJA NA REAKTORU RA"(I Simpozijum termoteaničara, Herceg-Novi, juna 1964. godine)
14. M.Jerkovič, M.Milošević i P.Rakić:"MERENJE BUKE I VIBRACIJA NA TEŠKOVODNOMSISTEMU REAKTORA RA"(IX Konferencija BTAN-a, Bled-noveia'bar 1964.)
15. M.Nikolić, P.Strugar i S.Mitrović:
"PRORAČUN I MERENJB TEMPERATURE UHANA PRIOZRAĆIVANJU U EKSPERIMENTALNOM KANALU RE-FLEKTORA NA REAKTORU RA"(IX Konferencija ETAN-a, Bled, Novembar 1964.)
16. M. Nikolid, M.Djalović:
"MERENJB TEMPERATURE UZORAKA REAKTORSKIHMATERIJALA OZRAČIVANIH U GORIVNIM KANALIMAREAKTORA RA"(I Simpczijum termotehničara, Herceg-N'ovi,juni 1964. godine)
17. D.Milošević:
"ELABORAT 0 IZMENAMA U ŠBMAMA SINHRONIHGENERATORA, TEŠKOVODNIH PUMPI I KONDENZA-TORSKI.H BATERIJA REAKTORA RA"(20 mart 1964. godine)
IZVEŠTAJ ZA ZADATAK 4.08 "POGON I ODRŽAVANJE REAKTORA RA*
Ugovorni zadatak "Pogon i održavanje reaktora RA"
radjen prema Ugovoru br. 04-801/43 sa Saveznom komisijom za
nuklearnu energiju u potpunosti je završen i obaveze Instituta
"Boris Kidrič* prema Saveznoj komisiji u celini su izvršene.
Planirani rad reaktora za 1964. godinu u visini od
25000 MWh dostignut je na dan 14.XI 1964. godine i do kraja
iste godine prebačen je za 11,7%. Ukupni rad reaktora u 1964.
godini iznosio je 27930 MWh.
Reakcor je po pravilu radio 20 dana u toku meseca
na nominalnoj snazi od 6,5 MW, 5 dana na sniženim snagama a
5 dana su bili predvidjeni za tekuće remontne i revizione ra-
dove. Ovakvim načinom rada, koji se uglavnom uspevao sprovo-
diti tokom ćele godine, postignuta je gornja vrednost ukupnog
rada reaktora od 27930 MWh. Mesečni izveštaji o radu reaktora
redovno su dostavljani Saveznoj komisiji, i oni sačinjavaju
sastavni deo izvestaja o ovom zadatku.
Radi boljeg pregleda dajemo brojne podatke o mesečnota
radu reaktora:
- januar 1460 MWh
- februar 3156 MWh
- mart 3646 MWh
- april 2918 MWh
- maj 3073 MWh
- juni 2880 MWh
- juli nije radjeno zbog godišnjeg odmora
- avgust 699 MWh
- septembar 3273
- oktobar 2997 MWh
- novembar 3062 MHh
- decembar 1765 MWh
SVEGA: 27930 MWh rada reaktora u 1964. godini.
Ovakvim svojim radom reaktor je u potpunosti uspeo
da zadovolji zahteve njegovih korisnika, kako u pogledu ozra-
čivanja materijala u cilju proizvodnje radioizotopa tako i u
pogledu korišćenja eksperimentalnih horizontalnih kanala re-
aktora. Praktično su svi zahtevi koji su od strane korisnika
upućeni reaktoru u toku 1964. godine bili ispunjeni.
Ovakav rad reaktora bilo je moguće sprovesti zahva-
ljujući brižljivo donetom i planiranom remontu pojedinih ele-
menata opreme reaktora RA, kao i planiranjaizmene goriva u
reaktoru. Najveći deo planiranih remontnih radova izvršen je
uspešno i zahvaljujući tome oprema je funkcionisala bespreko-
rno, što je i omogućilo bezbedan i siguran rad reaktora bez
zastoja. Tekuće izmene gorivnih elemenata omogućile su pose-
dovanje u svakom trenutku dovoljne rezerve u višku reaktivno-
sti kako bi reaktor mogao nesmetano raditi.
U tri zamene tokom 1964. godine izmenjeno je ukupno
9%* istrošena kanala sa gorivnim elementima.
U cilju poboljšanja ekonomije goriva izvršena je ana-
liza povećanja ugradjene reaktivnosti reaktora reduciranjem
neefektivnog eksperimentalnog prostora. Rezultati proračuna i
merenja, koji su dati u priloženom izveštaju IEK-128, ukazuju
da se na ovaj način dobija znatno povećanje dubine izgaranja
goriva (oko 19%)< Ovim će se ostvariti ušteda u gorivu i go-
rivnim kanalima za 20.000 dolara godišnje
3.
Pored rutinskih radova na održavanju reaktorskih ure-
djaja, agregata i instrumentacije Čadatak "Pogon i održavanje
reaktora RA" sadržao je tokom 1964. godine i čitav niz analiza
teške vode, helijuma, konstrukcionih materijala na koroziju,
sve u cilju svedtrane kontrole i praćenja režima rada reaktora
u njegovim uslovima eksploatacije.
Naročita pažnja ovim poslednjim radovima posvećena je
iz toga razloga što je u toku prošle 1963. godine izvršen gene-
ralni remont teskovodnog sistema reaktora RA i dekontaminacija,
posle kontaminiranja istog sa Co-6O. Redovne analize pokazale
su da je sistem dobro dekontaminiran i da, stalnim radom desti-
lacionog uredjaja, aktivnost vode u reaktoru neprestalno opada.
Zahtev za kontinualnim radom destilacionog sistema po-
vlačio je za. sobom na osnovu projekta destilacionog sistema,
veliki utrošak tečnog azota. Ova činjenica je u 1963. godini
izazvala velike teškoće vezane aa proizvodnjom dovoljnih ko-
ličina tečnog azota za potrebe reaktora i ostalog dela Instituta.
Izmenom u vakuumskoj grani destilacionog sistema potrošnja te-
čnog azota smanjena, je u 1964- godini na 10%, što pored ostalih
pogodnosti čini i znatnu finanaisku uštedu, s obzirom na visoku
cenu tečnog azota.
Uhodanost osoblja pogona i odeljenja za održavanje omo-
gućili su da reaktor praktično bez ikakvih zastoja radi tokom
ćele 1964. godine. Jedinu teškoću u ovom pogledu predstavljao
je nedostatak izvasnih rezervnih delova za opremu teškovodnog
sistema reaktora, u prvomsm&ae za centrifugalne pumpe, zbog
kojih se nije mogAo redovno,kako je to bilo predvidjeno vršiti
remont ovih pumpi. Zamenjena ležišta i metalne čaure i diskovi
od sovjetskog nerdjajućeg čelika LH-^ pokazuju izvesne nedosta-
tke u pggledu trajanja, u odnosu na ranije primenjene metalne
čaure idiakove presvučene stelitnim slojem. Ovaj problem je
tokom godine ozbiljno razmatran i došlo se do konkretnih zaklju-
čaka hoji će biti posebnim pismom predočeni sovjetskom iaporu-
4.
čiocu opreme. No 1 pored ovoga reaktor je nesmetano radio i
obezbedio ne samo ispunjenje već i premašaj ovogodišnjeg plana
rada.
Nalazeći ee pred pomenutota situacijom sa rezervnim
dolovima, za teškovodne pumpe, za koje delovi tj, rotor Čaure
i ležišta i đo dan danas nisu stigle i pored uplate od 11.000
dolara tokom septembra-oktobra ova godine, Kolegijum reaktora
RA posle svestranog razmatranja svih ualova sigurnog i bezbe-
đnog rađa reaktora odlučio je da u mesecu novembru i decembru
reaktor se hladi radom dveju pumpi teške vođe na 1500 o/min,
umeato dosadašnjih 3000 o/min* Ovakav režim hladjenja koji
obešbedjuje protoke teške vode kroz reaktor za 50% manje od
rada pumpi na 3000 o/min, moguće je bilo izvesti zahvalju-
jući hladnoj tehničkoj vodi iz Dunava koja se koristi u sekundar-
nom kolu toploizmenjivača. Ovakav režim rada pumpi predstavlja
za same pumpe znatno manje opterećenje jer rade sa smanjenim
protocima a pored toga i broj obrtaJE, koji ima svoga udela
u habanju ležišta je upola manji. Iskustva iz dvomesečnog rada
reaktora pri hladjenju sa pumpama na 1500 o/min pokazuju da je
ovakav režim moguće u zimskim mesecima bez bojazni sprovoditi,
što može doprineti produženju veka postojećih ležišta pumpi
reaktora RA, dok ne stignu rezervna iz Sovjetskog Saveza. Sem
toga ovakav rad pumpi dovodi do odredjene uštede%lektriSnoj
energiji. (Analiza rada teškovodnog sistema i samog reaktora
sa dvema pumpa^ha 1500 o/min đata je u prilogu ovog izveštaja).
Obzirom da reaktor radi već pet godine sa istim tehno-
loškim tj. gorivnim. kanalima i da se pri izmeni goriva menja
samo unutrašnja cev koja nosi gorivo & samog tehnološkog kanala,
najozbiljnije se postavlja ubuduće pitanje izrade tehnoloških
kanala našim sopstvenim snagama, posto su cene pa kanale po-
nudjene od strane sovjetskog isporuSioca. neobično visoke (1.100
do 1700 dolara po komadu). U tu svrhu reaktor RA je u zajedni-
5.
ci sa Odeljenjem. za reaktoraku eksperimentalnu tehniku preduzee
%ar čitav niz koraka u cilju osvajanja kako domaće legure alu-
minijuma pogodne za primenu u reaktorskoj tehnici - koji se
zadatak zajedno radi sa Tvornicom lakih metala "Boris KidriČ"
u Šibeniku i Institutom lakih metala u Zagrebu-tako i u cilju
osvajanja postupka izrade tehnoloških kanala kod nas u Insti-
tutu. Kako osvajanje domaće legure aluminijuma nije još u po-
tpunosti obavljeno u tvornici u Šibeniku i kako na tom planu
predstoje još izvesni zadaci, naročito u vezi sa osvajanjem
što čistije legure sa 3to boljim nuklearnim svojstvima, predu-
zeti su izvesni koraci za nabavku sovjetske legure SAV za iz-
radu tehnoloških kanala. Ponuda za ovaj materijal stigla je
početkom decembra ove godine. Obzirom da se radi o prilično
visokoj sumi (preko 30.000 dolara) problem oko nabavke ovog
materijala, kao i problemi u vezi nabavke dosadaB#e ponudjene
rezervne opreme iz SSSR-a i šeste šarže gorivnih elemenata
predočeni su Savezhoj komisiji u pismu koje je naš Institut
uputio pod brojem 10/8880 7.XII ove godine Sekretaru Savezne
komisije za nuklearnu energiju.
Korišćenje eksperimentalnih prostora reaktora RA
tokom 1964. godine u većini slučajeva bilo je bolje i intenzi-
vnije nego u protekloj godini. Izvršeno je 546 naloga za ozra-
čivanje, od čega za korisnike Instituta 443 naloga, a za ko-
risnike van Instituta 103 naloga, (ovi podaci važe za period
od 1.1 1964. do 30^X1 1964. godine).
Van Instituta glavni korisnici ozračivanja po broju
naloga bili su Zavod za nuklearne sirovine - Beograd, (33, na-
loga),Institut "Rudjer Boškovič" - Zagreb (15 naloga), Pato-
loški institut - Ljubljana (9 naloga), i Metalurški institut
Ljubljana (5 naloga). Ovi svi podaci odnose se na ozračivanjati,
izvedena Vertikalnim eksperimentalnim kanalima reaktora RA.
Specifična ozračivanja u fluksu brzih neutrona vršena
6.
su u specijalnim "VISA-2 kanalima", kojih je tokom 1964. godine
bilo 6 u reaktoru RA. Korišćenje ovih kanala najvećim delom se
odvijalno prema programu uspostavljenom početkom godine u dogovoru
sa Nuklearnim Centrom u Saclay-u, koji se na ovim kanalima pored
naših instituta pojavljuje kao korisnik. Medjutim izvesno za-
kašnjenje u izradi kapsula, tj. delova uredjaja u kojima se
ozračuju uzorci u fluksu brzih neuhrona, & kojčse radt u Servi-
su za tehnologiju u Saclay-u.dovelo je do nekorišćenja jednog
od ovih 6 kanala. No i pored toga procenat vremenskog korišće-
nja visinih kanala prelazi 60% dok procenat brojnog korišćenja
prelazi 83%, čime možemo biti u dobroj meri zadovoljni.
Što se tiče korišćenja horizontalnih eksperimentalnih
kanala reaktora i njegove termalne kolone može se konstatovati
da je u 1964. godini korišćonje kanala "A" i "F" nešto manje
nego u protekloj godini, dok je procenat iskorišćenja kanala
JB\"D" veći a kanala "C" približno isti kao u 1963. godini. I
ove godine ae konstatuje da kanal "E" koji u sebi sadrži vakuum
poštu uopšte nije korišćen, kao i termalna kolona koja je ne-
znatno korišćena (20 časova). Detaljni podaci o korišćenju
svih eksperimentalnih prostora reaktora RA i horizontalnih ka-
nala reaktora dat je u posebnom izveštaju, koji sačinjava prii&g
ovog izveataja po zadatku 4.08.
U toku 1964. godine radjeno je intenzivno na anali-
zima pojedinih sistema reaktora, funkcionisanju njihove opreme,
kao ina analizi sigurnosti rada reaktora. U prilozima sadržani^
u završnom izveštaju o zadatku "Pogon i održavanje reaktora RA"
data su sva bitnija zapažanja o radu pojedinih sistema i uredja-
ja reaktora, kao i izvod iz studije sigurnosti rada reaktora.
Nastavljajući eksperimente započete u 1963. godini
na forsiranju snage reaktora, odmah na početku 1964. godine re-
aktor je radio u forsiranom režimu. Ovaj
7.
Od (petog) do 7.11 1964. godine na snagama 8,6 i 10,6 MW,
u ukupnom trajanju od 44 časa,
Na dan 9.IV 1964. godine na snagama od 8 MW u trajanju
od 9 Časova i na anazi od 10 MW u trajanju od 1 čas.
Ukupan rad reaktora na snagama iznad 65MW,i to u izno-
su od 522 MWh u toku 1964. godine dao je čitav niz dragocenih
tehnoloških parametara koji su se već koristili i koji će se u
buduće koristiti za analize mogućnosti rada reaktora na poviše-
nim snagama. Prilikom ovog rada nisu konstatovane nikakve ne-
pravilnosti niti veći nedostaci na opremi reaktora RA, pa se na-
merava i tokom 1965. godine znatno intenzivnije raditi na ovom
planu. Ono što naa je pred kraj 1964. godine zaustavilo u obi-
mnijim radovima na ovom planu bili su: problemi oko nedostatka
rezervnih delova za centrifugalne pumpe teške vode (koje zbog
toga nisu mogle raditi na 3000 o/min), kao i problem prskanja
biološke betonske zaštite reaktora RA.
Za pukotine u betonu konstatovano je merenjima pomoću
napornih traka da iste rade, i to da se šire pri većim snagama
reaktora a skupljaju pri zaustavljenom reaktoru, što je posledica
zagrevanja betona bilo usled generacije toplote proizvedene gama
i neutronskim zračenjem ili prenošenjem toplote sa reaktorekog
suda.
Nastojeći da iznadje razloge ovom prskanju betona kao
i da dodje do konkretnih sanacionih mera Institut je oformio
komisiju koja je u okviru svojih mogućnosti ispitivala ovu pojavu
i koja je smatrala da znatno kompentetniji skup stručnjaka treba
ovo pitanje da razmotri i predloži mere za sprečavanje daljeg
prskanja betona. U tu svrhu već su učinjeni prvi koraci i upoznati
su sa problemom predstavnici Instituta za prenapregnuti beton
(prof. Žeželja), predstavnici Energoprojekta iz Beograda i stru-
čnjaci Instituta "Jožef Stefan" u Ljubljani. Rezultati do sada
vođjenih razgovora, stvorenih predpostavki oko uzroka prskanja
betona kao i organizacija budućeg rada na ovom problemu biče
predočeni Saveznoj komisiji kroz poseban zahtev za otvaranje pod-
zadatka koji če ovo pitanje rešavati u toku 1965* godine.
Z A K L J U Č A K:
Ugovorni zadatak "Pogon i održavanje reaktora RA"u
potpunosti je izvršen. Sve preuzete obaveze iz Ugovora 04-801/43
ispunjene su. Svojim radom ođ 27930 MWh u 1964. godini reaktor
je prebacio predvidjeni plan od 25000 HWh za 11,7%, i na taj na-
čin radio više o^ ijedne godine od puštanja do sada. Takodje au
izvršene sve obaveze prema korisnicima reaktora, kako onima ko-
ji zahtevaju ozračivanje materijala u reaktoru, tako i korisni-
cima neutronskog snopa iz horizontalnih eksperimentalnih kanala.
NOSILAC UGOVORA,Ing. Milan Pavićević
9.
I. EKSPLOATACIJA REAKTORA
1.1. Rad reaktora
U toku 1964. godine ukupan rad reaktora iznosi 27930
MTPh, odnosno 4512 časova rada sa proaečnoia snagom od 6,2 MW.
Pri tome je izvršeno 546 naloga za ozračivanje i izvedeno 15
eksperimenata.
Ukupni pregled dosadašnjeg rada reaktora i aagorevanja
U-235 dat je u Tabeli 1.
TABELA 1
Godina
1960
1961
1962
1963
1964
Ukupno do 31.XII 1964.Kod.
Rad reaktora (MWh)
1566
5858
21307
11954
27930
68615
Sagorevanje U-235(grama)
79
291
861
489
1139
2859
Na slici 1 dat je prikaz dosadašnjeg rada reaktora.
Vidi se da je u toku ove godine reaktor radio više
nego bilo koje ranije.
Srednja dnevna snaga reaktora u izveštajnom periodu
prikazana je na slici 2, a tok rada reaktora na slici 3*
1.2. Zamena goriva
U toku 1964. godine zamenjeno je 98 istrošenih gori-
vnih kanala, čime au se formirala četiri različita, sastava
aktivne zone (Tabela 2).
10.
TABELA 2
Sastav aktivnezone
Jezgro E
Jezgro F
Jezgro G
Jezgro H
Datum formi-ranja
6.1 1964.
30.111 1964.
13.111 1964.
26.XII 1964.
Broj zamenjenihkanala
18
23
26
31
Rad reaktora(MWh)7262
8871
11797
-
Proeečno izgaranje goriva zamenjenih kanala iznosi oko
5000 MWD/T. Medjutim, ubuduće se predvidja da će srednje izga-
ranje goriva biti oko 4000 MWD/T. Ve^e izgaranje goriva u dosa-
dašnjem radu reaktora je posledica uticaja bolje sagoreloeti
prve šarže.
1.3. Pregled korišćenja goriva
Do sada su nabavljene četiri šarže goriva iz SSSR-a,
a peta šarža je plaćena i treba uskoro da stigne. U Tabeli 3 dat
je pregled termalnog rasporeda gorivnih elemenata pojedinih šarži
TABELA 3
Mesto i stanje na dan7.XII 1964.U magacina reaktora RA
U reaktorskom sudu
U bazenima za odležavanjeiekorišćenog goriva
U ORET-u
U reaktoru RB
U laboratoriji za reaktorakematerijaleNa odležavanju u prostoriji0-62 (posle merenja u RE)
U k u p n o :
1
-
-
155
26
729
5
5
920
S a r11
—
173
747
—
-
-
-
920
ž aIII
169
751
-
-
-
—
-
920
IV
912
—
-
12
-
-
-
924
Ukupno
1081
924
902
38
729
5
5
3684
11.
Iz date tabele se vidi da će pri zameni istrošenog goriva
u 31 gorivnom kanalu krajem decembra 1964. godine biti ubačeni
u reaktor preostali 169 elemenata iz III šarŽe, kac i 172 ele-
menta iz IV
Prema programu zamene. goriva i formiranja novih jezga-
ra reaktora, izrađjenom na bazi plana rada u 1965. godini od
oko 27000 MWh, predvidjaju se tri ovakve zamene (maja, septembra
i novembra) za slučaj rada reaktora na snazi od 6,5 MW.
To znači da ć*e se IV šarža goriva istrošiti pred kraj
1965 godine, kada će biti potrebno još oko 160 gorivnih eleme-
nata iz V šarže.
1.4,. Rad reaktora na snagama većim od 6,5 MW
U 1964. godini reaktor je radio dva puta u forsiranom
režimu, i to: ođ 5 do 7.11 1964. godine (jezgro E) na snagama
8,6 i 10,6 MW po oko 22 Časa, i 9.IV 1964. godine (jezgro F)
9 časova na 8 MW i jedan čas na 10 MW.
Rad reaktora u forsiranom režimu prestavljao je na-
stavak eksperimenata iz 1963. godine radi utvrdjivanja mogućno- .
sti rada reaktora na snagama većim od nominalne. Dok je u 1963+
godini reaktor radio na većim snagama 28 MWh, u 1964. godini
rad u forsiranom režimu iznosi oko 522
Prilikom ovih eksperimenata beleženi su i analizirani
svi pogonski parametri, a sem toga su bili preduzeti i obimni
radovi na. izračunavanju mogućnosti goriva i razmenjivača toplote.
Rezultati ovih analiza saopšteni su na I Savetovanju termotehni-
čara u Hercegnovom i na IX Konferenciji ETAP-a na
Iz dosadašnji radova mogu se izvuci sledeči opšti za-
ključoit
- Ključanje teške vode na površini gorivnih elemenata
12.
predstavlja najkritičniju pojavu koja se može očekiva-
ti pri forsiranju snage reaktora. U ovom pogledu
ugroženiji su periferni gorivni kanali od centralnih,
zbog nearazmere protoka teške vode kroz njih i nji-
hove pojedine anage.
- Razmenjivači toplote su proračunati za snage do 10 MW
i pokazuju dobre karakteristike, naročito u zimskim
uslovima hladjenja.
Grafitni reflektor se ponašao u očekivanim granicama
i pored izvesnih neslaganja izmedju proračunatih
Vrednosti u projektu i izmorenih vrednosti pri radu
kola hladjenja grafita.
- Biološka zaštita se pokazala odličnom. Nig&e nije
primećen povećan fon zračenja u radnim prostorijama,
koji bi dolazi usled nedostataka u zaštiti. Čak i
prskanje betonske biološke zaštite oko tela reaktora
ne kvari ovu sliku, i pored primećenog "curenja"
zračenja kroz jednu jedinu prskotinu, i u nominalnom
režimu rada.
- Ponašanje ostale opreme i reaktorskih sistema, kao
npr. uredjaja automatske kontrole, sigurnosne zaštite
i đr. ne daje nikakve sumnje u njihovu pouzdanost
pri radu u forsiranom režimu.
Pokazalo se potrebnim da se, pre donošenja konačne odluke
o dužem radu u forsiranom režimu, nastavi sa eksperimentima i
analizama. U tom cilju napravljen je odredjeni program, a vero-
vatno de se usvojiti i odgovarajući zadaci. Predvidjeno je uče-
šće većeg broja stručnjaka iz Instituta u studijama mogućnosti
rada reaktora na većim snagama, a u cilju povećanja vrednosti
neutronskog fluksa.
REAKTOR RA10.XII 1964. godine
I Z V E S T A J
o korišćenju eksperimentalnih prostora reaktora RA u vremenu od1.1 do 30.XI 1964.
1. Eksperimentalni prostor reaktora RA sačinjavaju:
1) 9 vertikalnih kanala za ozračivanje u aktivnoj zoni re-
aktora (VEK)
2) 6 kanala za ozračivanje u fluksu brzih neutrona (VISA-2)
3) 22 duža. vertikalna kanala za ozračivanje u grafitnom re-flektoru (VKG-d)
4) 12 kraćih vertikalnih kanala za ozračivanje u grafitnom
reflektoru (VKG-k)
5) 2 vertikalna kanala za biološka ozračivanja (VBK)
6) 6 horizontalnih eksperimentalnih kanala (HEK)
7) 1 termalna kolona (TK)
2. Korišćenje VISA-2 kanala:
Broj ovih kanala diktiran je konkretnim potrebama za ozrači-vanjem reaktorskih materijala u fluksu brzih neutrona, tj.brojem kapsula koje u sebi sadrže odgovarajući materijal.
II Program ozračivanja VISA-2/2 predvidjao je postavljanje ureaktor tokom 1964. godine 9 kapsula i to:
2 jugoslovenske sa uzorcima domaćeg grafita postavljene ureaktor 28.V 1964. godine
1 jugoslovenaka sa uzorcima žice Wo^ Mo (bila u reaktoru od29.11 do 25.111 1964. godine)
2 jugoslovenske sa uzorcima domaćeg čelika (bile u reaktoruod 29.11 - 25.111 1964. godine)
1 francuska sa uzorcima Mg i Al-oksida (postavljena u re-aktor 29.11 1964. godine)
1 francuska sa uzorcima cirkaloja (postavljena u reaktoru29.11 1964. godine)
1 francuska 3a uzorcima grafita (postavljena u reaktor28.X 1964. godine)
1 francuska sa uzorcima spojeva. Zr-inox (još nije stiglau Vincu, nalazi se na, putu).
Shodno ovom programu napravljen je takav raspored ozračivanjakoji je iziskivao postavljanje u reaktor 6 VISA-2 kanala, štoje i učinjeno krajem februara 1964. godine. Ovaj termin bio jediktiran mogućnostima izrade ovih kapsula i kompletnih VISA-2kanala, delom u Servisu za tehnologiju CEN-Saclay, a delom uodeljenjima ORET i reaktora RA,
Medjutim već na samom početku sprovodjenja II Programa VISA-2,zbog teškoća oko kapsliranja na^ih uzoraka grafita u Saclay-u,moralo se startovati sa popunom svega 5 kanala VISA-2, dok ješesti bio popunjen "tehnološkom kapsulom" bez uzorka, kojaje u iščekivanju neke od kapsula sa uzorcima i do danas osta-la u reaktoru. Kasniji plan vadjenja ozračenih i postavljanjanovih kapsula nije nikako mogao dovesti do 100% iskorišćenjasvih 6 kanala VISA-2.
Sto se tiče vremena rada ovih kanala, ono je od 29*11 1964.godine iznosilo oko 12.740 časova. -
Najzad treba napomenuti da su francuzi poslali dve kapsulesa spojem Zr-inox, koje ovih dana treba da stignu u Vincu,ali koje će morati do daljeg čekati na, postavljanje u re-.aktor, zbog nedostatka središnjih čepova tehnoloških kanalakoji nose na sebi kapsule.
Faktori korišćenja VISA-2 kanala:
a) brojno /S = ^ = 33.3%
b) vremenski f = 12.740* = 61,7%
U donjoj tabeli dat je pregled korišćenja pojedinih VISA-2kanala, u vremenu od 1.1 do 30.XI 1964. godine.
kanal
korisnikmatrijaJ.
^X^lmoguć* ko-risćenje(u h)
04-06
Wo-Možice
906
3436
26,4
07-06
Saclayoksidi
3436*
3436
100%
05-06
SaclayZircaloj
3436*
3436
100%
06-07
Vincagrafiti če-lici
2481
3436
72,2%
06-05
Vincagrafit
2481
3436
72,2%
08-06
-
3436
0%
Ukupno
12.740
20.616*
61,7%
3* Korišćenje VBK u aktivnoj zoni reaktora
1) brojno A = R = 100%
2) vremenski ^ = 100%
4* Korišćenje VKG u grafitnom reflektoru
a) duži kanali (VKG-d) - 22 komada,
1) brojno /S= ^ = 95,5%
2) vremenski ^ = 80%
b) kradi kanali (VKG-k) - 12 komada
1) brojno /3 = -^ = 8,25%
2) vremenski ^ = 1%
5. Korišćenje vertikalnih bioloških kanala (VEK)
1) brojno A = — = 50%
2) vrepenski ^ = r§r^;h = 0,65%
NAPOMENA: - Faktori brojnoa korisćenja (/ ) računati su zakanale VEK, VKG i VBK na taj način, što je kaokorišćeni kanal računat svaki kanal koji je u se-bi aadržao makar i jedan jedini kener sa uzorci-ma za ozračivanje.
- Faktori vremenskog korišćenja ( ) ovih kanalaračunati su kao odnos vremena zauzetosti kanalamakar i jednim kenerom prema ukupnom vremenu ra-da reaktora od 4176 časova.
Može se uočiti da su vrlo slabo vremenski koriščeni kratkivertikalni kanali u grafitu (izuzev nekog manjeg ozračivanjaarana) i biološki kanali, a kojima je vršeno ozračivanje se-mena i poljoprivrednih proizvoda kraće vreme.
Po izjavi potencijalnih korisnika reaktora - biologa, za njihuopšte niau podesni biološki kanali zbog neinteresantnog spektrazračenja koji u njima vlada i zbog teškoće da ae izvrši fi-ltriranje i selekcija neutrona željene energije, uz elimina-ciju gama zračenja. Slabi su izgledi da će ovi VBK-kanali bi-
ti ubuduće korišćeni za biološka ozračivanja. U ORET-u jeizradjen predlog za njihovu rekonstrukciju, tj. zamenu sadva VEK 0 100 mm, u kojima bi se pri snazi od 6,5 MW mogliozračivati uzorci raznih smola na flukau termalnih neutrona5.109 n/cm2 sec, uz eventualno hladjenje spoljašnoati kene-ra vazduhom.
Slabije korišćenje kanala VKG-k u grafitu je posledica kakovelikog broja (22 kom.) dužih kanala % 50 mm, u kojima imaviše prostora za ozračivanje po visini, pošto kratki kanalii ne prodiru do maksimuma flukea, jer se završavaju iznadhorizontalnih eksperimentalnih kanala.
Korišćenje horizontalnih eksperimentalnih kanala i termalnekolone ( Pr//oz/ 5 J
1) brojno /5 = y = 35,5%
^ 615lht2) vremenski ^ = - ^i^rh = 21%
Faktor pojedinačnog vremenskog korišdenja ovih kanala i ter-malne kolone računat je kao odnos vremena koliko je kanal utoku godine bio otvoren, prema ukupnom vremenu rada reaktoraod 4176 časova.
Taj faktor iznosi za kanal:66^ g. (Eksperimentatori: Zadatak 4.70)
^ = 13,6% j.sLić,Koički,Tasovac
3879^ (Ž.DimitrijevidJ.Todorovlć
Zad. 4.72)
HEK "C"C" = 519^ = 21% (L.Rupnik Zad. 4.06 završen u245Oh A.Eocić junu 1964.god.)
HEK "D"
HEK "E"
HEK "F"
Termalna kolona L
= 23,8% (M.Živanović Zad. 4.72)
0% (uredjaj za vakuum -poštu senalazi u ovom kanalu)
= 28,4% (M.Živanović* Zad. 4.13)B.Prelesnik
20^ = 0,5%4176^
NAPOMENA: Za HEK "C" gde je bio ugradjen brzi čoper datisu dva faktora vremenskog korišćenja.
Q = 21% prikazuje korisćenje ovog kanala uI polugodju 1964. godine, kada je zadatak 4.06 ibio završen, dok drugi^c = 12,4% obuhvata i IIpolugodje (do 30.XI), kada kanal HEK "C" uopštenije radio.
Pada u oči da se kanal BEK *E" u kome je postavljen uredjajza vakuum-r-poštu uopšte se ne koristi.
Takodje je vrlo slabo korisćenje termalne kolone (TK), kojusem radiološke zaštite i earadnika Instituta "JoŽef Štefan"niko ne koriati.
Radi bolje preglednosti daje senasledećoj strani pregled ko-rišće-nja HFK i TK po meeecima za period rada reaktora od 1.1do 30.XI 1964. godine.
Pri izradi tabele korišćeni su sledeći brojni podaci:
a.- vreme rada reaktora od 1.1 do 30.XI 1964.god. 4.176
b.- vreme za koje su se mogli koristiti "HEK* i 29.232 ^"TK" (7 x 4 . h
c - rad reaktora u izveštajnom periodu 26.165 MWh
d.- srednja snaga reaktora u 1964. god. 6,27 MW(26.165 NWh:4.176h)
e.- vreme rada reaktora u pojedinim mesecitna:(mesečni MWh: 6,27 MW)
f.- raspoloživo vreme za korišdenje HEK i TK 7xbroj me-u pojedinim mesecima sočnih Ča-
sova radareaktora
Svi podaci o korišćenju eksperimentalnih prostora reaktoraRA uzeti su iz dnevnika rada reaktora, kao i iz izveštaja oradu reaktora i izvršenju naloga za ozračivanje, koji vodefizičari reaktora RA.
II
Ozračivanje uzoraka u reaktoru vršeno je prema nalozima zaozračivamje.
Ukupan broj naloga za ozračivanje 546Ozračivanja za korisnike iz Instituta 443OzraČivanja za. korisnike van Instituta 103
PREGLED KORIŠĆENJA HORIZONTALNIH KANALA I TERMALNE KOLONEREAKTORA RA ZA 11 MESECI 1964.GODINE
KnnalKorisnik(zadatak)
"A"AJJ.SimičKoički(4.70)
^ 1Ž.DimitrijevidJ.Todorović
(4.72)
C"L.RupnikA.Koeič(4.06)
"D"D"M.Zivanoviđ(4.72)
"E"Vakuum-pošta
"F*M.Živa-dinovie(4.13)
) c6O đ t B
A O
^3!)
330 57 91 1630 5,6%
11 336 12 156 06 3520 14,4%
III 400 105 20 122 47 2950 22%
oa: IV 444 120 112 225 - 301 3250 27,6%
a! 408 192 248 267 20 L135 3450 32,
VI 91 450 90 450 - L081 3240 33,4%
vn:VIII 94 22 116 782 14,
S o^ 6!
IX 350 460 144 193 - L147 3650 31,5%
X 187 141 328 3350 9,XI 121 70 20 216 3410 6,4%
Ukupno(h) 568% koriščenjs 13,
2879 519 994 1188 20 168 29232b
69% 14% 23, 28,4% 0,50% 21
^
3315
9
5
nalogan
tt
", itd.
Glavni korisnici van Instituta za pomenuta 103 ozračivanjabili au:
- Zavod za nuklearne sirovine, Beograd
- Institut "Rudjer Bošković" - Zagreb
- Patološki Institut - Ljubljana
- Metalurški Institut - Ljubljana
Ođ materijala najviše su ozračivani:
- H^TeO 124 naloga
- Koba.lt (Co^ ) 93 "
- Iridijuta (Ir) 33 "
- NgSO. 30 " , itd.
NAČELNIK.REAKTORA,Ing. M. Pavičević
III. RAD REAKTORSKIH SISTEMA
Tokom ćele godine praćen je rad reaktorskih sistema i
njihove opreme. Detaljna pogonska dokumentacija (dnevnici, eksplo-
atacione karte i si.) i pismeni izveštaji službi za održavanje
o remontnim i revizionim radovima daju potpuni pregled atanja
opreme reaktora i njene pogonske spremnosti.
U daljem tekstu prikazan je u osnovnim crtama rad re-
aktorskih sistema i mere koje su preduzimane u cilju obezbedjenja
njihovog ispravnog funkcionisanja.
111,1. Sigurnosno zaustavljanje reaktora
U izveštajnom periodu reaktor je sigurnosno zaustavljen
45 puta. Uzroci sigurnosnih zaustavljanja bili su:
1. Varijacija napona i učestanosti u mreži,
naponskih udara i nestanci napajanja 35 puta
2. Neispravnost periodmetra . ... 3 "
3. Pad pritiska teške vode na ulazu u reaktor ... 2 "
4. Bez signala (kvar instrumentacije) 1 "
5. Greškom operatora 3 "
6. Blagovremenim dejstvom operatora 1 *
UKUPNOp 45
Poredjenje sa prethodnim godinama pokazuje povećanje
stabilnosti rada reaktora!
Godina
1962
1963
1964
RadMWh
21307
11954
26165(27930*
Ukupan brojzaustavljanja
49
27
45
Zaustavljanjezbog napajanja
32
22
35
Učestanost :na MWh radaUkupno
435
445
581
saustav.
zbog napajanja
666
545
750
14.
Učestanost sigurnosnih zaustavljanja je sve manja, tj. sred-
nji broj MWh izmedju dva sigurnosna zaustavljanja je sve veći. Medju-
tim, to se ne može reći za zaustavljanja izazvana nestabilnošću mreže
napajanja, koja pokazuju tendenciju porasta. Razlogej^ ovome treba
tražiti u opštoj situaciji sa električnom energijom u našoj zemlji.
Bliža analiza sigurnosnih zaustavljanja reaktora u ovoj go-
dini ukazuje na:
1) Varijacija napona i učestanost i kratkotrajni udari u
mreži izazvali su 23 zaustavljanja,
- potpun prestanak napajanja - lo zaustavljanja
- ispadanje mreže unutar Instituta zbog preopterečenja
- 2 puta
2) Neispravnost periođmetra ustvari su kvarovi instrumenta.
3) Pad pritiska teške vode na ulazu u reaktor je izazvan
ispadanjem iz rađa teškovodnih pumpi (2 puta) usled de-
lovanja termičke zaštite, dok je jednom operator blago-
vremeno primetio kvar i zaustavio reaktor, t ^ . ^
4) Kvar instrumenta za merenje pritiska teške vode na ulazu
u reaktor izazvao je zaustavljanje reaktora bez pojave
i jednog signala.
5) Greške operatora su bile:
- nebudnost, tj. nije pratio porast snage na komparatoru
sigurnosne zaštite za vreme podizanja snage.
- pogrešno postavljen komparator snage na sigurnosnoj
zaštiti
- pogrešna manipulacija sa preklopnikom za izbor snage.
Zaustavljanja izazvana greškom operatora nisu dovela, niti
su mogla dovesti do bilo kakvih posledica.
Sigurnosna zaustavljanja nisu prouzrokovala duže zastoje
u radu reaktora.
15.
111.2. Zastoji u eksploataciji reaktora
U toku 1964* godine bio je samo jedan zastoj od 24 h.
Isti se može bliže okvalifikovati kao odlaganje starta, reaktora
u decembarskoj kampanji, koje je bilo prouzrokovano prskanjem vara
na pomodnom kolu hladjenja ležišta teškovodne pumpe "Beograd".
Kvar je brzo otklonjen i reaktor je proradio odmah sutradan (3.12.
1964. godine).
111.3.
Naziv
Broj utrošenih
do kraja 1964.
uredjaja
radnih
godine.
časova u radu
Rad dokraja1963 a
reaktorskih
Rad u1964 g.
uređjaja
Ukupno
1. Pumpa za tešku vodu "Avala"
2. Pumpa za tešku vodu "Valjevo"
3. Pumpa za tešku vodu "Beograd"
4. Gasna đuvaljka "Avala"
5. Gasna duvaljka "Beograd
6. Pumpa za dovod vode sa Dunava utaložnik br. 1
7. Pumpa na Dunavu br. 2
8. Pumpa na Dunavu br. 3
9. Pumpa za odvod tople vode reaktorau taložnik
lo.Doz.pumpe za vakuum (PMK-2) br.l
11.Doz.pumpa (PMK-2) br. 2
12.Doz.pumpa (KEH-4)
13.Pumpa za izbacivanje uslovno čistevode iz bazena br. 18
14.Pumpa za bazene br. 19
15.Pumpa za hladjenje grafita
16.Pumpa za drenažu kanala na stanici
17.Vakuum pumpa na Dunavu br. 1
6787
6o24
5166
4788
4ol6
4988
5314
2573
1463
5o48
4533
-
Io4
83
6000
-
33o9
2406
3589
1516
2878
4o99
3489
1129
1383
4455
4o9
36o
60
22
44o3
26o
35
Ioo96
843o
8755
63o4
6894
9o87
8803
37o2
2847
95o3
4942
36o
164
Io5
Io4o3
26o
35
16.
18. Vakuum pumpa na Dunavu br. 2
19. Pumpa za drenažu D-0 (potroš.3l)
20. Pumpa za prebacivanje destilatabr. 11
21. Pumpa za prebacivanje destil.br.lo
22. Vakuumpumpa u sistemu destilacije(BH-1) br.12
23. Ventilator Vl-1
24. Ventilator V -2
25. Ventilator V2-1
26. Ventilator V2-2
27. Ventilator V3-1
28. Ventilator V3-2
29. Ventilator V4-1
30. Vehtilator V4-2
31. Ventilator V-5
32. Ventilator V-6
33. Ventilator V-7
34. Ventilator V-8
35. Ventilator V-9
36. Ventilator V-10
37. Ventilator VNC
38. Ventilator SPV
39. Ventilator SPP
40. Ventilator P-l
41. Ventilator P-2
42. Ventilator P-3
43. Ventilator P-4
44. Ventilator P-5
45. Ventilator P-7
46. Ventilator PV6K
NAPOMENA: Broj radnih časova dat je samo za glavne uređjaje koji
su svakodnevno uključeni u pogonu.
-
-
—
-
—
15128
15144
Iol72
8933
-
-
-
-
1374o
14813
Io241
15821
14845
-
-
15727
157o4
4755
12684
15236
112o9
-
-
14389
4olo
8
2o6
258
7o3o
59o7
245o
5965
227
146
692
173
4o33
1793
1751
5379
575o
4136
2o
6332
6332
15o8
4754
515o
4793
497o
7o9
432
4olo
8
2o6
258
22158
21o51
12622
1**98
227
146
692
173
17773
H6o6
11992
212oo
2o595
4136
2o
22o59
22o36
6263
17438
2o386
16oo2
497o
7o9
14821
17.
111.4. Mašinska oprema
U 1964. godini vršen je planski remont osnovnih agregata
re.aktorskih sistema d planiranim periodima stajanja reaktora, te
nije došlo ni do kakvih prekida rada reaktora usled kvarova na
opremi, niti nepredvidjenih stajanja.
Planski remont obuhvatao je revizije posle odredjenog
broja radnih sati agregata, te se na osnovu činjeničnog stanja
pristupalo remontu po potrebi:
a) Sistem teške vode
U sistemu teške vode glavni problem je postojao kod teško-
vodnih pumpi. Posle zamene rukavaca vratila pumpi kao i akeijal-
nog diska, koji su bili od stelita, materijalom LH-3 juna 1963.
godine uočeno je povećano habanje ležišta od specijalne grafit-
ne mase, kod radijalnih ležišta, kao i potpuno habanje izvesnih
posteljica aksijalnog ležišta. Osim toga postoji i pojava ras-
centriranosti osa kod pumpe "Avala" usled čega nastaje ekscen-
trično habanje ležišta.
U toku 1964. godine izvršeno je ukupno 3 puta otvaranje
teškovodnih pumpi, tj. pumpe "Avala", "Beograd" i "Valjevo".
Usled nedostatka rezervnih ležišta remontovane su samo pumpe
"Beograd" i "Valjevo", dok je pumpa "Avala" sklopljena sa starim
ležištima i stavljena van redovnog pogona.
Posle zamene ležišta na. pumpi "Avala" u decembru 1963*
godine došlo je do identičnog habanja ležišta na istoj pumpi
posle 3ooo radnih časova. Usled nedostatka ležišta ova pumpa
nije remontovana več služi kao rezerva za najnužnije potrebe
hladjenja ukoliko ostale pumpe otkazu. Mada sa povećanim zazo-
rima u ležištima pumpa može raditi na 15oo o/min povremeno u
slučaju potrebe.
Kod pumpe "Beograd nastalo je potpuno habanje gornje pos-
teljice akeijalnog ležišta i gornjeg radijalnog ležišta posle
3 0 M časova rada od juna 1963. godine. Ležišta su zamenjena..Uzrok
nenormalnog habanja ove posteljice nije utvrdjen. Veruje se u loš
18.
kvalitet konkretnog komada.
Pumpa "Valjevo" je posle 2080 časova rada od zadnjeg
remonta decembra 1963* godine imala povećano habanje gornjeg ra-
dijalneg ležišta, koje je zamenjeno.
Situacija sa ležištima zahteva posebnu studiju u cilju
rešenja problema, koji je vrlo ozbiljan. Sadašnja kombinacija le-
žišta ne zadovoljava, obzirom da je 2000 do 3000 časova rada malo
za bezbednu eksploataciju pumpi. Zapadne firme rade pumpe čija
ležišta izdržavaju 10 do 20 hiljada časova bez remonta. U tom
cilju otpočeo je rad na studiji aamane ležišta drugim materijali-
ma.
Isporuka ležišta iz SSSR-a je veoma neekspeditivna, Mada
je još januara 1964. godine tražena hitna isporuka obzirom na
iskustva pred kraj 1963. godine, ležišta nisu isporučena ni do
danas mada su obećana u decembru 1964. godine. Rezultat ovoga je
da pumpa "Avala" nije u stanju za eksploataciju. U slučaju kvara
na drugoj pumpi rad reaktora na nominalnoj snazi ne bi bio moguć
đi isporuke ležišta.
Da bi se produžio vek trajanja ležišta odlučeno je posle
temeljnih analiza da se reaktor hladi smanjenim protokom teške
vode pri radu dveju teškovodnih pumpi na 15oo o/min umesto dveju
pumpi na 3000 o/min. Rad pumpi na 1500 o/min je znatno stabilniji,
bez vibracija, sa vrlo malim silama pritiska na aksijalno ležište,
te ležišta mogu mnogo duže izdržati. Osim toga znatna je ušteda
i u potrošnji električne energije. Smanjenje protoka teške vode
sa 430 m /h na 250 m /h dovodi do uslova rada goriva na nominal-
noj snazi 6,5 MW kao pri forsiranom režimu reaktora pri 10 MW sa
3 pumpe na 3000 o/min. Ovakav režim je već prihvaćen kao normalan,
te je odlučeno da se rad reaktora odvija sa 2 pumpe na 15oo o/min.
Detaljan izveštaj o tome postoji u predlogu rada rnhktora sa dve
pumpe na 15oo o/min.
U prilogu/ovog izveštaja đata je analiza kvarova na
teškovodnim pumpama sa detaljnim podacima o nastalim kvarovima i
problemima.
/T
19.
b) Gasni sistem
U radu gasnog sistema nije bilo problema sa ostalom opre-
mom sem sa gasnim đuvaljkama. Gasna duvaljka "Beograd" je posle
28oo časova rada rasklopljenja radi kontrole i konstatovano da je
u odličnom stanju te je ponova sklopljena i puštena u rad.
Kod gasne duvaljke "ABaTa" posle 2228 časova rada konsta-
tovano je prodiranje ulja za zaptivanje osovina na gumenim man-
žentnama. Konstatovano je oštećenje rukavaca tvrdo hromiranih na
mestima naleganja mametni. Rukavci su obradjeni i ponovo hromira-
ni, te**gasna duvaljka osposobljena za rad.
Posledica prodora ulja u gasnu duvaljku je zamašćivanje
cevi sistema, koje je dovelo do sakupljanja ulja na mernoj dija-
fragmi za protok gasa u komorama gde su priključene odvodne linije
ka meraču protoka. Ovo je dovelo do otkazivanja rada instrumenta
usled žapušavanja linija. Izvršeno je čišćenje dijafragme i linija
i instrument je osposobljen za rad. Izvesne količine ulja i dalje
zamašćuju dijafragmu što se manifestuje povremenim oscilacijama
merača protoka. Pohovnim čišćenjem u periodu stajanja reaktora
otkloniće se i ova pojava.
Rad ostale opreme gasnog sistema je zadovoljavajući. Nije
bilo evidentirano bežanje helijuma usled propuštanja nekog ele-
menta. Ventil 45 koji spaAa telo reaktora sa slivnim rezervoarom
ne drži dobro na propuštanje helijuma i to stvara izvesne teškoće
pri vakuumiranju tela reaktora, no ventil se ne može skidati do
dužeg stajanja reaktora.
c. Sistem tehničke vode.
Na sistemu tehničke vode nije dolazilo do većih problema.
Osnovni problem zaprljanja razmenjivača toplote nsMjem zahteva
često čišćenje razmenjivača, skoro u svakom planiranom stajanju
reaktora. Obzirom da je hladjenje reaktora forsirano čistoća raz-
menjivača toplote je veoma važan faktor. Da bi se čišćenje obavlja-
lo brzo i efikasno uložen je napor da se pronadje najbolja metoda
čišćenja. Usvojena je metoda čišćenja pomoću gumenih čepova koji
2o.
se hidrauličkim putem pomoćd pritiska vode proteruju kroz cevi
kojih ima 736 na broju. Čepovi vrlo dobro čiste mulj iz cevi, a
vreme čišćenja je smanjeno za skoro tri puta. Osim toga nema. opas-
nosti od povrede varova mehaničkim čišćenjem. Ova metoda je prijav-
ljena kao patent i koristi se na reaktoru. U 1964. godini izvršeno
je 6 čišćenja razmenjivača toplote.
Pumpa za JBimsku cirkulaciju je remontirana i izvršeno
je podešavanje ležišta koja su se previše grejala.
Izvršen je remont triju pumpi na pumpnoj stanici Dunav
posle 4ooo, 45oooi 27oo sati rada respektivno.
Izvršeno je poliranje vratila i zamena zaptivača ulja.
Na pumpi br. 2 konstatovano je izveano oštećenje lopatita i stato-
ra, zamenjeno je ležište i umesto podmazivanja uljem prešlo se na
podmazivanje mašću zbog velikog grejanja i curenja ulja.
Na pumpi br, 3 je zamenjeno ležište na usisnoj i potisnoj
strani.
U toku planiranog stajanja reaktora, izvršeno je čišćenje
taložnika od mulja. Tom prilikom je izvršena provera stanja zidova.
Konstatovana su izvesna naprsnuća pregradnog zida kroz koja curi
voda. No budući da su nivoi u oba dela taložnika isti uvek u toku
eksploatacije to ove prskotine nemaju bitne važnosti.
Proučena je mogućnost plavljenja pumpne stanice na Dunavu,
te je analiza pokazala da je mala verovatnoća ovakvog udesa, čak
i u tom slučaju bi reaktor bio obezbedjen za hladjenje.
Radi taloženja mulja u taložniku u periodu zimske cirku-
lacije kada se voda vraća iz reaktora i mesa sa hladnom vodom iz
Dunava, izvršeno je dopunsko pregradjivanje izlazne komore talož-
nika. U slučaju zimske cirkulacije nivoi u oba bazena su ispod
prelivnog zida, koji je namenjen za letnju cirkulaciju. Kruženje
vode se vrši kroz korpe na cevima koje su smeštene u bazenima te
dolazi do uzburkavanja vode i lošeg taloženja. Taložnik na taj
način gubi svoju funkciju. Pregradjivanjem izlazne komore nivo
u taložniku se može dići iznad prelivnog zida te še vođa primorava
da pravi kretanje do suprotnog kraja taložnika i natrag čime se
postiže pravilno mešanje i taločenje, jer voda dolazi kroz korpu,
21.
ali se vraća ka reaktoru preko prelivnog zida i time se oslobadja
mulja. Na taj način je uloga taložnika potpuna, i u zimskoj kružnoj
cirkulaciji.
Rad sistema tehničke vode bio je zadovoljavajući bez
većih kvarova i neispravnosti.
d. Sistem destilacije
Na sistemu destilacije izvršene su izmene radi ekonomije
tečnog azota, koji se koristi pri održavanju sistema na Histfkom
pritisku pomoću vakuum pumpe,^vA? 7^
Zamrzivač vlage koji ima veliku zapreminu zahtevao je
utrošak tečnog azota oko 5o litara za 24 časa. Ovakva produkcija
je teško bila garantovana od strane odelenja za proizvodnju tečnog
azota, obzirom na potrebe ostalog dela instituta i kvarova koji
nastaju, Cena azota je takodje vrlo velika. Efikasnost hladjenja
je vrlo mala obzirom na vrlo niske temperature tečnog azota i česta
zagušenja ulaznih otvora zamrzivača naglo kondenzovanom i smrznu-
tom parom, usled čega se moralo često vršiti otapanje zamrzivača
električnim grejacipa^
Sistem je zamenjen kompresorskim hashladnim uredjajem koji
rashladjuje istu površinu na dovoljno nisku temperaturu radi zadr-
žavanja vlage ispred vakuum pumpe. Da bi se/najmanje količine pare
zadržale postavljen je stakleni Dwwar-ov sud koji se hladi tečnim
azotom^ Potrošnja azota u ovom slučaju iznosi svega oko 5 litara
na dan, čime je postignuta znatna efikasnost i ušteda. Ostali
delovi sistema destilacije su bili u odličnom stanju. Destilacija
je radila ćelo vreme rada reaktora. Zahvaljujući ovome čistoća
vode u reaktoru je na velikom stepenu, te je i aktivnost teškovod-
nog sistema vrlo niska posle zaustavljanja reaktora.Ovo Omogućuje
pris&up personalu radi opravke čak i u slučaju curenja teške vode,
koja vrlo malo kontaminira okolinu.
Krajem februara 1964. godine vršena je dekontaminacija
isparivača zbog visoke aktivnosti, i čišćenje kondenzatora destila-
cionog ured ja ja. (vidi prilog^.)
22.
Aktivnost isparivača destilacija je vrlo visoka te će se
u januaru 1965. godine izvršiti dekontaminacija i pranje sistema
destilacije. Ovo svedoči o velikoj efikasnosti destilacije u toku
1964. godine, u uklanjanju kobalta iz reaktora.
e. Sistem hladjenja grafita
U sistemu hladjenja grafita nije bilo problema. Izvršeno
je čišćenje filtra tehničke vode u prostoriji 020 od mulja. Para-
metri u radu kola ukazuju da nema nikakvih promena od zadnjeg re-
monta 1963. godine.
f. Sistem ventilacije i grejanja
Izvršen je remont svih ventilatora V i P sistema prema planu
remonta, izmedju 5 i 10 hiljada časova rada. Pri remontu vršena je
obrada rukavaca, egaliziranje i tuširanje, zamena ulja, zamena plat-
na, popravka posteljica kliznih ležišta, spojeva vratila i rotora.
Izvršeno je osposobljavanje instalacije za klimatizaciju prostorije
pulta operatora i CDT.
g. Transportni uredjaji
Izvršena je rekonstrukcija krana u prostoriji za odležavanje
goriva. Dodatkom reduktora i izvesnih pojačanja, uvodjenjem koturača,
povećana je nosivost krana sa 1 na 2 tone, čime je omogućen trans-
port teškog kobaltskog kontejnera iz hale u ugao prostorije do otvora
za transport aktivnosti u vruće komore.
Izradjen je specijalni čep sa dizalicom i hvatačem za kon-
tejner u cilju vadjenja aktivnosti iz vrućih komora u kontejner.
Povećana je sigurnost rada transportera za vadjenje ixo/7 /r
transport gorivnih kanala iz reaktora 1f korišćen za brojne operacije
vadjenja kanala iz reaktora.
Radi se na projektu novog velikog obrtnog krana,*koji će
zameniti postojeći nefunkcionalni strela kran.
Uporedni pregled neispravnosti na mašinskoj opremi u 1963
i 1964. godini.
23.
Pregled neispravnosti u 1963. godini nije prikazan a prošlogo-
dišnjem izveštaju.
Red. Neispravnost na 1963 1964br.
1, a. Sistem teške vode
1, Ventili 1 4
2.. Grejač a destilaciji 1 2
3. Grejač zamrzivača vlage 1 -
4. Vakuum pumpe u destilaciji 1 1
5. Kompresor u destilaciji - 1
6. Potrošač br. 5 (pumpa za hlađjenje grafita) - 3
b. Sistem helijuma
7. Zupčasta uvha pumpa 1 -
8. Ventili 1 1
9* Curenje u&a na gasnoj duvaljci - 1
c. Sistem tehničke vode
10. Curenje na cevošvodu 1 -
11. Zasuni, ventili, slavine 1 3
12. Drenažna pumpa na Dunavu 2 6
13. Pumpa za unutrašnju cirkulaciju - 4
14. Glavne pumpe na Dunavu - 8
Ukupno: lo 32
Manji broj neispravnosti u 1963. godini je isključivo posledica
generalnog remonta.
111.5* Elektro oprema
U izveštajnom periodu izvršena je revizija i remont sle-
dećih pogonskih agregata i ured ja ja.
1. 4 asinhrona elektro motora i elektro opreme krana od
1 tone u prostoriji 141.
2. Dva asinhrona elektro motora i elektro opreme kranaod 5 tona u prostoriji 141.
24.
3. 3 asinhrona elektro motora (65,66,67) u prostoriji 141
4. 17 komada asinhronih elektro motora i elektro opreme
mašina u mehaničkim radionicama.
5. 16 komada asinhronih elektro motora klapni ventilatora
i jednog asinhronog motora ventilatora zgrade NC u
zgradi NC-a.
6. 3 komada transformatora snage od 63o K'VA, 10/04 KV u
pređuzeću "Distribucija"-Beograd.
7. Akumulatorske baterije (na svih 65 elemenata) od lio V
V/1584 Ah.
8. 3 kom. asinhronih motora ođ 100 KW glavnih pumpi i
pripadajuće elektro opreme na Dunavu.
9. 8 komada sinhronih i jednosmernih elektromotora u vru-
ćim komorama.
10. 6 komada jednofaznih elektromotora pomodnih mašina.
11. 4 bojlera u zgradi RA i u sanitarnom propusniku.
12* Provera uzemljenja svih potrošača električne energi'je.
13* Izvršena je priprema transformatora snage od 63o KWA
za zimski režim rada.
14. 33 komada sinhronih elektro motora, remontovanih u
1963. godini.
UPOREDNI PREGLED NEISPRAVNOSTI ELEKTRO OPREME U
1963 i 1964. godini.
U izveštaju za 1963* godinu nije dat pregled neispravnosti,
. * Neispravnost na 1963 1964
br.
1. Strela kran 2 -
2. Hvataci 2 4
3. Signalizacija na hvatačima 2 -
4. Kontaktori snage 2 -
5. Veliki kran - 1
6. Ventilatori - 8
7* Motor generatorske grupe - 3
25.
8. Curenje vade za grejanje - 1
9* Bojler u sanitarnom propusniku - 1
Ukupno 8 18
111.6. Kontrolno inerni uredjaji
Pošto je u junu 1963. godine izvršen generalni remont
celokupne elektronske opreme posle Četvorogodišnjeg neprekidnog
rada, kojom prilikom su izvršene znatne rekonstrukcije,za 1964 god.
je planirana kontinualna inspekcija opreme od juna dc decembra
meseca, kako se ne bi remetio plan rada reaktora u toku 1964. Ro-
dine.
U toku inspekcije kontrolno-merne opreme, posebno one
koja je masovno zastupljena, kao što su instrumenti tipa EMUR-15,
EPVI-14 i KAKTUS, ustanovljeno je da nema uočljivih promena od
vremena poslednjeg remonta u tačnosti i funkcionalnosti pomenutih
uredjaja i instrumenata.
Kontrola instrumentacije je vršena na licu mesta bez
masovnog skidanja instrumenata sa panela, sem u slučajevima gde
je to bilo nužno pri pojavi većih kvarova. U takvim slučajevima
opravke su vršene u radionici, a kalibracija i provera u labora-
toriji na specijalnim ispitnim stendovima.
Sitniji kvarovi su otklanjani na licu mesta.
U 1964. godini kvarovi koji su se javljali na elementima
kontrolne instrumentacije, nisu ometali rad reaktora, jer su brzo
otklanjani, a u izvesnim slučajevima se opravkama pristupalo tek
u planiranim periodima stajanja reaktora, obzirom na nemogućnost
pristupa u tehnološke prostorije za vreme rada reaktora, zbog
visokog nivoa zračenja. Zapaža se da je A u ovoj godini nastao
veliki broj kvarova na električnim otpornim termometrima na teško-
vodnom sistemu kao i u prošloj godini, obzirom na vibraciju siste-
ma. Broj kvarova je smanjen u periodu kada se pristupilo radu
teškovodnih pumpi na 15oo o/min, što je daleko smanjilo vibracije
i buku.
26.
Pored toga zapažena je pojava odkazivanja termometara
za merenje temperature grafita. Izvršena je potpuna zamena svih
termometara u grafitu, termometrima koji su u reaktorskoj radioni-
ci adaptirani obzirom da rezerve ovakvih termometara ne postoje,
mada je njihova narudžbina blagovremeno izvršena. Za grafit su
izradjeni specijalni elementi termometara u radionici, koji su
omogućili primenu termometara za tehnološke kanale kojih ima dosta
u rezervi.
UPOREDNA TABELA NEISPRAVNOSTI NA KONTROLNO MERNIM
UREDJAJIMA U SISTEMU AUTOMATSKE KONTROLE ZA 1963 i
1964. godinu.
Neispravnost na 1963 1964
pr.
1. Termometri
2. Davači protoka i pritiska
3. Analizatori gasne smeše
4. Vakuumetri (obični i elektronski)
5. Protokomeri
6. Sistem veza (razglas, magnetofon itd.)
7. Elektronski merni instrumenti i pisači)
8. Električni instrumenti (logometri)9. Mehanički instrumenti (manometri, merači
razred jenja itd)
10. Preklopnici, prekidači
11. Ventili na mernim trasama
12. Signalizacija: opšta
nivoa
curenja
32 79
Vidi se da su se u 1964. godini češće, u odnosu na rad
reaktora, kvarili samo analizatori gasne smeše i protokomeri.
Neispravnosti od tačke 7 nadalje nastale su iz ranije opisanih
uzroka (starost i način remonta).
21
2
2
2
2
3
-
—
—
-
-
-
-
-
254
5
3
5
3
13
2
1
2
1
6
8
1
27.
UPOREDNA TABELA NEISPRAVNOSTI UREDI AJ A DOZIMETRISKE
KONTROLE U 1963 i 1964. GODINI
Redbr.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.8.
9.
Neispravnost na
Instrumenti tipa "KAKTUS"
Instrumenti tipa TIS
Signalizacija
Ventili na sistemu za kontrolu vazduha
Vakuum pumpe
Ured jaj SU-1
Komora u dimnjaku
štampač
Ostalo (releji, baterija)
1963
21
6
9-
-
-
r-
-
-
1964
76
4
12
3
3
2
2
6
2
Ukupno: 36 lio
Instrumenti tipa "KAKTUS" su masovno korišćeni za kon-
trolu gama zračenja u prostorijama. U pojgonu se nalazi 60 instru-
menata permanentno uključenih. Kod njih naročito dolazf do izra-
žaja slabosti već u koncepciji, a zatim i starenje materijala.
Oni rade sa elektronskim cevima proizvodnje SSSR, čiji je život
predvidjen na 500 časova. Pogonski uslovi ne dozvoljavaju zamenu
svih cevi posle ovog roka, tako da najveći brog kvarova predstav-
lja prestanak rada pojedine elektronske cevi.
111.7* Oprema i uređjaji sistema za upravljanje i sigurnost
reaktora.
Planom remonta opreme sistema za upravljanje i sigurnost
reaktora za 1964. godinu bilo je predvidjeno kontinualno izvodje-
nje radova tokom ćele godine. Svi remontni radovi su obavljeni
prema predviđjenom planu i po remontnim zahtevima propisanim za
pojedine instrumente, uredjajC i merne lance sistema za upravlja-
nje i sigurnost reaktora.Uradjeno je sledeće:
28-
Izvršen remont i laboratoriska provera pojačavali zada-
vača snage za lance sigurnosne zaštite. Zamenjene pojedine elektron-
ske cevi i relea. Izvršena provera karakteristika pojačavali zada-
vača i konstatovano da se nalaze u nominalnim granicama.
Izvršena laboratoriska provera pojačavača za lance auto-
matskih regulatora. Obavljene su sve kontrole, čišćenja i ispiti-
vanja karakteristika prema remontnom zahtevu i konstatovano zado-
voljavajuće stanje pojačavača. Karakteristike pojačavača su u nomi*-
nalnim granicama.
Provereni su ispravljači svih kontrolnih, mernih i zaš-
titnih lanaca i konstatovano dobro stanje. Zavisnost napona napaja-
nja jonizacionih komora od promena mrežnog napona i promena optere-
ćenja, kao i talasnost ovog napona su d dozvoljenim granicama.
Ispitani su u laboratoriji indikatorski instrumenti svih
lanaca sistema i konstatovano je zadovoljavajuće stanje. Tačnost
pokazivanja i otpornost izolacije priključaka zadovoljavajući.
Obavljeno je čišćenje kanala u koji je smestena detek-
torska sonda nivomera, kao i kontrola i čišćenje same sonde, koja
je vadjenja iz reaktora. Po odstranjivanju prljavštine iz kanala
i sa sonde konstatovano je dobro stanje. Po ponovnom kompletiranju
rad nivomera zadovoljava i nalazi se u normalnoj eksploataciji.
Prema remontnom zahtevu izvršen pregled i laboratoriska
protAe&a registratora periode i log. snage. Postavljene su nove
skale, očišćeni i podmazani mehanizmi. Elektronski pojačavači
pisača provereni i konstatovano zadovoljavajuće stanje.
Obavljan je pregled i remont amplidina nivomera i auto-
matskih regulatora. Kolektori su obradjeni, o&r&na ležišta i pod-
mazana mašću, kontrolisane dirke. Očišćeni od grafitne prašine.
Izvršena kontrola čistoće i viskoznosti ulja u servome-
hanizmima i konstatovano odlično stanje ulja, te nije izvršeno
ispiranje servomehanizama i zamena ulja.
Remontovan je ispitivač zaptivenosti u kome &a zamenjeni
posle pranja svi zaptivači, obavljeno delimično prek&Hiranje, is-
pitivanje i popravke elektronskih elemenata, zamenjena katoda u
komori.
29.
Vršena je zamena suvih baterija za napajanje jednosmernih
komora za lanac merenja snage.
Laboratoriski provereni svi kalibracioni instrumenti
sistema.
Izvršena laboratoriska provera periodmetra i konstato-
vano zadovoljavajuće stanje.
Pregledani su i remontovani selsini, davači i pokazivači
položaja kontrolnih sipki, izvršena korekcija krajnjih položaja
sipki.
Pored redovnog remonta opreme sistema za upravljanje i
sigurnost obavljen je u toku godine i čitav niz sitnijih i krup-
nijih popravki i radova u cilju održavanja opreme. Uglavnom u
per.iodima stajanja reaktora obavljeno je i sledeće:
Izvršena je zamena kablova izmedju jonizacione komore i
ppjaSava^periodmetra da bi se otklonile fluktuacije koje su poti-
cale od oštećene izolacije ovih kablova.
Rasklopljen i pregledan servomehanizam nivomera radi od-
klanjanja zazora medju zupčanicima i nedozvoljenog mrtvog hoda
kod promene smera kretanja detektorske sonde.
Izvršen detaljan pregled servomehanizama u lancu sigurnost
ne zaštite S^-l radi podešavanja kočenja kod pada šipke. Kočnica /e
podešena i položaj kočenja fiksiran tako da kod zaustavljanja
reaktora šipka normalno dostiže donji granični položaj sa dozvo-
ljenim odstupanjima od reperne tačke.
Izvršen je i čitav niz sitnijih popravki elektronskih 1
indikatorskih instrumenata kao i drugih tekućih radova.
U toku 1964. godine su mehanički elementi preciznog regu-
latora snage reaktora prema potrebi postavljani u vertikalne eks-
perimentalne kanale ukupno 6 puta. Posle svakog kompletiranja regu-
latora obavljena su i sva doterivanja i kontrole njegovih radnih
karakteristika.
Svi radovi u vezi sa doterivanjem i kontrolama isprav-
nosti opreme za upravljanje i sigurnost su u toku 1964. godine
redovno vršeni prema potrebi i u uskoj vezi sa načinom rada reak-
tora, a prema upustvu za ove operacije u kome su sve one detaljno
3o.
klasifikovane i obrađjene.
Analiza stanja opreme sistema'za upravljanje i sigurnost
izvršena na osnovu provera radnih karakteristika i remonta, poje-
dinih elemenata i kompletnih marnih, kontrolnih i zaštitnih lana-
ca sistema kao i na osnovu karaktera i težine kvarova koji su se
dešavali u toku 1964. godine pokazuje da se sistem nalazi u zado-
voljavajućem stanju i da će uz odgovarajuće %adrzs.va.nje i remont
u toku gledeće godine u potpunosti i dalje obavljati sve svoje
funkcije.
Broj kvarova usled slabljenja elektronskih cevi u instru-
mentima indicira nešto povećana starenje kako ovih cevi tako i
samih instrumenata, ali se sv& to kreće u vrlo očekivanim i no-
Ki-inalniBi granicama.
Neke indicije popuštanja izolacije u pojedinih kanalima
sistema NM posledica korozivnih i radioaktivnih dejstava i normal-
no je očekivati da će 9e ubuduće i češće javljati potreba za za-
Ktenom kablova i ostalih izolatorskih elemenata.
Zaprljanje koje je prouzrokovalo nesiguran rad nivomera
teške vode u reaktoru je dosta normalna pojava koja ae javlja kao
posledica budkanja vode ueleđ cirkulacije č korozivnog dejstva
na materijale tako da se može očekivati kao ncrma.lna potreba za
Čišćenjem kanala u koji je đetektorska. sonda ameštena i inspakci-
je*!sonde jedanput godišnje.
Elementi kod kojih je potrebno vršiti i češće kontrole
sa obrtne mašina gde dolaai do povećanog trošenja podmaza, dirki,
do kvarenja kolektora ležišta [tj.. Ovo su pokazala, dosadašnja is-
kustva.
UPOREDNA TABELA NEISPRAVNOSTI UREDJAJA U SISTEMU
ZA REGULACIJU, UPRAVLJANJE I ZAŠTITU u 1963 i 1964 g.
Red. Neispravnost na 1963 1964br.
1. Automatski regulator (komanda) j
2. Pojačavač UR-8 1
3. Nivomer i
31.
4. Periodmetar 1 2
5. Galvanometar - 1
6. Preklopnik merača snage - 1
7. Sigurnosna šipka (zaglavljivanje) - 1
8. Signalizacija sigurnosnog pojačava - 1
Ukupno 8 lo
NAPOMENA. Zaglavljivanje sigurnosne šipke dogodilo se pri pri-
premi reaktora za podizanje na snagu i nije dovelo ni do kakvih
posledica, jer je kvar otklonjen odmah, a mehanizam šipke posebno
je ispitan.
III. 8. Analiza kvarova j neispravnosti u reaktorskim sistemima .
Pregled kvarova i neispravnosti na opremi reaktora pri-
kazanih po grupama opreme predstavlja sintezu svih uočenih neis-
pravnosti i smetnji koje je uočilo i zabeležilo osoblje reaktora
RA. Ovaj pregled ne obuhvata kvarove na. glavnim agregatima, kao
naprimer na pumpama za tešku vodu i drug&h; ako su oni izazvali
zaustavljanje reaktora ili su posebno opisani odgovarajućim delovi-
ma izvestaja.
Neispravnosti su prikazane tabelarno po reaktorskim sis-
temiha gde se vrši poredjenje sa neispravnostima u 1963. godini.
Razlike nastupaju zbog tri bitna momenta:
a) U 1963. godini reaktor je^ 11954 MWh, a 1964. godine
2793o MWh, tj. 2,3 puta više,
b) Pre početka rada u 1963. godini izvršen je kompletni
remont i pregled kompletne reaktorske opreme i instrumentacije.
U ovoj godini nije bilo takvog remonta, već je oprema redovno
pregledana i remontovana za vreme rada reaktora i u zastojima rada,
c) 1964 godina je šesta godina rada opreme te i starenje
opreme sve više dolazi do izražaja.
d) u ovoj godini je evidencija bolja.
Hora se napomenuti da je slika ovde prikazana gora od
stvarne zbog načina remonta i opravke uočenih neispravnosti.
32.
Naime, deo neispravnosti nije mogao da bude potpuno odklonjen bez
zaustavljanja reaktora (naprimer, termometii, pojedini instrumenti
i si.) tako da su privremene intervencije (improvizovane popravke)
ponovno odklanjiyane i prikazane kao novi kvarovi, što nisu u suš-
tini.
Zbog velikog broja mernih instrumenata, na sistemima, kvar
jednog od njih nije dovodio do zastoja u radu reaktora, jer je
preko drugih instrumenata bilo moguće pratiti sve parametre.
Značaj ovoga pregleda je u tome što prvi put daje popis
kvarova, na reaktorskim sistemima u celogodišnjem radu, a u pore-
djenju sa prošlom godinom daje i soiku starenja opreme,
IV. ANALIZA PROMENE AKTIVNOSTI U TEŠKOVODNOM KOLU REAKTORA RA
Praćene su promene intenziteta zračenja u pojedinim tačka-
ma teškovodnog cevovoda, kao i promene koncentracije aktiviteta u
teškoj vodi.
Aktivitet u teškovodnom sistemu se javlja u dva vida. U
prvom slučaju je aktivitet prisutan u teškoj vodi, a u drugom vezan
za zidove teškovodnog sistema.
Prisutnost aktiviteta na zidovima sistema i teškoj vodi,
vodi poreklo najvećim delom od materijala, koji je usled habanja
ležišta teškovodnih pumpi dospeo u reaktor.
Dekontaminacijom teškovodnog sistema 1963. godine veći
deo ovog aktivnog materijala je skinut sa zidova teškovodnog siste-
ma.
Stalnom destilacijom teške vode, u toku rada reaktora, kao
i zamenom ležišta teškovodnih pumpi, ležištima od drugog materija-
la, smanjena je aktivnost u teškovodnom sistemu, kako na zidovima
cevovoda, tako i u samoj teškoj vodi.
U sleđećoj tablici dat je pregled promene inteziteta zra-
čenja u nekim karakterističnim tačkama teškovodnog sistema.
33.
TABLICA
Prostorija
22
23
24
26
29
3o
32
(BLO pumpa)
(ILO pumpa)
(DO pumpa)
(DO cevovod
(DO destil.
(razmenjivačtoplote)
(razmenjivačtoplote)
14.6
7o
115
7o
)3lo
)3oo
35
55
13.7
95112
85
38o
3oo
126
16o
196317.8
9o
lio
95
4oo
3oo
115
15o
21.9
85
82
72
34o
48o
Io2
14 o
28.
5o
6o
3o
22o
-
95
125
12 2o.2
4o
6o
45
25o
2ooo
8o
95
196429.5 29.9
3o
44
38
145
lio
74
74
26
37
3o
17 o
I8o
6o
6o
27.1o
35
45
35
18 o
2oo
65
6o
+ Merenje intenziteta zračenja u prostoriji za destilaciju teške
vode daje indikaciju o količini izdvojene aktivnosti pri destila-
ciji.
Uočava se povećanje aktiviteta u teškovodnom sistemu u
prva. dva meseca rada reaktora posle obavljene dekontaminacije (pr-
va kolona) teškovodnog sistema. Ova pojava vodi poreklo od dono-
šenja radioaktivnog materijala iz reaktorskog suda koji nije bio
dekontaminiran.
Dalji rad na destilaciji teške vode dovodi do postepenog
opadanja aktivnosti u teškovodnog sistemu, tako da danas imamo
u pojedinim.tačkama i dva puta manji intenzitet zračenja nego
što smo ga imali u istim tačkama posle završene dekontaminacije
sistema.
Merenja u zadnjih nekoliko meseci pokazuju da nemamo
znatnijeg opadanja intenziteta zračenja iz teškovodnog sistepa.
Analiza aktivnosti teške vode i pH faktora daju prema
datumima uzimanja uzoraka:
34
19. juna 1963. godine 65 uC/lit ph = 6,625. juna 1963. godine 125 " 6,0412. jula 1963. godine 110 -'- 5,8518. jula 1963. godine 114 " 5,2530. avgusta 1963. godine 120 " 6,044. oktobra 19§3. godine 110 " 6
25. februara 1964.godine 20 '- 5,7523. marta 1964. godine 14 * 5,828. aprila 1964. godine 21 " 5,7529. maja 1964. godine' 16 " 5,826. juna 1964. godine 14 " 5,7518. avgusta 1964.godine 24 " 6,430. septembra 1964. godine 10 " 5,427. oktobra 1964. godine 8 " 5,6
Vidi ae da je teška voda destilaeiom dobro očišćena od
koptaminanta. Nedostatak ovako čiste teške vode sastoji se u tome
što postoje teškoće kod rada svih mernih instrumenata koji mere
na principu promene otpornosti.
Z A K L J U Č A K :
Rad destilacionog uredjaja u toku proteklih godinu i po
dana od dana završetka dekontaminacije teškovodnog sistema, pomogao
je da sad imamo izvanredno čistu tešku vodu. Destilacija je pomogla
i u daljem skidanju aktiviteta sa zidova teškovodnog sistema.
Zadnjih nekoliko meeeci nema promene u intenzitetima tra-
ćenja u kontrolisanim tačkama teSkovodnog sistema, Što može da ce
protumači da daljim radom destilacionog uredjaja ne može se poat&-
či veća čistoća teškovodnog sistema i teške vode od one koju aad&
imamo. Predvidja se analiza i konsultacija ea projektantima re-
aktora, u vezi obnstavljanja daljeg rada uredjaja za destilaciju
teške vode. Trajanje prekida u radu destilacije bi zavisio od
brzine porasta aktivnosti u teškovodnom sistemu, kao i od nivoa
do kog je dopušten porast intenziteta zračenja.
35.
V. RAD REAKTORA NA 6,5 MW SA SMANJENIM PROTOKOM TEŠKE VODE
U drugoj polovini 1964. godine prišlo se analizi rada
reaktora na nominalnoj snazi pri smanjenom protoku teSke vode,
koji daju dve eirkuTacione pumpe na 1500 o/min., Polazeći od pro-
računske vrednosti temperature košuljice gerivnog elementa proizi-
lazi đa je pod izvesnim uslovima (temperature rashladne tehničke
vode) moguć rad na 6,5 MW pri brzini teskovodnih pumpi od 15oo
o/min. Ovakav režim rada je naročito pogodan za ležišta teškovodnih
pumpi* Problem, ležišta je postao akutan posle zamene ležišta sa
stelitnom. oblogom ležištima bez stelita. Vek trajanja ležišta pos-
le ove zamene znatno ae smanjuje, što je prouzrokovalo sa jedne
strane čestu zamenu istih, a sa druge strane utrošak svih rezervnih
ležišta.
Proračun i eksperimenti su pokazali đa je obezbedjujući
potrebnu sigurnost ovakav rad moguć.
Osim toga radeći sa teskovodnim pumpama na 15oo o/min i
na snazi od 6,5 MT! postiže se i znatna ušteda u električnoj energi-
ji. U prilozima su dati materijali koji se odnose na ovu proble-
matiku*Iscrpan materijal o radovima na ovom problema dat je
u vidu priloga(9,/0,/V,/Fa ^/26J:
a/"Pogonski aspekti rada reaktora na nominalnoj snazi
sasmanjenont cirkulacijom DO".
b/"Hladjenje reaktora RA pri smanjenim protocima u ko-
lu teške vode".
c/"Merenje nivoa teške vode u gorivnim kanalima reakto-
ra RA*.
d/"Zaključci sa sastanaka proširenog Kolegijuma reakto-
ra RA održanih na dan 2, 3 i 23.XI 1964. godine (KRA-20 i KRA-22).
36.
VI ANALIMA Sl#0'i^OSTI RADA.RS^^M i BS%B.aD.N3&Ti NJEGOVE
VI.I.
Radovi koji sia ta ove oblaati cb&vljani takaa 1964.su;
1) &4iaJLise redstarskih aiatgma u eallRi i njihova spremepri raznim reši%im& rada reaktepa
2) an&liae pojedinih pojava aočenih takes akspleat&eije
anaiiae atieaga eksperimenata i asra&lpaRj^ na
4) analige gignraasti i bezbednesti eaeMja reaktora prija raaaih operacija u Pa&ijaei&RO^ izoni (tya.Rsaoi't garivat vi&eRih akt
i revistja opreme, dejstvovaajg a alučajn akci-denata, itd.)
5) analiaa prejekata i izrada iaveštaja o sigRrae&ti sa.a-&$o;23M #ksperimentalR3 aređjaja i aistame
razvoja.
Svi ovi radovi, e€ kajih sna prethodnici giavaaa evag igvaštaja, ili ssu pTikaaani u
aiiaa uz iav&štaj, kao pa#§vi aaradnika reaktora, imali
cilj:
a) pr^duzi&eaje m^y& za ae^eair<$^u ioterv^aeiju u
akeideata,
b) predusiiagbRja py@v&Rtivaih m#ra sa apreČavanje ili Leka-lizavaajs akeideaata,
e) pr&dlaganje m&ya za pekonatrukeija opreme a evpiaa nj@-nag, usavršavanja i aignyaija% rada,
d) poboljšavanje @ksplo^acije 1 c-sEr&avaaja epreate reakto-
a) zaštita eao&ljg i ^eaktera &ae aređjaje, 1
f) iarađR odgovarajućih ppapisa i i%styakeija.
Sve one što je aradjeae ti 19&4. gedlni na etam planu depri-
a&la je pavgđaHjK ekaploataalonih i m&alpRlativRih ^egudaeati
reaktora, kaa i povećanju ajegave pegan&ka algaFResti i bezbed-
aoeti ljadatva, a takađje ja aagavestilo za
37.
jedan broj pojava i problema, koji svakako mcrgjn bitiga a&e^vat&n način.
VI,2. Vodjenjp pagaa^ke
ođ činjenice đa Fe&ovne predenje avih fizičkih itehnoloških parametara reaktora i njegovih gistama,
eprsmg u gRsploa^aeiji i regj.gtreva.nje ugleva areaktora radi daje polazne padatks za bilo kakva studi-
ju a sigurnosti,na p&^ktarM RA se posebna pažnja poklanjamen.'čaeiji ia &ksploata^ij#t Rje^aj trajnosti i brišlj-ivomV3U3.JM.
reaktarg, prati se svakadnavRa preke
1) Hadai dnevnišl đa#urnag esablja sjaene vo&e 86 aa svimaktima i a svim aiatemima, a takeđje ih vade
sgieae* U Rjima ae beleša ave iavrge^e op§p&eij@,niji parametpit aapaš&aja Ra r&đ sistema i eprema, n&loai aaoper&eije i saapš%&ag&,'
2) ^kapleataeiaag kapt# pe avim aistestima M koje &# svako-
ga Časa b^leŽe avi p rga-satrl prema re&kterg^ej instrtmejatasijl,3) Knjiga naiappavnegtl opreme, a kejn eao&lja s^aae beieši
3?3 prikačene Raiapravaagti, a aaeblje odeijaaja održavanja -iRterveaeije i opravke^
4) Trako ga pisaBa i Št^mpaša.§) Magnetofonska t?3&a Roja balezi sve aaredba i saap&tenja.5) paaebaa mepeaja aa pojedinačne aahteve ili potreba, koja
su dafiniša pa&eb^o 1 Ra^adbomt pa ge vade odvajane ili u aklopuopšte dak^seatacije.
RnkeTcđeće oao&lje reaktora RA vr^i svakađ^evRi pregledsvih evih daku^eaata 1 po potra&i pye§asima adgo^a^ajuće asere.
oaeljaaje a& pdršavanja veđl edgovaraja#e dnevnike 1 karto-teku &a evs važnije alam&ate, g^aktopgke epraaei i.g kajlh ee taa%eu svake đeba eieei uvid, a dosadašnji rad ista, kae iavl radovi obavljeni pri revisiji ili remontu 9preme.
3a.
re
O&zijr&at da je n 1^64. g,e#.ini reaktor radio preko 50% godiš
njeg feada čaaev^, to se agagev rad n& aa&gi a&še gma$y&ti kao
njegovo ner8M&lR9 stanja.
Rt&a%iVRa'3ksplpatactja reaktp'ra Ram&t&ala ja pa-
analiza- rea^t&Fekih sistema 1 opreme.
Se s-&-d& sa r^đjene. af aliz poj^diRi,b si
osvrtom aa ppe&leme sigRFnosti ekspl
tsradjaae pr&t&adae guialiae %a aigtegi te&ke vode, teh-
ničke ved3, g&aa^ ele^tro pprgms i slatejB.a "Upravljanja i zaš-
tite,
0v*§ analize igta&-l@ su. prablemPna k jigia as at&lao radi,
a.% k&#±š.ćeRje ig^^sta^a iz
VI.3.1*!. Sistem
ptnapne st&Riee aa DR&avg je
Nema apaan&sti sam po<3 igstg&tao aapovoljnig)
ali s# i ta#. a<g)ž# ein&zbediti hla^eiij# T^akt&ra.
^ Aiaali.za k?ar& e&r&vada od pu pn-e atani^e do
pokazala ja &a u a^^eaja eveg akaidaata^ &ke &e
otkrije, ostaje dov&ljae voda za hladj&aje
i ^ve u &građ.l reaktora je
saA de&aaase veđe pogleaiea i&Keii.ke aa bi &6ŠI0 do
napadnih kablava za teško^ođne p^mga, agšte. p&stoje
iagleđi.
VI.3.1.2. Sist&m teške vade
- ARalisa uredjaja za kantrslu. cuy&aja teške veđe u taha
n ra&m#Rjivačima teplote pp&agala je da js get^^&o neefikasan za
sa&gsnji aktivitet tešJsg vođs i da se &eyajR, pot^e&iti &aavim
sove đetekalane stetade,
0 vibracijama tešKovodaag alatama, uredjajR aa m&raaje elek
trična pRseveđRa-sti većte, aaestale^ kebaltu (ee ) u si&t
pr6b.l333.ia3a r.ad$ te&^evadncg siatea^ govori
VI.3.1.3. Siataa
U toku g&đlae Pa,d.jeae &R stalne &aaiise sadržaja pr&skaveg
i denterijHgta a r^anteru^ tsradjea je iaredjaj aa kalibr^cl-
Ođ hladjaoja gaaaih da^Rljki ia kolektora t§haičke vode a
ae potpune odustale, jer se pokaaala da
aa d^valj&aiaa Rije
aiai ra%11.ka.ma aei&va hlađj.&<ai& veđ#a i ostala mase g,38&<s
VI,3.1.4. glektre oprema
-r Ba bi a& d&na^le eli#anisae utieaj premaza aape^a 1
taao&ti. a atr$ži Ag y^d reaktora p^eđRzate &M mare g^ stsbili&a-
ctju napajanja gigR^aoana imatFun&nt^cije. Takadja je poaabaim re
ra&a rešaa sln&aj p^e^ptareeeRga traaafo^&atera 35/13
slgHali&&aija aa palt
VI.3.g-. M M reaktora u fe Etirajaom režiju.
gva aitne- g'aaktarska ^&&peneata (gorivo,
plate, gpafitai rgfiakt&r i dr.) au preje&taa
. Pašto iapoy^čloei opreme
dasi yad aa &aagama vedin ad 6,5 MW,
ta do pya&le godine aije ai pedla&na @aag§. peaktera.
1963. i 1%4. &eđiae isvršana e^ aatiri
angga, i te dva kratkotrajna i dva daža., ta&.e &a je ^
ter Mknpae x&di3 aa gnagamn većim pđ 6,5 MN* aašte vi^e -eđ.
600 .jgWh, dastiŽN#i li M8. iS jadFR&si §đ evik
je radia R8py&%iđ^o eko 48 &&aeva u
ARsđ.1%3 evaga. rađa p?ikaaaae su u p&ae&nom radu, K eji je
betaaa M-elaŠke z&štite,
re-šlmia g§ylv&, tea^a^ataraa tehalške vode i
^ n p#gl&du prakaaja košuljiea, efekti
na višij& te&^aratR^^aa^ st&re&t postojećih §&vi te&ao^
h Maaala ta 23a^toyn, pa-ti-eba da se iargdl kampl6taa isveštaj
e aig*ai-3333t± zg, avaj r$ži# rada, kao i p-Gti*ebe aa još det&Ljni
i t&K-faie.RHa stadljaMa 1 meranjiraa ^ pekagiAja d,a a^ za
4o.
4a.lje analise 1 -gtndije. Sve eve RkljuČRja i ponavlja
nje eksperimenata na vedls! aaa^aa^ ti eiljju đ&bij&nja
?I*3*3. Ra,<Š aa, gmanjeacm ctrtulacijom t%?Ške vode
F&Rle n-shollks izvršenih proba g d-r^ej polovini gađiae,
edi?ed,j.aai& p^&raČRRa i msPaaja pek#&aio a& da Aama nikakvih
poganskih smetnji eva&e radu. Sa termičke tačk# gledišta bile
je Kritieno gorivo, gsdjutim, pešta gu pre.ra5n.ru. pokazali koji
nelovi moraju biti aadevaljani && rad s& amanjeRo^ cirkulaoi-
,., đ^aata j.& aalRka da ae n aov&ahru i đeesmbru radi sa pumpa
1530 o/si-B.
, Dvasie&e^nc tg.kM.st?c pekasuj^ Čitav aia prednosti.
uslevi rađa goriva edgavarajR &&aai od 19 %'& i ae ia.Laaa
gnra&&ti Icoji se Ro&malR3 pTakt-ikuju kad sličnih r&ak-
. &.ro383t tema, nema smetnji da se r%d ^eaktara s& gmaaj&ai^
teške vo&e px^glaai aja R&rmalni režisa i?a.đa reaktora a
uglovima. H §va& agaialu ač-eknja ae mišljenje
aa Biginraast i odluRa
VI.4.
.4.i. prskanja betonske biološke aaštite
žrakamje &etanaka bielešite zaštite koj.a je aeč^aa
1963. godine aa v^sae gaaeralneg'Fa&oa^a bile je pre^aset
iaučavaaja i r&dg, specijalne Remisija kaju. je feraslrae dipektcr
Institute.,.. 0 stanju padova i reaulta^Laa iaeršRja pedna^eai au
radovao posebni izvešt-aji.
Ukratko, pojava §e svodi na sleđeće; #a koti ako +g %
betonska sgštita. ispucala je krušne pa eelsiSi obimu, lapođ ova
kote na jadRSja dela ee javio nig vertikalnih prakatina, a stasao
n& jgdi333B megt'n prlmedeao ja ^eupaaje" sra3eajB g trA^gvtaa.
Iznad kete +2 ta vidi ae pet vertikalnih a&praiina koje se
prateću do vrha betaagRpg Rlega ra&ktcra.
41.
parenje širenja napp8iia& i napregaRja u eeleaa betonu
ge inatitRt n Žark&va. Henatatavane ja dg, širina prsko-
ttna aaviai od rađa reaktora i spoljnih temperat&^a,
a curenja, aračanja vršila je Radiološka
brzine apa&FbovaHe doze na nnntra&Rje.j površini
i na dabiai ed oka 0,5 ^ od imutraaaja površine pokazuje
da ijat rsJLaa, gpsor&ova^a dosa, xa rad T&aktora od 66.&OO
tj. oko 10.000 R arađg!;, ne prelaai vraanast eđ 2.10
temperatura u betonu i a pea&a, njihovo praćenje
vrši a#oblje reaktora RA, aa iatigs meati^a gde su se-
ra&a i đaas. Ova cerenja pokaguju temperature &d oko 55^C Ra
jPj površini i &ko 30^0 a Fagtojgn^R ad 0,5 8.
vode u bojnoj vodenoj zaštiti iznosi ako 45 g ti
rada
ut za ispitivan, je materijala SR gjrbije rasic ja
analize i ukazao pemed n cdr&đjivanju.
bet&^a i a^aaja EaprsliRa. pr&auž njihova^ ja
pojava sg jaoša stabilig^ti.
p e-dugete au mere d:& as formira struaRa grapa Keja &i
aaaliairala §va pojave 1 predložila meye za saniranja ili
daljeg širenja p#ak&Rja. očekuje 3^ defini@&nj8
n 6o% amialR. Vediau analiza pr&uzea &.i "
na a&e&ee aar&daika našeg ^nstltuta i dragih nau&aih
VI.4.2. prsakavi gae i višak d&aterijuma
U ovoj godili a&st&vljeag su aaaliaa
p.r;aak.ava% jgasa ia tašk& vegg, kaji se izdvaja u eist&m
Isu&&vani su taK9đja nalavi fermiranj& viška đeaterijuma i
potrebe đa ae varila čitav nis paFametaFa 3aatc: tempe-
, čistoća, teške vade, int@R%ltet gaana i neatronakeg aračeaja
pritisak 1 si., te traba dalji nastaviti meFan^a uglova formiranja
i stabilizacija praskavog gasa.
42.
Iz dosadašnjih opita uočeno je da se višak deuterijuma
uvek stabiliše na oko 2% (zapreminskih) u radnim uslovima. Do
sada je na tu količinu deuterijuma uvek dodavan kiseonik u cilju
njegovog vezivanja u tešku vodu. Posle toga pojava se ponavljala,
tj. u praksi kiseonik je dobrim delom odlazio na koroziju konstruk-
tivnih materijala.
Čim je uočeno da se deuterijum stabiliše, doneta je odluka
da se više ne dodaje kiseonik, te je tako, verovatno doprineto
usporavanju korozije u reaktorskom sudu i sistemima,
VI.4.3 Tricijum
Povremeno otvaranje reaktorskog suda zbog izmene goriva i
drugih operacija, kao i sve češće intervencije na teškovodnom sis-
temu ukazalo je da treba obratiti posebnu pažnju na to da se osob-
lje koje vrši remont zaštiti od udisanja tricijuma.
Prvi apraksimativni računi pokazali su da se na površini
teške vode, odnosno u sistemu helijuma, može očekivati koncentra-
cija tricijuma od oko o,ljnC{/cm .
Pre izmene goriva marta 1964. godine uzete su probe vazduha
aa gornje platforme pri jednom otvorenom kanalu i to: neposredno
pored njega, na jedan metar udaljenosti i pored izvadjenog vlaž-
nog kanala. Izmerene koncentracije su bile:-3 T- neposredno iznad kanala 1,1.10
- na 1 metar od kanala i pored vlažnog kanala od 2 do
5.10 iuCi/cm"
-6
Kako su dozvoljene koncentracije tricijuma u vazduhu b.10
juCi/cm , to su odmah pooštrene mere da se obezbede odgovarajući
uslovi rada na platformi i pri remontu, a da osoblje izvodi sve
operacije obučeno u skafandre i sa "spiratomima".
Medjutim, kako nije moguće pri izvesnim remontint operacijama
koristiti zaštitna sredstva, to je potrebno, i dalje raditi na
poboljšanju merenja i izračunavanju primljenih doza, odn. vremena
koje se može provesti na tim operacijama.
43.
VI.4.4. Korozija
Tokom proSle godine planirano je vadjenje jednog eksperi-
mentalnog kanala za ispitivanje korozionih pojava i ošteće-
nja na njemu u Laboratoriji za reaktorske materijale. Prebaci-
vanje saradnika ove laboratorije sa ove problematike i nji-
hova angažovanost na drugim problemima doveli su do toga da se
praktično nije ništa radilo na ovom planu.
Problem korozije se postavlja u novom vidu zbog progra-
ma forsiranja snage reaktora i zbog rada sa smanjenim protokom
teške vode, jer u oba slučaja temperature moderatora i goriva
su više nego obično, te je tom pitanju potrebno posvetiti veću
pažnju. Prema dosadašnjim podacima kojima raspolažemo aa naj-
nepovoljnije temperature moderatora za aluminijum kreću ae oko
60^C (prema ispitivanjima korozije Al u bidestilovanoj vodi),
a to je sadašnja temperatura moderatora reaktora.
Kako nemamo podatke o efektima korozije na temperatura-
ma ođ oko 120°C (temperatura košuljice) kao hio ostalim fakto-
rima koji utiču na koroziju to nam je potrebna pomoć po ovom
pitanju.
VI.4.5. Zaostala snaga
U proteklom periodu radjeno je na izučavanju zaostale
snage i prvi rezultati su saopšteni na I simpozijumu termotehni-
čara u Hercegnovom.(Vidi prilog br./3 ).
Ovi radovi će se nastaviti u nekoliko pravaca, pre sve-
ga preciznijim i obuhvatnijim merenjima na reaktoru, a. zatim će
se pokušati da se dobijeni rezultati verificiraju računskim po-
stupkom.
VI.4.6. Grafitni reflektor
Preduzete su mere da ae prouče problemi akumuliranja
Vignerove energije i oporavijanja grafita refelktora*
44.
Utioaj temperature tehničke vode za hladjenje grafitnog
reflektora i bočne vodene zaštite (koja u ovoj poslednjoj iznosi
oko 45 C) proučiče se posebno u okviru radova na otkrivanju uzro-
ka przkanja.betonske biološke zaštite reaktora.
71.4.7* Vibraoija teškovodnog sistema
Tokom ove godine, u zajednici sa Institutom iz Žarkova,
izvršena su merenja vibracija i buke cevovoda teškovodnog siste-
ma. Merenja su otkrila uzroke buke i vibracija. To su: teškovodne
pumpe, zasuni, ventili, difuzor i slično. Probe su pokazale da
je moguće smanjiti vibracije pogodnim opterećenjem cevovoda, u
kom smislu je potrebno dalje raditi.
Rezultati ovih merenja saopšteni su na IX konferenciji
ETAN-a na Bledu (vidi prilog br./%. ).
VI.5. Vanredne mere
VI.5+1. Vanredne mere za slučaj zemljotresa.
Aprila ove godine, zemljotres koji je zadesio Slavonski
Brod i okolina osetio se znatnom jačinom i na reaktoru. Tom pri-
likom dejstvo osoblja dežurne smene bilo je brzi i ispravno. Re-
aktor je odmah zaustavljen, a zatim je izvršena inspekcija svih
reaktorskih sistema. Naročita pažnja je posvećena centralnom
telu. Tom prilikom nisu primećene nikakve posledice zemljotresa.
Kako su se mogli očekivati sledeći potresi, a i kako postoje ne-
pristupačni delovi reaktorskih sistema (ugradjeni u zidove) to
je obezbedjeno hladjenje reaktora, a sutradan reaktor je doveden
na nominalnu snagu. Nisu primećene nikakve neispravnosti.
Ovaj slučaj je ukazao na potrebu da se za osoblje de-
žurne smene izradi posebno uputstvo za delovanje u slučaju ze-
mljotresa. Jedno takvo privremeno uputstvo (u vidu instrukcija)
je doneto, s time da se pri donošenju novih propisa i uputstava
reaktora RA, početkom iduće godine, donese stalno uputstvo za
postupak u slučaju zemljotresa.
45.
VI.5*2. Mere za sprečavanje curenja teškovodnog cevovoda.
Izveštaj o sigurnosti reaktora RA i analiza maksimalnog
akcidenta koji bi nastao gubitkom teške vođe iz reaktorskih si-
atema, ukazali su da se moraju preduzeti mere za sprečavanje cu-
renja teške vođe ukoliko bi došlo do prskanja cevovoda.
Za sada suuu okolini prostorije 026, gde se nalazi
skoro ceo sistem cevovoda teSke vode, postavljeni specijalni
b&ndaži i gumeni zaptivači, s kojima nije moguće svuda interve-
nisati, pa je potrebno još nabaviti specijalne vrste brzovezu-
jućeg cementa, plastične zavoje i dru^u opremu. Takodje se pre-
dvidja obučavanje ljudstva u rukovanju ovom opremom.
VI.5.3. Hladjenje reaktora korišćenjem isključivo sopstvene
akumulatorske baterije.
Hladjenje reaktora, prinudno zaustavljenog pod najne-
povoljnijim uslovima, usled nestanaka napona u mreži predstav-
lja jedan od najvažnijih elemenata sigurnosti. Ovde je naročito
interesantan podatak, dužine hlađjenja koja ee može ostvariti
koristeći isključivo sopetvenu akumulatorsku bateriju 110 V
1600 Ah. U ta svrhu su u prvoj polovini 1964. godine izvršene
potrebna analize i merenja, koje su dale optimalan režim koga
se treba držati da bi se reaktor mogao što duže hladiti, kori-
steći energiju aku-baterije.
Neposredno pred godišnji odmor je i eksperimentalno
proveren ovaj režim koji je pokazao da reaktor može i u najne-
povoljnijim uslovima da ostane 6 do 8 časova bez električne energi-
je.
Uzimajući u obzir postojanje dva dalekovoda kao i nji-
hovu dužinu proizilazi da je sigurnost na ovom polju sasvim za-
dovoljavajuća.
VI.6. Pomoč korisnicima reaktora
U protekloj godini uradjeni su iz oblasti studija si-
46.
gumosti sledeči veći poslovi za korisnike reaktora.
VI.6.1. Izveštaj o sigurnosti ozračivanja prirodnog metalnog
urana (za Laboratoriju 05)
Prema tfputatvima Komiteta za sigurnost za svako nestan-
dardno ozračivanje u reaktoru korisnik je dužan da izradi izveštaj
0 sigurnosti. Kako saradnici Laboratorije 05 nisu bili u stanju
da izrade pomenuti izveštaj uz zahtev za ozračivanje 6 pastila
od prirodnog urana, to su skoro sve pripremne rađenje obavljene
na reaktoru RA, kao:
- prethodni proračun veličina pastila
- termički proračun grejanja pastila. u kenerima
- izveštaj o sigurnosti
- merenje temperatura pastila
- uputstvo za slučaj prskanja kenera
U ostalim laboratorijama obavljeno je:
- proračun aktivnosti pastila (05)
- proračun fisionih produkata (05)
- žarenje urana (28)
- hermetizovanje kenera (28)
- ispitivanje kenera (05)
Na osnovu urađjenog izveštaja o sigurnosti, proračuna
1 merenja pri ozračivanju došlo se do podataka da se slična
ozračivanja mogu ubuduće, pod odredjenim uslovima, smatrati kao
rutinska operacija.
Na IX konferenciji ETAN-a na Bleđu prikazan je rad na
ovom problemu.
VI.6.2. Ozračivanje čelika
Laboratorija 28 ozračila je veću količinu čelika uobi-
čajenim putem. Tom prilikom je konstatovano da su postignute
visoke temperature te je trebalo ponoviti opit uz odgovarajuća
47
merenja.
Reaktor RA je u zajednici sa ORET-om organizovao Čitav
poeao, postavio termoparove, izvršio snimanje temperatura i naj-
pogodniji režim rada reaktora. (T .- 380 C na 6,2 MW).
VI.6-3. OzraŠivanja semena
Za Institut za primanu nuklearne energije u poljopri-
vredi vršeno je u nekoliko navrata ozračivanje raznog aemena.
Kako su zahtevane vrlo male snage reaktora, rad preciznog re-
gulatora i brze promene reaktivnostl,to.;3e svako ozračivanje
vršeno uz maksimalnu moguću pomoć i nadzor.
VI.6.4. Problemi rutinskihozračivanja
Duža i često ponovljena ozračivanja istih kenera u
reaktoru dovode do nekoliko neželjenih posledica;
- keneri aw defonaišu, zaglavlju ju u kanalima a često
im se i glave krive.2bog toga se kvare hvatači, što
ponekad dovodi do kraćih prekida u radu reaktora;
- keneri korodiraju i povećavaju nivo radioakivne pra-
šine u eksperimentalnim kanalima, što dovodi do po-
trebe čeate dekontaminacije radne platforme reaktora
i transportnih kontejnera.
Zbog toga je sa Laboratorijem 05 dogovoreno da se uve-
de strožija kontrola kenera, pa su izrađjeni odgovarajući kon-
trolni kalibri.
Takodje je dogovoreno da se ispita mogućnost bacanja
kenera posle jednog ozračivanja*
Kako bi formulari za ozračivanje bolje odgovarali
stvarnim potrebama, a pružili i ličnu garanciju da ae u keneru
nalazi opisani materijal - oni su promenjeni (forntulari u pro-
tekloj godini^.
48,
VI.6*5. Transpor izvora Co-60 visoke aktivnosti
Studiju puteva i sredstava za transport kobaltnih
izvora do 2000 kirija izradib je, na naš zahtev, Odeljenje za
reaktorsku eksperimentalnu tehniku (OREI). Radionice Instituta
i reaktora izradile su odgovarajuću opremu. Prvi transport izvo-
ra ođ 1000 kijgija obavljen je polovinom oktobra 1964. godine.
Njemu je prethodila provera svih transportnih puteva
i samih sredstava na hladno, uz razmatranje mogućih akcidena-
ta i pripremu odgovarajućih preventivnih mera. Istovremeno je
uvežbavano osoblje.
49.
VII. USLUGE DRUGIM ORGANIZACIONIM JEDINICAMA
U 1964. godini Laboratorija 10 (Reaktor RA) je pružila
brojne usluge drugim organizacionim jedinicama. Ove usluge eu
pružane u raznim vidovima a mogu se počeliti u tri osnovne gru-
pa*
a/ Rad na projektovanju 1 razradi novih ured jaja i
sistema.
b/ Izrada i prwp#avka elektronske merne instrumentacije.
c/ Izrada ^ehaničkih elemenata u radionicama.
a) Projekti
1. Projekat kontrolno marnih sistema atetereološke sta-
nice Instituta "Boris Kidrič*. M.Nikollć 120 časova,
2. Prejekat kontrolno mernih reg&laeioni i dozimatri-
9kih aistama petlje CO aa raak&or. M.Nikolid,
M.Miloševid 80 eaaova
3. Projakat biolaška zaštite gama zraSanja za
uzorke Remena ozračivanih a reaktoru.M. Ri-
kolid i., 20 *
4. Pi'ojakat merncg instrumenta za preciama
renje razlike temperature vazđuSnih slo-
jeva sa materecloška mar&nja* M.Nikolić 6
5. Projekat marnog instrumenta &a naerenje i
registraciju temperature u viS$ opaaga
klase 0,5 za kriatalni apektesmetar.
M.Nikolič g
6. Projekat marnog instrumenta sa meranje i
regulacija temperature "creep*-a u 3va
opsega sa dvostrukom skalom 25-O-25^C i
5-O-5°C aa dve oaetljivosti i aatonaa.t-
akim cikliranjam temparature. M.Hikolić 45
50.
b)
7* Projekat marnog instrumenta aa maranje i regu-
laciju temperature "eraep^—a u 6 opsega sa dve
osetljivoati i eikliranjem. M.Nikolid 26 6aaova
8. Frojekat vremanake bage aa elektronsku regi-
stru juću, Qp$r&tH' H kristalnog apaktrometra.
M.Rilogavid. 24 čaaa
9. Izvaštaj sigurnosti aa osracivanja urana za
HL. S.Mitrovič....,...., ..*..... 25P časova
Ukapno: 570 časova
1. Rekonstrukcija MECI pisaSa sa meranje razli-
ke temperature vasđušnih slojeva ga metereo—
logiju R2. M.Djalovid ....*,.......,.
2. Rekonstrukcija H833 višekanalnog pisača za
merenje apsolutna temperature semljišta za
metvreologiju RZ. M.Djalović ..............
3. Prepravka. piaaBa MCPI-01 za merenja tempera-
ture u 8 opsega za krietalai spaktrometar.
N.Mitič ...„
4. Dogradnja signalizacionog uredjaja na MECI
pieaS. Prepravka naerne šeme za maranje tempe-
rature u dva opsega, ugradnja uredjaja za
automatsko cikliranje. M.Djalović za 9RET.
5. Preprnvka oredjaja za novu vremensku bazu
za spektrometar. M.Miloševic.
6. Ugradjivanje termoparova na VI3A-a kapgula-
ma i ispitivanje marnog eistema sa OR'ET.
M.Djalovid
60 čaaova
48
86
73 Saa&
36 časova
26
51.
7. Ugrađjivanje termop&rova za merenje tempera-
ture te3%MHke kiseline pri ogračtvanju u re-
aktoru za HL. Bf.Dgalović, M.Nikolić 6 čaaova
8. Ugr&đjiv&nje teraoparova K uzorak urana za
msranja temperature pri ozraSivanja sa Hl.
K.Bjalovid, M.Hikolič... 8 čaeova
9. Ugr&djivamje termopareva u uzorke gvoŽdja
pri ozračivanju za Laborateriju 28. M.
Djalevič 6 Časova.
10. Izvođjenja uradjaja za automatsko apaŠta-
nje uzoraka aemana u reaktor za poljo-
privredni institut Zemun. M.Nikolič,
N.Mitič, N.Vlajid, P.Miiivojevič. 48 čaaova
Ukupno* 397 časova
c) Radionice reaktora aw isvršile radove za aledeće korisnike
van reaktora:
1. za ORET ukupno 7.560 radnih čaeova.
2. za laboratorije 05, 08, 21, 03 i 28 ukapno 3200 ča-
sova. Za druga korisnike ukupno 10.760 Časova.
Okupan broj radnih časova za radove pod a), b) i c)
i za druga korisnike iznoai 11.736 Rasova.
52.
VIII. VAN'PALNSKI ZABACI
Pored osnovnog zadatka reaktora pogon i održavanje reak-
tora u toku 1964. godine na reaktoru je radjeno na velikom broju
vanrednih poslova u vezi remonta, održavanja i poboljšanja rada
reaktora, kao i obaavljanja postojeće opreme.
U sledećept tekstu dat je pregled navedenih poslova i
zadataka prema grupama srodnih poslova.
VIII.1. Mašinska grupa
a) Rad u radionicama
U radionicama reaktora izvršen je veliki broj radova
na izradi pomoćnog alata za rad, pomoćnih uredjaja za manipulaci-
ju i remont, dopunske opreme, rezervnih delova i delova potrebnih
za remont.
U radionicama je radjeno na 48 evidentirana podza-
datka sa posebnim radnim nalozima. Pored toga uradjen je veliki
broj radova bez posebnih naloga u vezi remonta prema planu kao i
opravki koje su vanredaim nalozima zahtevane u toku planskog sta-
janja reaktora.
Veliki broj poslova radjen je za eksperimentatore.na
reaktoru (spektrometarske grupe) kao i za potrebe grupe OR.ET za
VISA projekat i CREEP (vidi prilog^.)
Po radnom nalogu RA i drugih laboratorija radile su
obe radionice reaktora.
Mehanička i precizno mehanička radionica pored teku-
ćih poslova koje su obavljale na reaktoru RA, realizovale su 90
radnih naloga, od toga 20 radnih naloga izvršeno je za potrebe
ORET-a, 14 za potrebe EO. Ostali radovi su izvodjeni za potrebe RA
i drugih laboratorija.
Evidentirani radovi sa. radnim nalozima:
53.
1. Izvršena je adaptacija ručne pumpe za produvavanje
linije davača.
2. Izradjen dvodelni produžni levak.
3- Izrađjena dva višezuba hvatača.
4. Izradjeno 20 matica za glavu tehnoloških kanala.
5. Izradjeno dva višezuba hvatača za nošenje cevi tehno-
loških kanala.
6. Izradjen- pribor za izvlačenje noseće cevi tehno-
loških kanala.
7. Izradjeno 5 kom. aluminijumskih stolica za kanale VK.
8. Izradjeni su alati za gumene dihtunge (zaptivače).
9. Izvršeno postavljanje glave za hvatač na poklopcima
otvora VK kanala.
10. Izrađjeno 10 ventila za davače.
11. Izradjeno postolje za pridržavanje tehnoloških kanala.
12. Izradjen hvatač za vadjenje polomljenih cevi.
13. Izrada čaura za pumpe na Bunavu (3 kompleta 27 kom.).
14. Obrada i remont delova DOZ pumpt.
15. Izrada nove koturače sa ležištima za mali hvatač.
16. Remont i izrada nove osovine na ventilatoru V-6.
17. Izrada hvatača za vadjenje polomljenih kanala.
18. Izrada nosača sklopke za razvod u NC.
19. Izrada alata i priključaka za čišćenje razmenjivača
toplote.
20. Izrada dva kompleta kontakta za E0 odeljenje.
21* Izrada 10 kutija za prekidače.
54.
22. Otvorene rupe na komandnim tablama u prostoriji:
027, 049, po 15 kom. % 50.
23* Izradjen probni uredjaj "creep" (ORET).
24. Ugradjen motor i popravljena vrata na horizontalnom
eksperimentalnom kanalu "B".
25. Očišćeni uzorci aktivnih delova 08-04.
26. Izradjen sistem za dreniranje (P) sistema (na ta-
vanu).
27. Izradjeni redukcioni zupčanici.
28. Izradjen priključak za termometre TK (30 kom.)
29. Izradjen specijalni kontaktor.
30. Izradjeni delovi za rekonstrukciju teškovodnih
pumpi.
31. Izradjeni delovi za grejače na ventilatoru.
32. Popravljen strela kran.
33* Izradjeno je 30 kom. priključnih glava za termometre
tehnoloških kanala.
34. Izvršena je adaptacija i montaža TV prijemnika.
35. Izrada 55 komada zvezdica za VISA kanale.
36. Izrada 13 kom. termometara za grafitnu obloga.
37* Izrada mehanizma za fino doterivanje pisača "MECI"
38. Izrada signalnog preklopnika 8-polnog.
39. Izrada zupčanika za"MECI".
40. Izrada alata za vadjenje termometara iz tehnolo-
ških kanala.
41. Opravka 10 kom. elektromagnetskih hvataža.
55.
42. Izrada zaštite za stonu bušilicu.
43. Izrada 30 kom. lamela i 30 izolacionih pločica za
male elektromagnetne hvatače.
44. Izrada postolja za iglu galvanometra.
45. Izrada čepa za gornju vodenu zaštitu 0 300 mm.
46. Izrada mehaničkog hvatača za transport kobalta.
47. Izrada čepa za kontejner (kobalta).
48. Izrada kenera sa olovnom zaštitom.
Pored naznačenih poslova veći broj radnih časova utrošen
je na neevidentirane sitnije radove.
b/ Zadaci u vezi poboljšanja rada i remonta reaktora:
1. Izradjeno uputstvo za remont i održavanje reaktorske
(mašinske) opreme.
2. Izvršena rekonstrukcija na DOZ pumpama.
3. Izvedena su tehnička rešenja i izvršene izmene na
klima ured jaju u cilju poboljšanja rada (povećanja
rashladnog) kapaciteta.
4. Izvršena je rekonstrukcije prozora na pultu operato-
ra reaktora RA.
5. Izvršena rekonstrukcija memih linija za vakuumetre
u destilaciji na tabli 13V.*
6. Izvršene su analize taložnika, procene opasnosti
od pucanja zidova.
7* Proučene posledice koje bi dovele do plavijaja
Dunav stanice.
8. Izvršena je analiza mogućnosti povećanja toplotnog
protoka razmenjivača toplote radi povećanja to-
plotne snage reaktora.
56.
9. Analizirano je temperaturno stanje košuljice gorivnih
elemenata u vezi rada pri forsiranom režimu hladje-
nja reaktora.
Detaljni podaci o internim podzadacima prikazani su
u godišnjem izveštaju odeljenja održavanja.
VIII*2. Elektro grupa
Pored obavljenog planiranog remonta i revizije opreme
izvršeno je više neplaniranih radova koji su bili nužni za be-
zbednu eksploataciju reaktora.
Ovi radovi su obavljeni kao revizije i remont van plana
i kao vanredni izvodjački radovi i opšti poslovi nametnuti tokom
eksploatacije kao ukazana potreba.
Detaljni podaci o ovim radovima sadržani su u godišnjem
izveštaju odeljenja održavanja za 1964. godinu.
a/ Revizija i remont van plana
1. Generalna revizija 2 kom. glavnih transformatora snage
Instituta (1600 EVA, 35/10 KV) u preduzeću "Distri-
bucija" - Beograd.
2. Kontrolno pražnjenje aku-baterija 6, 12 i 24 V.
3. Kontrolno pražnjenje aku-baterija 48 V/li,
4. Otklonjen je zemljospoj baterije 110 V^
5. Otklonjen je zemljospoj na aku-bateriji od 48 V.
6. Revizija motora gasne duvaljkU "Beograd"
7* Provera rada gasnih duvaljki.
8. Provera rada nove šeme pumpi za tešku vodu (šema pre-
laza samo jedne pumpe teške vode na 1500 o/min).
9. Prepravka instalacije pumpi za tešku vodu prema
Šemi prelaza samo jedne pumpe na 1500 o/min.
57.
10* Provera rada sinhronih generatora u vezi rada pod 9
11. Izvršena je izmena električne šeme za direktno pre—
vodjenje pumpi D O sa brzine 3000 o/min na brzinu
1500 o/min i u proveri rada sinhronih generatora u
tim ualovima.
12. Reevizija amplidina 1 AP, 2AP i nivomera.
13. Revizija kontaktora teškovodnih pumpi (obrada istro
šenih kontakta) L , tipa KT734*
14. Izvršeno je merenje i analiza parametara snage,
napona, struje, učestalosti i faktora snage pri
radu pumpi preko sinhronog generatora, sa učestano-
šču većom od 50 Hz.
15. Izvršena je analiza električne Instalacije, šeme i
električnih mehanizama klima uredjaja PV6K.
16. Revizija komandne table avarilnog svetla 11 D.
17° Revizija i remont generatora jednosmerne struje
110 V (43 i 44) i sinhronih generatora 47 i 48.
18. Revizija i remont asinhronog motora sa kliznim
prstenovima pumpe 49.
b/ Vanredni izvodjački radovi i opšti poslovi
1. Izradjena je signalizacija spremnosti sinhronih
generatora za prelaz
2. Prepravljena su i ugradjena raspoloživa vremenska
relea u semn novougradjenih zvezda-trougao pre-
kidača ventilacionih sistema VI*
3. Ofarbani su transformatori snage od 630 KVA i pri-
padajuće sabirnice.
4. Izradjeno je uputstvo za održavanje kontaktora snage
58
5. Izradjeno je uputstvo za održavanje kolektora ko-
lektorskih mašina.
6. Napravljena je analiza kolektorskih mašina za potrebe
obezbedjenja rezervne opreme; izradjena je speci-
fikacija rezerve ugljenih dirki za potrebe dokumenta-
cije i za nabavku rezervne opreme.
7- Napravljena je analiza električnih mašina za potrebe
obezbedjenja rezervne opreme i za potrebe doku-
mentacije; izradjena je specifikacija rezerve ležaje-
va.
8. Izradjeno je 30 kom. prenosnih tablica aa upozorava-
jućim natpisima za potrebe bezbeđnosti pri radu na
elektro opremi i za opšta upozorenja.
9. Napravljena je statistika kvarova i smetnji na elektro
opremi u 1964. godini.
10. Uzeto je učešće u pripremi realizacije hladne petlje.
11. Izveden je signal nivoa teške vode "BAČOKA" na tablu
operatora (dupliran je signal); ugradjena je potrebna
signalizacija.
12. Na tabli 13 V izveden je zvučni i svetlosni signal
gornjeg nivoa, u kcndenzatorskom sudu destilacionog
uredjaja.
13. Uzeto je učešće u radovima na izmeni šeme pumpi D-0
na tabli RT 54B. Nova šema treba da omogući hladje-
nje reaktora sa dve pumpe pri brzini 1500 o/min i
hladjenje reaktora sa dve pumpe pri brzini od 3000
o/min kao i prelazak sa jednog režima hladjenja na
drugi*
14. Izvršena je analiza problema zavarivanja kontaktora
teškovodnih pumpi KTV-34 i u tom cilju je izradjen
nov tip kontaktora, koji nije mogao biti isproban
59.
zbog nedostatka ljudstva kao i zbog radova koje na
tabli RT 54B vrši ođeljenje pogona.
VIII + 3. Kontrolno marna elektronska grupa
Pored redovno planiranog remonta i održavanja opreme
izvršen je čitav niz vanrednih radova u cilju poboljšanja merne
opreme i rekonstrukcije zastarelih rešenja.
U 1964. godini pristupilo se rekonstrukciji termometar-
skih priključaka i zaptivnih spojeva na tehnološkim kanalima*
Kod ovih termometara usled nepovoljnih konstruktivnih rešenja
zaptivanja i kablovskog izvoda dolazilo je do čestih prekida
kablova i curenja helijuma iz reaktora. Rekonstrukcijom zaptiv-
nog spoja omogućuje se lako i dobro zaptivanje bez opasnosti
kidanja kabla termometra. Spoj termometra koji je ranije izvo-
djen unutar kanala izveden je van kanala i učinjen rastavnim,
što omogućuje lakšu manipulaciju i izbegavanje kidanja apolj-
njeg kabla pri transportu i odvrtanju kanala. Zamena je izvr-
šena sukcesivno u periodu zamene goriva. Stari termometri su
izvadjeni iz ukupno 60 kanala, zamenjeni su novim, koji su ohe-
zbedjeni novim sistemom zaptivanja i kablovskim priključkom
koji je izrađjen na reaktoru. Preostalih 24 termometra će biti
zamenjeni u 1965* godini pri zameni preostalih kahala novim
gorivom*
Laboratorija elektronske grupe dopunila je svoj inventar
pomoćnim uredjajima kao što su uredjaji za ispitivanje reverzi-
bilnih motora RD-09 na instrumentima, stend za proveru gaanih
analizatora, dovršila stend za proveru temperaturnih instrume-
nata i otpočela izvodjenje stenda za ispitivanje hidrauličkih
instrumenta, uredjaj za ispitivanje vibratora i uredjaj za pro-
veru periodmetra.
Za kontrolu rada transportera za vačjenje gorivnih ka-
nala izradjena je daljinska kontrolna aparatura za komandovanje
6o.
i pokretanje TV kamera poddvodenom zaštitom. Dve kamere su po-
stavljene na nosače koji se daljinski mogu pokretati u dva prav-
ca, a ugradjen je i sistem za daljinsko pokazivanje teleobjekti-
va. Ceo sistem je centralizovan i postavljen na pokretni pano
u prostoriji 307 odakle se vrši upravljanje transporterom. Radi
kontrole zvuka kao i potrebe veze izmedju mehaničara koji radi
na platformi i osoblja u prostoriji 307 izradjena je dvostruka
mikrofonska veza sa posebnim pojačalom koje je sastavni deo
centralizovanog sistema daljinske komande TV sistema.
Izvršene su prepravke na KAKTUS instrumentima u cilju
stabilizacije drifta i lakšeg regulisanja nultog položaja ka-
zaljke instrumenta.
Izvršena je dopunska montaža signalizatora curenja na
teškovodnom sistemu u saradnji sa elektro grupom.
Izvršeno je merenje naprezanja betona na mestima preko-
tina pomoću otpornih mernih traka u saradnji sa Institutom u
Žarkovu.
Konstruiaani su termometri i postavljeni u betonsku
biološku zaštitu i sloj peska iza betona u cilju merenja tempe-
rature betona i peska radi analize pojave prskotina u betonu.
Izvršeno je merenje vibracija i buke teškovodnog sistema
u saradnji sa Institutom u Žarkovu*
Izvedena je dopuna signalizacije na tabli operatora za
signaliziranje previšenja doza u pojedinim prostorijama koje se
do sada nisu signalizirale na pultu operatora. Ova mera je bila
potrebna obzirom na ukidanje radnog mesta dežurnog dozimetri-
ste na CDT, čiju dužnost preuzima dežurni instrumentator, koji
povremeno obilazi tablu DOZ instrumenata, kao i prema potrebi
pri pojavi signala na pultu operatora.
Izradjen je i ugradjen u teškovodni sistem merač pro-
vodnosti teške vode koji meri provodnost u dve tačke, ispred ula-
61.
za u destilaciju i na izlazu destilacije.
Započeta je izrada platinskih otpornih i bakarnih
otpornih termometara u cilju oslobadjanja od uvoza ovih veoma
traženih elemenata, koji se teško nabavljaju iz SSSR-a*
Dopunjen je sistem razglasa novim linijama, pojačivačem
i zvučnicima.
Izradjene su knjige propisa i uputstava za održavanje
i remont kontrolno merne instrumentacije i uredjaja za regu-
laciju i zaštitu na osnovu kojih se vrši redovno održavanje i
po potrebi remont instrumenata i uredjaja.
Rad na poboljšanju merne opreme i usavršavanju 3istema
odvija se prema programu rada i planu podzadataka grupe za elek-
troniku odeljenja održavanja, što je sa svim detaljima i doku-
mentacijom sadržano u godišnjem izveštaju odeljenja održavanja
za 1964. godinu u internoj arhivi reaktora.
—
—
2000 —
7500 —
70000 —
5000 —
0 --
7566
7960
3
53%
7967
__ f
27JO7
7962
-- '
77954
- '
796J 7964
1
CL
700
60
70
50
40
J0
20
70
700
90
60
70
60
50
40
JO
20
70
,
^ ' ._ ; -
, : i J
j !j i i
! i -.
- -, -i- --.
i——
!i—
^
i
/ <//
.
1
) i i
p- - -
!,... ^
j
- ----
— - — i-- - -,--. .....,-.--
1
!
^ j.
, j
i
_. _ j _t
— — }
)
-