8/17/2019 O Marxovom Razvoju - Branko Bosnjak

1/2

O Marxovu razvoju

 Branko Bošnjak 

Poslije slušanja ovih iscrpnih referata i izvoda iz literature oodnosu »mladog« i »starog« Marxa, ja bih sada pročitao dva odlomkaiz Marxove knjige »Kritika političke ekonomije — predgovor iuvod«, zbog toga, da ukratko čujemo i to, što Marx sam kaže o svomrazvoju.

U početku je riječ (kod Marxa) o tome, što je studirao, čime se bavio, a zatim slijedi ovaj tekst: »Prvi rad koji sam preduzeo radirješavanja sumnji koje me bijahu ophrvale, bio je kritički pregledHegelove filozofije prava, rad, čiji je uvod izašao u »DeutschFran-zösische Jahrbücher« štampanim u Parizu 1844 godine«. (Dakle, to

 je bio prvi krit ički rad poslije sumnji o onome što je Marx slušao,čitao i studirao). Dalje: »Moje je istraživanje dovelo do rezultata,da se ni pravni odnosi, ni državni oblici ne mogu razumjeti ni izsebe samih ni iz takozvanog općeg razvitka ljudskog duha, nego,naprotiv, da im je korijen u materijalnim životnim odnosima, čiju

 je ukupnost Hegel po prim jeru Engleza i Francuza 18. vijeka obu-hvatio imenom »bürgerliche Gesellschaft« t. j. građansko ili buržo-asko društvo, a da se anatomija buržoaskog društva mora tražiti u

 političkoj ekonomiji«. Dakle, predmet Marxova izlaganja i istra-živanja je buržoasko društvo tih odnosa a rješenje treba tražiti u političkoj ekonomji, a ne u spekulacijama ranijeg filozofiranja.

Poslije izlaganja svoje m etode M arx piše: »Friedrich Engelss kojim sam od kako je izašla njegova genijalna skica kritike ekono-mskih kategorija u »DeutschFranzösische Jahrbücher« stalno (vi-dite, stalno nap. B. B.) razmjenjivao misli preko pisama, došao jedrugim putem (uporedi njegov »Položaj radničke klase u Engleskoj«)

do istog rezultata kao i ja (t. j. da se buržoasko društvo analizira itraži u ekonomiji), »a kada se s proljeća 1845. i on nastanio u Bruxe -llesu, odlučismo da zajednički izradimo svoje shvaćanje kao supro-tnost ideološkom shvaćanju njemačke filozofije, ustvari, da obraču-namo s nekadašnjom svojom filozofskom savješću«.

Tu M arx kaže, da je njem u i Engelsu bio zadatak da obračuna jusa ideološkim stanjem njemačke filozofije. Mi se sjećamo onih teks-tova gdje Marx govori o tome, da je Hegel, iako u obliku mistifi-kacije, ipak dao racionalno jezgro dijalektike. To znači da Marx neodbacuje filozofiju kao filozofiju, nego samo njeno ideološko stanje,

7 Naše teme 97

8/17/2019 O Marxovom Razvoju - Branko Bosnjak

2/2

 pa time ujedno obračunava i sa svjom nekadašnjom filozofskomsavješću. Dalje Marx piše: »Tu smo namjeru izveli u obliku kritike

 poslijehegelovske filozofije«. (To je djelomično i problem njegovedisertacije, gdje Marx stoji pred problemom, kako je moguće filo-

zofirati poslije Hegela, kao što je slično bilo i u Antici poslije Aristo-tela, t. j. da čovjek ne ponavlja ono što je već bilo, a da ipak ostanena nivou dostignute filozofske misli.) Dalje: »Rukopis dva debelatoma bio je već davno prispio u Westfaliju, gdje je trebao da budeizdat, kad nam stiže vijest, da izmijenjene okolnosti ne dopuštajuštampanje. Prepustismo rukopis glodarskoj kritici miševa, utolikoradije, što smo glavnu svrhu bili postigli«. A što je bila glavnasvrha? »Sebi smo stvari objasnili«.

Mislim, da sada dolazi bitna teza: »Od rastu renih radova ukojima smo u ono vrijeme iznosili pred publiku svoje poglede u

ovom ili onom pravcu, pomenut ću samo »Manifest Komunističke partije«, koji smo zajedno napisali Engels i ja, kao i »Govor o slobo-dnoj trgovini«, koji sam ja objavio. Odlučujući momenti našegshvaćanja prvi put su, ma da samo polemički, nagoviješteni u momespisu »Bijeda filozofije«.

Ako je Marx govorio o tome, da su odlučujući momenti ovdje,t. j. u »Bijedi filozofije«, onda to znači, da neka ranija shvaćanja (u prethodnim tekstovima) nisu bila odlučujuća. Ponovio bih još jednomovu rečenicu: »Odlučujući momenti našeg shvaćanja prvi put sunaučno...« Što znači »naučno«? Rekao bih, da je to isto što i anti -

ideološko, t. j. da se sama teorija kao rezultat ljudskog mišljenja ukontinuitetu filozofiranja ne može objašnjavati samo procesom uljudskoj svijesti, nego da ta teorija mora imati svakako svoju osnovui u cjelokupnom ljudskom životu, u stvarnosti, u historiji, ukratkou djelovanju ili praksi.

Mislim, da je iz navedenog citata jasna Marxova geneza. Raniradovi, ukoliko ih mi uopće imamo u cjelini, predstavljaju u kliciono, što je Marx dalje obrađivao. No prvo njegovo djelo, koje onsmatra da je potpuno naučno, jest »Bijeda filozofije«, spis, koji jeMarx napisao 1847. protiv Proudhona. Sve što je prije toga pisao, to

Marx ne smatra da je na nivou onoga, što on ovdje počinje.Stoga bih zaključio, da se na osnovu spomenutog Marxovateksta, u izučavanju razvitka marksizma, može doći do cjelovitogsadržajnog rješenja toga problema.

98