obiljezja i perspektive suvremenih programa obrazovanja socijalnih radnika

8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika

1/30

Kristina UrbancVanja BranicaPravni fakultet Sveučilišta u ZagrebuStudijski centar socijalnog rada

OBIL!"# I P!$SP!K%IV! SUV$!&!'I(P$O)$# OB$#ZOV#'# SO*I#L'I( $#+'IK#

U+K ,-./-01,23/,4ri5ljeno1 li4anj6 077,/Stručni članak

S#"!%#K

Budući da socijalni rad postaje sve više profesija koja se temelji na ljudskim

pravima (utemeljenju, proučavanju, provođenju, zaštiti, unapređenju), u fokusu

mnogih programa su upravo oni njeni sadržaji koji, uslijed procesa ujedinjenja,

prerastaju u gloalne izazove prakse socijalnog rada! "a lokalnoj razini socijalni

uvjeti pojedine zajednice pod utjecajem su gloalizacije, međunarodne politike,

međunarodne komunikacije, povezanosti i suradnje! #ilježja i veličina socijalnih

prolema (siromaštva, oespravljenosti, socijalne isključenosti, diskriminacije,

izjeglištva, itd!) također su pod utjecajem gloalnih zivanja! $toga su suvremeni

studiji socijalnog rada sve više usmjereniji na %internacionalne% komponente u

svojim programima, nastojeći uduće socijalne radnike osposoiti za &nove'

proleme pojedinaca, skupina i zajednica! radu autori iznose osnovne tradicije

razvoja socijalnog rada u nekim europskim zemljama, te programe orazovanja

socijalnih radnika koji proizlaze iz navedenih tradicija, komentirajući njihova

zajednička oilježja i razlike!

Ključne riječi: tradicija, obrazovanje, socijalni rad, sveučilišni obrazovni programi,

europeizacija

1


2/30

P!$SP!K%IV# OB$#ZOV#'# SO*I#L'I( $#+'IK# UKO'%!KS%U !U$OP!IZ#*I!

Ekonomsko i političko proširenje Europe ima, dakako, posljedica na socijalnu

politiku i socijalni život stanovnika Europe. U skladu s tim taj proces unifikacije ima

posljedica i na proces obrazovanja socijalnih radnika u čitavoj Europi. erspektiva

!europskog socijalnog rada!, koja je sve prisutnija u suvremenim programima

obrazovanja socijalnih radnika temelji se na op"im vrijednostima europske povijesti i

razvoja.

#ako socijalni rad postaje sve više profesija koja se temelji na ljudskim

pravima $njihovom utemeljenju, proučavanju, provo%enju, zaštiti, unapre%enju&, u

fokusu mnogih programa su upravo oni njeni sadržaji koji, uslijed procesa

ujedinjenja, prerastaju u globalne izazove prakse socijalnog rada.

'a lokalnoj razini socijalni uvjeti pojedine zajednice pod utjecajem su

globalizacije, me%unarodne politike, me%unarodne komunikacije, povezanosti i

suradnje. (bilježja i veličina socijalnih problema $siromaštva, obespravljenosti,

socijalne isključenosti, diskriminacije, izbjeglištva, itd.& tako%er su pod utjecajem

globalnih zbivanja. )toga su suvremeni studiji socijalnog rada sve više usmjereniji na!internacionalne! komponente u svojim programima, što znači da se sve više koristi

inozemna literatura, razmjena predavača i studenata, programi terenske nastave u

inozemstvu, itd.

'aročita pažnja u procesu obrazovanja socijalnih radnika posve"ena je sljede"im

temama:

• *igracije u Europu te migracije unutar granica Europe

• )ocijalni rad s izbjeglicama i azilantima

• +rgovina ljudima i drogom

• roblemi nezaposlenosti i siromaštva: nova !podklasa! siromašnih u Europi

• rogrami razmjene studenata i pove"ana mobilnost studenata

• *obilnost radne snage, ideja, financijskih sredstava

• lobalizacija i socijalni rad

2


3/30

#ao osnovne edukativnivne ciljeve tih programa možemo navesti senzibiliziranje

i osposobljavanje socijalnih radnika za !europske! probleme ljudskih i socijalnih

prava svih obespravljenih grupa i pojedinaca.

-idaktički pristup temelji se na kombinaciji sljede"ih elemenata:

• Učenje putem mentorskog rada $što uključuje redoviti individualni kontakt

studenta i nastavnika, odnosno mentora, tijekom trajanja studija, uz mogu"nost

identificiranja individualnih studentovih potreba za učenjem i prilago%avanja

postoje"eg programa tim potrebama&.

• Učenje kroz grupni rad u okviru intenzivnih radionica za kolegije koji

zahtijevaju iskustveno učenje, interaktivnost i osobni kontakt kao što su: rad s

pojedincem, komunikacijske vještine, grupni rad i op"enito metode socijalnog

rada $tzv. software subjects&

• Učenje putem nterneta i e/mail komunikacije za kolegije kao što su

ekonomija, sociologija, politički sustavi i sl. $tzv. hardware subjects&

• skustveno učenje putem terenske prakse $sadržaji i trajanje variraju, a sve je

ve"a tendencija obavljanja jednog dijela terenske prakse u inozemstvu, što

pove"ava mobilnost studenata, predavača, supervizora i mentora, te se tako%er oslanja na povezanost putem e/mail komunikacije&.

'o, unatoč mnoštvu zajedničkih tema koje zauzimaju sve istaknutije mjesto u

procesu obrazovanja socijalnih radnika, univerzalno definiranje !profesionalnog

prostora! socijalnog rada s europskog aspekta čini se nemogu"im s obzirom na

različite nacionalne kontekste i tradicionalne odnose izme%u profesija srodnih

socijalnom radu. 0adi bolje ilustracije tog problema navest "emo nekoliko !vrsta!

socijalnog rada koje su se do danas razvijale i održale u europskim zemljama.

3


4/30

V$S%! SO*I#L'O) $#+# P$! !U$OPSKI&%$#+I*I#

)lijedi prikaz vrsta socijalnog rada s obzirom na područja, specijalizacije i

osnovna obilježja prema trima osnovnim tradicijama europskog konteksta. rema

#ornbeck $1221.& prvu skupinu čine zemljama koje, osim generičkog socijalnog rada,

ne poznaju ni jednu drugu disciplinu koja bi pripadala području socijalnog rada. +ako,

na primjer, u 3elikoj 4ritaniji, za razliku od skandinavskih i njemačkih tradicija,

uop"e nema socijalne pedagogije, niti je termin !pedagogija! i !pedagoški! u široj

upotrebi.

-rugu skupinu sačinjavaju zemlje koje u svojoj tradiciji razlikuju dvije vrste

socijalnog rada: socijalni rad $kao generičku disciplinu&, te socijalnu pedagogiju,

odnosno specijalnu edukaciju $na primjer, -anska, 'izozemska, 5u6emburg,

7ustrija, 'jemačka, talija, 8rancuska&. U tre"u skupinu ubrajajaju se zemlje s

tradicijom trovrsnog socijalnog rada, gdje uz generički socijalni rad i socijalnu

pedagogiju, odnosno specijalne edukacije, razlikujemo i tzv. socio/kulturnu animaciju

$na primjer, 9panjolska, 9vicarska, 4elgija&.

ako ovu podjelu zastupaju mnogi autori $igham, 122;., 5aot, 1222., prema

#ornbeck, 1221.&, brojne su rasprave o različitim doprinosima razvoju obrazovanja na

području socijalnog rada s obzirom na pojedine kulture i tradicije. +ablica ;. prikazuje

različite termine kojima su, prema tradiciji različitih zemalja, obuhva"eni nazivi vrsta

socijalnog rada.

4


5/30

%ablica 3/ 3rste socijalnog rada u tradiciji europskih zemalja $prema #ornbeck,

1221.&

Ze5lje s iskustvo5

jedne vrste socijalnog

rada

Ze5lje s iskustvo5

dviju ili više vrsta

socijalnog rada

)enerički socijalni

rad

Socijalni rad Socijalna 4edagogija

ili s4ecijalna

edukacija

Socio8kulturna

ani5acija

)ocial


6/30

+ablica 1. prikazuje neka osnovna obilježja triju različitih tradicija razvoja socijalnog

rada. #ornbeck $1221.& navodi neke osnovne sličnosti i razlike izme%u generičkog

socijalnog rada, socijalne pedagogije, odnosno specijalne edukacije i socio/kulturne

animacije s obzirom na vrstu odnosa prema ciljanoj grupi korisnika, povijesne aspektenastanka, opravdanost intervencija, vrste kompenzacije koje se korisnicima nude

putem intervencija, te širi politički kontekst u kojem su smještene te tri vrste

socijalnog rada.

%ablica 0/ (bilježja triju osnovnih tradicija razvoja socijalnog rada u Europi $prema

#ornbeck 1221.&

Obilje9je Socijalni rad Socijalna 4edagogija

ili s4ecijalna

edukacija

Socio8kulturna

ani5acija

3rsta odnosa s

korisnicima

!#lijentov sustav! /

česti birokratski sustav

temeljen na strukturi

socijalne administracije

Edukativni odnos

$bilateralni ili

multilateralni&

Ukupne interakcije

pojedinaca, skupina ili

ustanova, ili dio njih u

nekoj zajednici, naodre%enom mjestu s

ciljem da kod svojih

članova promoviraju

aktivno sudjelovanje u

procesu vlastitog

socijalnog i kulturnog

razvoja

ovijesni aspekt !omo" za odrasle!, u

fokusu je dobrobit

odraslih osoba

omo" djeci i mladima,

u fokusu je dobrobit

djece i mladih

roizašlo iz francuske

tradicije !Education

populaire! prije -rugog

svjetskog rata

#ome je namijenjeno #lijentima, osobama

kojima treba pomo" /

materijalna ili

psihosocijalna

(sobama koje trebaju

obrazovanje

artnerima, gra%anima,

sudionicima grupnih

aktivnosti

(pravdanost poduzetih

intervencija

)ocijalni problemi i

deficiti koji iz njih

proizlaze

roblemi koji nastaju

zbog nedovršenog

socijalizacijskog ili

)ocijalne promjene i

zadaci koji iz njih

proizlaze

6


7/30

obrazovnog procesa

3rsta kompenzacije #ompenzacija

materijalnih deficita i

nezadovoljenih

psihosocijalnih potreba

#ompenzacija

nedovršenih

socijalizacijskih i

obrazovnih procesa,

omogu"avanje

pojedincima da vode

vlastiti život

articipacija,

samoorganiziranje

9iri politički kontekst

$od&sustav unutar

sustava socijalne skrbi,

osiguranje socijalne

sigurnosti, te pružanje

različitih vrsta usluga?

pružanje pomo"i

mogu"e je i putem

privatnog sektora

$od&sustav unutar

javnog sustava

obrazovanja, koji

omogu"ava op"e i

specifično socijalnoobrazovanje?

organiziranje

obrazovanja mogu"e je

i putem privatnog

sektora

$od&sustav unutar

javnog sustava za

organiziranje rekreacije

i slobodnog vremena, s

perspektivom promoviranja socijalnih

i kulturnih aktivnosti

gdje se pojedinac može

razvijati kao član

skupine?

organiziranje ovih

usluga mogu"e je i

putem privatnog

sektora

) obzirom na navedena obilježja pojedinih tradicija u odre%enom prostoru i

vremenu razlikuju se i definicije socijalnog rada. +ako pedesetih godina 12. st.

američka nacionalna udruga socijalnih radnika $=ompton i ala@a>, ;AAB.&

identificira tri različita područja svrhovitosti socijalnog rada:

•

omo" pojedincu i grupi da identificiraju, riješe ili umanje probleme kojinastaju uslijed neuravnoteženosti izme%u okoline i njih samih.

• dentificiranje potencijalnih područja neuravnoteženosti izme%u pojedinaca ili

grupa i njihovog okruženja s ciljem prevencije.

• (sim tih kurativnih i preventivnih ciljeva svrha je i identificirati i ojačati

potencijale pojedinca, grupe i zajednice.

#rajem sedamdesetih pojavljuje se ideja o praksi socijalnog rada u čijem sufokusu interakcije izme%u osoba i onih društvenih institucija koje utječu na

7


8/30

sposobnost osoba da obave odre%ene životne funkcije, realiziraju svoje želje i

vrijednosti, te reduciraju poteško"e $4ear i 8ederico, ;ACD., prema =ompton i

ala@a>, ;AAB.&.

rema 4ernler i ohnsson $;AAF.& pojam socijalni rad uključuje najmanje triznačenja. #ao prvo, taj pojam označava praksu u najširem smislu shva"anja područja

kompetentnosti socijalnih ustanova $rad s djecom i mladima, rad s osobama starije

životne dobi, rad s ovisnicima, preventivni rad, socijalno planiranje, itd.&. -rugo

značenje tog termina, prema ovim autorima, može označavati zajednički pojam za

metode i tehnike discipline socijalnog rada $socijalni rad s pojedincem, s obitelji,

grupom, socijalni rad u zajednici, socijalno planiranje&. +re"e značenje odnosi se na

uži dio koji obuhva"a stručnu disciplinu socijalnog rada i sve teorije, metodologiju,znanstvenu djelatnost, edukaciju, itd.

rema (p"oj skupštini *e%unarodnog udruženja socijalnih radnika $prema

7jdukovi" i =ajvert, 122;.& socijalni rad promiče socijalnu promjenu, rješavanje

problema u me%uljudskim odnosima, te osnaživanje i osloba%anje ljudi da postignu

svoju dobrobit. *e%utim, ta definicija, kao i neka druga suvremena odre%enja

područja socijalnog rada, primjenjiva su, u cijelosti ili djelomično, u euro/američkom

kontekstu, koji počiva na sličnim vrijednosnim temeljima, demokratskim principima iima sličnu povijesnu perspektivu.

Gak i unutar ovog HzajedništvaI možemo prona"i niz inkompatibilnosti, razlika u

vrijednostima i povijesnom razvoju, $npr. u demokratskim načelima američkog

kontinenta, zapadne Europe, te zemalja istočne Europe koje proživljavaju svoju

tranziciju i konceptualizaciju profesionalnog socijalnog rada uop"e&. *ožemo, dakle,

zaključiti da i definicije i teorijski pristupi na kojima se temelje nisu imuni na

kulturološke razlike $o@e, ;ADC., a>ne, ;AAC.&. *e%utim, budu"i da su današnjadruštva u velikoj mjeri HšarenaI u pogledu etničkog i kulturnog naslje%a, budu"nost

razvoja teorijskih perspektiva i modela prakse socijalnog rada je upravo u

senzibiliziranju za potrebe različitih manjina i grupa, te u protočnosti ideja iz jedne u

drugu kulturu.

SUV$!&!'I SV!U:ILI;'I P$O)$#&I OB$#ZOV#'#

SO*I#L'I( $#+'IK# U !U$OPI

8


9/30

0adi stjecanja detaljnijeg uvida o sadržaju, procesu i perspektivama

obrazovanja socijalnih radnika u Europi prikupili smo podatke o nekim suvremenim

europskim studijima socijalnog rada na sveučilišnoj razini. ritom smo se susreli s

odre%enim poteško"ama koje su utjecale na odabir programa u svrhu njihove

usporedbe te op"enito na protočnost informacija o aktualnim zbivanjima i

me%usobnoj suradnji ustanova za sveučilišno obrazovanje socijalnih radnika u Europi.

oteško"e analiziranja i usporedbe različitih programa obrazovanja socijalnih

radnika u europskim zemljama su sljede"e:

• 'e postoji aktualna, sveobuhvatna baza podataka koja bi omogu"avala pristup

informacijama o sadržaju, trajanju i načinu provo%enja pojedinih programa.

• 'a svim razinama $procesnim, sadržajnim i organizacijskim& postoje znatne

razlike u obrazovnim sustavima.

• *nogi europski programi obrazovanja socijalnih radnika, ukoliko su i

dostupni putem elektronske komunikacije, nisu prevedeni ni na jedan svjetski

jezik.

) obzirom na postoje"e poteško"e prikupili smo podatke iz nama dostupnih

izvora, te smo na temelju raspoloživih informacija analizirali sveučilišne programeobrazovanja socijalnih radnika sljede"ih zemalja: )lovenije, 9vicarske, 'izozemske,

-anske, 9vedske, 3elike 4ritanije, 0umunjske, 'jemačke, talije i *a%arske.

okazalo se da sadržaji europskih programa obrazovanja socijalnih radnika

pokrivaju aktualne teme s područja:

• +eorija socijalnog rada

•

ntervencija u praksi socijalnog rada

• )ocijalne politike

• 5okalnoi i nacionalni društveni kontekst

• lobalne promjene u Europi i svijetu.

'a temelju prikupljenih podataka možemo re"i da se osposobljavanje socijalnih

radnika na sveučilišnoj razini temelji na filozofiji:

9


10/30

• (svještavanja i uvažavanja interkulturalnosti i internacionalnosti u socijalnom

radu

• Jaštite i unapre%enje ljudskih prava

• romicanja antidiskriminatorne prakse socijalnog rada

• (snaživanja korisnika usluga socijalne skrbi

• rimijenjena područja prakse socijalnog rada uskla%uju se s aktualnim

problemima korisnika povezanih s procesima globalizacije i europeizacije.

• +erenska praksa uskla%uje se s aktualnim promjenama i potrebama lokalne

zajednice.

(snovni ciljevi opisanih programa odnose se na:

• (sposobljavanje studenata da provode refleksivnu praksu socijalnog rada

• (sposobljavanje studenata da provode praksu temeljenu na rezultatima

evaluacijskih istraživanja $a ne na uvjerenjima o tome što !predstavlja dobru

praksu!&

•

(sposobljavanje studenata da budu istraživači/praktičari u okviru područjasocijalnog rada u kojem rade

• (sposobljavanje studenata da evaluaciju svoje prakse temelje na participaciji

korisnika

• (sposobljavanje studenata da razvijaju i potiču akcijska istraživanja, povezana

sa suvremenim teorijskim osnovama i temeljena na razultatima vlastite prakse.

(snovne smjernice navedenih programa temelje se na vrijednostima profesijesocijalnog rada:

;. ravo korisnika na samoodre%enje, poštivanje njegova dostojanstva, poštivanje

perspektive mo"i $pomak mo"i u odnosu je uvjet za ravnopravnost, stoga je važno

dobiti uvid o distribuciji mo"i u nekom odnosu&.

1. Usmjerenost na akciju $socijalni radnici su oni koji potiču na akciju / istražuju,

evaluiraju, zauzimaju se za one skupine ili pojedince koji nemaju dovoljno mo"i,

mobiliziraju razne skupine, utječu na one koji odlučuju&.

10


11/30

F. )uprotstavljanje opresivnoj i defenzivnoj praksi provo%enjem refleksivne prakse

socijalnog rada $npr. preraspodjela mo"i u odnosu korisnik / pomagač, rad na

promjeni javnog mnijenja, itd.&.

B. -jelovanje na široj, političkoj razini $nije dovoljno biti !pravedan u svojoj obitelji,me%u prijateljima...!, ve" i u javnosti, načelo !osobno je političko i političko je

osobno!&.

K. oštivanje različitih vrijednosnih sustava i simbola / protivljenje svakom obliku

diskriminaranja i iskorištavanja kao što su: rasizam, klasizam, seksizam,

homofobija, ksenofobija.

L. Uključivanje korisnika u donošenje odluka u svakodnevnoj praksi socijalnog rada,

te u evaluaciju pruženih usluga.

11


12/30

'!K# OS'OV'# OBIL!"# P$O)$# OB$#ZOV#'#SO*I#L'I( $#+'IK# U !U$OPI

Slovenija'aena 4rogra5o51 teorija pomaganja, metode socijalnog

rada, teorije devijantnosti, organizacija i menadžment u socijalnom radu, socijalna

politika, socijalni rad s obitelji, savjetovanje, ovisnosti, socijalni rad sa starima,

neprofitne organizacije, žene i muškarci u socijalnom radu

Pred5eti i< srodni= 4odručja: )ociologija, sihologija, Ustavno pravo, 0adno

pravosocijalna antropologija, )tatistika i metodologija istraživanja, #rivično pravo i

kriminologija

Prate>i sadr9aji1 projektne grupe, strani jezik, dobrovoljni rad, stručne ekskurzije,

terenska nastava

I


13/30

student obavlja posao i zadatke socijalnog radnika $na B. godini samostalno& u trajanju

od ;L2 sati godišnje.

;vicarska

'ai sadr9aji1 osobni razvoj, terenska praksa, izrada projekata, izrada i obrana

završnog rada

I


14/30

metodika socijalnog rada u manjim socijalim sustavima, metodika socijalnog rada u

ve"im socijalnim sustavima, socijalni rad s obitelji, savjetovališni rad, socijalni rad u

ustanovama.

Pred5eti i< srodni= 4odručja: )ocijalno pravo, 0adno pravo, #azneno pravo, Uvodu razvojnu psihologiju, olitički sustavi i procesi, Jnačenje kulture za pojedinca i

društvo.

Prate>i sadr9aji1 (pis, analiziranje i reflektiranje o individualnom procesu učenja i

njegovim ciljevima6 zrada projekata, +erenska nastava

I


15/30

)ocijalni rad i službe u zajednici obuhva"a ova osnovna područja: individualnu skrb,

osiguranje skrbi i usluge, sustavno orijentiran socijalni rad, pozicioniranje socijalnog

radnika, uloga spola u pružanju skrbi, socijalni rad s grupom.

Pred5eti i< srodni= 4odručja: -ruštvo i pojedinac, )krb, )tudij i profesionalnevještine, *otivacijska terapija, drama, 7udio/vizuelne metode.

Prate>i sadr9aji1 projekti, individualni planovi učenja, terenska nastava i supervizija,

savjetovanje

Stečene kvalifikacije1 fakultetska diploma

+uljina trajanja 4rogra5a1 D semestara

Uvjeti


16/30

socijalnih radnika, metode socijalnog rada, transformaciju znanja od teorija do metoda

socijalnog rada.

Prate>i sadr9aji1 terenska nastava? izrada završnog projekta vezana je uz terensku

nastavu.

I


17/30

Prate>i sadr9aji1 terenska nastava6 projektne grupe, terenska istraživanja

I


18/30

Pred5eti i< srodni= 4odručja: ravni kontekst socijalnog rada, )ociološke

perspektive, Govjekov rast i razvoj, (rganizacijski i politički kontekst socijalnog rada

Prate>i sadr9aji1 individualne konzultacije, terenska nastava, praktični seminari,

radionica o refleksivnoj praksi i učenju, -an za evaluaciju i pregled

Stečene kvalifikacije1 diploma socijalnog rada

+uljina trajanja 4rogra5a1 B semestra

Uvjeti i sadr9aji1 terenska praksa, supervizija, mentorstvo i konzultacije, istraživački

projekt

18


19/30


+uljina trajanja 4rogra5a1 L semestara

Uvjeti ena 4rogra5o51 teorije i metode u socijalnom radu,metode i tehnike društvenih istraživanja, socijalni problemi i socijalna politika,

pojedinac i obitelj, grupe i zajednice, devijacije i socijalna kontrola, zaštita djece,

delinkvencija, socijalna zaštita i rehabilitacija, rehabilitacija ovisnika, psihosocijalni

pristup zdravlju, socijalni rad sa starima, socijalni rad u školi, socijalni rad i mentalno

zdravlje, menadžment u socijalnom radu

Pred5eti i< srodni= 4odručja1 (p"a psihologija, ravo i propisi u socijalnom radu,

(p"a sociologija, )tatistika i informatika, )ocijalna psihologija, 0azvojna psihologija.

Prate>i sadr9aji1 terenska praksa i evaluacija rada na terenu

I


20/30

osvojenje i obitelj, ndividualne terapije i intervecija u krizama, )ocijalni rad u

službama resocijalizacije prijestupnika.


+uljina trajanja 4rogra5a1 D semestara

Is4itivanje i ocjenjivanje1 Uvjeti za stjecanje diplome uključuju ukupno 1B2 bodova

$;A1 prikupljena boda iz obveznih predmeta, te ukupno BD bodova iz izbornih

predmeta&. Javršni, diplomski ispit donosi ukupno F2 bodova, od toga ;K bodova

donose završni ispiti, a ;K bodova završni rad odnosno projekt.

%erenska nastava1 terenska nastava s evaluacijom odvija se na sve četri studijske

godine.

'je5ačka

'a


21/30

Italija

'aena 4rogra5o51 metode i tehnike socijalnog rada,

temeljni principi socijalnog rada, organizacija $uslugaQservisa& socijalnog rada,

socijalna politika

Pred5eti i< srodni= 4odručja1 )ociologija, )ociologija ekonomije, 'auka o politici,

ovijest sadašnjice, #ulturna antropologija, (p"a psihologija, sihologija

obrazovanja, nstituti privatnog prava, nstituti javnog prava, )tatistika, )ociologija

obitelji, (biteljsko pravo, )ocijalna medicina, rimijenjena op"a higijena, )ocijalna

psihologija, (p"a socijalna pedagogija, 'auka o financijama, )ociologija devijantnog

ponašanja, ravo socijalne sigurnosti, #riminologija maloljetnika, enalne institucije

i pravna procedura, )ociologija komunikacije, #linička psihologija

I


22/30

'aena 4rogra5o51 temeljni i principi socijalnog rada,

organizacija $usluga& socijalnog rada, metode i tehnike socijalnog rada, socijalna politika

Pred5eti i< srodni= 4odručja1 igijena i socijalna medicina, -ržavne institucije,

nstituti privatnog prava, (p"a sociologija, #linička psihologija, )ocijalna

psihologija, (rganizacija lokalnih ustanova, (biteljsko pravo, #azneno procesno

pravo, ravna sociologija, -evijacije i socijalna promjena, Ekonomska politika,

*etodologija društvenih istraživanja, ravo EU, #ulturalna antropologija, sihijatrija

Prate>i sadr9aji1 terenska nastava, engleski jezik, informatika


+uljina trajanja 4rogra5a1 F N1

Is4itivanje i ocjenjivanje1 -a bi se stekla diploma, student mora skupiti ;D2 bodova.

%erenska nastava1 (dvija se kroz sve tri godine studija, ukupno B22 sati. 'a ;.

godini studija studenti posje"uju lokalne ustanove socijalne skrbi i izra%uju pisane

radove. 'a 1. godini studija analizira se organizacija i funkcioniranje lokalnih

institucija, dok se na F. godini posje"uju različite institucije i nevladine organizacije

koje pružaju usluge socijalnog rada. U zbroj sati terenske nastave ubrajaju se i posjeti

kongresima i seminarima izvan fakulteta. +erenska nastava se ocjenjuje ne temelju

usmenog ispita pred komisijom.

&a?arska'a -epartment, ERtvRs 5orSnd Universit> $E5+E&,

4udapest

Osnovna 4odručja obu=va>ena 4rogra5o51 teorija socijalnog rada, socijalni rad s

pojedincem, socijalni rad s grupom, socijalni rad u zajednici, identitet socijalnog

radnika, socijalni rad s nezaposlenima, socijalni rad sa starijima i invalidima, socijalni

rad u zatvorima, socijalni rad s ovisnicima, socijalni rad s izbjeglicama

22


23/30

Pred5eti i< srodni= 4odručja1 (biteljska dinamika / sociologija obitelji, (bitelj /

dijete i zaštita mladih, 0ad s osobama na uvjetnom otpustu, sihologija pomaganja,

)pecijalna pedagogija, sihopatologija, *enadžerske vještine, 5okalni zakoni i

organizacije

Prate>i sadr9aji1 terenska nastava, diskusija o slučaju, interdisciplinarne diskusije


+uljina trajanja 4rogra5a1 K godina $K. godina rezervirana za izradu diplomskog

rada i završni ispit&.

Is4itivanje i ocjenjivanje1 'a početku svakog semestra studenti dobiju popis obveza

za svaki pojedini predmet $način ispitivanja, praktični rad, pismeni zadaci, eseji&.

%erenska nastava1 U petom i sedmom semestru svi studenti moraju terensku nastavu

odraditi vezano za područje socijalnog rada koje su odabrali.

SLI:'OS%I I $#ZLIK! P$O)$# OB$#ZOV#'#SO*I#L'I( $#+'IK# U !U$OPI

'a temelju programa koje smo ukratko opisali možemo iznijeti neka op"a

obilježja osnovnih područja koja su obuhva"ena programima, odnosa teorije i prakse

u procesu obrazovanja socijalnih radnika, te načina na koje se provode ispitivanje i

ocjenjivanje.

Područja koja obu=va>aju 4rogra5i

odručja koja obuhva"aju navedeni programi obrazovanja socijalnih radnika

možemo podijeliti u nekoliko osnovnih grupa:

• *etode socijalnog rada / u pojedinim programima metode socijalnog rada

vezane su uz modele prakse socijalnog rada $npr. 3elika 4ritanija& ili

predstavljaju samostalne cjeline $npr. talija, 9vicarska. U nekim drugim

programima metode čine cjelinu s teorijskim perspektivama socijalnog rada

$npr. -anska, )lovenija& ili su vezane uz metodologiju istraživanja

$9vicarska&.

23


24/30

• odručje etike / eksplicitno je zastupljeno u nekim programima kao zaseban

predmet $3elika 4ritanija, -anska, 9vedska& ili pak kroz predmete kao što je

#ompetentnost, odgovornost i principi prakse u socijalnom radu $3elika

4ritanija&. +o može značiti da se u ostalim programima etika obra%uje tzv.!kroskurikulumskim! pristupom, odnosno, da predstavlja sastavni dio

pojedinih predmeta kao što su npr. )ocijalni rad s obitelji ili )ocijali rad u

zajednici u okviru kojih se onda govori o etici rada s obitelji, etici rada u

zajednici, itd.

• odručje komunikacije / u nekim programima obra%uje se u obliku

komunikacijskih treninga $3elika 4ritanija& ili kroz područje teorija

komunikacije $-anska&, savjetovališnih vježbi ili vježbi intervjuiranja$)lovenija&.

• *etode istraživanja / područje je koje se u nekim programima veže uz

statistiku $)lovenija&, dok je u nekim drugim programima to samostalni

predmet $npr. 0umunjska, 3elika 4ritanija& ili predmet uz koji se nadovezuju

metode dokumentacije i evaluacije $9vedska& ili metode socijalnog rada

$9vicarska&.

• )ocijalna politika pojavljuje se u pojedinim programima kao jedno od

osnovnih područja $)lovenija, 9vicarska, 3elika 4ritanija, 0umunjska, talija&

ili su ti sadržaji obuhva"eni implicitno, na primjer, kroz kolegije koji

proučavaju sustav socijalne skrbi $kao u 9vicarskoj& ili promjene unutar

socijalne države $9vedska&. U nekim programima socijalna politika postoji i

kao izborni kolegij $talija&.

•

odručje planiranja u socijalnom radu / područje je koje se u pojedinim programima veže uz procjenu u socijalnom radu $3elika 4ritanija&, a u nekim

drugima uz rad u zajednici $9vedska& kao izborni predmet. ostoji još i

mogu"nost kombinacije predmeta straživanja i rocjene u socijalnom radu

kao izbornih sadržaja $9vedska&.

• *etode rada s pojedincem $obitelji&, grupom i zajednicom / te tri metodološke

cjeline zastupljene su u različitim kombinacijama, bilo kao zasebni predmeti

$*a%arska, 0umunjska, 'izozemska, )lovenija, 9vedska, -anska&, bilo kao

24


25/30

dio predmeta kao što su ntervencije u socijalnom radu $3elika 4ritanija&, 0ad

sa socijalnim problemima ili )ocijalni rad s fokusom na odnose $9vedska&.

• ravni predmeti / od pravnih predmeta u gotovo svim programima možemo

na"i neke pravne sadržaje prilago%ene kontekstu socijalnog rada kao što suosnovne informacije, principi i vrijednosti pravnog sustava $3elika 4ritanija,

9vedska, 9vicarska& ili pak kao pravne perspektive, odnosno pravni kontekst

socijalnog rada $9vedska, 3elika 4ritanija&. (d specijaliziranih znanja s

područja pravnih predmeta možemo na"i ustavno pravo, radno pravo te

krivično pravo s kriminologijom.

• (rganizacija i administracija / područja su koja su obično povezana s

političkim sustavom $9vedska, 3elika 4ritanija&.

• nternacionalniQmultikulturalni sadržaji / pojavljuju se kao sadržaji

internacionalnog socijalnog rada $9vicarska& ili kao multikulturalne

perspektive u socijalnom radu $9vedska, 'jemačka, talija&.

• odručje antidiskriminatorne prakse socijalnog rada / različiti elementi

antidiskriminatorne prakse obra%uju se kroz ulogu religije, kulture, etničke

pripadnosti i spola u socijalnom radu $-anska, 'izozemska, )lovenija&.*ožemo pretpostaviti da se ti sadržaji obra%uju i u području etike u

socijalnom radu.

• )rodna područja / ovdje uglavnom nalazimo psihologiju, sociologiju,

filozofiju $3elika 4ritanija, 9vicarska&, manadžment $*a%arska&, financije

$talija&, socijalnu medicinu, psihijatriju i higijenu $talija&, te socijalnu

antropologiju $)lovenija&.

• zborni kolegiji / od izbornih kolegija možemo na"i psihosocijalni rad,

psihodramu, socijalne aspekte u psihijatriji $9vedska&, socijalni rad s djecom i

mladima $9vedska, )lovenija, -anska&, ovisnosti $9vedska&, me%uetničke

sukobe i posredovanje u sukobima $0umunjska&, krizne intervencije

$0umunjska& i proces tugovanja $-anska&, marketing i društvene

komunikacije $0umunjska&, ekonomsko/političku geografiju $talija&, te

socijalni rad s rizičnim skupinama $-anska&.

25


26/30

• U gotovo svim programima pojavljuju se prate"i sadržaji poput individualnih

konzultacija, $uz specifični oblik mentorstva u 3elikoj 4ritaniji&, projektnih

grupa $npr. )lovenija, 9vedska, -anska&, te terenske nastave uz superviziju

$svi&.

Kakav je odnos teorije i 4rakse u 4rogra5i5a obra


27/30

7ko pretpostavimo da je svrha prvog razdoblja terenske nastave omogu"iti

studentima stjecanje šire perspektive o područjima i kompetentnostima socijalnog

rada, možemo re"i da je u drugom razdoblju svrha !i"i u dubinu! različitih procesa

koji se javljaju u profesionalnim pomažu"im odnosima.

edan od osnovnih uvjeta na koje se sve više obra"a pažnja, naročito u

skandinavskim programima obrazovanja, glede superviziranja terenske prakse je

izomorfizam s obzirom na strukturalnu sličnost izme%u supervizijskog modela i

modela tretmana u sustavu socijalne skrbi kako bi student uočio povezanost i

komplementarnost izme%u načina na koji dobiva superviziju i onoga što može biti

predmet supervizije. 'a taj način model provo%enja terenske nastave ima svoje

ishodište u modelu socijalnog rada. +o je za studenta svakako važno s obzirom na toda se radi o učenju po modelu i da je to ujedno početak procesa profesionalne

identifikacije i socijalizacije.

Is4iti i ocjenjivanje

o završetku izvo%enja nastave iz pojedinih predmeta studenti na temelju

pismenih radova bivaju ocijenjeni sa !zadovoljio! odnosno, !nije zadovoljio!. (simzavršnih evaluacija postignutog, rad studenta se procjenjuje i na druge načine tijekom

same nastave $na temelju usmenih izlaganja, pripremanja individualnih projekata,

istraživanja, seminara, usmenih i pismenih vježbi&.

0ad studenta tijekom terenske nastave procjenjuje više procjenjivača $terenski

instruktor, voditelj terenske prakse na fakultetu, supervizor&? na temelju te procjene

izra%uje se izvještaj o svakom studentu $na primjer, Engleska, 9vedska, -anska,

'izozemska&. )tudent koji nije udovoljio zadacima terenske prakse ima mogu"nost ponoviti proces uz prethodni dogovor s timom nastavnika $terenski instruktor, voditelj

terenske prakse na fakultetu, supervizor, mentor&.

Z#KLU:#K

z navedenih primjera programa različitih zemalja, postoje"ih tradicija i

suvremenih odre%enja socijalnog rada možemo zaključiti da je fokus procesaobrazovanja budu"ih socijalnih radnika na razvoju i unapre%enju ljudskih prava,

27


28/30

socijalne pravde i osnaživanju pojedinaca, grupa i zajednica. 3elika pažnja pridaje se i

osobnom i profesionalnom razvoju studenata / budu"ih socijalnih radnika, s posebnim

naglaskom na razvoj refleksivne prakse, uvažavanje vrijednosti i etičkih standarda

profesije.

)ocijalni radnik, provode"i refleksivnu praksu, u ulozi posrednika izme%u

korisnika i sustava pružanja usluga svjestan je da se realitet sastoji od mnogih

interesnih socijalnih grupa od kojih su neke mo"nije od drugih, a sve one žele

osigurati izvore prihoda za svoje potrebe i najbolje mogu"e pozicije u zajednici.

'jegova praksa sastoji se, stoga, od pažljivog i vještog balansiranja interesa

pojedinaca, grupa i dijaloga sa svim zainteresiranim stranama !

-akle, suvremeno shva"anje prakse socijalnog rada pretpostavlja socijalnog

radnika kao osobu koja odabire obavljati odre%eni posao s obzirom na svoju osobnost,

ideologiju, uvjerenja, a u cilju omogu"avanja promjene. ako unutar svake zajednice

postoje mnoge varijacije $od individualnog osnaživanja pa do društvenih promjena

antirasističkog, feminističkog, antidiskriminatovnog usmjerenja i dr. &, osnovni motiv

je motiv za promjenom i on je na prvom mjestu. )toga suvremeni programi

obrazovanja socijalnih radnika trebaju u što ve"oj mjeri osposobljavati budu"e

socijalne radnike za promicanje socijalnih promjena, rješavanje problema ume%uljudskim odnosima, te osnaživanje i osloba%anje korisnika da postignu svoju

dobrobit.

Literatura1

;. 7jdukovi", *. i, =ajvert, 5j. $122;.& )upervizija psihosocijalnog rada kao

specifični oblik podrške i pomo"i socijalnim radnicima i drugim stručnjacima usustavu socijalne skrbi/ Ljeto4is Studijskog centra socijalnog rada, 1, ;AK/1;2.

1. 4ernler, . i ohnsson, 5. $;AAF.& Su4ervision in der PsAc=oso.

B. o@e, -. $;ADC.& #n introduction to social Cork t=eorA/ =ambridge: Universit>

ress.

28


29/30

K. #ornbeck, . $1221.& 0eflections on the E6portabilit> of )ocial edagog> and its

ossible 5imits. Social ork in !uro4e, A, $1&, FC/BA.

L. a>ne, *. $;AAC.& &odern social Cork t=eorA. 5ondon: *acmillan ress 5td.

29


30/30

Kristina UrbancVanja BranicaDacultA of LaC6 UniversitA of Zagreb+e4art5ent of Social ork

*(#$#*%!$IS%I*S #'+ P!$SP!*%IV!S OD*O'%!&PO$#$E !+U*#%IO'#L P$O)$#&&!SDO$ SO*I#L O$K!$S

SU&$E

s social *ork is increasingl+ ecoming a profession ased on human rights

(estalishment, stud+, implementation, protection, improvement), the focus of man+

programmes are those areas of the social *ork profession *hich, due to the process

of integration, are eing transformed into gloal challenges of the social *ork

practice! #n the local level, the social circumstances of a particular communit+ are

under the influence of gloalisation, international politics, international

communication, doseness and cooperation! he characteristics and greatness of

social issues (povert+, deprivation, social e-clusion, discrimination, e-ile etc!) are

also under the influence of gloal events! herefore, contemporar+ social *ork

studies are evermore directed to*ards the &international' components in their

programmes, attempting to train future social *orkers for dealing *ith &ne*'

prolems of individuals, groups and communities! .n the paper the authors present

the asic traditions of the development of social *ork in some /uropean countries

as *ell as the educational programmes (curricula) for social *orkers emerging from the traditions mentioned, and also comment upon their common

characteristics and differences!

KeA Cords: tradition, education, social @ork, universit> educational programmes

$curricula&, Europeisation

obiljezja i perspektive suvremenih programa obrazovanja socijalnih radnika

Documents