obiteljski zakon nn 116_03

13.1.2015. ObiteljskizakonNN116/03

http://www.uredravnopravnost.hr/site/hr/nacionalnidokumenti/zakonikat/obiteljskizakon.html?tmpl=component&print=1&page= 1/45

OBITELJSKI ZAKON NN 116/03

HRVATSKI SABOR1583

Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKUO PROGLAENJU OBITELJSKOG ZAKONA

Proglaavam Obiteljski zakon, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 14. srpnja 2003.Broj: 01081032596/2Zagreb, 16. srpnja 2003.

PredsjednikRepublike HrvatskeStjepan Mesi, v. r.

OBITELJSKI ZAKON

Prvi dio

UVODNE ODREDBE

lanak 1.

Ovim se Zakonom ureuje brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbnitvo, uinci izvanbrane zajednice ene imukarca, te postupci nadlenih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbnitvom.

lanak 2.Ureenje obiteljskih odnosa temelji se na naelima:

1. ravnopravnosti ene i mukarca te uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji,2. zatite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta,3. primjerene skrbnike zatite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duevnim smetnjama.

lanak 3.

Odredbe ovoga Zakona o uincima izvanbrane zajednice primjenjuju se na ivotnu zajednicu neudane ene ineoenjenog mukarca koji ne ive u drugoj izvanbranoj zajednici, koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njojroeno zajedniko dijete.

lanak 4.(1) U primjeni ovoga Zakona pravne i fizike osobe koje pruaju strunu pomo odnosno rjeavaju sporove izmeu lanovaobitelji dune su meusobno suraivati.(2) Nadlena tijela iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju posebne propise ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

Drugi dioBRAKlanak 5.Brak je zakonom ureena ivotna zajednica ene i mukarca.I. SKLAPANJE BRAKAlanak 6.Brak se sklapa suglasnom izjavom ene i mukarca u graanskom ili vjerskom obliku.lanak 7.Brak u graanskom obliku sklapa se pred matiarom.lanak 8.Brak se u vjerskom obliku s uincima graanskog braka sklapa pred slubenikom vjerske zajednice koja s RepublikomHrvatskom o tome ima ureene pravne odnose.



lanak 9.(1) Nevjesta i enik svoju namjeru sklapanja braka u graanskom obliku osobno prijavljuju matiaru nadlenom za mjestou kojem ele sklopiti brak.(2) Nevjesta i enik priloit e prijavi izvatke iz matice roenih, a kad je potrebno, na zahtjev matiara i druge isprave.lanak 10.(1) Matiar e na osnovi izjava nevjeste i enika i na drugi nain provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanjebraka.(2) Ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, matiar e nevjestu i enika uputiti da je pribave.lanak 11.

(1) Ako matiar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmeno e priopiti nevjesti i eniku danije doputeno sklopiti brak i o tome sastaviti biljeku u prijavi namjere sklapanja braka.(2) Nevjesta i enik mogu u roku od osam dana od dana priopenja o nedopustivosti sklapanja braka, nadlenom uredu zaposlove ope uprave podnijeti zahtjev za utvrivanje ispunjavaju li pretpostavke za sklapanje braka.(3) Po zahtjevu iz stavka 2. ovoga lanka nadleni ured obvezan je u upravnom postupku donijeti odluku u roku odpetnaest dana od dana primitka zahtjeva.lanak 12.(1) Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matiar e uzeti izjavu nevjeste i enika o izboruprezimena.(2) Nevjesta i enik svojim e potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima i dunostima u braku, te mogunouureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona.lanak 13.(1) Matiar e u dogovoru s nevjestom i enikom koji ele sklopiti brak u graanskom obliku, dan za sklapanje brakaodrediti u pravilu u razdoblju od tridesetog do etrdeset petog dana od dana prijave namjere sklapanja braka.(2) U iznimnim sluajevima kada za to postoje opravdani razlozi matiar moe odobriti sklapanje braka prije tridesetog tenajkasnije do devedesetog dana od dana prijave namjere sklapanja braka.(3) Matiar e nevjesti i eniku preporuiti da do dana sklapanja braka posjete savjetovalite za brak i obitelj.lanak 14.Ako na dan odreen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, enik ili oboje, a izostanak ne opravdaju, smatrat e se daje prijava namjere sklapanja braka povuena.lanak 15.(1) Brak se sklapa na svean nain u slubenoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom mjestu o emu odluku donosimatiar.(2) Za sklapanje braka izvan slubene prostorije plaa se posebna naknada.(3) Ministar nadlean za poslove uprave propisat e mjerila za odreivanje iznosa naknade iz stavka 2. ovoga lanka.lanak 16.Brak se sklapa u nazonosti nevjeste i enika, matiara i dvaju svjedoka.lanak 17.Svjedok pri sklapanju braka moe biti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba.lanak 18.(1) Na dan i u vrijeme odreeno za sklapanje braka matiar e objaviti da su osobno nazoni nevjesta, enik i svjedoci, teda nema zapreka za sklapanje braka.(2) Matiar e prigodnim govorom upoznati nevjestu i enika s odredbama ovoga Zakona o njihovim pravima i dunostima iistaknuti znaenje braka, a posebice da je skladan brak od najvee vanosti za obiteljski ivot.(3) Nevjestu i enika matiar e poimence upitati pristaju li meusobno sklopiti brak.lanak 19.(1) Brak je sklopljen kad nevjesta i enik izjave svoj pristanak.(2) Nakon pristanka matiar e objaviti da je izmeu ene i mukarca, navedenih njihovim osobnim imenima, sklopljenbrak.(3) Sklopljeni brak matiar e upisati u maticu vjenanih. Upis u maticu potpisat e ena, mu, svjedoci i matiar.(4) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima uruiti izvadak iz matice.lanak 20.(1) Nevjesta i enik koji ele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit e od matiara nadlenog za mjesto u kojem elesklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavki za sklapanje brakapropisane ovim Zakonom.(2) U postupku izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka matiar e na odgovarajui nain primijeniti odredbu lanka10. i 11. ovoga Zakona.(3) U potvrdi iz stavka 1. ovoga lanka matiar e navesti da je nevjestu i enika upoznao s osobnim pravima i dunostimau braku, s mogunou ureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona, te njihove sporazumne izjave oizboru prezimena.(4) Potvrda iz stavka 1. ovoga lanka vai tri mjeseca od dana izdavanja.(5) Matiar e upozoriti nevjestu i enika da je izvadak iz dravne matice vjenanih dokaz da njihov brak sklopljen uvjerskom obliku ima uinke graanskog braka.(6) Ministar nadlean za poslove uprave propisat e sadraj i oblik potvrde iz stavka 1. ovoga lanka.lanak 21.



(1) Slubenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak u vjerskom obliku dostavit e matiaru iz lanka 20. ovogaZakona ispravu koju su potpisali ena, mu, svjedoci i slubenik vjerske zajednice, kojom potvruje da je brak sklopljen.(2) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se matiaru u roku od pet dana od dana sklapanja braka.lanak 22.(1) Brak sklopljen u vjerskom obliku matiar je duan upisati u maticu vjenanih u roku od tri dana od dana primitkaisprave iz lanka 21. ovoga Zakona.(2) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima dostaviti izvadak iz matice.lanak 23.Brak sklopljen u vjerskom obliku sukladno odredbama lanka 8. i lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona, ima od danasklapanja sve uinke graanskog braka propisane ovim Zakonom.II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA1. Pretpostavke za postojanje brakalanak 24.(1) Za postojanje braka potrebno je:

1. da su nevjesta i enik osobe razliita spola,2. da su nevjesta i enik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka,3. da je brak u graanskom obliku sklopljen pred matiarom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen prema odredbi

lanka 8. i lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona.

(2) Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovoga lanka, ne nastaju pravniuinci braka.lanak 25.Pravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnuskrb.2. Pretpostavke za valjanost brakalanak 26.(1) Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi kojaje navrila esnaest godina ivota, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zakljuenje braka postojiopravdan razlog.(3) Prijedlog za donoenje odluke o doputenju sklapanja braka moe podnijeti samo osoba iz stavka 2. ovoga lanka.(4) U postupku u svezi s prijedlogom iz stavka 3. ovoga lanka sud e sasluati maloljetnog podnositelja prijedloga,njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti miljenje centra za socijalnu skrbi ispitati okolnosti znaajne za odluku.lanak 27.(1) Brak ne moe sklopiti osoba liena poslovne sposobnosti ili osoba nesposobna za rasuivanje.(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobilienoj poslovne sposobnosti za koju utvrdi da je sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te daje brak oito u njezinu interesu.(3) Prijedlog za donoenje odluke o doputenju sklapanja braka moe podnijeti samo osoba liena poslovne sposobnosti.(4) U postupku u svezi s prijedlogom iz stavka 3. ovoga lanka sud e pribaviti miljenje skrbnika ili roditelja koji skrbi opunoljetnom djetetu lienom poslovne sposobnosti i centra za socijalnu skrb.lanak 28.(1) Brak ne mogu meusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat,dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojega roditelja, djeca sestara i brae te polusestara ipolubrae.(2) Iznimno, iz opravdanih razloga, sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka izmeu djece sestara ibrae te djece polusestara i polubrae.(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na odnose nastale posvojenjem.lanak 29.Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku.lanak 30.Brak sklopljen protivno odredbama lanka 26. do 29. ovoga Zakona nije valjan i na njega e se primijeniti odredbe oponitaju braka.III. OSOBNA PRAVA I DUNOSTI BRANIH DRUGOVAlanak 31.(1) Prilikom sklapanja braka nevjesta i enik mogu se sporazumjeti:

1. da svako zadri svoje prezime,2. da kao zajedniko prezime uzmu prezime jednog od njih,3. da kao zajedniko uzmu oba prezimena,



4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime branog druga i odlui koje e upotrebljavati na prvom, a koje nadrugom mjestu.

(2) U sluaju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka nevjesta i enik odluit e koje e prezimeupotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.(3) Sporazum o prezimenu mora biti u skladu s odredbama posebnog zakona.

lanak 32.(1) U braku su brani drugovi ravnopravni.(2) Brani drugovi duni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se pomagati, meusobno se potovati te odravatiskladne brane i obiteljske odnose.(3) Brani drugovi sporazumno odreuju mjesto stanovanja.(4) Brani drugovi sporazumno odluuju o raanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici.lanak 33.Svaki brani drug samostalno odluuje o izboru svoga rada i zanimanja.IV. PRESTANAK BRAKAlanak 34.(1) Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smru branog druga, proglaenjem nestalog branog drugaumrlim, ponitajem ili razvodom.(2) Brak prestaje ponitajem ili razvodom kad presuda suda o ponitaju ili razvodu braka postane pravomona.(3) Ako je nestali brani drug proglaen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomonom odlukom suda utvren kao dansmrti nestalog branog druga.(4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, prestanak braka ne utjee naobveze branih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen.lanak 35.U sluaju ponitaja ili razvoda braka svaki od prijanjih branih drugova moe zadrati prezime koje je imao u trenutkuprestanka braka.1. Ponitaj brakalanak 36.Pravo na tubu za ponitaj braka na temelju lanka 30. ovoga Zakona imaju brani drugovi i centar za socijalnu skrb.lanak 37.(1) Pravo na tubu za ponitaj braka sklopljenog protivno odredbi lanka 26. ovoga Zakona imaju i roditelji maloljetnika.(2) Sud moe odbiti tubu za ponitaj braka sklopljenog protivno odredbi lanka 26. stavak 2. ovoga Zakona ako je uvrijeme sklapanja braka postojao ili je naknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao dopustiti sklapanjebraka.(3) Tuba za ponitaj braka ne moe se podnijeti nakon to je maloljetnik navrio osamnaest godina ivota, ali brani drugkoji je u vrijeme sklapanja braka bio maloljetan moe podnijeti tubu za ponitaj braka u roku jedne godine odpunoljetnosti.

lanak 38.

(1) Sud moe odbiti tubu za ponitaj braka koji je sklopila, bez doputenja suda, osoba liena poslovne sposobnosti ako jeu vrijeme sklapanja bila ili je naknadno postala sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze.(2) Tuba za ponitaj braka ne moe se podnijeti nakon pravomonosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti.(3) Brani drug koji je lien poslovne sposobnosti moe podnijeti tubu za ponitaj braka i unutar roka od jedne godine odpravomonosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti.

lanak 39.

Sud moe odbiti tubu za ponitaj braka koji su sklopile, bez doputenja suda, osobe iz lanka 28. stavka 2. ako je uvrijeme sklapanja braka postojao ili je naknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao odobriti sklapanjebraka.

lanak 40.

(1) Pravo na tubu za ponitaj braka sklopljenog protivno odredbi lanka 30. ovoga Zakona imaju i osobe s pravniminteresom.(2) Sud e odbiti tubu za ponitaj braka ako je prijanji brak prestao do zakljuenja glavne rasprave.

lanak 41.

(1) U parninom postupku za ponitaj braka sklopljenog dok traje prijanji brak jednog od branih drugova, postojanje ilinepostojanje tog braka dokazuje se izvatkom iz matice vjenanih ili drugom odgovarajuom javnom ispravom.



(2) Ako stranke postojanje ili nepostojanje prijanjeg braka ne mogu dokazati ispravama iz stavka 1. ovoga lanka, sud eprekinuti postupak i uputiti ih da u odreenom roku pokrenu parnicu radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji, te da opokretanju parnice obavijeste sud. Na parnicu e se uputiti tuitelj koji tvrdi da prijanji brak postoji, a tuenik kojiosporava postojanje prijanjeg braka iako je njegovo sklapanje upisano u maticu vjenanih.(3) Postupak prekinut prema odredbi stavka 2. ovoga lanka nastavit e se kad odluka u parnici radi utvrivanja postoji librak ili ne postoji postane pravomona.(4) Ako parnica radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji ne bude pokrenuta u roku koji je sud odredio, smatrat e seda je tuba za ponitaj braka povuena ako je tuitelj upuen na pokretanje parnice, a ako je na pokretanje parniceupuen tuenik, smatrat e se da je odustao od svoje tvrdnje da prijanji brak ne postoji.

2. Razvod braka

lanak 42.

(1) Razvod braka moe tubom zahtijevati brani drug, a oba brana druga sporazumnim zahtjevom.(2) Brani drug nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne navri godinudana ivota.

lanak 43.

Sud e razvesti brak:

1. ako utvrdi da su brani odnosi teko i trajno poremeeni, ili2. ako je od prestanka brane zajednice protekla godina dana, ili3. ako oba brana druga sporazumno zahtijevaju razvod braka.

3. Posredovanje prije razvoda braka

lanak 44.

Postupak posredovanja provodi se kad se postupak radi razvoda braka pokree tubom ili sporazumnim zahtjevom, abrani drugovi imaju maloljetnu zajedniku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakonpunoljetnosti.

lanak 45.

(1) Postupak posredovanja ne provodi se ako su jedan ili oba brana druga lieni poslovne sposobnosti, osim ako sud utvrdida su sposobni shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze.(2) Postupak posredovanja ne provodi se ako je jednom ili oba brana druga nepoznato boravite najmanje est mjeseci.(3) Postupak posredovanja ne provodi se ako jedan ili oba brana druga ive u inozemstvu.(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, postupak posredovanja e se provesti ako brani drugovi imaju maloljetnuzajedniku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti ako sud ocijeni da nemaveih tekoa da brani drugovi sudjeluju u postupku posredovanja.

lanak 46.

(1) Kad sud primi tubu ili sporazumni zahtjev iz lanka 44. ovoga Zakona na prvom roitu zatrait e od branih drugovada odmah izjave kojem se centru za socijalnu skrb, savjetovalitu za brak i obitelj ili osobi ovlatenoj za pruanje strunepomoi (posredovatelju) ele obratiti radi pokuaja uklanjanja branih nesuglasica odnosno dogovora o ureenju pravnihposljedica razvoda braka.(2) Sud e ispitati stranke da li postoji sporazum o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti, o njegovim susretima idruenju s drugim roditeljem, odnosno o smjetaju djeteta tijekom trajanja parnice za razvod braka.(3) Ako se brani drugovi nisu sporazumjeli pred kim e se postupak posredovanja provesti, sud e po slubenoj dunostidonijeti odluku o izboru posredovatelja.(4) Sud e u sluajevima iz stavka 1. i 3. ovoga lanka bez odgode donijeti odluku pred kim e se postupak posredovanjaprovesti i dostaviti je posredovatelju. Protiv odluke iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena posebna alba.(5) Brani drugovi duni su u roku od petnaest dana od dana donoenja odluke iz stavka 4. ovoga lanka pokrenutipostupak posredovanja.

lanak 47.

(1) Ustanova ili pojedinac koji provodi posredovanje pozvat e brane drugove, po pravilima o osobnoj dostavi, da osobnobez punomonika sudjeluju u postupku.



(2) Ako se pozivu na posredovanje ne odazove tuitelj, odnosno oba brana druga koji su podnijeli sporazumni zahtjev ine opravdaju svoj izostanak posredovatelj e odmah o tome pisano obavijestiti sud.(3) Ako brani drugovi odustanu od postupka posredovanja posredovatelj e odmah o tome pisano obavijestiti sud.(4) U sluaju iz stavka 2. i 3. ovoga lanka smatra se da je tuba ili sporazumni zahtjev za razvod braka povuen.

lanak 48.

(1) Posredovatelj e o uzrocima koji su doveli do poremeenosti branih odnosa ispitati stranke te nastojati da se ti uzrociotklone i brani drugovi pomire.(2) Posredovatelj e upoznati brane drugove s pravnim i s psihosocijalnim posljedicama razvoda braka.

lanak 49.

(1) Posredovatelj je duan u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda iz lanka 46. stavak 3. provesti i okonatipostupak posredovanja.(2) Posredovatelj je duan struno miljenje dostaviti branim drugovima po pravilima o osobnoj dostavi u roku odpetnaest dana od okonanja postupka posredovanja.

lanak 50.(1) Ustanova ili pojedinac koji je proveo posredovanje dostavit e struno miljenje i centru za socijalnu skrb ako branidrugovi imaju maloljetnu zajedniku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakonpunoljetnosti.(2) Struno miljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb koji nije provodio postupak, prema prebivalitu roditelja skojim djeca ive.(3) Ako djeca ive odvojeno od oba roditelja struno miljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb na podruju kojeg jesjedite tijela koje je odluilo o smjetaju djeteta. Ako je dijete smjeteno bez odluke nadlenog tijela strunomiljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb boravita djeteta.(4) Centar za socijalnu skrb duan je odmah razmotriti struno miljenje i poduzeti potrebne mjere za zatitu dobrobitidjeteta.

lanak 51.Ako brani drugovi ne dostave struno miljenje sudu u roku od godine dana od dostave odluke suda iz lanka 46. ovogaZakona, smatrat e se da je tuba odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka povuen.

lanak 52.

(1) Ministar nadlean za poslove pravosua propisat e nain voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima sudau podruju braka i odnosa u braku.(2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovimacentra za socijalnu skrb u podruju braka i odnosa u braku.(3) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e uvjete koje mora ispunjavati pravna ili fizika osoba iz lanka46. stavka 1. da bi bila ovlatena za pruanje strune pomoi u postupku posredovanja.(4) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi dostavit e popis ovlatenih posredovatelja ministru nadlenom za poslovepravosua radi voenja oevidnika o posredovateljima.(5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e osnovne elemente koje mora sadravati struno miljenje upostupku posredovanja.

Trei dio

RODITELJI I DJECAI. MAJINSTVO I OINSTVO

lanak 53.

Djetetovom majkom smatra se ena koja ga je rodila.

lanak 54.

Djetetovim ocem smatra se majin mu ako je dijete roeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestankabraka.

lanak 55.

Ako se majinstvo ili oinstvo ne moe odrediti prema lanku 53. i 54. ovoga Zakona, utvruje se priznanjem roditelja ilisudskom odlukom.



1. Priznanje majinstva i oinstva

lanak 56.

(1) Majinstvo i oinstvo moe se priznati na zapisnik pred matiarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedenatijela duna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matiaru nadlenom za upis djeteta u maticu roenih.(2) Majinstvo i oinstvo moe se priznati i u oporuci.

lanak 57.

(1) Majinstvo i oinstvo moe priznati maloljetna osoba koja je navrila esnaest godina ako je sposobna shvatiti znaenjeizjave o priznanju.(2) Majinstvo i oinstvo moe priznati osoba djelomino liena poslovne sposobnosti ako je sposobna shvatiti znaenjepriznanja, osim ako je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe davati izjave koje setiu osobnih stanja.

lanak 58.

(1) Priznanje majinstva i oinstva je neopozivo.(2) Majinstvo i oinstvo ne moe se priznati poslije djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo.

lanak 59.

(1) Priznanje majinstva upisat e se u maticu roenih ako je centar za socijalnu skrb nadlean prema mjestu djetetovaroenja dao prethodnu suglasnost.(2) Ako je dijete navrilo etrnaest godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, potreban je i njegov pristanak napriznanje majinstva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivalita, odnosno boravita.(3) Kad sastavi, odnosno primi zapisnik ili oporuku o priznanju majinstva iz lanka 56. ovoga Zakona, matiar nadlean zaupis djeteta u maticu roenih zatrait e odmah od centra za socijalnu skrb da u roku od trideset dana dostavisuglasnost, odnosno pristanak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.(4) Nakon to pribavi suglasnost, odnosno pristanak propisan ovim Zakonom, matiar e priznanje majinstva upisati umaticu roenih.

lanak 60.

Priznanje oinstva zaetog a jo neroenog djeteta, proizvodi pravni uinak ako se dijete rodi ivo.

lanak 61.

(1) Za upis priznanja oinstva potreban je pristanak djetetove majke.(2) Majka moe izjaviti pristanak pred tijelima iz lanka 56. stavak 1. ovoga Zakona.

lanak 62.

(1) Ako je dijete navrilo etrnaest godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, potreban je i njegov pristanak napriznanje oinstva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivalita, odnosno boravita.(2) Ako je dijete mlae od etrnaest godina ili je starije od etrnaest godina, ali nije sposobno shvatiti znaenjepriznanja, a majka vie nije iva, proglaena je umrlom, mlaa od etrnaest godina, potpuno je liena poslovnesposobnosti ili je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe poduzimati radnje koje setiu osobnih stanja ili joj boravite nije poznato najmanje dva mjeseca, suglasnost na priznanje oinstva daje centar zasocijalnu skrb.

lanak 63.

(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju oinstva, odnosno oporuku kojoj nije priloena izjava majke o pristanku napriznanje oinstva matiar nadlean za upis djeteta u maticu roenih odmah e pozvati majku po propisima o obveznojosobnoj dostavi da u roku petnaest dana dade izjavu.(2) Ako je za upis priznanja oinstva potreban pristanak djeteta, odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb, matiar eod centra za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita djeteta zatraiti da u roku od petnaest dana dostavi izjavudjeteta, odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb.

lanak 64.

Centar za socijalnu skrb e po isteku roka iz lanka 59. i 63. ovoga Zakona osobu koja je priznala majinstvo, odnosno



oinstvo obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno suglasnost.

lanak 65.

(1) Ako prilikom upisa djeteta u maticu roenih nema podataka o djetetovom ocu, matiar e upoznati majku s pravomdjeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava.(2) Majka moe matiaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem.(3) Majina izjava iz stavka 2. ovoga lanka smatra se njezinim pristankom na priznanje oinstva.

lanak 66.

Ako je matiar upisao dijete u maticu roenih bez podataka o djetetovom ocu, o tome e odmah obavijestiti centar zasocijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita majke i dostaviti primjerak zapisnika o majinoj izjavi iz lanka 65. stavak 2.ovoga Zakona.

lanak 67.(1) Centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz lanka 66. ovoga Zakona, pozvati majkuda izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je to uinila pred matiarom.(2) Majku e se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem.(3) Majina izjava pred centrom za socijalnu skrb o tome koga smatra djetetovim ocem ima znaenje njezina pristanka napriznanje oinstva.

lanak 68.

(1) Kad primi majinu izjavu iz lanka 67. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana, po propisimao obveznoj osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu.(2) Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predoit e mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem iupoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva.

lanak 69.

Ako pozvani prizna oinstvo, centar za socijalnu skrb odmah e primjerak zapisnika o majinoj izjavi koga smatradjetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju oinstva dostaviti matiaru radi upisa oinstva u maticu roenih.

lanak 70.

Ako se u postupku propisanom lankom 66. do 68. ovoga Zakona oinstvo nije utvrdilo priznanjem, centar za socijalnu skrbe o tome obavijestiti majku i upoznati je sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva sudskom odlukom.

2. Utvrivanje majinstva i oinstva sudskom odlukom

lanak 71.

(1) Tubu radi utvrivanja majinstva ili oinstva moe podnijeti dijete do navrene dvadeset i pete godine ivota.(2) Ako je dijete maloljetno ili je potpuno lieno poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelominom lienju poslovnesposobnosti odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu osobnih stanja, tubu u njegovo ime moe podnijetiosoba koja ga po zakonu zastupa.

lanak 72.

(1) ena koja sebe smatra majkom moe podnijeti tubu radi utvrivanja majinstva do navrene osamnaeste godineivota djeteta.(2) Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti majka do navrene osamnaeste godine ivota djeteta.(3) Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti mukarac koji sebe smatra ocem djeteta u roku od godine dana odprimitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno suglasnost iz lanka 61. i 62. ovoga Zakona, a najkasnije donavrene osamnaeste godine ivota djeteta.

lanak 73.

Tubu radi utvrivanja majinstva ili oinstva moe podnijeti centar za socijalnu skrb do navrene osamnaeste godineivota djeteta.

lanak 74.

(1) Ako osoba, za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta nije iva, tuba radi utvrivanja majinstva, odnosno



oinstva podnosi se protiv njezinih nasljednika.(2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od godine dana od smrti osobe za koju se tvrdi da je majka,odnosno otac djeteta ili u roku od est mjeseci od pravomonosti odluke o nasljeivanju.

3. Osporavanje majinstva i oinstva

lanak 75.

(1) Dijete moe osporavati majinstvo, odnosno oinstvo osobi koja je upisana u maticu roenih kao njegov roditelj.(2) Tubu iz stavka 1. ovoga lanka dijete moe podnijeti do navrene dvadeset i pete godine ivota.(3) Ako je dijete maloljetno ili kad roditelji nad njim imaju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, tubu u njegovo imepodnosi poseban skrbnik postavljen za tu parnicu, kojeg imenuje centar za socijalnu skrb.(4) Tubu iz stavka 1. ovoga lanka moe za osobu potpuno lienu poslovne sposobnosti i osobu za koju je odlukom odjelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu osobnih stanja, podnijetinjegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.

lanak 76.

(1) ena koja je upisana u maticu roenih kao djetetova majka moe osporavati svoje majinstvo.(2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja za injenicu koja iskljuujenjezino majinstvo, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta.

lanak 77.

(1) ena koja sebe smatra djetetovom majkom moe osporavati majinstvo eni koja je upisana u maticu roenih kaomajka, ako istovremeno trai da se utvrdi njezino majinstvo.(2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja da je ona majka tog djeteta, anajkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta.(3) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud e, prije nego zapone raspravljati i odluivati o zahtjevu radi osporavanjamajinstva odrediti, na troak tuiteljice, izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremenemedicinske znanosti radi utvrivanja majinstva tuiteljice.(4) Ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da tuiteljica nije majka djeteta kojem osporava majinstvo, sud erjeenjem odbiti tubeni zahtjev u cijelosti.(5) Sud e nastaviti raspravljati i odluivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrivanja majinstva ako iz medicinskogvjetaenja proizlazi da je tuiteljica majka djeteta kojemu je osporila majinstvo.(6) Sud e odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi.

lanak 78.

Pravomonom odlukom o osporavanju majinstva smatra se osporenim i oinstvo majina mua odnosno mukarca ije jeoinstvo utvreno priznanjem.

lanak 79.

(1) Majin mu moe osporavati oinstvo djeteta roenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestankabraka ako smatra da on nije otac. Ako je mu potpuno lien poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelominom lienjuposlovne sposobnosti odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu osobnih stanja, tubu radi osporavanja oinstvamoe podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.(2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana saznanja za injenicu koja dovodi usumnju istinitost upisanog oinstva, ali najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta.

lanak 80.

Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja majinstva ili oinstva u roku od est mjeseci od smrtimajke ili oca koji su pokrenuli postupak ili u roku od mjesec dana od pravomonosti odluke o nasljeivanju.

lanak 81.

(1) Majka moe osporavati oinstvo djeteta roenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka.Ako je majka potpuno liena poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno dane moe poduzimati radnje koje se tiu osobnih stanja, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njezin skrbnik uzprethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.(2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od roenja djeteta.

lanak 82.



(1) Mukarac koji je priznao oinstvo, a kasnije sazna za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo, moe tubomosporavati svoje oinstvo u roku od est mjeseci od dana saznanja za tu injenicu, ali najkasnije do navrene sedmegodine ivota djeteta.(2) Mukarac koji je pod prisilom priznao oinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potjee od njega moe tubom osporavatisvoje oinstvo u roku od est mjeseci od priznanja, a najkasnije do sedme godine ivota djeteta.

lanak 83.

(1) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe tubom osporavati oinstvo osobi koja je to dijete priznala za svoje, akoistovremeno trai da se utvrdi njegovo oinstvo.(2) Tuba se moe podnijeti u roku od godine dana od upisa priznanja oinstva u maticu roenih.(3) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud e, prije nego zapone raspravljati i odluivati o zahtjevu radi osporavanjaoinstva odrediti, na troak tuitelja, izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremenemedicinske znanosti radi utvrivanja oinstva tuitelja.(4) Ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da tuitelj nije otac djeteta kojem osporava oinstvo, sud e rjeenjem odbititubeni zahtjev u cijelosti.(5) Sud e nastaviti raspravljati i odluivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrivanja oinstva ako iz medicinskogvjetaenja proizlazi da je tuitelj otac djeteta kojemu je osporio oinstvo.(6) Sud e odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi.

lanak 84.

(1) Ako je majinstvo, odnosno oinstvo utvreno odlukom suda, osporavanje nije doputeno.(2) Osporavanje majinstva, odnosno oinstva nije doputeno poslije djetetove smrti.

4. Posebne odredbe o majinstvu i oinstvu djeteta zaetog uz medicinsku pomo

lanak 85.

Nije doputeno u sudskom postupku utvrivati ili osporavati majinstvo, odnosno oinstvo djeteta koje je zaeto upostupku oplodnje uz medicinsku pomo i suglasnost donatora.

lanak 86.

(1) Iznimno, majin mu moe osporavati oinstvo djeteta roenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana odprestanka braka, ako je dijete zaeto uz medicinsku pomo sjemenom druge osobe bez pisanog mueva pristanka.(2) ena koja je dijete rodila, koje je zaeto jajnom stanicom druge ene, ima pravo osporavati majinstvo ako je dooplodnje uz medicinsku pomo dolo bez njezinog pisanog pristanka.(3) ena ijom jajnom stanicom je dijete zaeto bez njezinog pisanog pristanka ima pravo osporavati majinstvo eni kojaga je rodila ako istovremeno trai da se utvrdi njezino majinstvo.(4) Tuba radi osporavanja majinstva, odnosno oinstva moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana saznanja da jedo zaea dolo na nain iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta.(5) Ako su osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka saznale prije roenja djeteta da je dolo do zaea tubu radiosporavanja majinstva, odnosno oinstva mogu podnijeti u roku od est mjeseci od dana roenja djeteta.

II. PRAVA I DUNOSTI U ODNOSIMA RODITELJA I DJECE1. Djetetova prava i dunosti

lanak 87.

(1) Dijete ima pravo na skrb za zdravlje i ivot.(2) Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, umnim i osjeajnim potrebama.(3) Dijete ima pravo na ivot sa svojim roditeljima, u skladu sa svojom dobrobiti. Ako ivi odvojeno od jednog ili obaroditelja, dijete ima pravo na susrete i druenje s roditeljima.(4) Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapoljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojomdobrobiti.

lanak 88.

Roditelji i ostali lanovi obitelji ne smiju dijete podvrgavati poniavajuim postupcima, duevnom ni tjelesnom nasilju,odnosno zlostavljanju.

lanak 89.



(1) Dijete ima pravo traiti zatitu svojih prava pred nadlenim tijelima koja su o tome duna obavijestiti centar zasocijalnu skrb.(2) Dijete ima pravo na posebnog skrbnika u sluajevima odreenim ovim Zakonom.(3) Posebnog skrbnika imenuje centar za socijalnu skrb za sluajeve kad o povredi djetetovog prava odluuje drugo tijelo,a sud kad je donoenje odluke o djetetovom pravu u nadlenosti centra za socijalnu skrb.(4) Poseban skrbnik duan je podnijeti izvjee o zastupanju djeteta na zahtjev i u roku kojeg odreuje tijelo koje ga jeimenovalo.(5) U postupcima u kojima se odluuje o nekom djetetovom pravu ili interesu, dijete ima pravo na prikladan nain saznativane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje te biti obavijeteno o moguim posljedicama uvaavanjanjegova miljenja. Miljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.

lanak 90.

Dijete je duno potovati svoje roditelje i pomagati im, te biti obzirno prema lanovima obitelji.

2. Roditeljska skrb

lanak 91.

(1) Roditeljsku skrb ine odgovornosti, dunosti i prava roditelja, s ciljem zatite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskihinteresa.(2) Roditelj se ne moe odrei roditeljske skrbi.(3) Roditeljska skrb moe se ograniiti ili oduzeti samo odlukom nadlenih tijela iz razloga i na nain propisan ovimZakonom.

lanak 92.

(1) Roditelji su duni skrbiti o ivotu i zdravlju djeteta i omoguiti mu koritenje mjera za unaprjeenje, uvanje ivraanje zdravlja, sukladno propisima iz podruja zdravstva i zahtjevima medicinske znanosti.(2) Roditelj je duan tititi dijete od poniavajuih postupaka i tjelesnog kanjavanja drugih osoba.

lanak 93.

(1) Roditelji imaju dunost i pravo odgajati dijete kao slobodnu, humanu, domoljubnu, moralnu, marljivu, osjeajnu iodgovornu osobu, potujui naela ravnopravnosti spolova, kako bi bila pripremljena za skladan obiteljski i drutveni ivots pozitivnim odnosom prema prirodi.(2) Odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugoguvjerenja.

lanak 94.

(1) Roditelji su duni uvati i njegovati dijete i skrbiti za njegove potrebe.(2) Roditelji ne smiju dijete predkolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe.

lanak 95.

(1) Radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dunost nadzirati ga u njegovudruenju s drugim osobama.(2) Roditelji imaju pravo i dunost djetetu mlaem od esnaest godina ivota zabraniti none izlaske bez svoje pratnje ilipratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje.(3) Nonim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati.

lanak 96.

(1) Roditelji su duni brinuti se o redovitom obveznom kolovanju djeteta.(2) Roditelji su duni brinuti se prema svojim mogunostima i o daljnjem obrazovanju djeteta.(3) Dunost je roditelja odazivati se sastancima u svezi s odgojem i obrazovanjem djeteta.(4) Roditelji imaju dunost brinuti se o svestranom obrazovanju svoga djeteta i poticati njegove umjetnike, tehnike,portske i druge interese.

lanak 97.

Pravo je roditelja da ive sa svojim djetetom, osim ako je to suprotno dobrobiti djeteta.

lanak 98.



(1) Roditelji imaju dunost i pravo zastupati svoje dijete i za njega sklapati pravne poslove, osim ako je ovim Zakonomdrukije odreeno.(2) Uzdravanje djeteta dunost je i pravo roditelja.(3) Roditelji imaju dunost i pravo u skladu s odredbama ovoga Zakona upravljati imovinom svoga djeteta do njegovepunoljetnosti.

lanak 99.

(1) Roditelji bez obzira ive li zajedno ili odvojeno ravnopravno, zajedniki i sporazumno skrbe o djetetu, osim ako jeovim Zakonom drukije odreeno.(2) Samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi umro, proglaen umrlim, lien roditeljske skrbi, lien potpunoposlovne sposobnosti, djelomice lien poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb ili je sprijeen.

lanak 100.(1) Ako roditelji ne ive u obiteljskoj zajednici, sud e odluiti s kojim e roditeljem dijete ivjeti te odrediti nain ivrijeme susreta i druenja djeteta s drugim roditeljem.(2) Radi zatite dobrobiti djeteta susreti i druenje djeteta s roditeljem koji ne ivi s djetetom mogu se ograniiti ilizabraniti, a prema okolnostima sluaja sud moe odrediti osobu u ijoj e se nazonosti odravati susreti i druenje.(3) Na zahtjev suda centar za socijalnu skrb predloit e osobu iz stavka 2. ovoga lanka, na koju se na odgovarajui nainprimjenjuju odredbe iz lanka 110. stavka 5. do 7. ovoga Zakona.(4) Sud moe odluiti da pojedine dunosti obavlja roditelj s kojim dijete ne ivi, primjerice brinuti se o zdravlju djeteta,kolovanju, izvankolskim aktivnostima, nekim poslovima zastupanja djeteta ili upravljanja njegovom imovinom i odrugome.(5) U postupku donoenja odluke iz stavka 1. i 2. ovoga lanka sud e uvaiti sporazum roditelja, ako nije protivandobrobiti djeteta.(6) Odluku o prestanku ogranienja ili zabrane susreta i druenja sud e donijeti na prijedlog centra za socijalnu skrb,roditelja ili djeteta.lanak 101.

Ako se roditelji ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju sadraja roditeljske skrbi ili o ostvarivanju djetetovih prava, sud eu izvanparninom postupku na prijedlog roditelja, centra za socijalnu skrb prebivalita djeteta ili djeteta donijeti odlukuradi zatite dobrobiti djeteta.

lanak 102.

Sud e na prijedlog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb, ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti donijetinovu odluku s kojim e roditeljem dijete ivjeti te o susretima i druenju djeteta s drugim roditeljem, a po potrebi i odrugim sadrajima roditeljske skrbi.

lanak 103.

(1) Centar za socijalnu skrb e odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana saznanja da su oba roditelja odsutna,sprijeena ili iz zdravstvenih ili slinih razloga nesposobna skrbiti o djetetu, a nisu ga povjerili na uvanje i odgoj osobikoja ispunjava propisane pretpostavke za skrbnika, povjeriti dijete i bez pristanka roditelja na uvanje i odgoj drugojosobi, domu za djecu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati najdulje 60 dana.(3) alba na odluku iz stavka 1. ovoga lanka ne odgaa njezinu ovrhu.(4) Ako centar za socijalnu skrb ocijeni da okolnosti iz stavka 1. traju i po isteku roka iz stavka 2. ovoga lanka donijet eodmah odluku o stavljanju djeteta pod skrbnitvo.(5) Ako roditelji zatrae predaju djeteta i donoenje odluke o prestanku skrbnitva, a centar za socijalnu skrb smatra dato nije u interesu djeteta, predloit e sudu donoenje mjere za zatitu dobrobiti djeteta.(6) Ako centar za socijalnu skrb u roku od petnaest dana od zahtjeva roditelja ne pokrene postupak pred sudom, roditeljimogu zahtjev za predaju djeteta uputiti sudu.

lanak 104.

Oba roditelja ili roditelj koji sam skrbi o djetetu mogu uvanje i odgoj djeteta privremeno povjeriti osobi koja ispunjavapretpostavke propisane za skrbnika, a ustanovi socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalneskrbi samo uz odluku centra za socijalnu skrb.

lanak 105.

Ako roditelj s kojim je dijete ivjelo umre, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog drugog roditelja, djeteta ilicentra za socijalnu skrb bez odgode odluiti o daljnjoj skrbi o djetetu.



lanak 106.

Ako se dijete nalazi bez pravne osnove kod druge osobe koja odbija predati dijete, sud e u izvanparninom postupku naprijedlog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb bez odgode odluiti o oduzimanju djeteta takvoj osobi.

lanak 107.

(1) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog bake ili djeda, odnosno djeteta, donijeti odluku o susretima idruenju unuka s bakom, odnosno djedom, uzimajui u obzir dobrobit djeteta.(2) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog sestre ili brata, odnosno polusestre ili polubrata, donijeti odluku osusretima i druenju s maloljetnom sestrom ili bratom, odnosno polusestrom ili polubratom, uzimajui u obzir dobrobitdjeteta.(3) Ako je predlagatelj iz stavka 2. ovoga lanka maloljetan prijedlog e u njegovo ime podnijeti njegov zakonskizastupnik ili centar za socijalnu skrb.

3. Mjere za zatitu prava i dobrobiti djetetalanak 108.

(1) Svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o krenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnogili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.(2) Centar za socijalnu skrb duan je odmah po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka ispitati sluaj i poduzetimjere za zatitu djetetovih prava.(3) Ako je centar za socijalnu skrb obavijest iz stavka 1. ovoga lanka primio od drugog tijela ili ustanove, duan je opoduzetom izvijestiti to tijelo ili ustanovu.(4) Sud pred kojim se vodi prekrajni ili kazneni postupak u vezi s povredom nekog djetetovog prava duan je opokretanju postupka obavijestiti centar za socijalnu skrb i sud koji je nadlean za izricanje mjera za zatitu prava idobrobiti djeteta.(5) Pravomonu odluku donesenu u postupku iz stavka 4. ovoga lanka sud e dostaviti centru i sudu koji je nadlean zaizricanje mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta.

lanak 109.

Centar za socijalnu skrb upozorit e roditelje na pogreke i propuste u skrbi i odgoju djeteta i pomoi im da te pogreke ipropuste uklone, a moe ih uputiti u savjetovalite ili kolu za roditelje.

lanak 110.

(1) Centar za socijalnu skrb odredit e nadzor nad izvravanjem roditeljske skrbi kad su pogreke i propusti u skrbi odjetetu vievrsni ili uestali ili kad je roditeljima potrebna posebna pomo u odgoju djeteta.(2) Odlukom o nadzoru odredit e se program nadzora nad roditeljima i djetetom te imenovati osoba koja e programprovoditi.(3) Program nadzora moe sadravati upuivanje djeteta u dom za djecu u poludnevni ili dnevni smjetaj, upuivanjeroditelja i djeteta u zdravstvene i druge ustanove radi lijeenja i druge strune pomoi.(4) Nadzor se odreuje u najkraem trajanju od est mjeseci. Osoba koja provodi program nadzora podnosi centru zasocijalnu skrb izvjee najmanje jedanput u dva mjeseca, a na zahtjev centra za socijalnu skrb i ee.(5) Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika, a ne moe biti srodnik uravnoj lozi ni pobonoj do drugog stupnja.(6) Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi ima pravo na mjesenu naknadu kao i naknadu opravdanih trokovana teret sredstava socijalne skrbi. Slubenik centra za socijalnu skrb ima pravo na mjesenu naknadu kad nadzor nadostvarivanjem roditeljske skrbi, uz posebno odobrenje ravnatelja, provodi izvan uredovnog vremena.(7) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e visinu iznosa i nain isplate naknade za provoenje nadzoranad roditeljskom skrbi.

lanak 111.

(1) Sud e u izvanparninom postupku roditelju koji u veoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postojiopasnost za pravilno podizanje djeteta, oduzeti pravo da ivi sa svojim djetetom i odgaja ga, te e dijete povjeriti nauvanje i odgoj drugoj osobi, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.(2) Smatra se da roditelj u veoj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta primjerice ako ne skrbidovoljno o prehrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoi, redovitom pohaanju kole, ne sprjeava dijete u tetnomdruenju, zabranjenim nonim izlascima, skitnji, prosjaenju ili krai.(3) Roditelju koji nije pravodobno obavijestio nadleni centar za socijalnu skrb ili nije sam poduzeo nita za zatitudjeteta od postupaka iz stavka 1. ovoga lanka koje poini drugi roditelj ili lanovi obiteljske zajednice, izrei e se mjeraiz stavka 1. ovoga lanka.



(4) Roditelju koji nije poduzeo nita za zatitu djeteta od tetnih postupaka drugih osoba izrei e se mjera iz stavka 1.ovoga lanka.

lanak 112.

Sud e u izvanparninom postupku dijete kod kojeg je dolo do poremeaja u ponaanju povjeriti ustanovi za socijalnuskrb na uvanje i odgoj, ako roditelji ili udomitelji nisu u mogunosti valjano odgajati dijete. Odluku o povjeravanju sude bez odgode dostaviti centru za socijalnu skrb radi donoenja odluke o skrbi izvan vlastite obitelji.

lanak 113.

(1) Sud e o prijedlozima kojima su pokrenuti postupci iz lanka 101., 102., 107., 111. i 112. ovoga Zakona odluiti bezodgode a najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja prijedloga.(2) Sud e u odluci iz lanka 111. i 112. ovoga Zakona odrediti nain i vrijeme susreta i druenja djeteta s roditeljem, priemu e na odgovarajui nain primijeniti odredbu lanka 100. ovoga Zakona.(3) Mjere iz lanka 111. i 112. ovoga Zakona izriu se u trajanju do godine dana.(4) Postupak za izricanje mjera iz lanka 111. i 112. ovoga Zakona pokree sud po slubenoj dunosti, na prijedlog centraza socijalnu skrb ili djeteta.(5) Izricanjem mjera iz lanka 111. i 112. ovoga Zakona roditelju ne prestaje odgovornost i ostale dunosti i prava roditeljaprema djetetu.(6) Prije isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka sud e ispitati sve okolnosti sluaja, te radi dobrobiti djeteta novomodlukom ponovno izrei istu ili drugu mjeru za zatitu djeteta.(7) alba protiv odluka donesenih na temelju lanka 110. do 112. ovoga Zakona ne odgaa njihovu ovrhu.

lanak 114.

(1) Sud e u izvanparninom postupku roditelja koji zlorabi ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunosti i prava liitiprava na roditeljsku skrb.(2) Roditelj zlorabi ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunosti i prava ako:

1. provodi tjelesno ili duevno nasilje nad djetetom, ukljuujui izloenost nasilju meu odraslim lanovima obitelji,2. spolno iskoritava dijete,3. izrabljuje dijete silei ga na pretjerani rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi,4. djetetu doputa uivanje alkoholnih pia, droge ili drugih opojnih sredstava,5. navodi dijete na drutveno neprihvatljivo ponaanje,6. je napustio dijete,7. ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne ivi,8. u roku godine dana ne stvori uvjete za zajedniki ivot s djetetom s kojim ne ivi, a da za to nema osobito

opravdan razlog,9. ne skrbi za osnovne ivotne potrebe djeteta s kojim ivi ili se ne pridrava mjera koje je radi zatite prava i

dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadleno tijelo,10. na drugi nain grubo zlorabi djetetova prava.

(3) Postupak za lienje prava na roditeljsku skrb duan je pokrenuti centar za socijalnu skrb im sazna za okolnosti izstavka 2 ovoga lanka, a moe ga pokrenuti drugi roditelj, dijete ili sud po slubenoj dunosti.(4) Pravo na roditeljsku skrb vratit e se odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je to pravo oduzeto.(5) Izvanparnini postupak iz stavka 4. ovoga lanka moe pokrenuti roditelj kojem je to pravo oduzeto ili centar zasocijalnu skrb.(6) U sluaju da je pokrenut postupak za lienje roditeljske skrbi za oba ili jedinog roditelja centar za socijalnu skrbimenovat e djetetu posebnog skrbnika.(7) Na posebnog skrbnika iz stavka 6. ovoga lanka odgovarajue e se primjenjivati odredbe o skrbnitvu za posebnesluajeve.(8) Pravomona odluka o lienju i vraanju roditeljske skrbi dostavit e se nadlenom matiaru radi upisa u maticuroenih djeteta i roditelja, ministarstvu nadlenom za poslove pravosua radi voenja oevidnika o osobama koje suliene roditeljske skrbi, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama odluka e se dostaviti i zemljinoknjinom odjeluopinskog suda radi zabiljebe.(9) Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lienju roditeljske skrbi ne iskazuju se u ispravama iz matice roenih djeteta.

lanak 115.



Sud e roditelju koji nije zatitio dijete od roditelja koji zlorabi roditeljske odgovornosti, dunosti i prava, radi zatitedobrobiti djeteta, izrei mjeru iz lanka 111. ili 114. ovoga Zakona, vodei rauna o okolnostima sluaja.

lanak 116.

(1) Sud moe u izvanparninom postupku zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno polusestri ilipolubratu koji ne ivi s djetetom da se neovlateno pribliava djetetu na odreenim mjestima ili na odreenu udaljenostte da ga uznemirava.(2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka moe pokrenuti centar za socijalnu skrb, roditelj ili dijete.(3) Sud e o pokretanju postupka iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti centar za socijalnu skrb i dostaviti mu odluku ozabrani pribliavanja i uznemiravanja djeteta.(4) Sud je duan donijeti odluku u postupku iz stavka 1. ovoga lanka bez odgode a najkasnije u roku od 60 dana od danapodnoenja prijedloga.

lanak 117.

(1) Sud koji vodi postupak u svezi sa lankom 111. ovoga Zakona moe odgoditi donoenje ili ovrhu odluke, ako se roditeljna kojeg se odnosi primjena mjere obvee da e napustiti obiteljsku zajednicu u trajanju od petnaest dana, a da eredovito dolaziti u savjetovalite, kolu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu u koju je upuen.(2) Sud koji vodi postupak u svezi sa lankom 116. ovoga Zakona moe odgoditi donoenje ili ovrhu odluke, ako se roditelj,baka ili djed na kojeg se odnosi primjena mjere obvee da e redovito dolaziti u savjetovalite, kolu za roditelje ilizdravstvenu ustanovu u koju je upuen.(3) Odluka o odgodi opozvat e se i postupak e se nastaviti, ako se osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne pridravajupreuzetih obveza.

lanak 118.

(1) Centar za socijalnu skrb moe u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje rauna o upravljanju djetetovomimovinom te o prihodima koje dijete ili obitelj ostvaruje za potrebe djeteta na temelju posebnih propisa.(2) Centar za socijalnu skrb moe radi zatite imovinskih interesa djeteta donijeti odluku da roditelji glede upravljanjadjetetovom imovinom imaju poloaj skrbnika, te odrediti da se dio djetetovih prihoda ili prihoda obitelji ostvarenih poposebnim propisima ne isplauju na ruke roditelja, nego da se tim prihodima podmiruju ivotne potrebe obitelji, odnosnodjeteta.(3) Centar za socijalnu skrb moe radi zatite imovinskih interesa djeteta zahtijevati da sud u izvanparninom postupkuodredi mjere osiguranja na imovini roditelja.

4. Prestanak roditeljske skrbi

lanak 119.

(1) Roditeljska skrb prestaje kad dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad je posvojeno.(2) Ako dijete posvoji maeha ili ouh, roditeljska skrb ne prestaje roditelju koji je brani drug posvojitelja.

lanak 120.

(1) Poslovna sposobnost stjee se punoljetnou ili sklapanjem braka prije punoljetnosti.(2) Punoljetna je osoba koja je navrila osamnaest godina ivota.(3) Poslovnu sposobnost moe stei i maloljetnik stariji od esnaest godina koji je postao roditelj.(4) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog maloljetnika iz stavka 3. ovoga lanka odluiti o stjecanju poslovnesposobnosti uzimajui u obzir njegovu duevnu zrelost.(5) U postupku iz stavka 4. ovoga lanka sud e sasluati roditelje maloljetnika koji je postao roditelj i pribaviti miljenjecentra za socijalnu skrb.

lanak 121.

Radi zatite prava i dobrobiti djeteta centar za socijalnu skrb e djetetu postaviti posebnog skrbnika u sluajevima izlanka 111., 112. i 114. ovoga Zakona.

lanak 122.

(1) Ministar nadlean za poslove pravosua propisat e nain voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima sudau podruju primjene odredaba ovoga Zakona o roditeljima i djeci.(2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovimacentra za socijalnu skrb u podruju primjene odredaba ovoga Zakona o roditeljima i djeci.



etvrti dioPOSVOJENJE

lanak 123.

(1) Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zatite djece bez odgovarajue roditeljske skrbi kojiposvojiteljima omoguuje roditeljstvo.(2) Posvojitelji posvojenjem stjeu pravo na roditeljsku skrb.

lanak 124.

(1) U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat e posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna daje posvojeno.(2) Centar za socijalnu skrb savjetovat e posvojiteljima da kau djetetu najkasnije do sedme godine ivota da jeposvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.

I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA

lanak 125.

(1) Posvojenje se moe zasnovati ako je u interesu djeteta.(2) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.(3) Ne moe se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra ni dijete maloljetnih roditelja.(4) Iznimno, moe se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od roenja djeteta, ako nema izgleda da ese ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bliih srodnika.(5) Skrbnik ne moe posvojiti svoga tienika dok ga dunosti skrbnika ne razrijei centar za socijalnu skrb.

lanak 126.

(1) Posvojiti moe osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaestgodina.(2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj moe biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlikaizmeu posvojitelja i posvojenika ne smije biti vea od etrdeset pet godina.(3) Ako posvojitelji posvajaju sestre i brau, polusestre ili polubrau, dovoljno je da jedan posvojitelj ispunjava dobnupretpostavku samo za jedno dijete.(4) Ako su posvojitelji posvojili dijete, a naknadno ele posvojiti njegovu sestru, brata, polusestru ili polubrata, mogu gaposvojiti bez obzira na svoju dob.

lanak 127.

(1) Posvojitelj moe biti hrvatski dravljanin.(2) Iznimno posvojitelj moe biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete.(3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se moe zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenog zaposlove socijalne skrbi.

lanak 128.

Posvojiti ne moe osoba:1. koja je liena roditeljske skrbi,2. koja je liena poslovne sposobnosti,3. ije dosadanje ponaanje i osobine upuuju na to da nije poeljno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

lanak 129.

(1) Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.(2) Roditelj moe dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja maeha iliouh. Pristanak se daje na nain propisan u lanku 137. ovoga Zakona.

lanak 130.

Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja:

1. koji je lien roditeljske skrbi,2. koji je potpuno lien poslovne sposobnosti,



3. koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti znaenje posvojenja.

lanak 131.

(1) Za posvojenje djeteta pod skrbnitvom potrebno je miljenje djetetova skrbnika, osim ako pristanak daje maloljetniroditelj.(2) Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje daje skrbnik za poseban sluajimenovan prema lanku 172. ovoga Zakona.

lanak 132.

(1) Posvojenje se moe zasnovati do osamnaeste godine ivota djeteta.(2) Odluka o posvojenju naputenog djeteta nepoznatog podrijetla moe se donijeti po isteku tri mjeseca od djetetovaroenja ili naputanja djeteta.

lanak 133.

(1) Dijete mogu posvojiti brani drugovi zajedniki, jedan brani drug ako je drugi brani drug roditelj ili posvojiteljdjeteta te jedan brani drug uz pristanak drugoga branog druga.(2) Dijete moe posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete.

lanak 134.

Ako je dijete navrilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti znaenje posvojenja, za zasnivanje posvojenja potreban jenjegov pristanak.

II. POSTUPAK ZA POSVOJENJE

lanak 135.

(1) Postupak za posvojenje provodi po slubenoj dunosti centar za socijalnu skrb mjesta prebivalita ili boravitadjeteta.(2) Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja eli posvojiti zatrait e od centra za socijalnu skrb svojegaprebivalita miljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat e miljenje u roku od dva mjeseca odzaprimanja zahtjeva.(3) Ako je od izrade miljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo vie od godinu dana centar zasocijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat e bez odgode jesu li se promijenile okolnosti.(4) U postupku posvojenja javnost je iskljuena.(5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e metode kojima e se utvrditi podobnost za posvojenje i nainizrade miljenja o podobnosti.

lanak 136.

(1) Roditelj djeteta, brani drug osobe koja namjerava posvojiti i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom zasocijalnu skrb koji vodi postupak ili centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivalita, odnosno boravita.(2) Dijete daje pristanak iz lanka 134. ovoga Zakona bez nazonosti roditelja i osoba koje ga ele posvojiti.(3) Ako su roditelji djeteta, brani drug osobe koja namjerava posvojiti ili dijete koje se posvaja dali pristanak naposvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak posvojenja, taj centar odmah e dostaviti o tomeovjereni zapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak posvojenja.

lanak 137.

(1) Pristanak na posvojenje roditelj moe dati centru za socijalnu skrb iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona i prijepokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navri est tjedana ivota.(2) Prije nego to roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb e ga upoznati sa svimpravnim posljedicama pristanka i posvojenja.(3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uruuje se roditelju.(4) Roditelj moe odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovogalanka.

lanak 138.

(1) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka iz lanka 137. stavka 4. nijestranka u postupku posvojenja.(2) Kad dijete posvaja maeha ili ouh njegov brani drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka



roka iz lanka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.(3) Roditelj iji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban nije stranka u postupku posvojenja.

lanak 139.

Centar za socijalnu skrb sasluat e po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su vane za posvojenje.

lanak 140.

U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat e djetetove roditelje, posvojitelje i dijete starije od dvanaestgodina s pravnim posljedicama posvojenja.

lanak 141.

(1) Izreka odluke centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadri:

za posvojenika: osobno ime, datum i mjesto roenja, dravljanstvo, narodnost, godinu i redni broj upisa u maticiroenih, osobno ime i adresu roditelja,za posvojitelje: osobno ime, datum i mjesto roenja te adresu,odreenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji.

(2) Ako je zasnivanjem posvojenja dolo do promjene osobnih podataka posvojenika izreka odluke sadri i nove podatke ouincima posvojenja.(3) Protiv odluke o posvojenju stranka moe podnijeti albu u roku od osam dana od dana primitka odluke.(4) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomona.(5) Centar za socijalnu skrb duan je pravomonu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadlenom matiaru radi upisa umaticu roenih djeteta.(6) Matiar e upisati u maticu roenih sadraje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka i u skladu s tim postupati.(7) Ministar nadlean za poslove uprave propisat e nain upisa posvojenja u maticu roenih.

lanak 142.

(1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i oevidnik o predmetima posvojenja.(2) Podaci o posvojenju slubena su tajna.(3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu roenih posvojenog djeteta dopustit e se punoljetnom posvojeniku,posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak za posvojenje djeteta sukladno lanku 129. stavku 2. ovoga Zakona.(4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit e uvid u spise predmeta o posvojenju, a matiar u maticuroenih posvojenika, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu roenih u njegovuinteresu.(5) Bliim krvnim srodnicima posvojenika dopustit e se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar za socijalnu skrbpribavi pristanak punoljetnog posvojenika.(6) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika i spisa predmeta o posvojenju.

III. PRAVA I DUNOSTI IZ POSVOJENJA

lanak 143.

Posvojenjem nastaje izmeu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka s drugestrane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dunosti koja iz toga proizlaze.

lanak 144.

(1) Posvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.(2) Ako dijete posvoji maeha ili ouh, ne prestaju prava i dunosti izmeu posvojenika i roditelja koji je u braku sposvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.

lanak 145.

(1) Posvojitelji odreuju osobno ime posvojeniku.(2) Posvojenik dobiva zajedniko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedniko prezime, odredit e prezimeposvojeniku u skladu s posebnim zakonom.(3) Posvojenik moe zadrati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezimeposvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta.(4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku.



(5) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za promjenu osobnog imena i narodnosti potreban je njegov pristanak.

lanak 146.

(1) U maticu roenih posvojitelji se upisuju kao roditelji.(2) Posvojitelji se nee upisati u maticu roenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesudjeteta.(3) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak.

lanak 147.

Nakon zasnivanja posvojenja nije doputeno osporavanje niti utvrivanje majinstva ili oinstva.

lanak 148.

(1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stjeu pravo nasljeivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnikapo posvojenju.(2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stjeu pravo nasljeivanja posvojenika injegovih potomaka.(3) Posvojenjem prestaje pravo nasljeivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osimprema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.

Peti dioSKRBNITVO

lanak 149.

(1) Skrbnitvo je oblik zatite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebii osoba koje nisu iz drugih razloga u mogunosti tititi svoja prava i interese.(2) tienici su osobe pod skrbnitvom.

lanak 150.(1) Maloljetnim tienicima skrbnitvom se nadomjeta roditeljska skrb.(2) Punoljetnim tienicima skrbnitvom se osigurava zatita osobnosti zbrinjavanjem, lijeenjem i osposobljavanjem zaivot i rad, te zatita imovinskih prava i interesa.(3) Skrbnitvo prestaje smru tienika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbnitvom.lanak 151.

Skrbnitvo obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i poseban skrbnik.

I. SKRBNITVO ZA MALOLJETNE OSOBE

lanak 152.Pod skrbnitvo stavit e se maloljetna osoba iji su roditelji:

1. umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravita,2. lieni poslovne sposobnosti ili su lieni roditeljske skrbi,3. maloljetni, a nisu na osnovi lanka 120. ovoga Zakona stekli poslovnu sposobnost,4. odsutni ili sprijeeni i nisu u mogunosti brinuti se o svojem djetetu, a nisu ga povjerili na uvanje i odgoj osobi

koja ispunjava uvjete za skrbnika.

lanak 153.

(1) Centar za socijalnu skrb donosi odluku o stavljanju maloljetne osobe pod skrbnitvo i imenuje joj skrbnika.(2) Maloljetni tienik odlukom centra za socijalnu skrb povjerava se na uvanje i odgoj skrbniku, drugoj osobi,udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

lanak 154.

Skrbnik maloljetnog tienika duan je kao roditelj savjesno se brinuti o djetetovim pravima, a osobito o njegovuzdravlju, odgoju i obrazovanju.

lanak 155.



Skrbnik moe samo s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb:

1. odluiti o izboru i promjeni kole i zanimanja, prekidu kolovanja ili o zapoljavanju maloljetnog tienika.2. poduzimati vanije mjere u pogledu osobe maloljetnog tienika, a osobito u pogledu zdravlja, isprava o osobnom

stanju i drugih osobnih prava i interesa maloljetnog tienika.

lanak 156.

Maloljetni tienik koji ima prihode duan je pridonositi za svoje uzdravanje.

lanak 157.

Maloljetni tienik ima pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje tebiti obavijeten o moguim posljedicama uvaavanja njegova miljenja kad se odluuje o nekom njegovom pravu iliinteresu. Miljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.

lanak 158.

(1) Skrbnitvo nad maloljetnom osobom prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti, posvojenjem ili prestankom razloga izlanka 174. ovoga Zakona.(2) Pravomona odluka o prestanku skrbnitva dostavit e se nadlenom matiaru radi upisa u maticu roenih izemljinoknjinom odjelu opinskog suda radi brisanja zabiljebe.

II. SKRBNITVO I RODITELJSKA SKRB ZA PUNOLJETNE OSOBE

lanak 159.

(1) Sud e u izvanparninom postupku punoljetnu osobu koja zbog duevnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobnabrinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugroava prava i interese drugih osoba, djelomice ilipotpuno liiti poslovne sposobnosti.(2) Prije donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka sud e pribaviti struno miljenje lijenika vjetaka o zdravstvenomstanju osobe za koju je pokrenut postupak lienja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnostizatite svih ili pojedinih osobnih potreba, prava i interesa te na ugroavanje prava i interesa drugih osoba.(3) Odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti sud e odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobnasamostalno poduzimati, primjerice raspolagati imovinom, plaom ili drugim stalnim novanim primanjima, upravljatiimovinom, odluiti o zapoljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i drugaosobna stanja, osim ako je to ovim Zakonom drukije odreeno.(4) Poslove koji nisu odreeni u odluci iz stavka 2. ovoga lanka, osoba djelomice liena poslovne sposobnosti moesamostalno poduzimati.

lanak 160.

(1) Svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pruanja zatite osobama iz lanka 159. stavka 1. ovogaZakona.(2) Zdravstvene ustanove dune su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po slubenoj dunosti dostaviti podatke centruza socijalnu skrb o duevnim smetnjama i drugim uzrocima radi kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima iinteresima.

lanak 161.

(1) Centar za socijalnu skrb predloit e sudu pokretanje postupka kad ocijeni da bi zbog razloga iz lanka 159. stavka 1.ovoga Zakona osobu bilo potrebno djelomice ili potpuno liiti poslovne sposobnosti.(2) Centar za socijalnu skrb osobi o kojoj je pokrenut postupak za lienje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnikana kojeg se primjenjuju odredbe o skrbnitvu za posebne sluajeve. Radnje za ije poduzimanje skrbnik nije ovlatenosoba poduzima samostalno.

lanak 162.

Osobu koja je djelomice ili potpuno liena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit e pod skrbnitvo iimenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomonosti sudske odluke.

lanak 163.



(1) Ako osoba liena poslovne sposobnosti ima roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti o punoljetnom djetetu, centar zasocijalnu skrb donijet e odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti.(2) Kada je osoba djelomice liena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb odluit e o ostvarivanju roditeljske skrbii odrediti u skladu sa sudskom odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti koje e sadraje roditeljske skrbi i skojim ovlastima ostvarivati roditelji.(3) Pravomonu odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti i o prestanku roditeljske skrbi nakon punoljetnosti centarza socijalnu skrb odmah e dostaviti matiaru radi upisa u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda naijem podruju ta osoba ima nekretnine radi zabiljebe u zemljine knjige.(4) U sluaju promijenjenih okolnosti centar za socijalnu skrb donijet e odluku o prestanku roditeljske skrbi nakonpunoljetnosti i osobu iz stavka 1. ovoga lanka staviti pod skrbnitvo.

lanak 164.

Na roditelje koji ostvaruju roditeljsku skrb nakon djetetove punoljetnosti primjenjuju se na odgovarajui nain odredbeovoga Zakona o djetetovim pravima i dunostima, te o odgovornosti, dunosti i pravima roditelja.

lanak 165.

Za osobe liene poslovne sposobnosti lijenik primarne zdravstvene zatite duan je svake tri godine na zahtjev centraza socijalnu skrb dostaviti mu miljenje o stanju zdravlja tienika s obzirom na razlog lienja poslovne sposobnosti.

lanak 166.

(1) Skrbnitvo, odnosno roditeljska skrb za punoljetne osobe liene poslovne sposobnosti prestaje kad sudska odluka ovraanju poslovne sposobnosti postane pravomona.(2) Sud moe odluiti da osoba koja je bila potpuno liena poslovne sposobnosti bude djelomice liena poslovnesposobnosti, ako se za to ispune zakonske pretpostavke.

III. SKRBNITVO ZA POSEBNE SLUAJEVE (POSEBAN SKRBNIK)

lanak 167.

Radi zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat e posebnog skrbnika:

1. djetetu u postupku osporavanja majinstva i oinstva iz lanka 75. ovoga Zakona,2. djetetu u postupku iz lanka 111., 112. i 114. ovoga Zakona,3. djetetu kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegovih roditelja u imovinskim postupcima ili sporovima,

odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova,4. djeci u sluaju spora ili sklapanja pravnog posla izmeu njih kad ista osoba nad njima ostvaruje roditeljsku skrb,5. djetetu stranom dravljaninu koje se bez pratnje zakonskog zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske,6. i u drugim sluajevima kad su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti.

lanak 168.

Radi zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat e posebnog skrbnika:

1. osobi za koju je podnesen prijedlog za lienje poslovne sposobnosti,2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravite ili nije dostupna, a nema punomonika,3. tieniku kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegovog skrbnika ili bliskog srodnika odnosno branog druga

skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova,4. tienicima u sluaju spora ili sklapanja pravnog posla izmeu njih kad imaju istog skrbnika,5. i u drugim sluajevima kad je to potrebno radi zatite prava i interesa tienika.

lanak 169.

(1) Odlukom o imenovanju posebnog skrbnika utvruju se njegove dunosti i ovlasti. Odredbe o pravima, dunostima iodgovornostima skrbnika primjenjuju se na odgovarajui nain i na posebnog skrbnika.(2) alba protiv odluke centra za socijalnu skrb o imenovanju posebnog skrbnika iz lanaka 167. i 168. ovoga Zakona neodgaa primjenu odluke, osim u sluaju kad je izjavljena na odluku o imenovanju posebnog skrbnika iz lanka 168. toka2.



(3) Poseban skrbnik duan je podnijeti izvjee o svom radu na zahtjev centra za socijalnu skrb tijekom obavljanjaposlova skrbnitva u roku koji odredi centar za socijalnu skrb, a po okonanju sluaja za koji je bio imenovan u roku odosam dana.

lanak 170.

(1) Centar za socijalnu skrb odredit e opseg dunosti i ovlasti skrbniku osobe za koju je podnesen prijedlog za lienjeposlovne sposobnosti, uzimajui u obzir njezino zdravstveno stanje.(2) Dunost skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka prestaje kad odluka o stavljanju pod skrbnitvo ili o roditeljskoj skrbi nakonpunoljetnosti postane konana ili kad sudska odluka da ne postoje razlozi za lienje poslovne sposobnosti postanepravomona.

lanak 171.

(1) Osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravite ili nije dostupna, a nema punomonika, u postupcima koji supokrenuti i vode se pred sudom ili upravnim tijelima, centar za socijalnu skrb imenovat e posebnog skrbnika samo poobavijesti suda ili upravnog tijela pred kojim se vodi postupak o njezinim pravima i interesima.(2) Osobama iz stavka 1. ovoga lanka, pod uvjetima odreenim posebnim zakonom, moe postaviti skrbnika i tijelo predkojim se vodi postupak. To tijelo duno je bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb koji prema tako postavljenomskrbniku ima sve ovlasti kao i prema skrbniku kojega je sam imenovao.

lanak 172.

(1) U sluaju spora izmeu tienika iji je skrbnik odreen prema odredbi lanka 153. stavak 2. ovoga Zakona i centra zasocijalnu skrb, sud e u izvanparninom postupku radi zatite prava i interesa tog tienika imenovati posebnog skrbnika iodrediti opseg njegovih ovlasti.(2) Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka moe podnijeti ustanova i druga pravna ili fizikaosoba koja dozna za takav sluaj.

lanak 173.

Prava i dunosti posebnog skrbnika prestaju kad odluka o prestanku tog skrbnitva postane konana.

IV. SKRBNIK

lanak 174.

(1) Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbnitva i koja pristane biti skrbnikom.(2) Ako to zahtijevaju okolnosti sluaja i dobrobit tienika, centar za socijalnu skrb moe odluiti da neposredno obavljadunost skrbnika i u tu svrhu imenuje osobu zaposlenu u tom centru. Skrbnikom ne moe biti imenovan ravnatelj nitislubenik koji obavlja pravne poslove skrbnitva u tom centru.(3) Za imenovanje skrbnika iz stavka 2. ovoga lanka nije potreban njegov pristanak.(4) Ista osoba moe biti skrbnik vie tienika, ako to nije u suprotnosti s njihovim interesima.(5) Centar za socijalnu skrb zatrait e od tienika koji je sposoban shvatiti o emu se radi i od njegovih bliih srodnikamiljenje o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom.

lanak 175.

Skrbnik ne moe biti osoba:

1. koja je liena roditeljske skrbi,2. koja je liena poslovne sposobnosti,3. iji su interesi u suprotnosti s interesima tienika,4. od koje se, s obzirom na njezino ponaanje i osobine te odnose sa tienikom, ne moe oekivati da e pravilno

obavljati dunosti skrbnika,5. s kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom uzdravanju,6. s ijim je branim drugom tienik sklopio ugovor o doivotnom uzdravanju.

lanak 176.

Centar za socijalnu skrb duan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa znaenjem skrbnitva, tepravima i dunostima skrbnika.



lanak 177.

(1) Centar za socijalnu skrb odlukom o imenovanju skrbnika odreuje njegove dunosti i prava.(2) Centar za socijalnu skrb moe odlukom ograniiti ovlasti skrbnika, ako je to u interesu tienika i odluiti da pojedineposlove za tienika obavlja slubenik centra za socijalnu skrb ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova.

lanak 178.

Odluku o stavljanju pod skrbnitvo i o prestanku skrbnitva centar za socijalnu skrb e u roku od osam dana od danapravomonosti odluke dostaviti matiaru radi upisa u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda na ijempodruju osoba pod skrbnitvom ima nekretnine radi zabiljebe, odnosno brisanja zabiljebe u zemljine knjige.

lanak 179.

(1) Skrbnik je duan savjesno se brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti tienika, upravljati njegovom imovinom tepoduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan ivot i rad.(2) Prije poduzimanja vanijih mjera zatite osobe tienika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je duan razmotritimiljenje, elje i osjeaje tienika.(3) Skrbnik e nastojati punoljetnog tienika ukljuiti u svakodnevni ivot i slobodne aktivnosti ovisno o njegovuzdravstvenom stanju i sposobnostima.

lanak 180.

(1) Ako tienik ima imovinu, centar za socijalnu skrb e bez odgode popisati i opisati tu imovinu i povjeriti je naupravljanje skrbniku.(2) Popisu imovine prisustvuju lanovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra za socijalnu skrb, ureda dravneuprave, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi i tienik ako je sposoban shvatiti o emu se radi.(3) lanove povjerenstva iz stavka 2. ovoga lanka imenuje centar za socijalnu skrb.(4) Ako povjerenstvo ocijeni da je za opis odreenih pokretnina potrebno posebno struno znanje koje nemaju lanovipovjerenstva, zatrait e da to uini struna osoba.

lanak 181.

(1) Centar za socijalnu skrb e, kada ocijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu tienika, te poduzeti druge mjereza osiguranje imovine i prije donoenja odluke o skrbnitvu.(2) Centar za socijalnu skrb moe i prije donoenja odluke o skrbnitvu od zemljinoknjinog odjela opinskog suda naijem podruju osoba ima nekretnine, zatraiti zabiljebu u zemljine knjige o pokretanju postupka za stavljanje osobepod skrbnitvo.

lanak 182.

Skrbnik je duan uz pomo centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sredstava za ivotnepotrebe tienika.

lanak 183.

(1) Izdatci za ivotne potrebe tienika namiruju se iz:

1. tienikovih prihoda,2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dune uzdravati tienika,3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona,4. tienikove imovine,5. drugih izvora.

(2) Iznimno, ako je to za dobrobit tienika, izdatci za njegove ivotne potrebe mogu se, prije sredstava socijalne skrbi,namiriti iz tienikove imovine koja ne slui za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba tienika i lanova njegoveobitelji.

lanak 184.

(1) Skrbnik zastupa tienika.(2) Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja tienikovom imovinom, ako odlukom centra za socijalnu skrb



nije drukije odreeno.

lanak 185.

Za poduzimanje vanijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja tienika skrbniku je potrebno prethodnoodobrenje centra za socijalnu skrb.

lanak 186.

(1) Skrbnik moe uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanjeimovinom i pravima tienika, a osobito:

1. otuiti ili opteretiti tienikove nekretnine,2. otuiti iz tienikove imovine pokretnine vee vrijednosti,3. raspolagati tienikovim imovinskim pravima.

(2) Centar za socijalnu skrb u odluci o odobrenju poslova iz stavka 1. ovoga lanka odreuje namjenu pribavljenihsredstava i nadzire njihovu uporabu.(3) Djelatnik centra za socijalnu skrb i njegov brani drug ne mogu sa tienikom sklopiti ugovor o otuenju ilioptereenju tienikove imovine.

lanak 187.

(1) Skrbnik je duan svakih est mjeseci i kad to zatrai centar za socijalnu skrb podnijeti izvjee o svojem radu i ostanju tienikove imovine.(2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu duan uzdravati tienika duan je, svake godine i kad to zatrai centar za socijalnuskrb, podnijeti izvjee o svojem radu i stanju tienikove imovine.(3) Izvjee iz stavka 1. i 2. ovoga lanka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.(4) U izvjeu skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi tienika i o zatiti njegovih prava i dobrobiti, te podatke oupravljanju i raspolaganju tienikovom imovinom, o prihodima i rashodima tienika i druge podatke znaajne za osobutienika u proteklom razdoblju.(5) U sluaju neposrednog skrbnitva izvjee podnosi osoba iz lanka 153. stavak 2. ovoga Zakona strunom vijeu centraza socijalnu skrb.(6) Centar za socijalnu skrb duan je razmotriti izvjee skrbnika i u sluaju potrebe poduzeti odgovarajue mjere radizatite dobrobiti tienika.

lanak 188.

(1) Skrbnik ima pravo na mjesenu naknadu, ovisno o njegovu radu i zalaganju u zatiti tienikovih prava i dobrobiti.(2) Pravo na naknadu nema skrbnik koji je po ovom zakonu duan uzdravati tienika.(3) Naknada skrbniku isplauje se iz sredstava navedenih u odredbi lanka 183. toke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako setime ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika.(4) Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih trokova koju mu odobri centar za socijalnu skrb iz sredstava navedenih ulanku 183. toki 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika.(5) Skrbnik zaposlen u centru za socijalnu skrb ima pravo na mjesenu naknadu za poslove skrbnitva koje uz posebnoodobrenje ravnatelja obavlja izvan uredovnog vremena.

lanak 189.

(1) Ako se sredstva za naknade iz lanka 188. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstava predvienih u lanku 183. ovogaZakona, namirit e se na teret sredstava socijalne skrbi.(2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e visinu iznosa i nain isplate naknade za skrbnika iz lanka 188.ovoga Zakona i stavka 1. ovoga lanka.

lanak 190.

(1) Skrbnik odgovara za tetu koju je skrivio u obavljanju svojih dunosti.(2) Centar za socijalnu skrb utvrdit e iznos tete i pozvati skrbnika da je u odreenom roku naknadi, te istovremenopodnijeti zahtjev sudu da se tienikova trabina osigura na skrbnikovoj imovini.(3) Ako skrbnik u odreenom roku ne naknadi tetu, centar za socijalnu skrb e izravno ili preko posebnog skrbnikapodnijeti tubu za naknadu tete.(4) Radi zatite tienikovih prava koja su povrijeena nepravilnim skrbnikovim radom, centar za socijalnu skrb duan jeprema skrbniku poduzeti i druge mjere predviene zakonom.



lanak 191.

Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dunost ili ako nastanu okolnosti koje sprjeavaju skrbnika daobavlja svoju dunost, centar za socijalnu skrb e bez odgode tieniku imenovati novog skrbnika.

lanak 192.

(1) Centar za socijalnu skrb razrijeit e skrbnika dunosti, ako utvrdi da je u obavljanju dunosti nemaran, da ugroavatienikove interese, da zlorabi svoje ovlasti ili ako ocijeni da bi za tienika bilo korisnije da mu se imenuje drugiskrbnik.(2) Centar za socijalnu skrb zatrait e tienikovo miljenje o razrjeenju njegova skrbnika, ako je on sposoban shvatiti oemu se radi.(3) Centar za socijalnu skrb razrijeit e skrbnika dunosti kad on to zatrai, a najkasnije u roku od dva mjeseca od danapodnoenja zahtjeva.(4) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e bez odgode tieniku imenovati novog skrbnika.

lanak 193.

(1) U sluaju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb e zatraiti izvjee dosadanjeg skrbnika i odrediti rok u kojemtreba obaviti primopredaju dunosti.(2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazonosti slubenika centra za socijalnu skrb, obaju skrbnika i tienika, ako jeon sposoban shvatiti o emu se radi.(3) Ako dosadanji skrbnik nije podnio izvjee ili nije u mogunosti biti nazoan primopredaji dunosti, centar zasocijalnu skrb upoznat e novog skrbnika s osobnim i imovinskim stanjem tienika.

lanak 194.

U sl

obiteljski zakon nn 116_03

Documents