SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

OBNOVA UPRAVNOG POSTUPKA

ESEJ

Predmet:OPĆI UPRAVNI POSTUPAK

Mentor:doc.dr.Fuad Purišević

Asistent:dipl.krim.Senad Hasanspahić

Student:Edna Hadžibegić

Br.indexa: 0007-09/VOP

Travnik, juli 2011.

1

SADRŽAJ

1. UVOD...............................................................................................................1

2. OBNOVA UPRAVNOG POSTUPKA...........................................................4

3. ZAKLJUČAK................................................................................................13

4. LITERATURA..............................................................................................15

1.UVOD

U upravnom postupku jedini redovni pravni lijek kojim se stranka može koristiti je žalba.

Žalba se može izjaviti jedino protiv prvostepenog rješenja. Kad je jednom doneseno i

drugostepeno rješenje u upravnom postupku, tada je upravni postupak okončan i stranka

nema mogućnosti koristiti se redovnim pravnim lijekovima bez obzira da li je to rješenje na

zakonu osnovano ili nije. Međutim, Zakon o upravnom postupku predviđa mogućnost da se

nakon okončanja upravnog postupka stranka može koristiti nekim vanrednim pravnim

lijekovima. Ovi pravni lijekovi primjenjuju se protiv konačnih i pravomoćnih rješenja koja su

opterećena različitim nedostacima.1

Obnova postupka je vanredni pravni lijek, koji se može podnijeti tek nakon što je određeno

upravno rješenje postalo konačno. Obnovom postupka omogućava se ponavljanje postupka u

istoj upravnoj stvari u kojoj je postupak već jednom vođen i koji je završen donošenjem

konačnog rješenja, odnosno zaključka. Cilj obnove postupka je da se rasvijetle nove činjenice

i novi dokazi ili da se uklone posljedice povrede odredbi u postupku ili nezakonitog

djelovanja u postupku čija je obnova zatražena. Obnova se može tražiti protiv konačnih

prvostepenih i drugostepenih rješenja. Budući da za obnovu postupka nije potrebna

pravomoćnost rješenja već samo konačnost, obnova postupka može se tražiti iako se vodi

upravni spor u toj upravnoj stvari.

1 http://udruga-uibs-hr.skole.hr/Skripta_IV_drugo_polugodiste.pdf

1

Ako postoji barem jedan razlog za obnovu postupka tada se taj postupak može obnoviti.

Upravni postupak se može obnoviti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti tijela. Postoje

dva roka pri rješavanju u obnovi postupka – subjektivni i objektivni.

Objektivni rok za podnošenje prijedloga za obnovu postupka iznosi 5 godina, a počinje teći

onog dana kad je rješenje iz redovnog postupka dostavljeno stranci. Unutar objektivnog roka

pada subjektivni rok koji iznosi mjesec dana računajući od dana kad je stranka došla u

mogućnost da se koristi kojim od razloga za obnovu postupka.

Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje neposredno ili šalje poštom tijelu koje je o

predmetu rješavalo u prvom stepenu ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak

okončan. O prijedlogu za obnovu postupka odlučuje uvijek ono tijelo koje je u redovnom

postupku u tom predmetu donijelo konačno rješenje. To u nekim slučajevima može biti

prvostepeno tijelo, ali u većini slučajeva je to drugostepeno tijelo. Kad se obnova traži po

rješenju koje je donesene u drugom stepenu, prvostepeno tijelo koje primi prijedlog za

obnovu, mora uz prijedlog priložiti spis predmeta i poslati tijelu koje je rješavalo u drugom

stepenu. Kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, ono najprije utvrđuje da li

je prijedlog formalnopravno uredan, tj. je li prijedlog blagovremen, izjavljen od ovlaštene

osobe i je li okolnosti na kojoj se prijedlog temelji dopušten.2

Prijedlog je blagovremen ako je podnesen i unutar subjektivnog i objektivnog roka.

Prijedlog je podnesen od ovlaštene osobe ako ga je podnijela ona osoba koja je bila stranka, u

redovnom postupku ili tužilac.

Prijedlog je dopušten ako stranka traži obnovu postupka zbog propisanih razloga za obnovu

postupka što znači da je prijedlog nedopušten ako stranka traži obnovu postupka iz nekog

drugog razlog kojeg zakon ne predviđa kao razlog za obnovu postupka.

Ako je prijedlog za obnovu postupka neblagovremen, podnesen od neovlaštene osobe ili

okolnosti na kojoj se temelji prijedlog za obnovu postupka nije učinjena vjerovatnom,

nadležno će tijelo taj prijedlog zaključkom odbaciti.

Ako su prijedlogom za obnovu postupka ispunjeni svi formalnopravni uvjeti, tada nadležno

tijelo ulazi u ocjenu opravdanosti prijedloga.

2 http://udruga-uibs-hr.skole.hr/Skripta_IV_drugo_polugodiste.pdf

2

Ako nadležno tijelo nije odbacilo ni odbilo prijedlog za obnovu postupka, donijet će

zaključak da se obnova postupka dopusti i njime će odrediti u kojem će se obimu postupak

obnoviti. Prijašnje radnje u postupku na koje ne utiču razlozi obnove neće se ponavljati. Kad

je to prema okolnostima slučaja moguće, a u interesu je ubrzanja postupka, nadležno tijelo

može, čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, prijeći na one radnje postupka koje se imaju

obnoviti, ne donoseći poseban zaključak koji se obnova dopušta.

Tijelo koje vodi obnovljeni postupak na temelju činjenica utvrđenih u prijašnjem i

obnovljenom postupku donosi novo rješenje o stvari koja je bila predmet postupka. Ono

može novim rješenjem prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili

zamijeniti novim rješenjem. Zamjenjujući prijašnje rješenje novim tijelo može prijašnje

rješenje poništiti ili ukinuti. U slučaju poništenja uklanjaju se sve pravne posljedice koje je

rješenje proizvelo od trenutka donošenja. To znači da novo rješenje u cijelosti zamjenjuje

prijašnje i da djeluje retroaktivno (ex tunc – od tada). Ukoliko je prijašnje rješenje ukinuto,

tada se ne dira u pravne posljedice koje je ukinuto rješenje proizvelo do ukidanja. To znači

da novo rješenje djeluje samo ubuduće (ex nunc – od sada).

Protiv tih zaključaka i rješenja dopuštena je posebna žalba samo ako je akte donijelo

prvostepeno tijelo. Ukoliko je akte donijelo drugostepeno tijelo tada nije dopuštena žalba ali

je dopušteno pokretanje upravnog spora. Prijedlog za obnovu postupka u pravilu ne odgađa

izvršenje rješenja po kojem se obnova traži, ali ako tijelo koje je nadležno za odlučivanje o

prijedlogu smatra da će prijedlog za obnovu postupka biti uvažen, može riješiti da se odgodi

izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka.3

3

http://udruga-uibs-hr.skole.hr/Skripta_IV_drugo_polugodiste.pdf

3

2.OBNOVA UPRAVNOG POSTUPKA

Osporavanje, odnosno opozivanje upravnih akata, koji su stekli svojstvo formalne

pravomoćnosti, vrši se vanrednim pravnim lijekovima u upravnom postupku. Vanrednim

pravnim lijekovima se želi postići:

1.Utvrđivanje i odstranjivanje teških nezakonitosti kod upravnih akata i to nakon sticanja

konačnosti, a češće i poslije pravomoćnosti;

2.Usklađivanje konačnih, pa i pravomoćnih upravnih akata sa izmjenjenim okolnostima od

izuzetnog javnopravnog značaja; i

3.Eliminiranje iz pravnog života akata koji ne mogu steći formalnu, a pogotovu materijalnu

pravomoćnost, jer njihovi nedostaci dovode do ništavosti akata.

Kod vanrednih pravnih lijekova, odnosno kod većine njih, primarno je u pitanju javni interes i

uklanjanje teških slučajeva nezakonitosti.4

4

Dr.Sead Dedić, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, „Magisrat“ Sarajevo, Bihać/Sarajevo, 2001.god

4

Predmetom obnove postupka mogu biti odluke o glavnoj stvari o kojima se odlučuje

rješenjem ili drugim nazivom akta, samo ako prethodno steknu svojstvo konačnosti, što znači

da iz odredaba ZUP-ova proizilazi da predmetom obnovljenog postupka ne može biti

postupak izdavanja zaključaka, kao sporednih akata, pa i zaključaka kojima je redovni

postupak okončan tim aktom. Predmetom obonove postupka mogu biti slučajevi:

1.Kada je redovni postupak okončan drugostepenim rješenjem;

2.Kada je prvostepeni postupak okončan rješenjem na koje je žalba bila isključena i

3.Kada je prvostepeni postupak završen rješenjem protiv kojeg nije korištena žalba. Osim

svojstva konačnosti, upravni akt može biti predmetom obnove postupka i kad stekne svojstvo

formalne pravomoćnosti.

Predmetom obnove postupka mogu biti i konačni upravni akti protiv kojih je upravni spor još

u toku, zato što u upravnom sporu nije dopušten beneficium novorum, što znači da se

raspravlja samo na osnovu činjenica utvrđenih u redovnom upravnom postupku. Obnova

postupka se može pokrenuti:

1.Po zahtjevu, odnosno prijedlogu stranke ili nadležnog tužioca i

2.Po službenoj dužnosti.

Organ koji je meritorno odlučio u redovnom postupku, odlučuje i o prijedlogu za obnovu i

provodi postupak obnove, zbog čega se može reći da se radi i o samokontroli, pa se zbog toga

obnova postupka uvrštava u vanredne oblike upravne samokontrole upravnih akata.5

5

Dr.Sead Dedić, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, „Magisrat“ Sarajevo, Bihać/Sarajevo, 2001.god

5

ZUP-ovi navode razloge (pravne osnove) obnove postupka, ali se oni svi mogu svrstati u dvije

grupe:

1.Potpuno nove činjenice i okolnosti i

2.Činjenice i okolnosti koje su naknadno saznate, odnosne koje stranke bez svoje krivice nisu

bile u mogućnosti da upotrijebe u redovnom postupku.

U grupu novih činjenica se uvrštavaju:

1.Novi dokazi o relevantnim činjenicama;

2.Ako je prvomoćno ukinuta presuda u krivičnom postupku ili privrednom prestupu, a

rješenje je zasnovano na toj presudi i

3.Ako je u kasnijem postupku drugačije u bitnim tačkama riješeno pitanje, koje je u upravnom

postupku okončano kao prethodno pravno pitanje.

Kada su činjenice i okolnosti naknadno postale dostupne, to su u prvom redu nove činjenice i

dokazi koji su postojali u vrijeme vođenja redovnog postupka, ali nisu upotrijebljeni bez

krivice stranke, gdje spadaju i počinjene greške u ranijem okončanom postupku. Izmjena

materijalnog propisa, pa i eventualna greška u primjeni materijalnog propisa, ne može biti

osnov za obnovu postupka

Obnova postupka se obavlja kroz dvije faze:

1.Prethodna - koja predstavlja pokretanje obnove postupka i

2.Glavna - koja predstavlja meritorno rješavanje u obnovi postupka.

6

U prethodnoj fazi se utvrđuje da li postoje procesne pretpostavke za meritorno razmatranje u

kojoj se prioritetno ispituje procesna podobnost prijedloga za njegovo meritorno razmatranje.

Prijedlog treba da bude:

1.Blagovremen,

2.Izjavljen od ovlaštenog lica i

3.Da je zasnovan na okolnostima koje su učinjene vjerovatnim.

U ovoj fazi se isptuje i da li je podnosilac prijedloga iste razloge na kojima zasniva svoj

prijedlog već bezuspješno isticao u ranijem postupku ili ne. U prethodnoj fazi, nadležni organ

ovlašten je da donese sljedeće akte:

1.Zaključak o odbacivanju prijedloga za obnovu postupka-ako nisu ispunjeni procesni uslovi

za daljnje postupanje;

2.Rješenje o odbijanju prijedloga za obnovu-što je rezultat samostalne ocjene organa; i

3.Zaključak o dozvoljavanju obnove postupka-bez obzira da li se obonova traži po prijedlogu

subjekta ili ex officio.6

U glavnoj fazi se preduzimaju isto čisto procesne radnje. Obnovit će se one radnje postupka

koje su bitne bez donošenja posebnog zaključka, a obnovit će ih organ koji vodi postupak

obnove. Ishod obnovljenog postupka je meritorno rješavanje, a moguća su dva rezultata:

1.Potvrđivanje ranijeg rješenja i

6

Dr.Sead Dedić, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, „Magisrat“ Sarajevo, Bihać/Sarajevo, 2001.god

7

2.Donošenje novog rješenja kojim se zamjenjuje ranije rješenje.

Protiv zaključka i rješenja donesenih u obnovljenom postupku, moguća je žalba ako ih je

donio prvostepeni organ, a ako ih je donio drugostepeni organ-može se pokrenuti upravni

spor. ZUP-ovi dopuštaju da nadležni organ, ako zahtjev za obnovu uvažava, da odgodi

izvršenje dok se ne odluči o pitanjima koja su predmet traženja obnove postupka.

Prema Zakonu o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, postupak okončan rješenjem ili

zaključkom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u

upravnom postupku) obnovit će se:

1.ako se sazna za nove činjenice ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi

koji bi sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drugačijeg

rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku;

2.ako je rješenje doneseno na osnovu lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka, ili

ako je došlo kao posljedica kakvog djela kažnjivog po krivičnom zakonu;

3.ako se rješenje zasniva na presudi donesenoj u krivičnom postupku ili u postupku o

privrednom prestupu, a ta presuda je pravomoćno ukinuta;

4.ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima je

organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu;

5.ako se rješenje organa koji je vodio postupak zasniva na nekom prethodnom pitanju, a

nadležni organ je to pitanje kasnije riješio bitno drugačije;

6.ako je u donošenju rješenja učestvovala službena osoba koja je po zakonu morala biti

izuzeta;

8

7.ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog organa koja nije bila ovlaštena za njegovo

donošenje;

8.ako kolegijalni organ koji je donio rješenje nije rješavao u sastavu predviđenom važećim

propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina;

9.ako osobi koja je trebalo da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila data mogućnost

sudjelovanja u postupku;

10.ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je zastupa;

11.ako osoba koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogućnost da se pod uslovima iz

zakona služi svojim jezikom.7

Zbog okolnosti navedenih u tačkama 1, 6. 7. 8. i 11, stranka može tražiti obnovu postupka

samo ako bez svoje krivice nije bila u stanju u ranijem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih

traži obnovu. Iz razloga navedenih tačkama od 6. do 11. stranka ne može tražiti obnovu

postupka, ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku. Tužilac može tražiti

obnovu postupka pod istim uslovima kao i stranka. Obnovu postupka može tražiti i

Ombudsmen BiH, kad u vršenju poslova iz svoje nadležnosti nađe da je konačnim rješenjem

povrijeđeno pravo i slobode građana zagarantirani Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom

konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i instrumentima navedenim u Aneksu

6 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

7Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, „Sl.glasnik BiH“,br.29/02, čl.238

9

Ako je rješenje po kome se traži obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora,

obnova se može dozvoliti samo zbog onih činjenica koje je organ utvrdio u ranijem upravnom

postupku, a ne i zbog činjenica koje je utvrdio sud u svom postupku.8

Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana, i to:

-u slučaju iz tačke 1. od dana kada je stranka mogla iznijeti nove činjenica, odnosno uptrijebiti

nove dokaze:

-u slučaju iz tačke 2. i 3. od dana kad je stranka saznala za pravomoćnu presudu u krivičnom

postupku, ili u postupku o privrednom prestupu, a ako se postupak ne može provesti, od dana

kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne može

pokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih nema mogućnosti za krivično gonjenje, odnosno

za gonjenje za privredni prijestup;

-u slučaju iz tačke 5. od dana kad je stranka mogla upotrijebiti novi akt (presudu, rješenje);

-u slučaju iz tačke 4, 6, 7. i 8. od dana kad je stranka saznala za razlog obnove;

-u slučaju iz tačke 9, 10. i 11. od dana kad je rješenje dostavljeno stranci.

Ako bi rok počeo teći prije nego što je rješenje postalo konačno u upravnom postupku, taj rok

računat će se od dana kad rješenje postane konačno, odnosno od dostavljanja konačnog

rješenja nadležnog organa. Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanja konačnog

rješenja stranci obnova se ne može tražiti niti se može pokrenuti po službenoj dužnosti.

Iznimno, i poslije roka od pet godina, obnova se može tražiti, odnosno pokrenuti samo iz

razloga navedenih u tačkama 2, 3. i 5. Upravni postupak može se obnoviti iz razloga

8

Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, „Sl.glasnik BiH“,br.29/02, čl.240

10

navedenih u tačci 2. i ako se krivični postupak ne može provesti, ili ako postoje okolnosti

zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. Prije donošenja zaključka o obnovi upravnog

postupka iz razloga navedenih u tačci 2. ovog zakona, službena osoba će od organa nadležnog

za krivično gonjenje zatražiti obavještenje o tome da li je krivični postupak obustavljen,

odnosno da li postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti. Službena osoba ne

mora zatražiti takvo obavještenje ako je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja ili ako je

nastupila smrt lica na čiju se krivičnu odgovornost ukazuje u zahtjevu za obnovu upravnog

postupka, odnosno ako okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti sama službena

osoba može sa sigurnošću utvrditi.9

Stranka je dužna u prijedlogu za obnovu postupka učiniti vjerovatnim okolnosti na kojima

zasniva prijedlog, kao i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku.

Prijedlog za obnovu postupka stranka podnosi organu koji je o predmetu rješavao u prvom

stepenu ili organu koji je donio rješenje kojim je postupak okončan. O prijedlogu za obnovu

postupka rješava onaj organ koji je donio rješenje kojim je postupak okončan. Kad se obnova

traži po rješenju koje je doneseno u drugom stepenu, prvostepeni organ koji primi prijedlog za

obnovu priključit će spise predmeta prijedlogu i poslat će organu koji je rješavao u drugom

stepenu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prijedloga. Kad organ koji je

nadležan za rješavanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, dužan je ispitati da li je

prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe i da li je okolnost, na kojoj je prijedlog

zasnovan, učinjena vjerovatnom. Ako uslovi nisu ispunjeni, nadležni organ će svojim

zaključkom odbaciti prijedlog. Ako su uslovi ispunjeni, nadležni organ ispitat će da li su

9

Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, „Sl.glasnik BiH“,br.29/02, čl 242

11

okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do

drugačijeg rješenja, pa ako utvrdi da nisu, odbit će prijedlog svojim rješenjem. Ako nadležni

organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu, donijet će zaključak da se obnova postupka

dozvoljava i odredit će u kome će se obimu postupak obnoviti. Ako se obnova postupka

pokreće po službenoj dužnosti, nadležni organ donijet će zaključak kojim se obnova

dozvoljava, ako prethodno utvrdi da su za nju ispunjeni zakonski uslovi. Ranije radnje u

postupku na koje ne utiču razlozi obnove, neće se ponavljati. Kad je to prema okolnostima

slučaja moguće, a u interesu je ubrzanja postupka, nadležni organ može, čim utvrdi postojanje

uslova za obnovu, preći na one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći poseban

zaključak kojim se obnova dozvoljava. Kad o prijedlogu za obnovu odlučuje drugostepeni

organ, on će sam izvršiti potrebne radnje u obnovljenom postupku, a iznimno, ako nađe da će

te radnje brže i ekonomičnije izvršiti prvostepeni organ, naložit će mu da to učini i da mu

materijal o tome dostavi u određenom roku koji ne može biti duži od osam dana. Prvostepeni

organ obavezan je postupiti po nalogu drugostepenog organa.

Na osnovu podataka pribavljenih u prijašnjem i u obnovljenom upravnom postupku, nadležni

organ donosi rješenje o stvari koja je bila predmet obnove postupka i njime može prijašnje

rješenje, koje je bilo predmet obnove, ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim. U ovom

drugom slučaju, a s obzirom na sve okolnosti pojedinog slučaja, organ može prijašnje rješenje

poništiti ili ukinuti. Protiv zaključka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv

rješenja donesenog u obnovljenom postupku, može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak,

odnosno rješenje donio prvostepeni organ. Ako je zaključak ili rješenje u obnovi postupka

donio drugostepeni organ, protiv tog zaključka, odnosno rješenja može se neposredno

pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne i Hercegovine. Prijedlog za obnovu postupka, po

12

pravilu, ne odgađa izvršenje rješenja po kome se obnova traži, ali organ koji je nadležan za

odlučivanje o prijedlogu za obnovu postupka, ako smatra da će prijedlog za obnovu biti

uvažen, može po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke riješiti da se odgodi izvršenje dok

se ne odluči o pitanju obnove postupka. Zaključak, kojim se dopušta obnova postupka,

odgađa izvršenje rješenja protiv koga je obnova dozvoljena.10

Prema Zakonu o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, vanredni pravni lijekovi u

upravnom postupku su:

1.Zahtjev za obnovu postupka;

2.Zahtjev za zaštitu zakonitosti;

3.Zahtjev za preispitivanje sudske odluke.

Postupak okončan odlukom Vijeća Upravnog odjeljenja Suda obnovit će se na zahtjev

stranke. O zahtjevu za ponavljanje obnavljanje odlučuje Vijeće Upravnog odjeljenja Suda

(Vijeće) koje je donijelo presudu.

Zahtjev za ponavljanje postupka može se podnijeti:

1.ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze

na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice, odnosno dokazi bili

izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku;

10

Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, „Sl.glasnik BiH“,br.29/02, čl.247-249

13

2.ako je do odluke suda došlo usljed krivičnog djela suca ili radnika u sudu, ili je odluka

isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke, njegovog protivnika ili

protivnikovog zastupnika ili punomoćnika, a takva radnja predstavlja krivično djelo;

3.ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari, a ta presuda

je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom;

4.ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lažna ili lažno preinačena, ili ako je

svjedok, vještak ili stranka, prilikom saslušanja pred sudom, dao lažan iskaz, a odluka suda

zasniva se na tom iskazu;

5.ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom

upravnom sporu;

6.ako zainteresiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu.

Zbog okolnosti iz tačke 1. i 5. obnova će se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije

bila u stanju te okolnosti iznijeti u ranijem postupku.11

Obnova postupka može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala

za razlog ponavljanja. Ako je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego što je postupak

kod suda okončan, ali taj razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje se može

tražiti u roku od 30 dana od dana obavještenja o odluci Vijeća. Po proteku pet godina od

pravosnažnosti odluke Vijeća ponavljanje se ne može tražiti. Izuzetno, i poslije roka od pet

11

Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine „Sl.glasnik BiH” br. 19/02, čl.42

14

godina ponavljanje postupka može se tražiti zbog zakonskih osnova navedenih u tačkama 2,

3. i 4. Obnova postupka pokreće se zahtjevom za obnovu postupka. Zahtjev za obnovu

postupka sadrži označenje sudske odluke donesene u postupku čija se obnova traži, zakonski

osnov ponavljanja, odnosno okolnosti koje čine vjerovatnim postojanje tog osnova, kao i

razloge i obim u kome se predlaže izmjena odluke donesene u postupku čija se obnova traži.

Vijeće će odbaciti zahtjev za obnovu postupka ako utvrdi da ga je podnijela neovlaštena

osoba ili da nije blagovremen ili da stranka nije učinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog

osnova za obnovu. Ako Vijeće ne odbaci zahtjev za obnovu postupka, dostavit će ga protivnoj

stranci i zainteresiranim licima i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore po zahtjevu. Po

isteku roka za odgovor na zahtjev, Vijeće presudom rješava o zahtjevu za obnovu postupka.

Ako se obnova postupka dozvoli, stavit će se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili

djelimično. Ranije procesne radnje na koje ne utiču razlozi obnove postupka neće se

ponavljati. Presudom kojom se obnova postupka dozvoljava riješit će se i o glavnoj stvari.

Protiv odluke Vijeća donesene po zahtjevu za obnovu postupka mogu se podnijeti pravni

lijekovi koji su zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari.12

12

Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine „Sl.glasnik BiH” br. 19/02, čl,43-48

15

3.ZAKLJUČAK

Zakonom o upravnom postupku obnova postupka je u posebnom odjeljku u cjelini obrađena.

Ovo pravno sredstvo predstavlja pravnu mogućnost da se na osnovu zakonom određenih

procesnih razloga obnovi postupak okončan rješenjem protiv kojeg nema redovnog pravnog

sredstva u upravnom postupku, odnosno nije uopšte ili nije više moguće izjaviti žalbu. To

znači da se obnova postupka kao vanredno pravno sredstvo može tražiti u odnosu na rješenje

kojim je u drugostepenom postupku meritorno okončan postupak nakon odluke po žalbi, kao i

protiv rješenja koje je postalo konačno jer je žalba isključena, ili protiv kojeg žalba nije

korišćena. Ukoliko je rješenje postalo i pravnosnažno, nije smetnja da se ovo pravno sredstvo

koristi. Pomoću ovog pravnog sredstva donosilac meritornog rešenja ponavlja postupak ili dio

postupka koji je prethodio donošenju već konačnog rješenja i ponovo, na osnovu rezultata

pribavljenih u ranijem i ponovljenom postupku, odlučuje o tome, da li će konačno rješenje

16

ostaviti na snazi ili će ga zamijeniti novim. Razlozi za obnovu postupka predviđeni su

taksativnim nabrajanjem u jedanaest tačaka odredbom ZUP-a.

Obnova postupka može se pokrenuti po prijedlogu stranke ili javnog tužioca, a organ koji je

donio rješenje kojim je postupak okončan, po službenoj dužnosti. Objektivni rok od pet

godina počinje da teče od dostavljanja rješenja stranci. Međutim, i taj rok može se prekoračiti

kada su razlozi za obnovu regulisani odredbana ZUP-a. Subjektivni rok za stranku koja traži

obnovu postupka iznosi mjesec dana, a otpočinje da teče zavisno od toga o kojem je razlogu

za obnovu riječ, Kada se obnova postupka pokreće po službenoj dužnosti, nije predviđen

subjektivni rok.13

Prijedlog za obnovu stranka predaje ili šalje organu koji je o predmetu postupka rješavao u

prvom stepenu, ili organu koji je donio konačno rješenje. Nadležan organ za rješavanje po

prijedlogu jeste organ kojim je postupak okončan. Ispitivanje procesnih pretpostavki za

obnovu postupka vrši nadležan organ i to:

-da li je prijedlog blagovremen,

-da li je prijedlog podnijelo ovlašćeno lice,

-da li je okolnost na kojoj se prijedlog zasniva učinjena verovatnom.

Ovi procesni uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno. Usljed izostanka kojeg od ovih uslova,

organ zaključkom odbacuje prijedlog. Protiv ovog zaključka dozvoljena je posebna žalba.

Ukoliko organ ne odbaci prijedlog, prelazi se na ispitivanje da li su okolnosti, odnosno dokazi

koji se iznose kao razlog za ponavljanje takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja, pa

13Mirjana Rašić, ŽALBA I VANREDNA PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM POSTUPKU, Priručnik za

primenu u praksi, Beograd 2009

17

ako utvrdi da nisu, odbiće prijedlog svojim rješenjem. Ovde se zapravo ocjenjuje da li

okolnost iznesena kao razlog za ponavljanje ili dati dokaz bitno utiče na konačno rješenje,

odnosno da li bi došlo do drugačijeg rješenja da je organ imao to u vidu u ranijem postupku.

U ovoj fazi razmatranja prijedloga organ se, u suštini, upušta u meritorno ispitivanje

prijedloga, tako da odlučuje rješenjem. Zaključak kojim se dozvoljava ponavljanje postupka

donosi organ ukoliko ocjeni da je potrebno ponoviti postupak u cjelini, ili samo u jednom

dijelu da bi se, na osnovu podataka pribavljenih u ranijem i ponovljenom postupku, odlučilo

da li konačno rješenje ostaje na snazi ili ne. Protiv zaključka kojim se dozvoljava ponavljanje

predviđena je posebna žalba ako je rješenje donio prvostepeni organ. Ako je zaključak donio

drugostepeni organ, može se neposredno pokrenuti upravni spor. Kada je to prema

okolnostima slučaja moguće a u interesu je ubrzanja postupka nadležni organ može preći na

radnje postupka koje treba ponoviti, ne donoseći poseban zaključak kojim se ponavljanje

dozvoljava14

Sprovođenje radnji obnove postupka, odnosno njegovog dijela rezultira ocjenom o tome da li

konačno rješenje ostaje na snazi ili se zamjenjuje novim. Tek tada organ donosi rješenje kojim

neposredno odlučuje o konačnom rješenju koje je predmet postupka obnove. Tada može

odučiti da rješenje ostaje na snazi, ili se zamjenjuje novim. Ukoliko se zamjenjuje novim,

konačno rješenje ga poništava ili ukida. Žalba, odnosno upravni spor može se izjaviti protiv

rješenja donesenog po prijedlogu za obnovu, ili po odbijanju prijedloga za obnovu, kao i

protiv rješenja donesenog u ponovljenom postupku, zavisno od toga da li je rješenje donio

14Mirjana Rašić, ŽALBA I VANREDNA PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM POSTUPKU, Priručnik za

primenu u praksi, Beograd 2009

18

prvostepeni, odnosno drugostepeni organ. Prijedlog za obnovu postupka ne odlaže izvršenje

rješenja čije se ponavljanje traži, ali organ, ocjenjujući sve okolnosti slučaja, može rješiti da

se izvršenje odloži. Zaključak kojim se dozvoljava obnova postupka odlaže izvršenje rješenja

protiv kojeg je ponavljanje dozvoljeno.

4.LITERATURA

1. Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, „Sl.glasnik BiH“,br.29/02

2. Zakon o upravnom postupku FBiH „Sl.novine FBiH“,br.2/98, 48/99

3. Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine „Sl.glasnik BiH” br. 19/02

4. Zakon o upravnim sporovima „Službene novine Federacije BiH“, broj 11/05

5. Dr.Sead Dedić, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, „Magisrat“ Sarajevo, Bihać/Sarajevo,

2001.god

6. Mirjana Rašić, ŽALBA I VANREDNA PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM

POSTUPKU, Priručnik za primenu u praksi, Beograd 2009

7. http://udruga-uibs-hr.skole.hr/Skripta_IV_drugo_polugodiste.pdf

19