obrazac izvjeŠĆa o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnoŠĆu · 2015-04-22 ·...

1

OBRAZAC

IZVJEŠĆA O PROVEDENOM SAVJETOVANJU SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU

Naslov dokumenta

Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja'

Stvaratelj dokumenta, tijelo koje provodi savjetovanje

Ministarstvo gospodarstva

Svrha dokumenta

Temeljem izrađenog Poziva dodjeljivat će se državne potpore s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga, tehnologija i poboljšanja poslovnih procesa kroz povećanje ulaganja poslovnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije, jačanje istraživačkih kapaciteta poduzeća te povećanje njihove suradnje sa znanstveno istraživačkim institucijama.

Datum dokumenta Travanj 2015. godine

Verzija dokumenta I.

Vrsta dokumenta Izvješće

Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta

Nacrt Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja'

Jedinstvena oznaka iz Plana donošenja zakona, drugih propisa i akata objavljenog na internetskim stranicama Vlade

-

Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta

Ministarstvo gospodarstva

Koji su predstavnici zainteresirane javnosti bili uključeni u postupak izrade odnosno u rad stručne radne skupine za izradu nacrta?

U okviru Ministarstva gospodarstva, Uprava za industriju, investicije i programe i projekte EU zadužena je za izradu Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja' Ostali dionici s kojima su provedene konzultacije su: HAMAG-BICRO, MRRFEU, MFIN

Je li nacrt bio objavljen na Ne Internetska stranice Vlade

2

internetskim stranicama ili na drugi odgovarajući način?

Ako jest, kada je nacrt objavljen, na kojoj internetskoj stranici i koliko je vremena ostavljeno za savjetovanje?

Ako nije, zašto?

Da

www.mingo.hr

Internetska stranica Ministarstva gospodarstva

Da, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU

www.strukturnifondovi.hr

Neke druge internetske stranice

Internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću trajalo je u razdoblju od 23. ožujka 2015. do 7. travnja 2015. godine

Koji su predstavnici zainteresirane javnosti dostavili svoja očitovanja?

Zaprimljeno je 65 primjedbi/pitanja od 12 sudionika, za detalje vidi prilog 1.

Razlozi neprihvaćanja pojedinih primjedbi zainteresirane javnosti na određene odredbe nacrta

Vidi prilog 1.

Troškovi provedenog savjetovanja

Provedba javnog savjetovanja nije iziskivala dodatne financijske troškove.

Prilog 1.

3

Naziv

sudionika

Načelne primjedbe na predloženi nacrt/Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona,

drugog propisa ili dijelove akta

Status

odgovora

Odgovor

1. Institut Ruđer Bošković Inovacije i razvoj d.o.o.

Str 9, Točka 4, podtočka 2, ii : Umjesto „ rezultati projekta priopćuju se širokom krugu....“, napisati „rezultati industrijskog istraživanja priopćuju se širokom krugu....“ (sukladno članku 31 GBER-a)

Ne prihvaća se

Primjenjuje se članak 25. Uredbe 651/2014 u kojem stoji „ rezultati projekta priopćuju se širokom krugu....“,potpore kako su izuzete po članku 31. nisu predmet ovog Poziva. Članak 31. Uredbe 651/2014 odnosi se na potpore za usavršavanje.

Institut Ruđer Bošković Inovacije i razvoj d.o.o.

Koji intenziteti sufinanciranja prihvatljivih troškova projekta vrijede za organizaciju za istraživanje i širenje znanja, partnera na projektu

Primljeno na znanje

Intenzitet potpore za organizaciju za istraživanje i širenje znanja kao partnera na projektu i kao ne-korisnika državne potpore može biti maksimalno 85%, što će biti navedeno u konačnoj verziji Poziva.


Str.26, pod kriterije odabira predlažemo da svaka skupina pitanja ima naveden maksimalni broj bodova koji nosi, te pojašnjeno stupnjevanje bodovanja

Primljeno na znanje

Konačna verzija poziva i kriterija za odabir će imati razrađen sustav bodovanja.


Str.27, točka 2.1.- predlažemo da se izmjeni na način da se procjeni kvaliteta plana/strategije za...

Primljeno na znanje

Konačna verzija poziva i kriterija za odabir će imati detaljnije razrađena pitanja za kriterije sa sustavom bodovanja.


Da li se znanstvena organizacija može tretirati malim poduzetnikom prilikom partnerstva u projektu (primjer u Sloveniji)

Ne prihvaća se

Prema definiciji (iz Poziva i Uredbe 651/2014) poduzetnik je subjekt koji se bavi ekonomskom djelatnosti, nije predviđeno da organizacija za istraživanje i širenje znanja bude korisnik već samo partner na projektu.

2. Dr.sc. Vladivoj Valković

2.4 Kriteriji za isključenje: točka 22): Poduzetnici koji nisu registrirani najmanje godinu dana prije predaje projekta.

Promijeniti rok u šest mjeseci! Ne prihvaća se

Radi provjere financijskog kapaciteta i mogućnosti dobivanja financijskih izvještaja potrebno je da poduzetnik posluje barem godinu dana.

3. Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Pitanje operativnih troškova, dodatnih režijskih troškova, neizravnih troškova – potrebno je jasno specificirati što su to operativni troškovi, što su to režijski troškovi i što su to neizravni troškovi.

Prihvaćeno U konačnoj verziji poziva biti će navedeni primjeri i vrste troškova koji su prihvatljivi.

Prilog 1.

4

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

Fakultet elektrotehnike i računarstva.

a) Definicije operativnih troškova, dodatnih režijskih troškova, neizravnih troškova u Uputama za prijavitelje jednostavno su nedostatne. U pozivu MZOS-a za „Jačanje kapaciteta za istraživanje …“ u sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. te su definicije također nedostatne, tako da na kraju ispada da je moguće teretiti projekt samo za iznos struje, vode i grijanja (kada se računi institucije normiraju po jednom istraživaču kako bi se vidio koji je specifičan doprinos troškovima svakog pojedinog istraživača). Međutim, institucije imaju i druge neizravne troškove (npr. trošak financijske službe, tehničke službe, nabava softwarea, higijenske potrepštine, održavanje zgrada, ….). Potrebno je jasno reći koji su od tih troškova prihvatljivi, a koji nisu prihvatljivi. Te definicije treba unijeti u „Upute za prijavitelje“ na kraju u „Pojmovnik“.

Prihvaćeno U konačnoj verziji poziva biti će navedeni primjeri i vrste neizravnih troškova koji su prihvatljivi.


b) Idealno bi bilo kada bi se odmah u fazi pokretanja poziva jasno definirala kategorija neizravnih troškova koji mogu teretiti projekt. FER sada zajedno sa SAFU i MZOS-om prolazi kroz tešku proceduru dogovaranja i provjeravanja što bi uopće moglo spadati pod te „dodatne režijske troškove“. Npr. da li papir za printer, toner, kopiranje spada u dodatne režijske troškove. Zbog toga se može zaključiti da je formulacija koju imate i u ovom pozivu (str. 18, poglavlje 4.2, sekcija 1.c) „dodatni režijski troškovi i ostali izdaci poslovanja …“ vrlo nejasna/loša/nedostatna i da bi sigurno bilo bolje kada bi barem pisalo „dodatni indirektni troškovi i …“ umjesto „dodatni režijski troškovi i …“ i kada bi se specificiralo što spada pod te dodatne troškove. Prihvaćeno

U konačnoj verziji poziva biti će navedeni primjeri i vrste režijskih troškova koji su prihvatljivi.


c) Mislim da bi bilo dobro kada biste organizirali jedan zajednički sastanak na tu temu (MINGO, MZOS, SAFU, …) da o tom problemu prihvatljivih indirektnih troškova porazgovarate prije pokretanja poziva.

Primljeno na znanje Primljeno na znanje


d) Prema našem iskustvu, moguće je ograničiti maksimalni iznos dodatnih indirektnih troškova ili uvesti neku vrstu mjere za to, npr. maksimalno 10% ili 20% ukupnih prihvatljivih troškova prijavitelja/fakulteta, … .

Prihvaćeno

Neizravni troškovi će biti prihvatljivi do 10% ukupnih prihvatljivih troškova projekta i do maksimalnog iznosa od 100.000 EUR. Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi će biti jasnije raspisani u konačnoj verziji poziva.


e) Str. 22 Uputa za prijavitelje, treća točka (bullet): „Izdatak izračunat primjenom standardne veličine jediničnih troškova …“ – vrlo je nejasno na što se to može odnositi; trebalo bi dati nekoliko primjera za to. To se npr. može odnositi na dodatne režijske troškove, neizravne troškove, operativne troškove, ali se ni za jednu od ovih kategorija ne zna točno koji troškovi spadaju u dodatne režijske troškove, neizravne troškove, operativne troškove.

Prihvaćeno

Formulacija je preuzeta iz Pravilnika o prihvatljivosti troškova (NN143/14) u konačnoj verziji poziva biti će pojašnjene vrste troškova.

Prilog 1.

5

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor


f) Str. 23 Uputa za prijavitelje, druga točka (bullet): „Troškovi osoblja kao dio troškova …“ – vrlo je nejasno na koje se ovo osoblje odnosi. Sigurno se ne odnosi na istraživačko ili administrativno osoblje direktno zaposleno na projektu, što znači da bi se moglo odnositi na ostalo osoblje koje radi u tvrtko/fakultetu, a to onda znači da to vjerojatno ulazi u kategoriju neizravnih troškova, pa se postavlja pitanje koje sve troškove (osoblja) tu smijemo obračunati. Posebno je pitanje vezano za to kako se ovo razlikuje od „operativnih troškova“. Ovo je pitanje direktno povezano s prethodnim komentarom pod f).

Ne prihvaća se

U definicijama je navedeno: Troškovi osoblja odnose se na troškove istraživača, tehničara i drugog pomoćnog osoblja u mjeri u kojoj je zaposleno na odgovarajućem projektu ili djelatnosti. (prema Uredbi 651/2014 članak 1. točka (88))


Uloga istraživačke institucije nije dovoljno jasno specificirana: a) koji su opravdani troškovi za istraživačku instituciju; b) minimalni i/ili maksimalni udio opravdanih troškova istraživačke instituciju u cijelom projektu; c) koliki je vlastiti doprinos istraživačke institucije u prihvatljivim troškovima istraživačke institucije i kako (iz kojih sredstava) se može pokriti vlastiti doprinos istraživačke institucije; d) pitanje amortizacije istraživačke opreme na istraživačkim institucijama, tj. amortizacija ne postoji, nego se cijela vrijednost opreme plaća i knjiži u trenutku nabave.

Primljeno na znanje

Primljeno na znanje / (ovo je načelna primjedba na predloženi nacrt, u nastavku su odgovori na pojedinačna pitanja)


a) Koji su opravdani troškovi za istraživačku instituciju (fakultet ili institut) – podrazumijeva se da su to isti opravdani troškovi kao i za cijeli poziv, kao za poduzetnika, ali to treba jasno reći.

Prihvaćeno

Opravdani troškovi za organizaciju za istraživanje i širenje znanja su isti kao i za poduzetnika, jer se prihvatljivost troškova promatra na razini projekta i aktivnosti. U prijavnom obrascu biti će predviđeno da se troškovi razdvoje po kategoriji istraživanja i razvoja i vrsti troška, ali i prema tome kojem subjektu (korisnik/partneri) pripadaju.


b) Jasno specificirati minimalni i/ili maksimalni udio opravdanih troškova istraživačke instituciju u cijelom projektu: na str. 9, pod 4. 2) vezano za 15 postotnih bodova – za istraživačke organizacije piše da snose „najmanje 10% prihvatljivih troškova i imaju pravo na objavljivanje …“ . Ta je tvrdnja nejasna. Znači li to da udio istraživačke organizacije u projektu mora biti barem 10% ukupnih prihvatljivih troškova projekta? Ili to znači da istraživačka organizaciju mora dati vlastiti doprinos u iznosu od 10% prihvatljivih troškova istraživačke organizacije? Vjerojatno postoje i druga moguća tumačenja tih 10% ....

Primljeno na znanje

Vezano za uvjete ostvarivanja učinkovite suradnje poduzetnika i organizacije za istraživanje i širenje znanja te kako bi se ostvarilo dodatnih 15 postotnih bodova intenziteta potpore za industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj, organizacija za istraživanje i širenje znanja mora u ukupnim prihvatljivim troškovima projekta sudjelovati sa barem 10% troškova. Organizacija za istraživanje i širenje znanja doprinos u troškovima projekta daje kroz svoj dio istraživačke aktivnosti, odnosno vrijednost prihvatljivih troškova tih aktivnosti mora biti barem 10% prihvatljivih troškova projekta. Maksimalni udio prihvatljivih troškova organizacija za istraživanje i širenje znanja je 60% ukupnih prihvatljivih

Prilog 1.

6

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

troškova, što će biti navedeno i u konačnoj verziji Poziva.


c) Jasno specificirati koliki mora biti vlastiti doprinos istraživačke institucije u prihvatljivim troškovima istraživačke institucije i iz kojih srestava se taj vlastiti doprinos može pokriti. Za razliku od poduzetnika, fakulteti u principu nemaju raspoloživ budžet koji im može poslužiti kao vlastito sufinanciranje. U pozivu MZOS-a za „Jačanje kapaciteta za istraživanje …“ u sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. fakulteti su svoj vlastiti doprinos prikazivali kao učešće plaće svojih djelatnika koji primaju plaću iz državnog budžeta, ali maksimalno do 15% ukupnih prihvatljivih troškova istraživačke institucije. Taj ili neki sličan pristup vjerojatno bi bio prikladan i za ovaj poziv.

Prihvaćeno

Intenzitet potpore za organizaciju za istraživanje i širenje znanja kao partnera i kao ne-korisnika državne potpore će biti 85%, a vlastiti doprinos će biti moguće dati u naravi, pa tako i kroz rad (plaću) osoblja koje radi na projektu.

Prilog 1.

7

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor


d) Nabava opreme za istraživačke institucije – fakulteti/sveučilišta ne koriste amortizaciju. Uz pretpostavku da će i fakulteti moći nabavljati opremu, nabava opreme za fakultet podrazumijeva da se u momentu nabave plaća ukupna vrijednost opreme i da je ta vrijednost u potpunosti podmirena bez obzira na trajanje projekta. Takva su pravila u Hrvatskoj i to je bilo prihvatljivo i u FP6 i u FP7 projektima, a isto tako je sada prihvatljivo za projekte iz poziva „Jačanje kapaciteta za istraživanje …“ u sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. za 2007-2013, koje provodimo. Kada bi se i na fakultetima koristila amortizacija (premda je to trenutno nemoguće jer bi bilo u suprotnosti s postojećom zakonskom regulativom), tada fakulteti jednostavno ne bi mogli kupovati opremu jer ne bi mogli osigurati dodatna sredstva za opremu za kraće projekte (tj. za projekte koji kraju kraće od vremena amortizacije), a to u 95% slučajeva jednostavno ne bi bilo moguće i time bi se smanjila apsorpcijska moć hrvatskih istraživačkih institucija za EU fondove. Dakle, u tekstu poziva treba jasno istaknuti kako se nabavlja oprema na fakultetima/institutima i treba istaknuti da se u skladu s tekućom zakonskom regulativom ne primjenjuje amortizacija. Primljeno

na znanje

Pitanje nabave opreme za organizaciju za istraživanje i širenje znanja kao partnera i kao ne-korisnika državne potpore će biti detaljno objašnjeno u konačnoj verziji poziva. Ako je partner na projektu znanstvena ili istraživačka organizacija osnovana sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09 , 63/11, 94/13, 139/13, 101/14) i financiran je iz državnih izvora, prihvatljivi troškovi koji se odnose na pojedinačni trošak za strojeve i opremu za istraživanje i razvoj moraju biti iznosa ispod 1.000.000 kn, a znanstvena ili istraživačka organizacija svojom izjavom dokazuje da oprema financirana u sklopu ovog programa potpore neće povećati proračunske obveze odgovornog nacionalnog tijela prema organizaciji.

4 Euro Grant Konzalting d.o.o.

Imamo pitanje u vezi „2.4 Kriterij za isključenje prijavitelja“, točka 8). Zbog čega nisu prihvatljivi prijavitelji čije su djelatnosti obuhvaćene područjem K i između ostalog razredom 70.22.? Da li je to samo predmetno isključenje i da li postoji mogućnost da u konačnoj inačici poziva prijavitelji iz tog područja/grupe budu prihvatljivi?

Ne prihvaća se Člankom 13. odjeljkom (e) Uredbe 651/2014 isključeno

je davanje operativne regionalne potpore za navedenu djelatnost, Poziv ne isključuje tu vrstu prijavitelja za sve vrste potpora.

5 GENERA d.d. 1. Ovim Nacrtom predviđena je financijska alokacija od 760.000.000 HRK, a sredstva su osigurana temeljem Operativnog programa konkurentnosti i kohezija 2014-2020 iz EFRR. Potpore će se dodjelivati kroz: a) Potpore za projekte istraživanja i razvoja temeljem članka 25. Uredbe 651/2014; b) Regionalne potpore za ulaganje temeljem članka 14. Uredbe 651/2014: Primjedba: Nacrtom je definiran ukupni budžet, a budžet nije strukturiran između a) i b) potpora. Znači li to da će se sredstva osigurana ovim budžetom trošiti na projektne prijedloge neovisno o tome jesu li projekti nominirani za a) ili b) potpore? Primljeno

na znanje

Proračun po ovom Pozivu nije strukturiran po vrsti potpore, međutim regionalne potpore za razvoj istraživačkih kapaciteta mogu se dodijeliti samo poduzećima koja provode vlastite projekte istraživanja i razvoja, odnosno regionalnu potporu je moguće ostvariti samo ako projekt sadrži i potporu za istraživanje i razvoj uz uvjet da se provode vlastita istraživanja (ne ugovorna ili kolaborativna).

Prilog 1.

8

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

GENERA d.d. 2. Primjedba: Znači li to da je u razdoblju 2014-2020 za ovu namjenu osigurano samo 760.000.000 HRK potpore i da su to sva raspoloživa bespovratna sredstva po ovom pozivu do 2020.?

Ne prihvaća se

Po ovom Pozivu koji će biti otvoren do kraja 2019. godine predviđeni proračun je 760.000.000 HRK. Poziv se objavljuje po Programu dodjele državnih potpora za povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja za koji su predviđena sredstva u ukupnom iznosu od 1.558.000.000 HRK. Sveukupne alokacije namijenjene za istraživanje i razvoj možete pogledati u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014-2020 (https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2014/199%20sjednica%20Vlade//199sjednica_01%20OPKK%202014-2020%20hrv%2027112014.pdf).

GENERA d.d. 3. Državne potpore dodjeljivat će se putem trajnog otvorenog Poziva za dostavu projektnih prijedloga od dana objave Poziva do iskorištenja sredstava ili najkasnije do 31. Prosinca 2019. godine (str. 7).Primjedba: Predlažemo da se do navedenog datuma 31.12.2019. definira najmanje 3 ciklusa natječaja u trajanju od 60 dana od datuma objave do krajnjeg roka prijave projektnih prijedloga. Na kraju svakog završenog ciklusa potrebno je objaviti iznos dodijeljenih sredstava te preostali iznos raspoloživih sredstava iz ovog budžeta.

Ne prihvaća se Po ovom pozivu je predviđen modalitet trajnog

otvorenog poziva. Sve informacije vezano za provedbu ovog poziva, uključujući i dodijeljene potpore biti će objavljivane na web stranicama www.mingo.hr i www.strukturnifondovi.hr.

GENERA d.d. 1. B) Regionalne potpore za ulaganje (str.9). Intenzitet regionalne potpore za ulaganje za veliko poduzeće ne premašuje 25%. Smatramo da je navedeni intenzitet prenizak za veliko poduzeće te predlažemo da umjesto 25% iznosi najmanje 40%, a da dodatni intenzitet potpora za srednja, mala i mikro poduzeća ostane isti.

Ne prihvaća se

Intenzitet potpore za regionalne potpore za ulaganje mora biti u skladu s kartom regionalnih potpora za Republiku Hrvatsku (Službeni list EU, br. 233/2014 od 18. lipnja 2014.) i zaključku Vlade (Klasa: 022-03 / 14-07 / 145, Br: 50301-05 / 05-14-2 od 24. travnja 2014.) koji definiraju da intenzitet potpore za svakog korisnika ne premašuje 25 %, a da se intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i za 20 postotnih bodova za mala poduzeća. Za projekte istraživanja i razvoja velika poduzeća mogu uvećati intenzitet potpore za industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj kroz učinkovitu suradnju.

GENERA d.d. 2. Ako će se državne potpore dodjeljivati putem trajno otvorenog Poziva za dostavu projektnih prijedloga od dana objave Poziva do iskorištenja sredstava ili najkasnije do 31. prosinca 2019. (str. 7), znači li to da će se projektne prijave obrađivati kronološkim redoslijedom zaprimanja prijava? Hoće li u tom slučaju redoslijed prijave imati prednost u odnosu na kvalitetu prijave? Primljeno

na znanje

Prijave će u postupak odabira ulaziti redoslijedom zaprimanja. Da bi se mogla donijeti Odluka o financiranju projekt mora ostvariti zadani minimum bodova i proći provjeru prihvatljivosti izdataka. Kriterijima odabira osigurava se kvaliteta projekata izabranim za financiranje.

Prilog 1.

9

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

GENERA d.d. 3. Kriterij odabira i pitanja za kvalitativnu procjenu (str. 26). Vezano uz tablicu kriterija, predlažemo da se unutar svake skupine pitanja (ukupno 7) definira maksimalni broj mogućih bodova po svakom podpitanju unutar iste grupe pitanja, a ne samo maksimalni broj bodova u jednoj grupi pitanja. Poželjno je definirati bodovnu skalu po svakom podpitanju unutar grupe, kako bi se prijaviteljima transparentno prikazao način bodovanja projektnih prijava. Prihvaćeno


GENERA d.d. 4. Postupak odabira 5. (str. 24) Definirano je 6 faza postupka odabira projektnih prijava. Na koji način će se odrediti kojim datumom započinje 1. faza odabira projektnih prijava – zaprimanje i registracija u odnosu na objavu poziva? Odnosno, hoće li zaprimanje i registracija poziva biti moguća odmah po objavi poziva ili s određenim vremenskim odmakom od datuma objave poziva?

Primljeno na znanje

Prije službene objave Poziva i početka zaprimanja prijava objavljuje se najava Poziva. Najava se objavljuje se na središnjoj internetskoj stranici ESI fondova (www.strukturnifondovi.hr) najkasnije 30 kalendarskih dana prije datuma planirane objave istoga.

6 Poduzetnički inkubator ZIP Poduzetnička potporna institucija

1. Kriteriji za isključenje prijavitelja, poglavlje 2.4., točka 22 2. Kriterij odabira i pitanja za kvalitativnu procjenu

Primljeno na znanje

Primljeno na znanje / (ovo je načelna primjedba na predloženi nacrt, u nastavku su odgovori na pojedinačna pitanja)

Prilog 1.

10

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

Poduzetnički inkubator ZIP Poduzetnička potporna institucija

Ad 1. U prijedlogu Poziva, pod razlozima za isključenje prijavitelja u točki 22 stoji: „22) poduzetnicima koji nisu registrirani za obavljanje ekonomske djelatnosti najmanje godinu dana prije dana predaje projektne prijave“ Ovakva odredba je prema našim saznanjima vrlo štetna za kvalitetu prijavu jer eliminira brojne projekte koji imaju jednu od sljedećih situacija: - Projekt je primio investiciju stranih VC fondova ili korporativnih investitora koji obično inzisitiraju da se osnuje tvrtka u njihovoj državi. Strukturni fondovi su odlična prilika da te najbolje hrvatske RD projekte vratimo u RH. Ima više takvih slučajeva za koje znamo, koji čekaju ovaj natječaj da osnuju tvrtku u RH i zaposle ljude koji će raditi na razvoju tih novih inovativnih rješenja, dok istovremeno kroz tvrtku majku u inozemstvu (u koju su primili investiciju) imaju osiguran financijski kapacitet za provedbu projekta kao i odličnu poziciju za kasniju komercijalizaciju. - Projekt je nastao u postojećoj tvrtki, ali je zamišljen spin off. To je česta situacija jer tvrtke traže investitore za određeni projekt pri čemu se tada osniva nova tvrtka u koju ulazi investor. I ova vrsta projekata su obično izuzetno potentni što dokazuju samom činjenicom da su pronašli investitore, te ima i takvih projekata u pipelineu koji čekaju ovaj natječaj. Obzirom da je na radionici održanoj 02.04.2015. u organizaciji Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije i Ministarstva gospodarstva predstavnik MINGO-a jasno rekao da će se novac potrošiti u prvih 6 mjeseci jer ima puno projekata u pripremi, potpuno je jasno da će ovakva odredba nepravedno i bespotrebno isključiti mnoge projekte koji spadaju u situacije ranije navedene. Jasno je da je intencija bila da prijavitelji mogu demonstrirati nekakav operativni kapacitet, ali ovo nije pravi način za to. Prijavitelji iz naših primjera će itekako isti moći demonstrirati jer su ti timovi već puno toga radili i razvili, neovisno što je taj razvoj bio pod okriljem nekog drugog pravnog subjekta, a ne tog netom osnovanog. Stoga tražimo da se makne vremenski okvir postojanja tvrtke kao nužan uvjet za prihvatljvost prijavitelja.

Ne prihvaća se

Radi provjere financijskog kapaciteta i mogućnosti dobivanja financijskih izvještaja potrebno je da poduzetnik posluje barem godinu dana.

Poduzetnički inkubator ZIP Poduzetnička potporna institucija

Ad 2) U draftu poziva nisu jasno navedeni kriteriji bodovanja, nadamo se da će to biti jasnije i detaljnije razrađeno u finalnoj verziji. Također, kod 1.kriterija ocjenjivanja postavljen je prag od 30/40 bodova koji je nužan za prolaz. Smatramo da je to previsoko postavljeno, posebno iz razloga što nije detaljno razrađeno što nosi koliko bodova.

Primljeno na znanje


7. Akademik Slobodan Vukičević

Nacrt prijavnog obrasca općenito je jasno napisan. Međutim, pojedine stavke zaslužuju detaljniju razradu. Riječ je prvenstveno o kriterijima procjene projektnih prijedloga.

Primljeno na znanje


Prilog 1.

11

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

Akademik Slobodan Vukičević

1. Prijavni obrazac u kojem se opisuje projekt mora biti u skladu s pitanjima navedenim u kriterijima za ocjenjivanje: a. Dovoljno prostora (znakova) kojima se opisuje projekt (kvantitativno usklađivanje) b. Podnaslovi opisa projekta isti kao podnaslovi kriterija za ocjenjivanje (kvalitativno usklađivanje). Treba pokazati potpunu podudarnost u pitanima unutar kriterija odabira i zadanih podnaslova u opisu projekta; to omogućuje nepristranu i objektivnu evaluaciju od strane više ocjenjivača/eksperata u području/evaluatora (mogućnost neslaganja u evaluacijama je time minimalizirana)

Primljeno na znanje

Konačna verzija poziva i kriterija za odabir će imati razrađen sustav bodovanja i priložene odgovarajuće obrasce.


2. Kriteriji općenito: Treba što više kriterija imati definiranih mjernim pokazateljima (broj projekata, radova, patenata, uvažavanje ili pridržavanje određenih strategija (da/ne) i sl. kako bi se evaluatorima olakšala procjena i dodjela bodova.

Primljeno na znanje



3. Kriterij 1: „Izvrsnost, učinak i strateška važnost“ a. Taj kriterij ne predstavlja „Vrijednost projekta za novac“ b. Maksimalna ostvariva bodovna vrijednost u tom kriteriju podrazumijeva: i. Preveliki raspon 40 bodova (nemogućnost jednoznačnog i nesubjektivnog ocjenjivanja/prosudbe; ocjenjuje se „opći dojam“) ii. Nespecificiranost (bodove treba dodijeliti svakom pod-kriteriju) c. Izvrsnost podrazumijeva mjerljive rezultate prijavitelja (projektnog Tima) koji se očituju u ukupnom opusu dosadašnjeg rada, prepoznatljivosti u zemlji i svijetu, objavljenim stručnim/znanstvenim radovima, patentima, „know-how“, industrijskom iskustvu (projekti i primijenjena istraživanja u praksi), dobivenim fondovima i natječajima (kao voditelj(i) ili sudionici na projektima); ukupno ostvarenim financijskim sredstvima potpore iz međunarodnih projekata u posljednjih 5 godina

Primljeno na znanje



4. Kriterij 3. i 4. koji se odnosi na implementaciju/provedbu projekta, nije naveden jednoznačno u kriteriju za ocjenjivanje (puno se piše o aktivnosti projekta,međutim to nije isto). Potrebno je u prijavi navesti podatke koji će omogućiti procjenu izvedivosti projekta (engl. feasibility). Prema tome u obrascima treba: a. Navesti kako će se projekt odvijati; koja su postignuća i u kojem vremenskom razdoblju potrebna da bi se projekt nesmetano odvijao; grafički prikaz tijeka projekta b. Navesti načine i mehanizme upravljanja projektom; pitanje rizika, intelektualnog vlasništva, rješavanje sporova c. Navesti točan opis posla partnera i pod-ugovaratelja uključenih u provedbu projekta d. Opisati kompetencije, komplementarnost i zajedničke sinergije unutar predloženog Projektnog tima

Primljeno na znanje


Prilog 1.

12

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor


5. Kriteriji 5. i 6. održivog razvoja i ravnopravnosti spolova navedeni u kriterijima za ocjenjivanje ne mogu biti translatirani na tako široko područje aplikacija jednoznačno. Iako nose ukupno 5 bodova, mogu uvjetovati donošenje krive odluke o odobravanju financiranja projekta. a. Prijedlog je da se važna pitanja o Održivom razvoju i ravnopravnosti svih u zajednici izuzmu iz generalne ocijene i da se projekti promatraju kroz te kriterije samo prilikom potpisivanja završnog ugovora o odobrenom financiranju i to isključivo kad su te kategorije i njihovo strogo poštivanje nužne za provedbu projekta.

Primljeno na znanje



6. Kriterij 7. Nedostaje kriterij: Da li su uloge prijavitelja, partnera i njihov odnos dobro i jasno definirani (upravljanje projektom). Primljeno

na znanje Konačna verzija poziva i kriterija za odabir će imati razrađen sustav bodovanja.


7. Prihvatljivi izdaci (4.2.1. str. 18) - trebalo bi se dodati i indirektne troškove (engl. overhead) u nekom postotku za sve troškove koje je nemoguće precizno odrediti (naročito u javnim institucijama partnerima, režijski troškovi, zatim razni neprihvatljivi troškovi, primjerice tečajne razlike, bankovne naknade i sl.)? Sada su neizravni troškovi navedeni kao neprihvatljivi (str.23), a tamo su navedeni i troškovi osoblja, ali se spominje „uvjetna prihvatljivost“ (koji su najprije navedeni kao prihvatljivi). Valjalo bi bolje razjasniti te razlike i iznimke. Prihvaćeno

Neizravni troškovi će biti prihvatljivi do 10% ukupnih prihvatljivih troškova projekta i do maksimalnog iznosa od 100.000 EUR. Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi će biti jasnije raspisani u konačnoj verziji poziva.


8. Zbrajanje potpora nije jasno definirano (str.11)

Primljeno na znanje

Kako bi se odredilo poštuju li se pragovi za prijavu i maksimalni intenziteti potpore utvrđeni Uredbom 651/2014, uzima se u obzir ukupni iznos mjera državnih potpora za djelatnost ili projekt kojima je dodijeljena potpora. U skladu sa Uredbom 651/2014 navedeno je u kojim okolnosti se različite kategorije potpora mogu zbrajati sa potporom po Pozivu. U konačnoj verziji Poziva biti će detaljnije pojašnjeno zbrajanje potpora, a za vrijeme poziva biti će mogući i upiti za pojašnjenjem ukoliko postoji preciznije pitanje.


9. Treba točno definirati način financiranja projekta; je li to centralno (direktno), kroz nositelja/prijavitelja ili se financiraju zasebno partneri?

Primljeno na znanje

Financiranje projekta ide preko korisnika, nije predviđen model financiranja projekta sa više direktnih korisnika potpore. Korisnik je odgovoran za distribuiranje i pravdanje troškova za partnere.

Prilog 1.

13

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor


10. Na koji način je omogućeno uključivanje konzultantskih firmi koje provode primjerice projektni menadžment ili savjetodavne usluge vezane za diseminaciju i komercijalizaciju (jesu li oni ravnopravni partneri ili pod-ugovarači)? Dodatno pitanje:

Ne prihvaća se

Sam postupak komercijalizacije nije predmet financiranja po ovom Pozivu, projekti koji se financiraju kroz Poziv moraju za cilj imati komercijalizaciju. Postoje drugi programi potpora koji će biti predviđeni za financiranje aktivnosti komercijalizacije.


Da li je maksimalni intenzitet potpore eksperimentalnog razvoja 60% ili 80% (razlika na stranama 9. i 10.)?

Prihvaćeno

Predviđeni intenzitet potpore za aktivnosti eksperimentalnog razvoja je 25%, a postoje određene mogućnosti za povećavanje tog intenziteta, ovisno o određenim uvjetima. Prema Pozivu maksimalni intenzitet u slučaju da je korisnik malo poduzeće i projekt uključuje učinkovitu suradnju ili opsežno širenje znanja intenzitet može biti 60%, točna je informacija iz tablice. Uredba 651/2014 definira da intenzitet uz sve mogućnosti uvećavanja ne smije preći 80%, u konačnoj verziji poziva će tekst na stranici 9. biti preformuliran.

Prilog 1.

14

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

8. - sudionik -

Primjedba i Prijedlog 1) :Generalno, postoji izostanak "Technology Readiness Level" (TRL) skale u definicijama i pojmovnicima koji se ticu produkti i proizvoda. Ideja TRLa kojeg je usvojila EC u svim novim projektnim aplikacijama iz H2020 je izbjegavanje dvoznacnosti po pitanju 'technology maturity' razina i boljeg razumjevanja cilja pojedinih callova: npr. "space projekti" pocinju s TRL1-3 a zavrsavaju s TRL4-5. Ili sl. Npr. proof of concept (TRL3-4) je daleko od TRL7 (maturity level) ili TRL9 razine koja podrazumjeva zapravo gotov proizvod. Isto tako "applied research" TRL2-3 zapravo ne podrazumjeva stvaranje produkta, vec istrazivanje s naznakom na primjenu (a cesto je u viziji produkt). Naime, cesto puta je potrebno i izgraditi nove laboratory tools ili metode koje su na razini TRL4-5 da bi zavrsili TRL1-2 istrazivanje. Npr. nova dijagnostika i biosenzori, ili microfluidic chips za rak ili razne bolesti i sl. Kako bi to nazvali? Neki spadaju u "Future Emerging Technologies", bazne znanosti. U principu, cesto se vidi da EC financira razne projekte sa 100% potpore za sveucilista i SMEove ako je fokus na R&D, bez obzira da li su applied (TRL2-7) ili basic (TRL1). No za potrebe komercijalizacije (TRL7+) to R&D ne financira i ne ukljucuje. Neka zdrava logika je da R&D projekti financiraju izradu prototipova, laboratorijsku validaciju, tj. ukratko sve potrebno do razine spremnosti za dobivanje publikacija, patenata/IPa. Komercijalizacija pocinje s TRL7. Tj treba razlikovati proizvod of proof of concepta, isto tako ko i da applied research nije zapravo izrada proizvoda. "TRL 0: Idea. Unproven concept, no testing has been performed. TRL 1: Basic research. Principles postulated and observed but no experimental proof available. TRL 2: Technology formulation. Concept and application have been formulated. TRL 3: Applied research. First laboratory tests completed; proof of concept. TRL 4: Small scale prototype built in a laboratory environment (“ugly” prototype). TRL 5: Large scale prototype tested in intended environment. TRL 6: Prototype system tested in intended environment close to expected performance. TRL 7: Demonstration system operating in operational environment at pre-commercial scale. TRL 8: First of a kind commercial system. Manufacturing issues solved. TRL 9: Full commercial application, technology available for consumers." Links: http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2014_2015/annexes/h2020-wp1415-annex-g-trl_en.pdf http://ncp-space.net/are-you-familiar-with-the-technology-readiness-levels/http://www.innovationseeds.eu/Virtual_Library/Knowledge/TLR_Scale.kl

Ne prihvaća se

Prijavitelj odnosno korisnik mora biti poduzetnik (kako je definiran Uredbom 651/2014 i ovim Pozivom). Maksimalni intenziteti potpora prema različitim kategorijama istraživanja su definirani Uredbom 651/2014 i ne mogu biti premašeni. Kategorije istraživanja i razvoja kako su navedene u pozivu također su definirane Uredbom 651/2014 i te definicije stoje i u pozivu. Komercijalizacija mora biti cilj provedbe projekta, ali nije predmet financiranja kroz ovaj Poziv.

Prilog 1.

15

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

- sudionik -

Primjedba i Prijedlog 2) : S obzirom na TRL gore i Primjedbu 1, nije jasno sto je TEMELJNO ISTRAZIVANJE, EKSPERIMENTALNO ISTRAZIVANJE I INDUSTRIJSKI RAZVOJ u pojmovniku, tj na koje TRL se svaki pojam odnosi? Gdje pocinje a gdje zavrsava? TEMELJNO ISTRAZIVANJE bi po nekoj logici trebalo biti sve do ukljucujuci TRL4 ili mozda i do TRL6, jer dalje (TRL7-9) je komercijalizacija. Npr. "kvantna kriptografija" ili "quantum computing", "genetski inzinjering algi za povecanje biomasa", ili "razvoj personaliziranih imunoterapija protiv raka" su primjeri temeljnog istrazivanja koji imaju jasnu naznaku na primjenu ali spadaju na samu granicu bazicnog i primjene, te su definitivno pre-commercial (studije ne grade nove produkte ili usluge iako su applied/primjenjene). Prema tome vrlo je vazno zapravo bolje definirati sto je EKSPERIMENTALNO ISTRAZIVANJE a sto INDUSTRIJSKI RAZVOJ. Po mojem nebi trebalo uopste uvoditi pojam EKSPERIMENTALNOG ISTRAZIVANJA, nego jednostavno dati naznaku "R&D" (basic and applied, TRL 0-6) te "KOMERCIJALIZACIJA" (TRL 7-9) ili sl.

Ne prihvaća se

Kategorije istraživanja su opisane i definirane Uredbom 651/2014 i dodijeljeni su različiti intenziteti sufinanciranja po različitim kategorijama, kako bi potpora koju se odobrava bila spojiva sa unutarnjim tržištem u primjeni članka 107 i 108 Ugovora o pristupanju obavezni smo primjenjivati između ostalog i Uredbu 651/2014.

Prilog 1.

16

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

- sudionik -

Primjedba i Prijedlog 3) : Poželjno bi bilo adaptirati ciljeve strategije sa SBA profileom Hrvatske kao i Open Innovation 2.0. model uvesti koji je EC uzela kao "novim jezikom" EU-a. Ono sto je glavni problem Hrvatske su "4 muhe": - nagli pad SMEova od 2008 te njihov low added-value - internacionalizacija i entrepreneurship zaostaju - administracija - lack of skills and innovation http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-review/index_en.htm Ukratko, 9 od 10 SMEova u EU su micro SMEovi, te broj zaposlenih u SMEu u prosjeku je 2 za EU!!! Tj definicija SMEa prihvaca puno vise nego 2, case by case! No ispada da zapravo glavni generator zaposlenosti nisu SMEovi niti velike firme, vec tzv. klasa "high expectation entrepreneurship (HEE)" koji zapravo stvore na svoje mjesto u prosjeku 4.3 nova mjesta. Na takve je EC posebno stavila fokus u Open Innovation 2.0 (OI2) Modelu, te akciju potpore i omogućavanja takovih da uđu u projekte koje EU financira (uz sve 4 kategorije koje OI2 definira). Ono što želim reci, da u strategiji za inovacije, s obzirom na manjak PhDova, continuous learninga, manjak patenti, brain drain, i svega drugog po čemu Hrvatska zaostaje u SBA profilu, bilo bi šteta ne fokusirati se i targetirati "vise muha odjednom" ako je moguće. Npr. zašto ne stvoriti i omogućiti znanstvenicima kao i kategoriji HEE izvana ili u HR mogućnost da apliciraju za vlastiti projekt na duljinu 2-3 godine u potrebe daljnjeg usavršavanja ili continuous learninga te stvaranja eventualnog spin offa ili startupa kroz bilateralne projekte? Po mojemu je to idealni način na koji bi mogli privuci ljude koji su vani (ali I domaće) da rade bilateralne projekte s sveučilištima i industrijom izvana, za potrebe co-innovationa i co-exolitation (prostor za zajednicke patente i IPove kao i market entry po OI2 modelu) koji bi ostao u HR onda. S tim se stvara baza, IPovi te novi startupi u HR, a i potiče se istovremeno continuous learning, maksimizira se impact. Naime, vrlo je teško zamisliti da broj patenti u HR poraste s 6 na milijun stanovnika, na 25 po milijunu do 2020, a prosjek u EU je već sada ~100 kako ste naveli. Ovo je samo osobna ideja/prijedlog oko implementacije kako povećati broj patenti i IPova uz rješavanje gore navedenih "4 muhe" odjednom...

Ne prihvaća se

Inovacije nisu predmet sufinanciranja kroz ovaj Poziv, kroz natječaje koje će provoditi MINPO biti će moguće financiranje inovacija za MSP.

9.

Sense consulting

1. Komentar: pojasniti poglavlje 1.5 - Zbrajanje potpora; u ovom trenutku je definicija potpuno nejasna. Revidirati cijeli paragraf i detaljno pojasniti što obuhvaća pojam zbrajanja, navesti primjere.

Prihvaćeno

U skladu sa Uredbom 651/2014 navedeno je u kojim okolnosti se različite kategorije potpora mogu zbrajati sa potporom po Pozivu. U konačnoj verziji Poziva biti će detaljnije pojašnjeno zbrajanje potpora, a za vrijeme poziva biti će mogući i upiti za pojašnjenjem ukoliko postoji preciznije pitanje.

Prilog 1.

17

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

Sense consulting

2. Komentar: Stranica 10 - korisnik potpore mora osigurati financijski doprinos od najmanje 25% prihvatljivih troškova, iz vlastitih izvora ili vanjskim financiranjem, u obliku oslobođenom od bilo kakve državne potpore Prijedlog: definirati pojam vlastitog financijskog doprinosa – npr. uključuje li to HBOR-ove kredite? Također, kako se dokazuje vlastiti doprinos (npr., pismom namjere banke i slično)? Prihvaćeno

Kredit HBOR ukoliko je izdan po tržišnim uvjetima (ne sadrži elemente državne potpore) može biti prihvaćen kao vlastiti financijski doprinos. Vlastiti doprinos će biti bolje definiran u konačnoj verziji poziva.

Sense consulting

3. Komentar: stranica 12 kao regionalna operativna potpora poduzetnicima čije su glavne djelatnosti obuhvaćene područjem K „Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” klasifikacije NACE Rev. 2 ili poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti unutar skupine, a čije su glavne djelatnosti obuhvaćene razredima 70.10. „Upravljačke djelatnosti” ili 70.22 „Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem” klasifikacije NACE Rev. 2. Prijedlog: navesti definiciju glavne djelatnosti i kriterije po kojem će se određivati glavna djelatnost (npr. NKD klasifikacija, djelatnost od koje se ostvaruje većina prihoda itd.)

Primljeno na znanje

U konačnoj verziji poziva biti će definirano kako se određuje glavna djelatnost.

Sense consulting

4. Komentar: stranica 14 - novim ili znatno poboljšanim proizvodom (dobrom ili uslugom), Projekt mora rezultirati s barem jednim od sljedećeg: a. novim ili znatno poboljšanim proizvodom (dobrom ili uslugom), b. novom ili znatno poboljšanom tehnologijom i procesom Prijedlog: definirati pojam znatno poboljšan proizvod, usluga, tehnologija

Prihvaćeno

Značajno poboljšan proizvod znači tehnološki poboljšan proizvod. Jednostavan proizvod može se poboljšati (u smislu bolje performanse i niže cijene) kroz korištenje komponenti većih performansi ili materijala, a složeni proizvod koji se sastoji od niza integriranih tehničkih podsustava može se poboljšati djelomičnim promjenama na jednom od podsustava. Poziv će biti upotpunjen definicijom.

Sense consulting

5. Komentar: Str.14, točka 1, zadnja rečenica: Regionalne potpore za razvoj istraživačkih kapaciteta mogu se dodijeliti samo poduzećima koja provode vlastite projekte istraživanja i razvoja. Prijedlog: navesti čime tvrtka dokazuje da provodi vlastite projekte istraživanja i razvoja te kako se definira tvrtka koja se bavi istraživanjem i razvojem.

Ne prihvaća se

Vezano za rečenicu iz Poziva: 'Regionalne potpore za razvoj istraživačkih kapaciteta mogu se dodijeliti samo poduzećima koja provode vlastite projekte istraživanja i razvoja.' Definiranje poduzeća koje se bavi istraživanjem i razvojem ne ograničava tip i djelatnosti poduzeća, nego vrstu projekta istraživanja i razvoja. Navedena rečenica postavlja ograničenje u smislu da se regionalna potpora ne može dodijeliti za provedbu ugovornih ili kolaborativnih projekata već samo uz provedbu vlastitog projekta istraživanja i razvoja. U konačnoj verziji poziva će to biti jasnije napisano.

Prilog 1.

18

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

Sense consulting

6. Komentar: Stranica 16, poglavlje 3.2, točka 1: Podrška u okviru projekata iz područja temeljnog istraživanja biti će moguća samo ako su te aktivnosti samo jedna od komponenti istraživačko-razvojnog projekta te obvezno uključuju i aktivnosti industrijskog istraživanja i/ili eksperimentalnog razvoja Prijedlog: pojasniti što se događa u slučajevima kada rezultat temeljnog istraživanja pokaže da nema smisla ići dalje u komponente industrijskog istraživanja i/ili eksperimentalnog razvoja (npr. zbog neprimjenjivosti rezultata dobivenih temeljnim istraživanjem)?

Prihvaćeno

Ukoliko projekt pokaže neprovedivost preostalih faza projekta nakon temeljnog istraživanja, umanjiti će se iznos potpore za vrijednost neprovedenih aktivnosti projekta.

Sense consulting

7. Komentar, stranica 19, točka 2: Za potpore dodijeljene za diversifikaciju postojeće poslovne jedinice prihvatljivi troškovi moraju premašivati najmanje 200 % knjigovodstvene vrijednosti imovine koja se ponovno upotrebljava, uknjižene u poreznoj godini koja prethodi početku radova Prijedlog: molim pojasniti što navod konkretno znači. Misli li se na neto ili bruto knjigovodstvenu vrijednost? Radi li se isključivo o vrijednosti imovine koja je nabavljena u prethodnoj kalendarskoj godini? Znači ako je npr. ulaganje u dugotrajnu imovinu 2014. bilo 1 mil EUR, onda prihvatljivi troškovi moraju biti preko 2 mil EUR da bi se smatralo da se radi o diversifikaciji postojeće poslovne jedinice?

Prihvaćeno

Radi se o knjigovodstvenoj vrijednosti imovine poslovne jedinice za koju se radi diversifikacija, što ne znači vrijednost nabavljene imovine samo u prošloj godini nego ukupna vrijednost imovine koja je proknjižena u bilanci za prošlu godinu za tu poslovnu jedinicu. Na primjer: poslovni pogon vrijedi ukupno mil EUR (od toga pola mil EUR može biti nabavljeno novo prošle godine, a pola mil EUR je preostala vrijednost opreme nabavljene ranijih godina koja je do određene mjere amortizirana) prihvatljivi troškovi diversifikacije moraju biti preko 2 mil.

Sense consulting

8. Komentar: stranica 26, točka 1 u tablici kriterija: Vrijednost za novac koju projekt nudi (u kontekstu ostvarenja ciljeva PDP-a, odnosi se na kvantificirani omjer troška potrebnog za postizanje ciljanih vrijednosti pokazatelja neposrednih rezultata/rezultata, utvrđenih na razini sheme/predmetnog postupka dodjele) Prijedlog: postojeća je formulacija apstraktna. Predlažemo da preciznije razradite navedene kriterije Prihvaćeno

Konačna verzija poziva i kriterija za odabir će imati razrađene kriterije i odgovarajući sustav bodovanja.

Sense consulting

9. Komentar: Prijavitelj prilikom predaje projektne prijave, obavezno mora dostaviti sljedeće dokumente: a. Obrazac 1. Prijavni obrazac A i B dio; b. Obrazac 2. Analiza troškova i koristi; Prijedlog: navesti preporučeni sadržaj CBA analize. Pitanje: znači li da investicijska studija neće biti potrebna, odnosno hoće li biti integrirana u neki drugi dokument (npr. B obrazac)?

Prihvaćeno

Ukoliko se prijavljuje samo projekt istraživanja i razvoja biti će potreban poslovni plan, a u slučaju da projekt sadržava i regionalnu potporu za početno ulaganje izravno vezano za jačanje kapaciteta za istraživanje i razvoj (samo za vlastite projekte istraživanja i razvoja) potrebno je izraditi investicijsku studiju.

Prilog 1.

19

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

Sense consulting

10. Komentar: stranica 18. – kao prihvatljivi troškovi, između ostalog, definirani su „troškovi savjetodavnih i sličnih usluga koje se upotrebljavaju isključivo za projekt“ Pitanje: Spadaju li u ove troškove i troškovi konzultanata na pripremi projekta i provedbi te postupcima javne nabave? Prijedlog: Izdvojiti savjetodavne usluge kao zasebnu kategoriju troškova, s maksimalnim dopuštenim intenzitetom potpore od 50% te određenim maksimalnim iznosom prihvatljivih troškova za ovaj tip troška

Ne prihvaća se

Troškovi nastali prije odobrenja potpore nisu prihvatljivi, tako da trošak pripreme projekta za prijavu na Poziv nije prihvatljivi trošak. Konzultantske usluge su prihvatljive samo ukoliko su dio jedne od faza projekta istraživanja i razvoja.

Sense consulting

11. Komentar: stranica 10. – maksimalni intenzitet potpore zasebno je definiran za projekte koji su „podložni učinkovitoj suradnji“ i „opsežnom širenju znanja“. Prijedlog: Precizno definirati kriterije za određivanje ovih kategorija. Ne prihvaća

se

Kriteriji za određivanje ovih kategorija definirani su Uredbom 651/2014, Odnosno poglavlje 1.4 Poziva, točka A) pod 4. i u definicijama koje objašnjavaju učinkovitu suradnju.

10 - sudionik -

Članak 2.4. Kriteriji za isključenje prijavitelja stavak 14 sadašnji tekst: poduzetnicima koji su u postupku predstečajne nagodbe sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13); prijedlog novog teksta: poduzetnicima koji su u postupku predstečajne nagodbe sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13) koja nije sklopljena pred Trgovačkim sudom

Ne prihvaća se

Poduzetnici u postupku predstečajne nagodbe sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13) nisu prihvatljivi.

- sudionik -

stavak 21 sadašnji tekst: poduzetnicima koji se nalaze u postupku povrata državne potpore ili potpore male vrijednosti prijedlog novog teksta: poduzetnicima koji se nalaze u postupku povrata državne potpore ili potpore male vrijednosti osim ako povrat nije reguliran rješenjem Trgovačkog suda o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi Ne prihvaća

se

Poduzetnici koji su u postupku povrata državne potpore ili potpore male vrijednosti nisu prihvatljivi prijavitelj sve dok ne izvrše povrat potpore u potpunosti.

Prilog 1.

20

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

- sudionik -

Pojašnjenje prijedloga - predstečajna nagodba je mehanizam kojim se daje podrška restrukturiranju gospodarstvenika i rješenje Trgovačkog suda o sklopljenoj nagodbi je de facto „formalni“ dokaz o početku postupka koji vodi gospodarskom ozdravljenju - terminologija koja se trenutno koristi u nacrtu „Poziva na dostavu projektnih prijedloga“ je dvosmislena i potencijalno ukazuje da tvrtke koja su sklopile predstečajnu nagodbu pred nadležnim sudom su također neprihvatljivi prijavitelji što je u suprotnosti sa vladinim smjernicama restrukturiranja. Tvrtka koja je sklopila predstečajnu nagodbu pred nadležnim sudom nije u poteškoćama (što je temeljni razlog uključivanja ovog kriterija) već provodi novi (zakonskim mehanizmom odobreni) plan poslovanja, a ako je ponovno upala u poteškoće tada je automatizmom zakona u stečaju, što je već pokriveno drugim kriterijima - korištenje predstečajne nagodbe kao kriterija neprihvatljivosti prijavitelja je moguće isključivo u onom dijelu postupka dok tvrtka nije sklopila predstečajnu nagodbu pred nadležnim sudom - temeljem gore rečenog su i dani prijedlozi teksta koji bi uvažili predmetne navode tj. praktičnu primjenu posljedica Zakona o financijskom poslovanju koji uvjetuje određene mehanizme poslovanja - praktični primjer navedenog su i izmjene Zakona o javnoj nabavi iz studenog 2013 kojima se omogućuje natjecanje i tvrtkama kojima je za npr plaćanje poreznih obveza odobrena odgoda temeljem posebnog zakona (tj Zakona o financijskom poslovanju) - ove primjedbe bi trebalo aplicirati i na drugim mjestima u nacrtu gdje su primjenjive u svom duhu vezanosti uz predstečajnu nagodbu Primljeno

na znanje Primljeno na znanje

11 - sudionik -

Točka 2.4. –nejasno je da li ta točka isključuje projekt u kojem bi se radila studija izvedivosti prometnog projekta ako studija obuhvaća prometni projekt na teritoriju RH, a kao usluga se izvodi u konzorciju sa stranim partnerom koji je tu uslugu naručio. Studije izvedivosti se u prometnim projektima uvijek rade u 2.fazi. Projekti prometne tehnologije u polju željezničkog prometa najčešće se financiraju iz EU fondova

Primljeno na znanje

Nejasno pitanje. Vezano za pitanje međunarodnih partnera, isti su prihvatljivi, u konačnoj verziji poziva će prihvatljivost partnera biti preciznije definirana. Studija izvedivosti je prihvatljiva aktivnost, financira se u kontekstu korištenja rezultata projekta istraživanja i razvoja, samo za velike poduzetnike je dopušteno kao jedina aktivnost na projektu.

- sudionik -

nejasno je pitanje potpore odnosno koje i kakve obrasce vezano uz oblik Projektne prijave treba popuniti, te da li se pruža kakva potpora vezano uz edukaciju za izradu projektne prijave ili je potrebna vanjska pomoć da bi se to učinilo.( prijašnje iskustvo vezano uz pisanje projekata koje pokreće EU) Primljeno

na znanje

Obrasci koji se popunjavaju će biti kompletirani i priloženi konačnoj verziji Poziva, nakon objave Poziva biti će organizirani seminari i radionice kako bi se pojasnili detalji Poziva, a tijekom trajanja Poziva biti će moguće postavljati upite i tražiti pojašnjenja vezano za Poziv.

Prilog 1.

21

Naziv

sudionika



Status

odgovora

Odgovor

12 - sudionik -

Poziv je generalno dosta nejasan. • Nije jasno jesu li dvije potpore pod A) Potpore za projekte istraživanja i razvoja i B) Regionalne potpore za ulaganje međusobno uvjetovane: ako se prijavljuješ za A moraš i B i obrnuto? • Nejasno je koji se uvjeti odnose na Potporu pod A) a koji pod B).

Primljeno na znanje

Regionalne potpore za razvoj istraživačkih kapaciteta mogu se dodijeliti samo poduzećima koja provode vlastite projekte istraživanja i razvoja. Odnosno regionalnu potporu je moguće ostvariti samo uz potporu za istraživanje i razvoj uz uvjet da se provode vlastita istraživanja (ne ugovorna ili kolaborativna). Uvjeti prihvatljivosti su isti za obje vrste potpore, a uz iznimke je navedeno na koju vrstu potpore se odnose.

- sudionik -

Pod 2. Zahtjevi za prijavitelje (str.11) navedeno je da Prijavitelj može prijaviti više projekata po ovom Pozivu. Možete li pojasniti? Ukoliko prijavi više projekata može li i dobiti veći broj potpora za svaki projekt?

Prihvaćeno

Jedan prijavitelj može imati više projekata i dobiti više potpora za različite projekte. Za jedan projekt se mogu dobiti obje vrste potpore (za projekt istraživanja i razvoja, kao i regionalna potpora za ulaganje), obuhvaćene jednom Odlukom o financiranju.

- sudionik -

Pod prijavnom dokumentacijom se traži i Analiza troškova i koristi. Za koju potporu? Ako se dodjeljuju sredstva za izradu studije izvodljivosti (u kojoj je predviđena i analiza troškova i koristi prema Vodiču EK) zašto je potrebna izrada Analiza troškova i koristi prije prijave na natječaj?

Ne prihvaća se

Analiza troškova i koristi je sastavni dio prijavne dokumentacije i izrađuje se za projektne aktivnosti (za provedbu projekta istraživanja i razvoja), studija izvedivosti koja se može financirati kao faza projekta, a izrađuje se u kontekstu korištenja rezultata projekta istraživanja i razvoja.

- sudionik -

Koja tehnička dokumentacija je potrebna za „dokaz o izgradnji“, do koje faze; idejnog, glavnog, izvedbenog projekta, građevinske dozvole? Prihvaćeno

Konačna verzija poziva će imati preciznije definirane popratne dokumente koje je potrebno priložiti.

- sudionik -

U tablici kriterija odabira (26str.) pod stavkom 7 se navode i internacionalni partneri dok se u tekstu Poziva ne navodi da su internacionalni partneri prihvatljivi? Prihvaćeno

Međunarodni partneri su prihvatljivi, u konačnoj verziji poziva će prihvatljivost partnera biti preciznije definirana.

obrazac izvjeŠĆa o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnoŠĆu · 2015-04-22 ·...

Documents