obrazovanje odraslih • preustroj obrazovnog...

OBRAZOVANJE ODRASLIH • PREUSTROJ OBRAZOVNOG SUSTAVA

10 odgovora na najvažnija pitanja o IT edukaciji dalo nam je 7 vrhunskih hrvatskih škola i fakulteta

.edu

111111111110000000000 ddddddddddd jj žžžž iiiijj iittt jjj IITTT ddd k iijjjiiiiii dddd lllll jjjjjjjj

Vodič kroz edukaciju za autostopere

VIDI.EDU #3: POSEBAN TEMATSKI PRILOG ČASOPISA VIDI

Vidi.edu 178 naslovna_KT.indd 119 12/23/10 11:21:12 AM

Pustalica 177.indd 1 12/22/10 9:53:03 PM

121WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2011

Sadržaj:121 Uvodnik

122 Obrazovanje odraslih

124 Preustroj obrazovnog sustava

• Pregled škola i visokih učilišta

128 ACMT

130 Agora

132 Algebra

134 FER

136 Visoka škola za primjenjeno računarstvo

138 VERN’

140 VSITE Prekrajanje obrazovnog sustava

Kako doskočiti zaostatku u vlastitom obrazovanju?

INTERVJU - Dr. sc. Mislav Balković, predsjednik Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo

Uvod u obrazovanje odraslih

124

U V O D N I K

dabir daljnjeg školovanja postao je važniji neko ikada do sad. Rani odabir pravog usmjerenja postao je važan kao

i u sportu, jer potrebne vještine nadograđivat će se cijelog života. Zbog toga je zahvalno imati dobru bazu.

Iz razgovora s dr. sc. Mislavom Balkovićem, predsjednikom Sektorskog vijeća za elektroteh-niku i računarstvo, može se jasno razaznati da se radi na stvaranju baze potrebnih kadrova u koju će svoje upite davati poslodavci, a kadro-vima će ih trebati puniti obrazovne ustanove. Vjerojatno će s vremenom doći i do razlike u proračunskom financiranju uspješnih ustano-va, koje će tu bazu puniti kadrovima koje će poslodavci brzo izvlačiti iz ponuđenog pulla novih diplomanata.

Dodatno će se situacija zategnuti 2012. godine kad očekujemo ulazak Republike Hrvatske u EU, kada će trebati u potpunosti uskladiti naš obrazovni sustav sa sustavima ostalih zemalja članica. HKO je dobra pod-loga, tim više što pred obrazovne ustanove stavlja ozbiljne zahtjeve kakve zbog svoje iner-tnosti do sada nisu ispunjavale. Prilika je to za inventivnije škole da zauzmu svoje mjesto.

Razbijanje inertnostiO

Vidi.edu 178-uvod+sadrzaj (1)_T_K.indd 121 12/23/10 9:55:05 AM

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 2011122

otrebe poduzeća na tržištu definiraju potre-be za različitim znanjima i vještinama. To naročito na svojoj koži osjećaju generacije

koje tijekom redovitog školovanja nisu imale prili-ku koristiti informatičke tehnologije. Uglavnom su bile prisiljene koristiti računala i softver bez stručne pomoći, a na taj je način i nastajala danas sveprisut-na pismenost u našoj zemlji. Pojavom institucija za obrazovanje odraslih takva praksa je srećom preki-nuta i prvi put se svatko mogao educirati uz pomoć stručnjaka. U početku su to bile tvrtke koje su kroz razne tečajeve pomagale odraslim osobama. Danas je to razvijeno tržište gdje svatko može pronaći zani-manje koje ga zanima.

Postoje dvije vrste edukacija koje se bitno razli-kuju, verificirana i neverificirana. Verificirana edu-kacija je ona čiji je nastavni plan i program odobren od Ministarstva znanosti, prosvjete i športa, gdje se nakon uspješnog završetka stječe zvanje koje se može upisati u radnu knjižicu. Neverificirana je ona nakon koje se dobiva diploma ili certifikat ustanove koju ste pohađali, no nemate pravo upisa zvanja u radnu knjižicu. Ipak upravo ove diplome ili certifikati često pomaže pri zapošljavanju kod poslodavaca koji traže stručnjake za obavljanje točno određenih poslova, a koje omogućavaju dobiveni certifikati.

Znanja iz ICT-a postala su jednostavno nezaobi-lazna, zato i ne čudi što su danas najtraženije eduka-cije upravo iz područja informatike te menadžmenta i stranih jezika.

Koja su tražena informatička zanimanja?Informatička zanimanja su podijeljena u neko-

liko grupa - na zanimanja koja se bave osnovnom računalnom pismenosti, informatičkim dizajnom, proizvodnjom softvera i zanimanja vezana uz raču-nalni hardver.

Osnove korištenja računala možete naučiti u smjeru Računalni operator. U Računalnom opera-toru naučit ćete korištenje Interneta, e-maila i ured-skih aplikacija kao što su alati za obradu teksta, izradu prezentacija i računanje s tabličnim kalkulatorima.

Kod informatičkog dizajna postoje razni smje-rovi, Web dizajn, Grafički dizajn, CAD dizajn i 3D dizajn. Web dizajneri se bave izradom i održava-njem Web stranica, Grafički dizajneri bave se izra-dom vizualnog identiteta, CAD dizajneri alatima za tehničko crtanje zamjenjuju klasično projektiranje i modeliranje objekata. 3D dizajneri su stručnjaci za izradu 3D modela i animacija.

Zanimanja koja su vezana uz izradu softve-ra deklarirana po imenu softvera koji se koristi za izradu aplikacije kao što su Java programer, Visual Basic programer, ali postoje programi gdje se isto-vremeno koriste više različitih tehnologija kao što je Web programer. Razlike osim u korištenju pro-gramskog jezika mogu biti u korištenju različitih baza podataka i različitih vezanih tehnologija.

Informatika ne može bez hardvera stoga su nastala razna zanimanja koja se bave održavanjem hardvera i operativnih sustava. Zanimanje Serviser računala bavi se instalacijom i održavanjem raču-nala, računalnih komponenti i raznih operativnih sustava. Kod ovog zanimanja naglašena su znanja i vještine detekcije i otklanjanja kvara računala te računalne sigurnosti i zaštite. Edukacija za Mrežnog administratora se bavi projektiranjem i održava-njem računalnih mreža.

Što i kako izabrati?Kod odabira informatičkog zanimanja preporu-

ka je da provjerite vaše predznanje. Ako niste sigurni u razinu vašeg predznanja zamolite školu da testira vaše predznanje. Odabirom neodgovarajućeg zani-manja možete izgubiti dragocjeno vrijeme i sredstva koja ste planirali uložiti u edukaciju. Razgovor sa savjetnikom za upis ili djelatnikom u referadi može vam biti od koristi kod odlučivanja. Tijekom eduka-cije komunicirat ćete najviše s vašim predavačima. Bilo bi dobro saznati koje su kvalifikacije predavača koji će vam prenositi znanje. Unatoč impresivnim marketinškim kampanjama znanje koje ćete steći ipak najviše ovisi o kompetenciji predavača i načinu prenošenja znanja. Tvrtke koje zapošljavaju informa-

tičare informirane su o stručnosti i renomeu škole koju ćete izabrati, odnosno da li ćete osim formal-nog zanimanja steći znanje neophodno za obavljanje vašeg budućeg posla.

Dobre preporuke za odabir škole mogu vam isto dati polaznici koji su završili određene informatičke programe i aktivno koriste znanja koja su usvoji-li. Ako ste zaposleni provjerite unaprijed možete li dolaziti u terminima kada se odvija edukacija za vaš program. Prije upisa u ustanovu provjerite imate li minimalne uvjete upisa u željeni program i koji su vam dokumenti potrebni pri upisu.

Zatražite pismenu ponudu troškova školova-nja, da vidite koliko vas školovanje zapravo stoji. Troškovi kao npr. kamate na velik broj rata, skrip-te, knjige, polaganje ispita, promocija i ostalo mogu iznositi i do jedne trećine cijene školarine.

Nakon što ste se odlučili kakvu dodatnu eduka-ciju želite, trebate odabrati školu i zanimanje koje najviše odgovara vašim potrebama. Kod izbora bitan je nastavni plan i program željenog zanimanja i pre-davači koji moraju imati praktična znanja i iskustvo prenošenja znanja na polaznike.

Kada proučite ove elemente pregledajte brošuru edukacijske ustanove i porazgovarajte s osobama u referadi ovlaštenim za upis. Kroz razgovor možete dobiti savjet odgovara li program koji ste izabrali baš vašim potrebama i da li je predznanje koje posjedu-jete dovoljno za kvalitetno praćenje nastave u tom programu. Nakon što ste zadovoljni s cjelokupnom ponudom i cjelokupnim dojmom ustanove, upišite se!

Zašto ulagati u sebe?Ako uspješno završite edukaciju i nadogradite

vaše znanje možete biti sigurni kako će tvrtke koje su tržišno orijentirane prepoznati vaš trud i valorizirati vašu investiciju u dodatno obrazovanje kroz poveća-nje plaće, plaćanje školovanja ili dodatne bonuse. Ako konkurirate na tržištu radne snage imat ćete kompa-rativnu prednost u zapošljavanju jer kako ste ulagali u sebe tako ćete ulagati i u vašu buduću tvrtku.

Kako doskočiti zaostatku u vlastitom obrazovanju?

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Informatička nepismenost muči mnoge odrasle, naročito u situaciji kad nije rijetkost ostati bez posla u najboljim godinamapiše: Eduard Kuzma, ravnatelj Edunove

P

U V O D U O B R A Z O V A N J E O D R A S L I H.edu

Vidi.edu 178 Obrazovanje odraslih (1)_D_KT.indd 122 12/23/10 9:50:50 AM

.edu


Prekrajanje obrazovnog sustava

dr. sc. Mislav Balković, predsjednik Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo

Tražimo odgovor kako pobjeći od trećerazrednih poslova i proizvoditi zanimanja koja su u stanju izvoziti tehnologiju i ekonomiju visoke dodane vrijednosti

piše: Tomislav Novak

aš obrazovni sustav već poslovično teško odolijeva zahtjevima tržišta. Iz škola ne izlaze kadrovi koji bi

mogli dati dodatni poticaj posrnulom gospodarstvu. Da je dogorjelo do noktiju shvatili su i u školskom sustavu koji se pri-prema za ozbiljnu modernizaciju koja će unaprijediti hrvatsko školstvo. Naravno, nas najviše zanima situacija vezana uz ICT, a o tome kakve nas promjene oče-kuju razgovarali smo s dekanom Visoke škole za primijenjeno računarstvo dr. sc. Mislavom Balkovićem, predsjednikom Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo.

- Prije nešto više od godinu dana pre-uzeli ste poziciju Dekana Visoke škole za primijenjeno računarstvo, a nešto kasnije imenovani ste i predsjednikom Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo. Što se od tada promijenilo u vašim radnim obavezama i fokusu?

- Čitavu svoju profesionalnu karijeru, 11 godina kao ravnatelj učilišta Algebra i godinu dana kao dekan Visoke škole za

primijenjeno računarstvo nastojao sam doprinositi izgradnji obrazovnog sustava u području informacijskih tehnologija i računarstva. Svojevrsna prednost je što sam naučio djelovati u okviru Algebre, jer je to privatni obrazovni sustav koji se sva-kodnevno morao propitivati o potrebama ICT industrije i tržišta rada koje je jako dinamično i stalno promjenljivo. Moja translacija u područje visokog obrazova-nja je u biti nastavak tog puta, jer je pro-gram Visoke škole za primijenjeno raču-narstvo nastao 2007. godine u suradnji s vodećim poslodavcima u ICT-u, a on je i danas avangardan u odnosu na mnoge stručne visokoškolske ustanove u RH.

Čini se da su moje iskustvo u usposta-vi i pristupu kreiranju obrazovnih pro-grama, stalno propitivanje tehnoloških razvojnih smjernica te želja za unaprje-đenjem šireg obrazovnog sustava ključni razlozi koji su u prosincu prošle godine naveli članove sektorskog vijeća da me izaberu za predsjednika vijeća.

Od tada se mnogo promijenilo u mom

fokusu i moram reći da danas znača-jan dio vremena ulažem u razvoj obra-zovnog sustava Republike Hrvatske, ne samo kroz Sektorsko vijeće nego i kroz Agenciju za strukovno obrazo-vanje i obrazovanje odraslih, Agenciju za znanost i visoko obrazovanje te tim za potporu uvođenju Hrvatskog kvali-fikacijskog okvira pri Hrvatskoj udru-zi poslodavaca.

- Što je u stvari Sektorsko vijeće i čime se ono bavi?

- Sektorska vijeća predstavljaju početak ozbiljne reforme obrazovnog sustava i dio su šireg nastojanja uvođe-nja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Hrvatska danas niti izdaleka ne može biti zadovoljna konkurentnošću svoje radne snage zbog loše obrazovne strukture (u odnosu na EU prosjek, ali i neke regionalne konkurente), niske uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje (i dalje među najmanji-ma u Europi) i velike neujednačenosti u dostignućima obrazovanja (na razini

Sektor elektro-tehnike i računarstva drugi najznačajniji sektor po broju upisanih učenika, odmah iza ekonomije

N

Vidi.edu 178-Intervju (3)_DT_K.indd 124 12/23/10 10:56:35 AM

I N T E R V J U


gradova, županija, ali i ustanova), uz isto-vremeno razmjerno visok (oko 5% BDP) ulog u javno obrazovanje koji je vrlo blizu razini EU i OECD zemalja, a koji se teško može značajnije povećati. Zbog toga je nacionalni interes povećati učinkovitost obrazovnog sustava kako bi Hrvatska sutra mogla postati izvoznik tehnologije i ekonomija visoke dodane vrijednosti, a ne zemlja čiji građani rade trećerazred-ne poslove i žive standardom koji će biti možda i niži od do sada dostignutih 63% prosjeka EU u odnosu na BDP.

Uloga je sektorskih vijeća i sektorskih radnih skupina u svakom od 13 sektora (npr. elektrotehnika i računarstvo) ana-lizirati potrebe tržišta rada te na temelju njih odobravati nove nastavne programe kao i predlagati distribuciju obrazovnih programa i obrazovne ponude sukladno nacionalnim razvojnim prioritetima i potrebama gospodarstva, a sve radi efi-kasnijeg trošenja proračunskih sredstava koja se ulažu u obrazovanje.

- Kakvo je stanje u strukovnim pro-gramima u području elektrotehnike i računarstva?

- Čak kada bih i isključio kontekst pri-vatnog obrazovnog sustava iz kojeg inici-jalno dolazim te s njime povezanu dina-miku razvojnih promjena, najblaže mogu reći da smo zatekli razmjerno zapuštene i neujednačene programe. Ovo kažem prije svega zbog činjenice što je većina obrazovnih programa u sektoru stara pet-naestak godina, uz niz programa koji se sadržajno preklapaju i po 90%, a svojim različitim nazivima i izlaznim kvalifika-cijama (nekada zvanjima) potencijalnim učenicima šalju nejasnu poruku.

Možda ovakvo stanje i ne bi bilo toli-ko alarmantno da se u strukovnom obra-

zovanju u Republici Hrvatskoj danas ne školuje više od 70% ukupnog broja sred-njoškolskih učenika (samo oko 28% su gimnazije). Više od polovice njih odmah nakon srednjoškolskog obrazovanja zavr-šava na tržištu rada, što stavlja veliki priti-sak na relevantnost i aktualnost njihovih izlaznih kompetencija.

- Koje korake poduzimate da se ta situacija promijeni na bolje?

- Prije svega treba naglasiti da je bilo kakva intervencija u javni obrazovni sustav, a posebno u strukovno obrazo-vanje vrlo ozbiljan i odgovoran posao za koji je potreban sustavan pristup i uklju-čenje svih relevantnih dionika na nacio-nalnoj razini. Dodatno, treba znati da je sektor elektrotehnike i računarstva drugi najznačajniji sektor po broju upisanih učenika, odmah iza sektora ekonomije u cjelokupnom strukovnom obrazovanju čiji razvoj značajno ovisi o aktualnim i budućim kretanjima na tržištu rada, regi-onalnim i nacionalnim razvojnim strate-gijama te posebno o globalnim tehnološ-kim trendovima. Vijeće je u proteklom razdoblju uz pomoć domaćih i stranih eksperata čiji je rad financiran sredstvima Europske unije (IPA), razvilo metodolo-giju istraživanja navedenih parametara i njihovog strukturiranja u formi profila i strategije razvoja sektora. Oba ova doku-menta su u finalnoj fazi izrade i njihov će sadržaj pomoći svakome tko želi razvijati obrazovne programe i kvalifikacije, ali i svakom učeniku koji je pred biranjem svog životnog puta i karijere.

- Program „Tehničar za računalstvo“ jedini je program u području računarstva u srednjem strukovnom obrazovanju. Kakvo je ovdje stanje?

- Riječ je o najtraženijem programu unutar sektora elektrotehnike i računar-stva, u koji je u šk. godini 2010/2011 bilo upisano ukupno 5033 učenika od čega je u rujnu 2010. program upisalo 1288 novih učenika. Radi se o programu koji je ostva-rio u proteklih 6 godina čak 21% rasta broja upisanih učenika za razliku primje-rice od programa „Elektrotehničar“ koji je imao gotovo jednako toliki pad. Kao i ostali programi unutar sektora i ovaj je razmjerno zastario i danas ne prati ade-kvatno svojim sadržajem područje raču-narstva pa je u tom smislu pokrenut kroz IPA Grant shemu „Izrada novih kuriku-luma“ projekt izrade novog programa za ovo atraktivno zanimanje. Projekt je pokrenula srednja škola „Ruđera Boškovića“ iz Zagreba u partnerstvu s još dvije strukovne škole te s Visokom ško-lom za primijenjeno računarstvo, udru-gom IEEE, Hrvatskom udrugom poslo-

davaca te Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

- Što očekujete od projekta i kako to da ga je podržala i Visoka škola te FER?

- Sukladno propozicijama natje-čaja, s nešto više od 2,5 milijuna kuna bit će financirano opremanje uključenih srednjih škola te izrada novog kurikuluma za kvalifikaciju „Tehničar za računalstvo“ kao i izrada kvalitetnih knjiga i ostalih nastavnih materijala koji sada nedostaju unutar programa te obuka nastavnika kako bi se program mogao što brže pro-voditi i u drugim školama. Ovaj pro-jekt podržali su relevantni partneri u području računarstva te Hrvatska udruga poslodavaca upravo zbog prepoznavanja računarstva i ICT-a kao sektora koji ima tri puta stabil-nija radna mjesta u odnosu na osta-tak gospodarstva. Ujedno, povećanje broja učenika u ovom programu, koje će se dogoditi kao posljedica njegove temeljite izmjene, povećat će kvalitetu i broj upisanih studenata na inženjer-ske studije u ovom području što će potaknuti stvaranje nove vrijednosti

U program tehničar za računalstvo u ovoj je školskoj godini upisano novih 1288 učenika, što znači da je program rastao za 21% u proteklih 6 godina

dr. sc. Mislav Balković: Dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo


.edu I N T E R V J U


unutar gospodarstva te povećanje atrak-tivnosti za strana ulaganja.

- Kako će izgledati taj novi program?- Izradu programa temeljili smo

na globalnim tehnološkim razvojnim smjernicama, potrebama visokoškolskih ustanova te anketi potrebnih kompe-tencija za radna mjesta kod poslodava-ca. Metodologiju definiranja potrebnih kompetencija su razvili partneri unutar projekta uz svesrdnu podršku HUP-a, Sektorskog vijeća i drugih dionika, a pri-mijenjena je u formi on-line ankete. Ovi podaci doveli su do stvaranja potpuno novog programa s dva temeljna smje-ra (programerski i sistemski). Po svojoj strukturi programerski smjer će biti naj-bolji mogući izbor za nastavak karijere u visokom obrazovanju, čak relevantniji od sadašnjih programa matematičkih gimnazija dok će sistemski smjer biti usmjeren jednako na zapošljavanje nakon srednje škole kao i na nastavak školovanja u području računarstva. Razvijenu anket-nu metodologiju i on-line sustav HUP je učinio dostupnim i ostalim sektorskim vijećima kao podlogu za razvoj ostalih programa.

- O Hrvatskom kvalifikacijskom okviru se u zadnje vrijeme dosta govo-

ri, ali malo je poznato što će on zaista donijeti krajnjim korisnicima: učenici-ma i poslodavcima?

- Dobro ste shvatili tko su zapravo ključni korisnici HKO-a. Naime, radi se o sveobuhvatnom instrumentu koji će osigurati podlogu za istinsku refor-mu Hrvatskog obrazovnog sustava i njegovo usklađivanje s obrazovnim sustavima EU zemalja. U osnovi, HKO predstavlja niz registara: bazu akredi-tiranih programa i s njima povezanih zanimanja, obrazovnih institucija, kva-lifikacija i pojedinačnih znanja i vješti-na koje sačinjavaju svaku kvalifikaciju odnosno program. Iz pozicije poslo-davca bit će lako provjeriti unutar kojih sve obrazovnih programa su sadržane potrebne kompetencije (ishodi učenja) koji su potrebni za pojedino zanimanje. Na taj način poslodavac će biti sigu-ran da pojedini učenik ili student koji je završio takav akreditirani program i dobio kvalifikaciju npr. tehničar za računalstvo ima točno one kompeten-cije koje su mu potrebne za pojedino radno mjesto.

Učenik će pak biti u sličnoj pozici-ji jer će mu biti potpuno jasno koje će sve kompetencije dobiti unutar nekog

obrazovnog programa, ali i na kojim će zanimanjima ili radnim mjestima kasnije moći raditi. Podaci o zapo-šljavanu po pojedinim zanimanjima i kvalifikacijama koji će također biti javno dostupni potaknut će promje-nu načina razmišljanja učenika i njihovih roditelja te staviti pritisak na manje tražene programe i kvali-fikacije.

- Kako će se to odraziti na naše gospodarstvo i standard?

- 2012. godine kada HKO bude u uporabi i kada profunkcioniraju njegovi registri postojat će snažna infrastruktura za ozbiljne promjene u strukturi obrazovnih programa koji se financiraju kroz javni obra-zovni sustav, prvenstveno kroz lakše definiranje upisnih kvota. Ukoliko se to dogodi, Hrvatska bi za 20 godina mogla prestići niz konkurenata za koje sada mislimo da su nam pot-puno nedostižni i naš bi se standard mogao značajno izmijeniti. Ipak, hoće li se to i dogoditi prije svega ovisi o političkoj odluci i prepoznavanju važnosti obrazovanja kao pokretača gospodarskog rasta i gotovo ključnog faktora nacionalne konkurentnosti.

Hrvatski kvalifika -cijski okvir će osigurati podlogu za istinsku reformu Hrvatskog obrazovnog sustava i njegovo usklađivanje s obrazovnim sustavima EU zemalja


Najposjećenija informatička knjižara!

www.knjizara.hrVEĆ15.326ZADOVOLJNIH KUPACA

Offi ce 2010 Korak po korak

279 knOcjena (Amazon.com)

Joan Preppernau, Joan Lambert i Curtis Frye

544 stranice

Izdavač DOBAR PLAN d.o.o.

Expert

OD SADA KUPUJTE KNJIGE 0-24 IZ VAŠE FOTELJE NA WWW.KNJIZARA.HR!

...i još mnoge druge: Network Warrior za 279 kn, Programiranje PHP za 279 kn, Administriranje Linux Sustava za 299 kn, CSS Mastery: napredna Web rješenja za 149 kn

ORIGINALNI MICROSOFT PRIRUČNIK

HTML5spreman za upotrebu


Mark Pilgrim228 stranica

Microsoft Windows 7Korak po korak


Joan Preppernau, Joyce Cox544 str. + CD

Naučite JavaScript


Shelley Powers 400 stranica

Adobe Photoshop CS5 učionica u knjizi


Adobeov kreativni tim 392 stranice + CD

O REILLY lynda.com

Č

ITExpert 178.indd 1 12/22/10 3:47:49 PM


.edu

VIDI: Na koji način predviđate kakvi će se kadrovi tražiti i uspijevate li

obrazovne programe uskladiti s tržišnim potrebama?

Donald Hudspeth.: Godine 1992. Rochester Institute of Technology (RIT – naše matično sveučilište) je postao prvo sveuči-lište u Sjevernoj Americi koje je nudilo cje-loviti studij informacijskih tehnologija. Taj isti stupanj obrazovanja danas nudi ACMT u Dubrovniku te pruža svojim polaznicima praćenje stalnih promjena u svijetu računal-ske tehnologije kao i one koja se temelji na Internetu. Takav stupanj obrazovanja pomaže studentima da razviju kombinaciju poslovnih i managerskih vještina te istovremeno nudi ino-vativnu lepezu suvremenih kolegija temeljenih na tehnologiji iz područja poput umrežavanja, baza podataka, razvoja namjenskih programa, digitalnih medija i elektroničkog izdavaštva.

Svi IT studenti imaju temeljne kolegije iz programiranja, umrežavanja i interakcije čovjek-računalo. Osim osnovnih uvjeta, stu-denti imaju mogućnost biranja područja spe-cijalizacije koji su osmišljeni tako da odgova-raju osobnim interesima i ciljevima karijere.

RIT je dovoljno velik da može samostal-no istraživati globalne promjene na tržištu rada te adaptira studente i diplomante na te promjene kako bi bili što konkurentniji i cjenjeniji na tržištu. ACMT ima sreću biti dio takvog sustava i koristiti pune poten-cijale RIT-a. Kao prvi i najveći program u SAD-u, RIT-ov IT program, akreditiran od strane Accreditation Commission of ABET (Računarske akreditacijske komisije ABET), vodeći je program u definiranju informacijske tehnologije kao akademske discipline i pro-fesije.

VIDI: Koji će obrazovni profili biti najtraženiji u sljedećem obrazovnom

ciklusu?Donald Hudspeth.: Industrija informa-

cijske tehnologije iz godine u godinu razvija nove tehnologije i bilježi visok postotak rasta. Primjena novih tehnologija zahtijeva i sve veći broj informatičkih stručnjaka, čiji je manjak prisutan na europskom, ali i na hrvat-skom tržištu. U trenutku otvaranja IT pro-grama na ACMT-u, Hrvatska je imala jednog informatičara na tisuću stanovnika, Slovenija tri, a EU pet. U idućim godinama Europa, a tako i Hrvatska suočit će se s ozbiljnim nedo-statkom kvalitetnog informatičkog kadra, bez obzira na potragu i zapošljavanje stručnjaka iz drugih zemalja.

Radno mjesto stručnjaka informacijske

tehnologije ističe jednu od osnovnih vješti-na svih stručnjaka IT-a: vještinu da razu-mije i učinkovito radi u svijetu korisnika. Ovladavanje tehnologijom je samo dio priče; stručnjaci IT-a moraju biti aktivni u pronala-ženju rješenja za poboljšanje života odnosno rada njihovih korisnika pomoću tehnologije. Ovaj fokus na korisnika predstavlja osnov-no obilježje IT stručnjaka te je usmjeren na odabir, integriranje i razmještanje računalne tehnologije u cijelom društvu.

Multikulturalno okruženje i multidisci-plinarni pristup tijekom studiranja omogućit će diplomantima ACMT-ovih IT programa veću fleksibilnost i lakšu integraciju u sustave koje će Europa donijeti. Engleski kao prvi jezik na studijima, interaktivnost u nastavi, komunikacijske i prezentacijske vještine, spre-mnost na individualni i timski rad samo su neke od dodatnih prednosti i vještina diplo-manata ACMT-a.

VIDI: Kakve uvjete pri upisu moraju zadovoljiti vaši polaznici?

Donald Hudspeth.: Tipičan student bi morao prvenstveno imati interes za tehnolo-giju, logičko razmišljanje, ali kako ističe jedan od predavača na IT programu u Dubrovniku, profesor Michael Floesser, IT studenti su puno društveniji nego što biste pomislili. Potencijalni studenti polažu engleski jezik i matematiku u sklopu državne mature te su obvezni dokazati interes za studijem kroz motivacijski esej i razgovor.

„IT na ACMT-u je bio moj prvi odabir. To je jedini program koji me uvodi u novi „jezik“ 21-og stoljeća- računalni jezik.“ Mihovil Kisić, student druge godine IT-a iz Dubrovnika.

1

23

Korisnički usmjeren IT programMultikulturalno okruženje i multidisciplinarni pristup tijekom studiranja omogućit će diplomantima ACMT-ovih IT programa veću fleksibilnost i lakšu integraciju u sustave koje će donijeti Europa. Na ACMT-u smo fokusirani na korisnika i primjenu IT-a

odgovara: Donald Hudspeth,

Predsjednik i dekan ACMTAmerican College of Management

and Technology

Vidi.edu ACMT (2)_D_K.indd 128 12/23/10 9:52:30 AM


I N T E R V J U

Od akademske godine 2011./2012. RIT/ACMT izvodi studij Informacijske tehnologije i u Zagrebu.

VIDI: Kakve su cijene vaših obrazov-nih programa i načini plaćanja?

Donald Hudspeth.: 5.500 EUR je cijena jedne akademske godine na ACMT-u, a pla-ćenje se vrši u ratama. Moramo napomenuti da 30% naših studenata prima neki oblik financijske potpore, stipendije ili nagrade pa je za njih školarina umanjena. Svi potencijal-ni studenti mogu se prijaviti za stipendije ili financijsku potporu do 31. siječnja 2011.

VIDI: Imajući u vidu brzinu promje-na u današnjem društvu, organizirate

li za polaznike kasniju nadogradnju dobi-venog znanja?

Donald Hudspeth.: S obzirom da će prva generacija studenata IT-a diplomirati tek za dvije godine, u ovom trenutku ne organiziramo programe nadogradnje znanja za diplomirane studente. Međutim kroz konstantno praćenje promjena na tržištu, radimo izmjene u kuri-kulumu te kroz programe Apple Regionalnog centra organiziramo dodatnu edukaciju kako za naše studente tako i za širu javnost.

VIDI: Na koji način polaznike opskr-bljujete literaturom, imate li vlastitu

knjižnicu?Donald Hudspeth.: ACMT osigurava

većinu materijala potrebnih za rad i učenje u elektronskom formatu pa su isti dostupni studentima u bilo koje doba. Svi studenti ACMT-a imaju korisničko ime i lozinku za pristup RIT online knjižnicu koja je druga po veličini online knjižnica u SAD-u.

VIDI: Razvijate li međunarodnu razmjenu svojih studenata i s kojim

ustanovama?Donald Hudspeth.: ACMT studenti imaju

priliku istraživati druge kulture kroz različite programe studiranja u inozemstvu na RIT-ovim kampusima u Rochesteru, NY; Dubaiju, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Prištini, Kosovo i Dominikanskoj Republici. Da bi stu-dent bio primljen u program studiranja u ino-zemstvu mora zadovoljavati određene uvjete. Općenito, student mora imati visoki prosjek ocjena, pozitivno ocijenjen esej u kojem izno-si razloge za studiranje i inozemstvu te mora proći dva motivacijska razgovora.

VIDI: Podučavate li polaznike i orga-nizacijskim i društvenim vještinama?

Donald Hudspeth.: U skladu s RIT-ovim multidisciplinarnim pristupom obrazovanju, kolegiji koji se nude na studiju informacijske tehnologije uključuju temeljne predmete iz IT-a, predmeta iz IT koncentracija kao i predmete iz humanističkih, društvenih i i prirodnih znanosti i poslovanja (businessa). Ovakva ponuda kolegija iz različitih područja osigurava studentu bolje temelje za kvalitetno zaposlenje.

VIDI: Surađujete li s polaznicima nakon završetka školovanja i na koji

način?Donald Hudspeth.: Komunikacija sa

studentima ne prestaje s danom diplomira-nja. Ona se nastavlja kroz ACMT Alumni udruženje (udruženje diplomanata ACMT-a) koje okuplja više od 1500 članova. ACMT Alumni je mreža koja pruža mogućnost

nama i našim diplomantima povezivanje u svrhu ostvarivanja i održavanja poslovnih i privatnih veza kao i održavanja ACMT duha. Neki od ciljeva Alumni organizacije uključuju organizaciju profesionalnih semi-nara, razvoj korporativnih odnosa, praćenje trendova i potreba tržišta rada, a sve u cilju kontinuiranog razvoja kurikuluma što u konačnici rezultira diplomantima koji su konkurentniji na tržištu rada.

VIDI: Koliko vremena prosječno protekne od završetka školovanja do

pronalaženja radnog mjestaDonald Hudspeth.: ACMT je ponosan

na visoku stopu zapošljavanja po završetku studija – oko 80% diplomanata na programu Service Managementa pronalazi posao u roku od tri mjeseca nakon diplomiranja, a osta-tak uglavnom nastavlja studij na diplomskoj razini. Razloge za ovo vidimo u studijima prilagođenim potrebama tržišta rada i usmje-renju k praktičnoj primjeni znanja te naravno radnom iskustvu koje se stječe tijekom studi-ranja.

ACMT je poznat po programu stručnih praksi pa se tijekom obavljanja istih mnogi studenti već osiguraju za karijeru po diplo-miranju – naime head hunteri iz kompanija u kojima rade ih „vrbuju“ za ostanak u radnom odnosu čim završe studij. Proći će još dvije godine dok prva generacija studenata IT-a diplomira, ali naša očekivanja su prilično optimistična – s obzirom na kvalitetu progra-ma, studenata i nastavnika očekujemo stopo-stotno zapošljavanje diplomanata IT-a.

INFO O TVRTKI

American College of Management and TechnologyDon Frana Bulića 6, 20 000 DubrovnikTel: +385 (0)20 433 000e-mail: [email protected]; www.acmt.hr

10Svi IT studenti imaju temeljne kolegije iz programiranja, umrežavanja i interakcije čovjek-računalo

4

5

6

7

8

9

Vidi.edu ACMT (2)_D_K.indd 129 12/23/10 9:52:48 AM


.edu

VIDI: Na koji način predviđate kakvi će se kadrovi tražiti i uspije-

vate li obrazovne programe uskladiti s tržišnim potrebama?

Siniša Bogdanović: Potražnja za kadro-vima u branši tržišnih komunikacija pod utjecajem je makroekonomskih i mikroe-konomskih faktora te razvoja novih komu-nikacijskih tehnologija. Zbog toga je teško pronaći "sidro" koje bi učvrstilo naša pred-viđanja, utoliko još i teže jer se radi o kre-ativnoj industriji. No, čini se da "svi putevi vode"... prema Internetu i socijalnim mreža-ma. U tome pravcu pokušavamo uskladiti i kurikulume u većini slučajeva...

VIDI: Koji će obrazovni profili biti najtraženiji u sljedećem obrazov-

nom ciklusu? Siniša Bogdanović: U našoj sadašnjoj

obrazovnoj ponudi je dvadesetak kreativno potentnih karijera/profila, a na koje će se karijere/profile fokusirati potražnja i interes studenata nije lako odgovoriti. Više je vje-rojatno da će to biti karijere/profili okrenuti virtualnom području tržišnih komunikacija.

VIDI: Kakve uvjete pri upisu moraju zadovoljiti vaši studenti?

Siniša Bogdanović: Uvjeti upisa na studij za maturante regulirani su procedurama državne mature. Za sve ostale kandidate bez državne mature potrebno je pristupiti prijemnom ispitu

VIDI: Kakve su školarine za vaše studijske programe i načini plaćanja?

Siniša Bogdanović: Školarine po studj-skoj godini kreću se od 32.400,00 kuna za dodiplomske studije do 39.900,00 kuna za diplomski studij (po realiziranom nastav-nom satu od 40,00 do 60,00 kuna) uz mogućnost plaćanja i na 12 mjesečnih rata beskamatno.

VIDI: Imajući u vidu brzinu pro-mjena u današnjem društvu, orga-

nizirate li za studente kasniju nadograd-nju dobivenog znanja?

Siniša Bogdanović: Dakako, putem dje-lovanja ALUMNI AGORA predavanjima ili nastavkom studiranja na diplomskom studi-ju Kreativnog upravljanja tržišnim komuni-kacijama.

1

2

Uvjeti upisa na studij za maturante regulirani su procedurama državne mature. Za ostale kandidate potrebno je pristupiti prijemnom ispitu

Budućnost u virtualnim komunikacijamaOrganizacijske i socijalne vještine temelj su studija tržišnih komunikacija. Područje je to koje se ubrzano i neprestano mijenja, a kreće se prema Internetu i društvenim mrežama, prema čemu se usklađuju i naši nastavni programi

odgovara: Pred. Siniša Bogdanović,

dipl. ing. College of AGORA-

Visoka škola tržišnih komunikacija, Zagreb

3

4

5

Vidi.edu Agora (2)_D_KT.indd 130 12/23/10 9:53:24 AM


I N T E R V J U

VIDI: Na koji način polaznike opskrbljujete literaturom, imate li

vlastitu knjižnicu? Siniša Bogdanović: Imamo vlastitu struč-

nu knjižnicu, odlično opremljenu domaćom i inozemnom stručnom literaturom i publi-cistikom. Uz to, imamo sjajnu pogodnost što nam je u neposrednom susjedstvu NSB, što naši studenti često i rado koriste.

VIDI: Razvijate li međunarod-nu razmjenu svojih studenata i s

kojim ustanovama? Siniša Bogdanović: College of

AGORA je punopravni član EFCCE - European Foundation for Commercial Communication Education - Bruxelles, koje okuplja gotovo tridesetak fakulteta i visokih škola iz 14 zemalja Europe. Jedan od glavnih ciljeva EFCCE jest mobilnost studenata i nastavnika među članicama. Agorini stu-denti i nastavnici već koriste te pogodnosti tako što borave izvjesno vrijeme na nekom od visokih učilišta ili što nastavnici s tih uči-lišta gostuju na AGORI.

Dobar dio međunarodne suradnje uređen je ugovorima s visokim učilištima, primje-rice: s Werbe Akademie, Wien ili protokoli-ma, primjerice: s Design Akademie, Berlin, s L'Ecol Superieur e Publicite, Paris i s Leeds University, Leeds.

VIDI: Podučavate li studente i organizacijskim i socijalnim vješti-

nama?Siniša Bogdanović: Organizacijske i

socijalne vještine temelj su studija tržišnih komunikacija. Možemo sa sigurnošću ustvr-diti da su te vještine "diferentia specifica" Collega of AGORA u cjelini.

VIDI: Surađujete li s polaznicima nakon završetka školovanja i nakoji način?

Siniša Bogdanović: Dakako, putem ALUMNI AGORA i brojnim neposrednim kontaktima.

VIDI: Koliko vremena protekne od završetka školovanja do pronalaže-

nja radnog mjesta?S.B.: Za neke Agorine studente takvoga

vremena niti nema, najveći broj svršenih studenata se zaposli tijekom četiri do pet mjeseci nakon završetka studija.

INFO O TVRTKI

Visoka škola tržišnih komunikacija AGORATrnjanska cesta 114, 10 000 ZagrebTel: +385 (0)1 2225 700, Fax: +385 (0)1 6157 615e-mail: [email protected], www.vsa.hr

10

Najveći broj diplomiranih studenata se zaposli tijekom četiri do pet mjeseci nakon završetka studija

6

7

8

9

Vidi.edu Agora (2)_D_KT.indd 131 12/23/10 9:53:29 AM


.edu

Posjeduje li centar valjanu akreditaciju pro-grama od strane Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i športa? Ima li centar adekvatnu među-narodnu autorizaciju za odabrani program obrazovanja kao dodatnu i neovisnu potvrdu kvalitete? Hoćete li po završetku edukacije dobiti međunarodni certifikat koji je vezan za tehnologiju potrebnu za traženo radno mjesto? Je li traženi program obrazovanja usklađen s potrebama tržišta rada? Imaju li predavači međunarodne certifikate koji dokazuju njihovu stručnost? Hoćete li dobiti odobrenu službenu literaturu za nastavu? Je li softver na kojem ćete raditi legalan i koristi li se u posljednjoj verziji? Ima li edukacijska ustanova implementiran sustav kvalitete?

I na kraju, ne manje važno, nudi li edukacij-ski centar fleksibilne oblike plaćanja?

Tek ako su odgovori na sva pitanja pozitivni možete biti sigurni da dobivate najviše za svoj novac i da će vaš konačni karijerni cilj biti ispu-

njen. Iz tog razloga razgovaramo s Tomislavom Dominkovićem, predsjednikom uprave Algebre.

Najtraženija IT radna mjesta određuju strukturu programa obrazovanja u Algebri

„Algebra je proteklih 12 godina intenzivno sudjelovala u procesu informatičkog opisme-njavanja Hrvatske, a sada dolaze novi izazovi jer sve konkurentnije gospodarsko okruženje zahtijeva nove informatičke vještine, posebno u segmentu povećanja produktivnosti. Iskustva zapadne Europe pokazuju da se trenutno traže IT znanja povezana sa sustavima za kolaboraci-ju, portale, intranete, dokumentacijski menad-žment, analizu podataka i druge naprednije IT sustave. U Hrvatskoj taj obrazovni posao tek predstoji“, izjavljuje Tomislav Dominković, predsjednik uprave Algebre i nastavlja: „U našem slučaju potražnja za pojedinim stručnim informatičkim profilima preslika je potreba

tržišta rada. Tako je pro-tekle 2010. godine najveća potražnja za edukacijom vezana uz najtraženija radna mjesta oglašena na portalu MojPosao: programer, web dizajner, sistem administra-tor, informatičar, sistem inže-njer, Java programer i serviser računala.“

„Najbolja ilustracija naše brze prilagodbe prema stanju na tržištu je primjerice pro-

gram obrazovanja 'Web dizajner' koji se bazira na posljednjim Adobe inačicama Fireworksa, Dreamweavera i Flasha, ali i novih standarda CSS3 i HTML5. Kako su se novi standardi počeli razvijati i pojavljivati oglasi u kojima se traže ova specifična znanja, u nastavni program smo ubacili sustave za upravljanje sadržajem (CMS), osnove Internet marketinga kroz opti-mizaciju stranica za tražilice te popularni alat Google Analytics“, ističe Dominković.

Algebra - put do boljeg radnog mjestaAlgebra je tijekom 2010. godine učvrstila status regionalnog lidera u području informatičke edukacije i profesionalne certifikacije

Algebra je protekle godine bila izuzetno aktivna u implementaciji e-learning projekata u regiji. Kao jedan od sudionika u projektu financiranom od strane EU komisije – E-spis, Algebra je za potrebe ovog projekta proizvela i implementirala e-learning sadržaje za IBM-ovu aplikaciju ICMS. Ova aplikacija ima za cilj vođenje svih dokumenata i procesa pod ingerencijom Ministarstva pravosuđa RH, a radi povećanja transparentnosti sudskih procesa i time neutralizacije korupcije.

Sljedeći važan projekt je dizajn i uvođenje e-learning sustav u KBC Zagreb. Sustav je namijenjen učenju korište-

nja računala i MS Office paketa, a izrađeni su i e-learning sadržaji za aplikaciju BIS namijenjenu bolničkim sustavima za vođenje procesa poput naručivanja pacijenata, praćenja i organizacije dokumentacije, kapaciteta i resursa.

Regionalni e-learning projekt Algebre u 2010. godini bio je i uvođenje ATES sustava za interaktivnu provjeru znanja za naručitelja Slovensko društvo Informatika, nosi-telja ECDL licence za Sloveniju. Projekt je obuhvaćao kompletnu prilagodbu i implementaciju interaktivnih testova za ECDL Syllabus 5.0, a baziran na simulacijama za MS Office i Windows na slovenskom jeziku.

e-learning projekti Algebre

Ugledni gosti: Direktor Microsofta Ivan Vidaković na konferenciji u Algebri

Vidi.edu Algebra (2)_D_KT.indd 132 12/23/10 9:54:21 AM


I N T E R V J U

U skladu s prethodno navedenim ažurnost se primjećuje i kroz program obrazovanja „Sistemski i mrežni administrator“ te Microsoft

akademije gdje se uče Windows Server 2008 i Windows 7, a dobar primjer je i program za Grafičke dizajnere u koji su odmah po izlasku uvršteni Adobe Bridge CS5 i Adobe CS Live.

Donedavno ustaljene granice informatičkog i neinformatičkog obrazovanja pomiču se ili u potpunosti iščezavaju. Iz strogo informatičke edukacijske jezgre Algebra sve više zadire u pri-mijenjene aspekte informacijskih tehnologija. Zahvaljujući uspjehu i iskustvu internih ekspe-rata, na projektima iz programa CARDS, Phare, Tempus, IPA, a u ukupnoj vrijednosti više od trideset milijuna kuna, pokrenut je program obrazovanja „Voditelj izrade i provedbe proje-kata financiranih iz EU fondova“. Da se radi o

velikom hitu potvrđuje i činjenica da su u nepu-na dva mjeseca održane čak tri grupe edukacije u Zagrebu, a tijekom siječnja kreću i grupe u Splitu i Osijeku.

Inicijativa „Put do boljeg radnog mjesta“

Algebra je tijekom rujna 2010. zajedno s Microsoftom i portalom MojPosao pokrenula inicijati-vu „Put do boljeg radnog mjesta“. Ciljevi ove inicijative bili su informatičko osposobljavanje i usavršavanje radno ugroženih skupina – nezaposleni, žene iznad 40 godina starosti, mladi koji traže prvi posao – te novo-pečenih poduzetnika kojima nedostaju specifična IT znanja kako bi se lakše nosili s izazovima modernog poslovanja.

Naglasak u projektu je bio na usklađenosti infor-matičkih programa obrazovanja s potrebama tržišta rada te je u sedam hrvatskih gradova organizirano predstavljanje trendova potražnje za informatičkim stručnjacima i informatičkim znanjima općenito. Učinjen je i korak dalje, predstavljanja su uključivala i osobni susret svih zainteresiranih za edukaciju s Algebrinim edukacijskim konzultantima, s ciljem prepo-znavanja potencijala i trenutnog znanja pojedinca. Na temelju razmjene tih informacija potencijalnom pola-zniku dizajniran je i predstavljen individualni edukacijski put tj. „put do boljeg radnog mjesta“.

Direktor Microsofta Hrvatska, Ivan Vidaković na samoj prezentaciji inicijative istaknuo je: „Istraživanje koje su proveli Microsoft i IDC na glo-balnoj razini pokazalo je da će se u narednih pet godina za čak 90 posto radnih mjesta zahtijevati ICT znanja i vje-štine, što danas predstavlja izazov obra-zovnim institucijama kao što je Algebra. S druge strane, uloga ICT profesionalaca i broj informatičkih stručnjaka u procesu izlaska iz krize bit će od velikog utjecaja na brzinu transformacije te optimizaciju procesa unutar javnog, ali i privatnog sektora."

Nastavno na europske trendove, Tomislav Dominković, predsjednik upra-ve Algebre je prezentirao analizu doma-će potražnje za informatičkim znanjima i IT stručnjacima, napravljene u suradnji s portalom MojPosao.net: "Unatoč činjenici da je od početka krize broj zaposlenih smanjen za nešto više od deset posto, neki sektori su pokazali veću otpornost.

Prema podacima Zavoda za statistiku ICT sektor je reducirao broj radnih mjesta za tek tri posto, a podaci portala MojPosao.net govore da kategorija 'IT i teleko-munikacije' predstavlja jedinu kategoriju u kojoj broj oglasa kontinuirano raste četiri kvartala za redom.“

Kroz projekt su Algebra i partneri ciljano podijelili gotovo stotinu stipendija u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna, a koje su dodijeljene onima kojima je to najpotrebnije. S obzirom na odlične rezultate koji su postignuti već u ovoj ranoj fazi, Algebra najavljuje slič-nu inicijativu i za 2011. godinu koja će biti prilagođena najnovijim analizama potreba poslodavaca i tržišta rada.

Multimedijski programi obrazovanjaVeliki pomaci ostvareni su u kreativnom području

IT-a koje obuhvaća digitalnu fotografiju i sve traženiju digitalnu video produkciju. Jedina u Hrvatskoj Algebra nudi višemjesečne edukacijske programe „Specijalist za digitalnu fotografiju i obradu“ i „Specijalist za digitalni video i montažu“ koji se upisuju u radnu knjižicu, a obuhvaćaju produkciju tj. snimanje i postprodukciju korištenjem Adobe i Apple računalnih tehnologija. U ovim programima obrazovanja polaznici se najviše obrazuju putem praktičnih radionica i živoj suradnji s fotografskim profesionalcima odnosno diplomiranim

snimateljima i montažerima.Redovno se provode i interni natje-

čaji te nagrađuju najbolji pojedinci. Na nedavno održanom natječaju za najbolji video uradak stručnost i nepristranost u ocjenjivanju radova jamčilo je tročlano povjerenstvo koje su činili: Blaženka Leib, voditeljica, Goran Fuzul, redatelj i Nataša Kolbas Kraljević, novinarka, urednica i voditeljica, svi s HRT-a. Blaženka Leib je prilikom dodjele nagrade izjavila: „Radove smo gledali i ocjenjivali odvoje-no, a nakon toga smo razmijenili dojmo-ve o viđenom i jednoglasno proglasili pobjednika. Iako su snimanje, montaža i novinarski dio bodovani zasebno, važna je kvaliteta cjeline što je u slučaju pobjed-

ničkog rada bilo vidljivo 'na prvo gledanje'. Odlikuje ga prava mjera u dinamici montaže, kvalitetno snimljen materijal i novinarski zaokružena priča.“ Pohvale koje

dolaze od profesionalaca, velik su poticaj polaznicima i jamstvo da su na pravom putu za ostvarivanje karijere u video produkciji.

Profesionalna IT edukacija i certifikacija

Po pitanju trendova u profesionalnoj IT edukaciji sve analize su pokazale da je globalna recesija i ovdje ostavila traga. U protekle dvije godine smanjio se broj održanih treninga, međutim od ožujka ove godine zabilježen je snažni oporavak certifikacije i to daje naznake općeg oporavka. Prognoza za sljedeću poslov-nu godinu u CEE regiji je rast certifikacije i broja tre-ninga iznad 10%, a u nastavku spominjemo najpopular-nije smjerove:

Microsoft – Algebra je najveći trening centar za Microsoft tehnologije u jugoistočnoj Europi, provodeći gotovo 80 posto svih Microsoft edukacija i certifikacija u Hrvatskoj.

Cisco – Uz standardne i uvijek prisutne Cisco CCNA akademije, od ove godine u Algebri se može pohađati i intenzivne seminare zahvaljujući činjenici da je u protekloj godini postignut status Cisco Learning Partner Associate, uz istovremeno partnerstvo s tvrt-kom Global Knowledge, najvećim globalnim Learning Solutions Partnerom. Ova edukacija obuhvaća školo-vanja iz područja poput Unified Communications, Wireless, Security, Quality of Service…

VMware – u protekloj godini primjetan je veliki porast interesa za ovim virtualizacijskim alatima za koju će u budućnosti, zbog sve veće penetracije tzv. Cloud computinga svi sistemski inženjeri morati imati odličnu ekspertizu.

CompTIA – apsolutna preporuka svima koji ulaze u svijet profesionalne IT certifikacije – program obrazovanja „Serviser računala“ usklađen je s certifika-cijom CompTIA A+, „Sistemski i mrežni administra-tor“ s Network+, a program Security+ idealna je odskočna daska budućim stručnjacima za informatičku sigurnost.

EC-Council – nedavni slučajevi neželjenog cure-nja podataka pokazali su koliko je važna informacijska sigurnost i zato će sljedeće certifikacije biti od sve veće važnosti u svijetu profesionalnog IT-a: Certified Ethical Hacker, Licensed Penetration Tester, Security Analyst, Certified Hacking Forensic Investigator.

Suradnja s tehnološkim vendorima i tržištem rada

INFO

Algebra Zagreb, Maksimirska 58a, Ilica 242: 01 2332 861Split, Slavićeva 15: 021 444 555Zadar, Špire Brusine 16: 023 315 888Osijek, Reisnerova 74: 031 373 400Pula, Ciscuttijeva 2: 052 350 380Rijeka, Zanonova 1: 051 214 036www.algebra.hr; [email protected]

Tomislav Dominiković: Suosnivač i predsjednik Uprave Algebre

Vidi.edu Algebra (2)_D_KT.indd 133 12/23/10 9:54:33 AM


.edu

Kakve uvjete pri upisu moraju zadovoljiti vaši polaznici?

Vrhunske rezultate koje FER ostvaruje velikim dijelom zahvaljuje iznimnoj kvaliteti naših brucoša. Četiri od devet srednjoškolaca koji upisuju FER su iz Zagreba, dok su pre-ostali iz cijele Hrvatske. Od njih, 7/10 dolazi iz gimnazija, dok su preostalih 3/10 iz stru-kovnih škola. Gimnazijalcima je nešto lakše u nižim godinama studija dok praktična znanja koja donose srednjoškolci iz kvalitetnih stru-kovnih škola ističu njihove sposobnosti na višim godinama. Interesantno je da su nave-deni omjeri ostali gotovo identični čak i nakon uvođenja državne mature koja je obavezna samo u gimnazijama. Znanja koja se posebno vrjednuju na razredbenom postupku FER-a su znanja matematike i fizike. Prošle godine je oko 700 bodova od 1000 bilo nužno za ulazak unutar kvote od 650 upisanih studenata. Pri tome, prosječan sumarni broj bodova testa iz matematike više razine i testa iz fizike iznosio je 484 bodova od maksimalnih 600 ili oko 81%. Dvoje studenata je ostvarilo maksimal-nih 1000 bodova, a čak 156 upisanih studena-ta preko 900 bodova.

Kakve su cijene vaših obrazovnih programa i načini plaćanja?

FER je bio jedan od prvih fakulteta koji su uveli načelo plaćanja isključivo za predme-te koje student ponovno upisuje. Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH (MZOŠ) prva godina je za sve studente besplatna, no studenti koji redovito polažu sve predmete nastavljaju studij bez vlastite participacije do njegovog kraja, što ih dodat-no motivira u uspješnom savladavanju svojih obveza.

Na koji način predviđate kakvi će se kadrovi tražiti i uspijevate li

obrazovne programe uskladiti s tržišnim potrebama?

Neumoljiva činjenica je da se naša stru-ka iznimno brzo mijenja. Stoga, FER težište svog obrazovanja stavlja na usvajanje trajnih znanja. Studenti stječu sposobnost kritičkog sagledavanja problema i sustavni pristup u načinu njegovog rješavanja. To je dobro odra-

ženo u korijenu riječi inženjer koja dolazi od latinske riječi ingenium koja označava pamet-nu i dovitljivu osobu. Pjesnički rečeno, FER obrazuje svoje inženjere da kroče tamo gdje putova još nema. Umjesto da ih učimo kako koristiti postojeće tehnologije ili proizvode, naši magistri struke su sposobni osmišljavati potpuno nove tehnologije, nove proizvode i

usluge koje predstavljaju temelj današnjeg i sutrašnjeg modernog informacijskog društva.

Koji će obrazovni profili biti najtraženiji u sljedećem

obrazovnom ciklusu?Prepoznajući potrebe tržišta rada, FER je

kao novi diplomski studij prilikom uvođe-nja bolonjskog programa pokrenuo studij Informacijske i komunikacijske tehnologi-je, kao nadopunu na studije Elektrotehnike i informacijskih tehnologija i studij Računarstva. Kao rezultat šestogodišnjeg isku-stva provođenja bolonjskog programa, FER je utvrdio da je vrijeme za dodatne iskorake. Poticajem nove Uprave FER-a pod vodstvom

1

2

3

FER je bio jedan od prvih fakulteta koji su uveli načelo plaćanja isključivo za predmete koje student ponovno upisuje

ICT rješenjima do efikasnosti Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) ima devedesetogodišnju tradiciju obrazovanja vrhunskih inženjera elektrotehnike i računarstva. S obzirom da je u današnje informatičko doba iznimno lako pronaći sve relevantne informacije, umjesto prikaza FER-a kroz niz brojki prikažimo ga iz pogleda trenutnog ili budućeg studenta

odgovara: Davor Petrinović

Prodekan za nastavu

4

Vidi.edu FER (2)_D.indd 134 12/23/10 2:17:21 PM


I N T E R V J U

prof. dr. sc. Nedjeljka Perića, pokrenuti su postupci za poboljšanje obrazovnog proce-sa. Planirane promjene nastavnog procesa stupile bi na snagu s početkom akademske godine 2011./2012. Želja je u postojeći sustav ugraditi elemente gotovo stogodišnje tradicije obrazovanja ove institucije, u sustav koji bi se mogao najbolje opisati pod nazivom "bolonja s ljudskim likom". Iznimno velika pažnja na FER-u posvećuje se individualnom mentor-skom radu sa studentima kojih na FER-u ima preko 4000. Više od 150 nastavnika i oko 150 asistenata i suradnika FER-a sudjeluje u ovom procesu. Prijedlog novog nastavnog procesa ide u smjeru još veće individualizacije pristu-pa studentima, uvažavanjem činjenice kako naši studenti nemaju identične sposobnosti. Takav sustav je maksimalno izazovan za stu-dente iznimnih sposobnosti, ali istovremeno ne diskvalificira studente koji trebaju više vremena za kvalitetno savladavanje gradiva u skladu s izvornim pojmom studiranja.

Imajući u vidu brzinu promjena u današnjem društvu, organizirate

li za polaznike kasniju nadogradnju dobivenog znanja?

Glavno usmjerenje FER-a u smislu dodatne nadogradnje znanja jest FER-ov doktorski studij kojeg godišnje završava oko 40 pola-znika. Pored toga, FER ima i specijalističke studije koji polaznicima omogućavaju dodat-no produbljivanje znanja i aktualnih vješti-na iz specifičnih područja. Međutim, glavna odlika svakog FER-ovog inženjera je njegova sposobnost da se samostalno uhvati u koštac s neminovnošću vlastite samoizobrazbe koja pred njih postavlja ova struka.

Na koji način polaznike opskrbljujete literaturom, imate li

vlastitu knjižnicu?FER od svojih početka posjeduje vlastitu

knjižnicu koja studentima omogućava pri-stup stručnoj literaturi. Velike aktivnosti nove Uprave FER-a idu upravo u smjeru moderni zacije rada ove knjižnice, jer iako će fizička knji ga u papirnatom obliku uvijek imati svoje značenje, uvođenje elektroničkog pristu-pa knjigama i časopisima u današnje vrijeme predstavlja apsolutnu nužnost.

Razvijate li međunarodnu razmjenu svojih studenata i s kojim

ustanovama?Naši studenti se vrlo rano uključuju u men-

torski vođene aktivnosti i stječu sposobnosti samostalnog rada tako da već i prije završetka preddiplomskog studija mnogi studenti idu na međunarodnu praksu u mnoge vodeće svjetske firme poput Googlea ili Facebooka s kojima FER ima ugovore o suradnji. Neki od njih privučeni ponudama takvih renomiranih

tvrtki se nažalost čak niti ne vrate na FER radi diplomskog studija već počinju raditi kao prvostupnici. Takve firme posebnu pažnju stavljaju na učenike i studente koji su se iska-zali na međunarodnim natjecanjima u znanju iz matematike, fizike i informatike, a koji na FER-u također imaju i mogućnost izravnog upisa. Međunarodna razmjena posebno je naglašena na diplomskom studiju. Ove aka-

demske godine oko 50 naših studenta su na razmjeni kroz program Erasmus na cijelom nizu renomiranih sveučilišta u Europi, a dese-tak studenata čije su sposobnosti jasno prepo-znala ova sveučilišta je tu jednosemestralnu stipendiju produljilo i za dodatni semestar u kojem rade magistarsku radnju.

Podučavate li polaznike i organiza-cijskim i društvenim vještinama?

Pomalo je neobična činjenica što tehnič-ki orijentiran FER svojim preddiplomskim i diplomskim studentima nudi čak 16 pred-meta ove vrste, koji čine oko 10% obaveznog nastavnog programa. Zanimljivo je napo-menuti da nastavnici koji su nositelji ovih predmeta, koji dolaze s raznolikih fakulteta društvene provenijencije naglašavaju izniman interes i motivaciju FER-ovih studenata za ove teme koji su često čak i veći nego na njihovim matičnim institucijama. Posebno treba nagla-

siti i izobrazbu iz menadžerskih sposobnosti koju naši studenti stječu od vrhunskih struč-njaka u ovom području, kao i renomiranih poduzetnika iz gospodarstva.

Surađujete li s polaznicima nakon završetka školovanja i na koji način?

FER-ovi studenti zapravo uvijek ostaju vezani uz FER što god da rade i gdje god da se nalaze u svijetu, pa možemo slobodno reći kako oni nikada nisu niti otišli s FER-a. Ove godine je službeno otvoren i AMAC klub koji okuplja sve naše bivše završene studente kojih ima preko 16 tisuća, ili gotovo jedan manji gradić. U tu svrhu otvorene su i novouređene prostorije AMAC kluba, kao mjesto sretanja zaposlenika, studenata i završenih inženjera.

Koliko vremena prosječno protekne od završetka školovanja do

pronalaženja radnog mjesta?Uobičajeno se govori kako završeni FER-

ovci imaju veliku privilegiju što ne moraju tra-žiti posao, već posao traži njih. Ovo je točno čak i u današnje vrijeme krize i gospodarske recesije. Razlog tome jest u činjenici da ono što FER daje nije samo diploma već istinsko znanje, što poslodavci danas koriste kao jedino mjerilo prilikom zapošljavanja. Ova činjenica bit će još značajnija nakon ulaska Hrvatske u EU, jer tada će se naši inženjeri morati boriti za svoje mjesto na globalnom tržištu rada, a tu im pomaže samo ono što nose u glavi.

10

Ono što FER daje nije samo diploma, već istinsko znanje, što poslodavci danas koriste kao jedino mjerilo prilikom zapošljavanja

5

6

7

8

9

INFO O TVRTKI

Fakultet elektrotehnike i računarstvaUnska 3, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 6129 999www.fer.hr; [email protected]

Vidi.edu FER (2)_D.indd 135 12/23/10 3:03:11 PM


.edu

VIDI: Na koji način predviđate kakvi će se kadrovi tražiti i uspijevate li obrazov-

ne programe uskladiti s tržišnim potrebama?Hrvoje Balen: Program svake visokoškolske

ustanove je drugačiji i na određeni način pose-ban, ali zaista je neophodno da bude i praktično usklađen s potrebama poslodavaca. Visoka škola za primijenjeno računarstvo ovo radi kroz tri oblika: godišnje istraživanje potreba najvećih poslodavaca za zapošljavanjem IT stručnjaka, rad gospodarskog vijeća u kojem su zastupljeni poslodavci, tehnološ-ke kompanije i profesionalne udruge te kontinuira-ni rad Centar karijera.

Redovito radimo analize i s našim partnerom, portalom MojPosao. Zanimanja za koja obrazu-jemo studente – diplomirani softverski inženjeri i sistemski inženjeri – dva su od pet najtraženijih radnih mjesta u Hrvatskoj. Iznimno smo zadovolj-ni činjenicom da smo ove godine povećali broj upi-sanih studenata na prvu godinu za čak 25 posto što pokazuje da su sistemski i softverski inženjerstva potrebni, ali i da je Visoka škola za primijenjeno računarstvo prepoznata kao kvalitetna institucija kojoj su mladi ljudi spremni povjeriti brigu o pri-premi za profesionalnu karijeru.

VIDI: Koji će obrazovni profili biti najtraženiji u sljedećem obrazovnom

ciklusu?Hrvoje Balen: Suradnja s gospodarstvom u

smislu profiliranja programa i njegovog stalnog usklađivanja s potrebama gospodarstva, ali i glo-balnim tehnološkim trendovima je imperativ za svaku visokoškolsku stručnu ustanovu, a posebno za one koje rade u propulzivnom području IT-a.

Na toj paradigmi smo početkom 2008. godine

izveli nekoliko detaljnih istraživanja potreba poslo-davaca, postavili nastavni plan, prošli recenziju FER-a i dobili dopusnicu Ministarstva.

Rezultati godišnjeg istraživanja Visoke škole za primijenjeno računarstvo, HUP-a i HGK iz 2010. pokazali su nastavak starog trenda – i dalje su najtraženiji IT stručnjaci softverski inženjeri (programeri) – 46 posto, sistemski inženjeri – 21 posto, analitičari informacijskih sustava – 10 posto te konzultanti – 9 posto.

Kroz aktivnu ulogu koju u kreiranju razvojne politike Visoke škole ima Gospodarsko vijeće, škola se stavila u službu izgradnje stručnog kadra neophodnog za razvoj gospodarstva dok su se poslodavci i institucije uključene u vijeće stavile u funkciju potpore i razvoja škole. Iz navedenog pri-stupa profitiraju prije svega studenti koji će imati priliku raditi na projektima vodećih hrvatskih tvrtki, slušati vrhunske predavače iz prakse (strane i domaće), besplatno sudjelovati na međunarodnim i

domaćim konferencijama te aplicirati za stipendije i školarine. Osim direktora globalnih tehnološ-kih kompanija, kao što su Microsoft, Cisco, SAP, Oracle, u gospodarsko vijeće Visoke škole uključeni su i PBZ, APIS IT, Siemens, T-HT te predstavnici HUP-a i FER-a.


Hrvoje Balen: Studijski program primijenje-nog računarstva koji kroz smjerove programskog i sistemskog inženjerstva provodi Visoka škola je zahtjevan i kao podlogu pretpostavlja predznanje, prije svega iz matematike i engleskog jezika. Još i prije uvođenja državne mature inzistirali smo na prijamnom ispitu iz navedenih područja kako bismo i mi kao obrazovna ustanova i student koji se upisuje bili sigurni da postoje dobre predis-pozicije za uspješno studiranje. Uz to, obaveza je svakog tko želi postati naš student da obavi inter-vju u Centru karijera, kako bismo i u direktnom kontaktu procijenili razinu motiviranosti i nekih drugih predispozicija za studij računarstva. U ovom trenutku kod nas studira nešto više od dvije stotine studenata, a prijave za upis putem portala postani-student su inicijalno bile četverostruko veće od naših kapaciteta. Selekcija prilikom upisa u šk. godinu 2011 / 2012 bit će za redovne studente izvedena temeljem rezultata na ispitima državne mature i to za osnovnu razinu prema strukturi: 10% hrvatski jezik, 10% engleski jezik, 40% mate-matika i 40% prosjek ocjena u srednjoj školi. Što se tiče dosadašnje prakse provođenja prijamnih, koji su bili namijenjeni izvanrednim studentima, pro-vodit ćemo ih ukoliko će nam to biti dozvoljeno. No, s obzirom da su nam i pojedinci koji studiraju uz rad prilično bitni, mogu odmah napomenuti da smo već pripremili i posebne pristupe upisima za njih ako državna matura bude propisana kao jedini mogući način upisa na visoka učilišta.

VIDI: Kakve su cijene vaših studijskih programa i načini plaćanja?

Hrvoje Balen: Cijena školarine u protekle dvije školske godine iznosila je u prosjeku 28.830,00 kn po godini studija, a odobravanjem subvencija iz gospodarskog fonda Visoke škole, cijena za kraj-njeg korisnika spušta se i do 22.900,00 kn.

Gotovo polovica izvanrednih studenata, koji studiraju uz rad, financirana je od strane njihovih

1

2

3

4

Studij i radna mjesta budućnostiZanimanja za koja obrazujemo studente, diplomirani softverski inženjeri i sistemski inženjeri, dva su od pet najtraženijih radnih mjesta u Hrvatskoj. Visoka škola za primijenjeno računarstvo je usmjerena prvenstveno izgradnji izvrsnosti unutar akademskog, formalnog obrazovanja

odgovara: Hrvoje Balen, dipl.ing.

Predsjednik upravnog vijeća Visoke škole za

primijenjeno računarstvo

Vidi.edu Racunarstvo (2)_D_KT.indd 136 12/23/10 9:56:07 AM


I N T E R V J U

poslodavaca dok redovni studenti vrlo često kori-ste povoljan studentski kredit Zagrebačke banke s počekom otplate od 4 godine i niskom kamatnom stopom, što im osigurava da sredstva krenu vraćati tek kada se zaposle i tada im rata kredita može biti i ispod 130 EUR. U aktualnoj školskoj godini dodijeljeno je i gotovo četrdeset potpunih i djelo-mičnih stipendija koje su bile razvrstane po kate-gorijama – jedna puna i 10 djelomičnih stipendija Gospodarskog vijeća Visoke škole za izvrsne uče-nika, stipendije tvrtki APIS IT i Privredne banke Zagreb za osobe s invaliditetom, 25 subvencija iz gospodarskog fonda Visoke škole, 8 stipendija za postignuća studenata viših godina.

VIDI: Imajući u vidu brzinu promjena u današnjem društvu, organizirate li

za polaznike kasniju nadogradnju dobivenog znanja?

Hrvoje Balen: Visoka škola za primijenjeno računarstvo je članica Algebra obrazovne grupacije, organizacijski i strateški usmjerena prvenstveno izgradnji izvrsnosti unutar akademskog, formalnog obrazovanja. Programe cjeloživotnog obrazovanja i seminare izvodi učilište Algebra, vodeći ponu-đač specijalističkog IT obrazovanja u Hrvatskoj, prisutan na tržištu već gotovo 13 godina. Svim našim budućim i sadašnjim studentima na raspo-laganju se po završetku studija nalazi cijela paleta dodatnih specijalističkih usavršavanja u području računarstva i IT-a koje Algebra provodi za regi-ju: Microsoft, VMware, Cisco, Sun Java, Adobe, EC-Council, Apple…

VIDI: Na koji način polaznike opskr-bljujete literaturom, imate li vlastitu

knjižnicu?Hrvoje Balen: Literatura je osigurana za sve

studente te većinu nastavnih materijala studenti dobivaju u cijeni školarine, a drugi dio je osiguran putem interne knjižnice.

VIDI: Razvijate li međunarodnu raz-mjenu svojih studenata i s kojim usta-

novama?Hrvoje Balen: Visoka škola za primijenjeno

računarstvo ove godine ulazi u Erasmus program i do danas ima potpisane ugovore o razmjeni s nekoliko europskih obrazovnih institucija - Bern University of Applied Sciences (Švicarska), University of Applied Sciences, Lemgo (Njemačka) te Griffith College, Dublin (Irska). Naravno, kao i do sada, u stjecanju međunarodnih iskustava studenata koristit ćemo naše globalne partnere i njihove eksperte – Microsoft, IBM, Oracle, SAP, Cisco.

Međunarodna razmjena podrazumijeva i malo širu osnovicu, a tu spadaju i usavršavanje profe-sora/predavača, organizacija praktične nastave u inozemstvu kod vanjskih poslodavaca, razmjena iskustava i pomoć u izgradnji sustava kvalitete.

Upravo po ovom zadnjem pitanju, ovih dana završava projekt uspostave i pregleda sustava kvali-

tete za koji smo financiranje osigurali od strane fla-manske vlade i nizozemske akreditacijske institucije NVAO. Nakon dvodnevnog pregleda sustava kva-litete, komisija koja se sastojala od tri strana člana iz akreditacijske agencije i četiri domaća eksperta iz Agencije za visoko obrazovanje i sa Sveučilišta ocijenili su da sustav u cjelini zadovoljava uvjete za međunarodnu akreditaciju. Redom su svi aspekti bili odlično ocijenjeni – vizija razvoja institucije, politika kvalitete, dosadašnji studijski rezultati, sustav uvođe-nja poboljšanja i organizacijska struktura.

VIDI: Podučavate li polaznike i organi-zacijskim i društvenim vještinama?

Hrvoje Balen: S obzirom da će se s vreme-nom od gotovog IT stručnjaka sve više očekivati i dobro shvaćanje poslovne i komunikacijske strane tehnologije tj. kako kroz primijenjenu tehnologiju stvoriti dodanu vrijednost poslovanju, od prve verzije nastavnog programa dodiplomskog studija, uvrstili smo predmete kao što su „Osnove poslov-nog komuniciranja“, „Računalna podrška ured-skom poslovanju“, „Osnove poslovne ekonomije“, „Metodologija vođenja projekata“, „Upravljanje projektnim rizicima" te „Organizacija i manage-ment“. Ovakva nadopuna je kod poslodavaca naišla na veliko odobravanje.

VIDI: Koliko vremena prosječno prote-kne od završetka školovanja do pronala-

ženja radnog mjesta?Hrvoje Balen: Već danas imamo situaciju da

je više od polovice studenata završnih godina pro-našlo radno mjesto i prije završetka studija. Što se tiče ostalih studenata treće godine dodiplomskog studija, u ovom trenutku najviše smo fokusirani na njihove projekte i diplomske radove. Kroz Centar

karijera, koji vodi Vjeran Bušelić, jedan od osniva-ča Microsofta u Hrvatskoj, studente povezujemo s partnerskim tvrtkama i na taj način im omoguća-vamo kvalitetnu izradu završnog rada, povezanog s praktičnom primjenom stečenih znanja.

VIDI: Kakva je strategija daljnjeg razvoja Visoke škole za primijenjeno

računarstvo?S više od 1.000 m2 novouređenog i opremljenog

prostora, nizom specijaliziranih učionica, kabineta i laboratorija te konferencijskim dvoranama, stan-dard studiranja koji smo osigurali odgovara onome na vrhunskim stranim obrazovnim ustanovama. Uspješno smo implementirali i sustav udaljenog, interaktivnog prijenosa predavanja za studente čime smo svima omogućili da sudjeluju, čak i ako nisu u mogućnosti biti u predavaonici.

Pripremamo se za produžetak studija kroz dodatne dvije godine diplomskog studija iz područja primijenje-nog računarstva, a s obzirom da neprekidno pratimo globalne i regionalne prilike i tržište rada, pripremamo i jedan novi prijediplomski studij. Naš cilj je kvaliteta i širenje isključivo u jednom području gdje ćemo i nada-lje izgrađivati vlastite stručnjake i infrastrukturu, a to je primijenjeno računarstvo tj. informacijske tehnologije. I dalje ćemo surađivati s ostatkom akademske zajednice, a prvenstveno s onima koje smatramo predvodnicima u svojem području, kao što je FER, koji nam pomaže u osiguranju kvalitete i razvoju nastavnih programa.

5

6

7

8

9

10

INFO

Visoka škola za primijenjeno računarstvo AlgebraIlica 242, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 2222 182www.racunarstvo.hr; [email protected]

U organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, a u sklopu 15. Smotre Sveučilišta održana je panel rasprava „Buduće potrebe tržišta rada u IT-u“ na kojoj su sudjelovale visokoškolske institucije iz područja IT tehnologija i poslodavci.

U raspravi su sudjelovali Davor Majetić, glavni

direktor Hrvatske udruge poslodavaca, prof.dr.sc.

Tihomir Hunjak, dekan Fakulteta organizacije i infor-

matike, mr. sc. Mislav Balković, dekan Visoke škole za

primijenjeno računarstvo te prof.dr.sc. Mario Kovač i

doc.dr.sc. Gordan Gledec, profesori s Fakulteta elek-

trotehnike i računarstva.

Kroz raspravu su doneseni sljedeći zaključci: čak i

u trenutnoj ekonomskoj situaciji, ICT se pokazao kao

žilaviji i perspektivniji dio gospodarstva i za očekivati je

da će mladi studenti koji ove godine upišu neki od ICT

fakulteta ili visokih škola nakon tri ili pet godina imati

odličnu perspektivu u zapošljavanju i razvoju svoje

karijere. U ovom trenutku poslodavci najviše cijene

samostalnost u poslu i sklonost brzom učenju u cilju

rješavanja problema. Zanimljivo je da se pogotovo u

računarstvu i IT-u od kadrova očekuje da će u buduć-

nosti raditi na radnim mjestima koja još ne postoje,

rješavati probleme koji će se tek pojaviti i to sve na

tehnologijama koje će tek biti izmišljene i razvijene.

Drugim riječima, mladi ljudi bi trebali znati da ICT

nudi interesantna i uglavnom kvalitetno plaćena radna

mjesta, ali iziskuju od pojedinca spremnost na kon-

stantni rad i učenje o novim tehnologijama.

Multidisciplinarnost će sve više dolaziti do izražaja jer

se od gotovog IT stručnjaka očekuje i dobro shvaćanje

poslovne i komunikacijske strane tehnologije tj. kako

kroz primijenjenu tehnologiju stvoriti dodanu vrijed-

nost poslovanju.

Okrugli stol o potrebama u IT sektoru na Smotri Sveučilišta u Zagrebu 2010.

Vidi.edu Racunarstvo (2)_D_KT.indd 137 12/23/10 9:56:12 AM


.edu

VIDI: Na koji način predviđate kakvi će se kadrovi tražiti i

uspijevate li obrazovne programe uskladiti s tržišnim potrebama? Koji će obrazovni profili biti najtraženiji u sljedećem obrazovnom ciklusu?

Ozren Jureković: Konstantno pratimo potrebe tržišta za završenim studentima, ali se vodimo i vlastitim predviđanjima. Konačno, na temelju tih pokazatelja određujemo upisne kvote i unaprjeđujemo studijske programe. Prema analizi portala MojPosao, kadrovi u prodaji, turizmu i financijama i dalje su među najtraženijima. To ne treba čuditi budući da je svakoj organizaciji, a posebice u vrijeme krize, cilj povećati prodaju svojih proizvoda i usluga, dok turizam, kao jedna od ključnih grana gos-podarskog rasta ima kontinuiranu potrebu za novim zaposlenicima. Financijski stručnjaci će ubuduće biti itekako traženi, zbog racionaliza-cije poslovanja, na koju su mnoge organizacije bile ili će biti prisiljene u narednom razdoblju. U takvim okolnostima računamo i na veliku potražnju za informatičkim stručnjacima koji će implementacijom novih ICT rješenja bitno utjecati na povećanje efikasnosti poslovanja.


Ozren Jureković: Minimalni zakonski uvjet za upis na bilo koji prijediplomski studij je položena matura na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Prijemni postupak za naše studije može se obaviti na dva načina: putem prijave kroz sustav državne mature te putem pristupa-nja prijemnom ispitu.

VIDI: Kakve su cijene vaših obrazovnih programa i načini

plaćanja?Ozren Jureković: Godišnja školarina za

VERN'ove prijediplomske studije, uključujući studij Poslovne informatike koji je čitatelji-ma Vidija vjerojatno najzanimljiviji, kreće se od 26.000 do 33.000 kuna, ovisno o studiju. Godišnja školarina za diplomske studije kreće se od 28.000 do 36.000 kuna. Školarinu je moguće plaćati jednokratno, semestralno, mjesečno ili prema produženom četverogodiš-njem modelu plaćanja. Osim toga, sredstva za školarinu mogu se osigurati i studentskim kre-ditom, koji su uobičajeni alat za pribavljanje sredstava za edukaciju u zapadnim zemljama. Kredit se u tom slučaju počinje otplaćivati godinu dana nakon završetka studija, dok se za vrijeme studija plaća samo kamata.

VIDI: Imajući u vidu brzinu promjena u današnjem društvu,

organizirate li za studente kasniju nadogradnju dobivenog znanja?

Ozren Jureković: Konstantno sudjeluje-mo kao organizator ili suorganizator mnogih konferencija i radionica, a provodimo i vlastite edukativne programe na kojima predaju prak-tični stručnjaci u nekom određenom području. Primjer takvog programa je i EU Executive program koji je namijenjen edukaciji poslovne zajednice, ali i studentima, a priprema ih za poslovanje na tržištu EU. Svim našim aktivnim i bivšim studentima subvencioniramo pohađa-nje takvih programa i stručnih konferencija.

VIDI: Na koji način studente opskrbljujete literaturom, imate li

vlastitu knjižnicu?Ozren Jureković: Osim vlastitih izdanja

udžbenika, koji su prilagođeni sadržaju naših studija te vrsti edukacije kadrova na stručnim studijima, VERN' ima i svoju knjižnicu u čijoj se zbirci nalazi preko 2.500 naslova. Uz nave-deno studenti mogu koristiti 22 domaća te više inozemnih časopisa na koje je veleučilište pretplaćeno. Budući da se konstantno ulaže u knjižni fond, sadržaj literature koju studenti imaju na raspolaganju prilagođen je moder-nim trendovima na tržištu.

1

2

3

ICT rješenjima do efikasnosti Studenti Poslovne informatike su osposobljeni za kvalitetno obavljanje svih poslova na korisničkoj razini te kao developeri srednje razine i developeri s usmjerenjem. Uz poznavanje programerskih koncepata, jezika te koncepata baze podataka, oni su osposobljeni i za izradu i implementaciju poslovnih aplikacija

odgovara: Ozren Jureković Glavni direktor VERN'-a

4

5

Vidi.edu Vern (2)_D_K.indd 138 12/23/10 11:17:18 AM


I N T E R V J U


ustanovama?Ozren Jureković: Do sada su potpisani

ugovori s 10-ak institucija koji, između osta-log, podrazumijevaju razmjene studenata i profesora te administrativnog osoblja, zatim suradnju na području zajedničkih znanstveno-istraživačkih projekata te organizaciju konfe-rencija i znanstvenih i stručnih skupova. Osim toga, kroz Erasmus program Europske unije očekujemo dodatno intenziviranje mobilnosti studenata i profesora s postojećim i novim međunarodnim partnerima. Također, u surad-nji s međunarodnim partnerom iz Bruxellesa izvodimo i međunarodni MBA studij čija su okosnica naši diplomski studiji, a sastavni dio MBA-ja je boravak u Bruxellesu gdje studenti slušaju i polažu određeni broj predmeta, dok obvezni dio nastave čine i gostujuća preda-vanja u Europskom parlamentu i multinaci-onalnim kompanijama. Osim toga, studenti na svim našim prijediplomskim studijima, na šestom 'razmjenskom' semestru mogu prema vlastitom nahođenju odabrati žele li predava-nja iz predmeta slušati na stranim partnerskim sveučilištima ili na VERN'u.

Razvijanjem suradnje sa stranim instituci-jama želimo svoje studente što bolje pripremiti za poslovanje na zajedničkom europskom tržištu. U tom smislu od ove smo akadem-ske godine, kao novost na VERN'u, na sve naše studije uveli EU modul kao sastavnicu nastavnih planova i programa. Riječ je o grupi predmeta putem kojih će se VERN'ovi studenti upoznati s europskim institucijama, pravnom regulativom i europskom poslovnom praksom koja će uskoro postati i naša stvarnost.

VIDI: Podučavate li studente organizacijskim i društvenim

vještinama?Ozren Jureković: U našem svakodnev-

nom radu i djelovanju konstantno potičemo razvoj osobnih i društvenih vrijednosti, pa su takva načela ugrađena i u VERN'ove stu-dijske programe. Primjerice, predmeti poput Osnova poslovne psihologije i komuniciranja, Organizacijske psihologije ili Upravljanja poduzećem izravno potiču razvoj navedenih vještina kod studenata. Što se tiče studija Poslovne informatike, 50% sadržaja koji se obrađuje odnosi se na ICT, 30% je poslovne tematike, dok je 20% nastavnog programa posvećeno obrađivanju, razvoju i usvajanju tzv. "soft skills" znanja i vještina, poput stranih jezika, psihologije i komunikacije.

Osim toga, studenti kroz nastavni program uče o društveno odgovornom poslovanju i dugoročno održivom razvoju, koje su jedne od temeljnih pretpostavki zdravog društve-nog razvoja. Ove vještine studenti razvijaju i samim sudjelovanjem u nastavi, budući da se

gotovo 90 posto nastave odvija u malim grupa-ma od 20-ak studenata koji aktivno sudjeluju u grupnim radovima (seminarski radovi, analize slučajeva, poslovni planovi i sl).

VIDI: Surađujete li sa studentima nakon završetka školovanja i na koji

način?Ozren Jureković: Sa svim našim studenti-

ma nastojimo održavati kontakte i nakon što završe studiranje, a ukaže li se prilika i aktiv-no surađivati. U tom pogledu, osnovali smo VERN' Alumni klub, koji danas okuplja gotovo 2.000 članova, a glavna mu je zadaća umreža-vanje bivših studenata te poticanje na suradnju, kao i razmjenu mišljenja, ideja i iskustava. U skladu s tim klub organizira različita događanja kao što su gostujuća predavanja, Alumni foru-mi, neformalna druženja, edukativni programi, konferencije i dr.

VIDI: Koliko vremena prosječno protekne od završetka školovanja

do pronalaženja radnog mjesta?Ozren Jureković: Glavna karakteristika

naših studija je brza i efikasna mogućnost praktične primjene stečenog znanja pa je upravo to jedan od glavnih razloga viso-kih stopa zapošljivosti naših studenata. Istraživanje o zapošljivosti, koje je doduše provedeno prije recesije, pokazalo je da je više od polovice studenata imalo osigurano radno mjesto čak i prije završetka studija, a više od 90 posto diplomiranih studenata pronalazilo je posao u roku 6 mjeseci od završetka studija. Općenito gledano naši se alumniji zapošljava-ju u vrlo širokom spektru djelatnosti, a kada govorimo o studentima Poslovne informatike, oni su osposobljeni za kvalitetno obavljanje svih poslova na korisničkoj razini te kao deve-loperi srednje razine i developeri s usmjere-njem. Dakle, osim poznavanja programerskih koncepata, programerskih jezika te koncepata baze podataka, oni su osposobljeni i za izradu i implementaciju poslovnih aplikacija; projek-tiranje, programiranje i administriranje baza podataka; te projektiranje i administriranje mreže računala pa se na takvim radnim mje-stima u većini i zapošljavaju.

Istraživanja pokazuju da su kadrovi u prodaji, turizmu i financijama i dalje među najtraženijima

6

7

8

9

INFO

Veleučilište VERN'Trg bana Josipa Jelačića 3, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 4881 832www.vern.hr; [email protected]

Vidi.edu Vern (2)_D_K.indd 139 12/23/10 11:17:27 AM


.edu

VIDI: Na koji način predviđate kakvi će se kadrovi tražiti i

uspijevate li obrazovne programe uskladiti s tržišnim potrebama?

Milorad Nikitović: Već dugo vremena školovanje kadrova vrlo teško može biti u direktnoj funkciji potreba. Naravno, različit je zaključak kada govorimo o bližoj i daljnjoj budućnosti. Naime, koliko god bili aktualni programi pojedinih obrazovnih institucija, nedvojbeno je da je gotovo nemoguće pred-vidjeti tehnološki napredak. To znači da je potrebno imati programe koji će biti dovoljno široki da stvore predznanja za sva osposoblja-vanja koja će biti u funkciji novih tehnologija. Dakle, danas školujemo, ne samo mi kao VSITE, već cijeli obrazovni sustav, kadrove za zanimanja koji u jednom dijelu ne postoje odnosno koja ne poznajemo.

VIDI: Koji će obrazovni profili biti najtraženiji u sljedećem

obrazovnom ciklusu?Milorad Nikitović: Sve kazuje da će u

širokoj lepezi zanimanja naglasak, u gotovo svakoj struci, biti na računalno-informatičkom segmentu. To ne znači da će ugasiti sva zani-manja osim navedenih, već će u sva zanimanja ta komponenta zauzimati respektabilno mje-sto. Što se tiče profila kadrova koji se školuju na VSITE-u sva četiri naša usmjerenja rav-nopravno „konkuriraju za najtraženiji profil“ (programiranje, računalni sustavi i mreže, baze podataka i web projektiranje te informacijski sustavi).

VIDI: Kakve uvjete pri upisu moraju zadovoljiti vaši polaznici?

Milorad Nikitović: Za sljedeću akademsku godinu (2011./2012.) ravnopravno upisuje-mo s i bez državne mature. Ocjena je da još ovu akademsku godinu treba pružiti „možda

za neke i posljednju šansu“. Oni s državnom maturom imaju prednost u većem broju bodo-va koje dobivaju u startu, odnosno na razred-benom postupku.

VIDI: Kakve su cijene vaših obrazovnih programa i načini

plaćanja?Milorad Nikitović: Stručni studij informa-

cijskih tehnologija organizira se za redovne i izvanredne studente u dva režima studira-nja. Redovni studenti studiraju tri godine s

punim godišnjim opterećenjem od 60 ECTS-a. Izvanredni studenti studiraju četiri i pol godi-ne, od čega tri godine s opterećenjem od 40 ECTS-a, četvrtu godinu s opterećenjem 50 ECTS-a, a nakon toga izvode stručnu praksu i pišu završni rad s opterećenjem od 8 ECTS-a. Smanjeno godišnje opterećenje omogućuje izvanrednim studentima studiranje uz rad.

Školarina se plaća u punom ekonom-skom iznosu prema broju upisanih ECTS-a. Upisnina se ne plaća. Kod obročnog plaćanja studenti plaćaju punu cijenu od 380 kuna po ECTS-u, na način da za svaki upisani ECTS plaćaju 100 kuna prilikom upisa, a preostalih 280 kuna u 10 jednakih mjesečnih rata. Kod jednokratnog plaćanja studenti plaćaju sniženu cijenu od 345 kuna po ECTS-u.

VIDI: Imajući u vidu brzinu promjena u današnjem društvu,

organizirate li za polaznike kasniju nadogradnju dobivenog znanja?

Milorad Nikitović: U ovom času Visoka škola za informacijske tehnologije izvodi nastavu stručnog studija od 180 ECTS-a. Upravo je završen program specijalističkog studija u trajanju od 2 godine i težine 120 ECTS-a.

1

2

3

Za sljedeću akademsku godinu (2011./2012.) ravnopravno upisujemo s i bez državne mature

Naslijedite uspješne prve diplomceSva četiri naša usmjerenja za koje se školuju studendi na VSITE-u, programiranje, računalni sustavi i mreže, baze podataka i web projektiranje te informacijski sustavi ravnopravno konkuriraju za najtraženije profile na tržištu rada

odgovara: mr.sci. Milorad

Nikitović, dipl.ing.,Prodekan za nastavu na VISITE-u

4

5

Vidi.edu Vsite (2)_D_KT.indd 140 12/23/10 9:56:38 AM


I N T E R V J U

VIDI: Na koji način polaznike opskrbljujete literaturom, imate li

vlastitu knjižnicu?Milorad Nikitović: Svi nastavnici su

obvezni napisati skripte, udžbenike ili knjige po kojima izvode nastavu. Jednako tako rav-nopravna je i literatura za kolegije za koje je ocijenjeno da postojeća literatura drugih izda-vača zadovoljava naš nastavni program. Sva literatura za naše studente je besplatna. Škola posjeduje knjižnicu u kojoj je u određenom broju sva literatura po kojoj se izvodi nastava kao i dopunska po izboru nastavnika kolegija. Ovdje treba kazati da svaki redovni student u drugom, a izvanredni u trećem semestru

dobivaju prijenosnik koji im je pomagalo za vrijeme trajanje studija.


ustanovama?Milorad Nikitović: Pred realizacijom smo

Extended Erasmus University Chartera koja se odnosi na mobilnost studenata u svrhu stručne prakse.

VIDI: Podučavate li polaznike i organizacijskim i društvenim

vještinama?Milorad Nikitović: Ovo podučavanje se

odvija unutar redovnih kolegija iz tog područ-ja. Unutar dozvoljenih 20% izmjena nastavnih programa predviđamo uvođenje još tri kolegija koji će biti izbornog tipa, a organizacijskog su i društvenog karaktera.

VIDI: Surađujete li s polaznicima nakon završetka školovanja i na koji

način?Milorad Nikitović: Ove godine su završili

prvi naši studenti. U ovom času ih je 15-tak. S njima imamo različite vrste kontakata. Neki su postali naši asistenti, neki primaju postojeće studente na stručnu praksu, ali se svi pojavljuju na najrazličitijim oblicima događanja na Visokoj školi za informacijske tehnologije.

VIDI: Koliko vremena prosječno protekne od završetka školovanja

do pronalaženja radnog mjesta?Milorad Nikitović: Od 15 završenih stu-

denata svega nekoliko njih ne radi, pri čemu treba znati da su ti završili tijekom listopada. Neki od njih su nakon završetka studija iza-brani na rukovodeća mjesta u odnosu na ona na kojima su radili. Neki su dobili i posao u inozemstvu, a jedan ga je dobio u Izraelu i to u svjetskoj informatičkoj tvrtci.

10

6

7

8

9

INFO

VSITE - Visoka škola za informacijske tehnologijeKlaićeva 7, ZagrebTel: +385 (0)1 3764 007, Fax: +385 (0)1 3764 264web: www.vsite.hr, e-mail: [email protected]

Vidi.edu Vsite (2)_D_KT.indd 141 12/23/10 9:56:58 AM

obrazovanje odraslih • preustroj obrazovnog...

Documents