odazivam ti se gospodaru, odazivam.pdf

8/9/2019 Odazivam Ti se Gospodaru, odazivam.pdf

1/134


2/134

jjjjjjjjaaaaaaaajjjjjjjj

OODDAAZZIIVVAAMMTTIISSEE

GGOOSSPPOODDAARRUUOODDAAZZIIVVAAMM!!


3/134

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

UVOD

Doista svaka zahvala pripada Allahu, Njemu

zahvaljujemo od Njega pomo traimo, Njemu se kajemo(vraamo) i od Njega oprost traimo.

Allahu se utjeemo od zla naih dua i nai djela, kogauputi Allah njemu nema ZABLUDE a koga u zabludu

odvede njemu nema UPUTE!

Svjedoim da nema drugog boanstva dostojnogoboavanja mimo Allaha jedinog i svjedoim da jeMuhammed sallallahu alejhi ve sellem Njegov rob iNjegov Poslanik neka je na Njega Allahov spas i mir,na Njegovu porodicu i sve one koji ga slijede na uputi doSudnjega dana.

A zatim:


4/134

VRIJEDNOST PRVIH DESET DANA

ZUL-HIDDETA

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jeposvjedoio da su to najbolji ovodunjaluki dani kada jerekao u hadisu kojeg prenosi Ibn Abas, radijallahu

'anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, rekao: ''Nema dana u kojima je dobro djeloAllahu drae od ovih dana (misli se na deset dana zul-hiddeta).'', ashabi su upitali: ''O Allahov Poslanie! akni dihad (borba) na Allahovom putu?'', odgovorio je:''ak ni borba na Allahovom putu, osim ovjeka koji izaesvojim tijelom i imetkom, pa ne vrati nita od toga.''(Biljei ga Ibn Davud br. 2438).

Od Allahove dobrote prema Njegovim robovima je i toto je im je odredio posebna vremena za injenje ibadetau kojima e poveati svoje pokornosti i svoja dobra djelai u kojima e se natjecati u injenju djela koja ihpribliavaju njihovom Gospodaru.

Sretan je onaj ko iskoristi ta vremena i ne dopusti daproteknu bezvrijedno.

Od tih dobrih, posebnih i korisnih vremena je i prvih desetdana zul-hiddeta.

To su dani za koje je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, posvjedoio i potvrdio da su najbolji dunjaluki


5/134

dani, tako to je podsticao na poveanje injenja dobrihdjela u ovim danima.

Na kraju dovoljno je to to je se Uzvieni Allah zakleo timdanima, to ukazuje na njihovu bitnost i znaajnost, jer seSvemogui i Uzvieni Allah ne kune osim neim to jetakoer, znaajno i sveto.

Sve ovo nabrojano i spomenuto zahtjeva od nas, kaoAllahovih robova, da se potrudimo u injenju dobrih djela,da lijepo doekamo ove dane i da ih na najbolji nain

iskoristimo.

KAKO DOEKATI PRVIH DESET DANA ZUL-HIDDETA?

Priliilo bi svakome muslimanu da posebna i znaajnavremena za injenje ibadeta, a od njih je i prvih desetdana zul-hiddeta, doeka sljedeim stavrima:

Iskrenim pokajanjem; Na svakom muslimanu je daspecijalna ibadestka vremena doekuje sa iskrenimpokajanjem i vrstom odlukom da se udalji od grijeha igrijeenja, jer u iskrenom pokajanju je uspjeh roba i nadunjaluku i na ahiretu.

Rekao je Uzvieni Allah: ''I svi se Allahu pokajte, o vjernici,

da biste postigli ono to elite.'' (Prijevod znaenja, En-Nur 31.).

vrsta i iskrena namjera da ovjek iskoristi ove dane;Svaki musliman bi trebao strogo paziti kako e iskoristitiove dane injenjem dobrih djela, a onaj ko ima iskrenunamjeru Allah e ga pomoi i dati mu uslove i sredstvakoja e ga pomoi da dovri i upotpuni dobra djela.


6/134

Rekao je Allah Svemogui: ''One koji se budu zbog Nasborili Mi emo, sigurno, putevima koji nama vode uputiti.''(Prijevod znaenja, El-Ankebut 69).

Udaljivanje od grijeenja; Kao to su dobra djelastvari koje pribliuju ovjeka njegovom Gospodaru,Allahu Svemoguem, isto tako su loa djela i grijeenjestvari koje udaljuju roba od njegovog Gospodara i odNjegove milosti. ovjek moe biti udaljen od Allahovemilosti zbog grijeha kojeg poini ili ini, pa ako si od onihkoji ude i ele Allahovu milost i oprotaj grijeha budi na

oprezu i kloni se grijeenja kako u ovim danima tako i udrugim.

Stoga brate muslimane, pripremi se za ove dane iibadete u njima prije nego prou i proteknu, da potombude od onih koji e za njima aliti, ali im aljenje neeod koristi biti.

ODLIKE (FADILETI) DESET DANA ZUL-HIDETA:

Uzvieni Allah se zakleo njima, a ono ime se Allahzaklinje ukazuje na njegovu vanost, bitnost ivelianstvenost, jer se Velianstveni ne kune osim neim toje velianstveno. ''Tako mi zore, i deset noi.'' (Prijevodznaenja, El-Fedr 1, 2.)

''Deset noi'', rekao je Ibn Kesir u svome tefsiru; misli se nadeset prvih dana od zul-hiddeta, kao to je rekao IbnAbas, Ibn Zubejr, Mudahid i drugi, a to biljei od njih iprenosi imam Buharija.

To su poznati i odreeni dani u kojima je Allahodredio da se u njima On spominje i zikr ini. ''I da bi uodreene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah


7/134

opskrbio, Njegovo ime spominjali.'' (Prijevod znaenja, El-Hadd 28.)

Veina uleme je miljenja da su ''odreeni dani'' prvihdeset dana zul-hiddeta, kao to je to bilo miljenje i IbnAbasa i Ibn Omera, radijallahu 'anhuma.

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, jeposvjedoio da su to najbolji ovodunjaluki dani kada jerekao u hadisu kojeg prenosi Ibn Abas, radijallahu'anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve

sellem, rekao: ''Nema dana u kojima je dobro djeloAllahu drae od ovih dana (misli se na deset dana zul-hiddeta).'', ashabi su upitali: ''O Allahov Poslanie! akni dihad (borba) na Allahovom putu?'', odgovorio je:''ak ni borba na Allahovom putu, osim ovjeka koji izaesvojim tijelom i imetkom, pa ne vrati nita od toga.''(Biljei ga Ibn Davud br. 2438).

U ovim danima je dan Arefata. Dan Arefata je dan ukojem Allah Milostivi grijehe oprata, dan u kojem AllahSamilosni svoje robove vatre oslobaa, i da nikakvedruge odlike deset dana Zul-hiddeta nema osim to jeu njima dan Arefata, to bi bilo dovoljno.

U tim danima su dani klanja kurbana i dani obreda

hadda, veliki i znaajni ibadeti kojima se Allahovirobovi pribliavaju Njemu, jer je hadd peti temelj uislamu. Ovi dani su bolji od zadnjih deset dana Ramazana.Upitan je Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao: ''Koji su danibolji, prvi deset dana zul-hiddeta ili zadnjih desetdana Ramazana?", pa je odgovorio: ''Deset dana zul-

hiddeta su bolji od zadnjih deset dana Ramazana, dok


8/134

su noi zadnjih deset dana Ramazana bolje od desetdana zul-hiddeta.''

To su dani u kojima se samo jednom godinje pruaprilika vjernicima da u njima mogu initi osnovne i

temeljne ibadete.

Na to ukazuju rijei Ibn Hadera, Allah mu se smilovao:''Ono to je oito jasno da je razlog specifinosti desetdana zul-hiddeta je to to se u njima mogu istovremenoiniti osnovni i temeljni ibadeti, kao to je namaz i post,

sadaka (zekat) i had, a to ne moe u drugim danima''.(Fethul-Bari)

KAKO I KOJIM DJELIMA ISKORISTITI OVE DANE?

Namaz; Da, stub i glavni temelj islama je namaz,stoga se od vjernika i muslimana trai njegovo obavljanje

u svakom vremenu i svakom stanju, s tim to ovdjeskreemo panju da u ovim danima ovjek jo vie trebada posveti panju ovoj vrsti ibadeta.

Stoga je poeljno da odlazi rano na namaz u damiju,da to vie kljanja nafile, jer je to od najboljih djela kojaroba pribliavaju Allahu Uzvienom.

Prenosi Sevban, radijallahu 'anhu, da je uo AllahovogPoslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: ''Natebi je da ini puno seddu Allahu, jer ti ni jednu seddune uini, a da te Allah njome za jedan stepen ne uzdignei jedan grijeh ti oprosti.'' (Biljei ga Muslim).

Post; Samim time to je post vrsta ibadeta i od dobrihdjela, rekao je Ibn Hader, Allah mu se smilovao: ''Jedanod onih koji je postio deset dana zul-hiddeta je


9/134

Abdullah Ibn Omer, radijallhu anhuma. (''Letaiful-Me'arif522)

Rekao je imam En-Nevevi o postu deset dana zul-hiddeta da je jako poeljno (mustehab).

Poto je u ovim danima i dan Arefata, stoga je odsunneta da taj dan poste oni koji nisu na haddu, zbogtoga to hadija taj dan treba da provede u ibadetu,dovama i sl., sve to na osnovu Poslanikovih, sallallahu'alejhi ve sellem, rijei: ''Post dana Arefata brie grijhe

dvije godine, prole i sljedee.'' (Biljei ga Muslim, Et-Tirmizi i Ahmed).

Obavljanje hada i umre; Uzvieni Allah je propisao inaredio muslimanima da hodoaste Ka'bu u ovim danima,tj. da obave hadd bar jednom u njihovom ivotu, onajkoji ima mogunost (novanu i tjelesnu) za to.

Onaj kome Allah Milostivi omogui da obavi ove dvijevrste obreda, nada se da e imati svoj udio uPoslanikovim, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijeima: ''Umrado umre brie poinjene grijehe izmeu njih, a za primljenhadd (hadd-mebrur) nema nagrade osim Denneta''.(Biljee ga Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, radijallhua'nhu).

Klanje kurbana; Od stvari koje pribliavju robanjegovom Gospodaru jeste i klanje kurbana koji je kodveine islamske uleme potvreni sunnet.

Rekao je Enes, radijallahu 'anhu: ''Zaklao je Poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, dva rogata i debela ovna,zaklao ih je svojom rukom, izgovarajui bismilu, donosei


10/134

tekbire i pritiskajui im vratove nogom (prilikom klanja)''(Mutefekun a'lejhi)

Rekao je Ibn Omer, radijallahu 'anhuma: ''Poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, je proveo u Medini desetgodina, i svake godine bi klao kurban''. (Biljei ga Ahmedi Et-Tirmizi sa dobrim lancem prenosioca).

Zikr (spominjanje Allaha) i tekbiranje; Prenosi IbnOmer, radijallhu 'anhuma, da je Allahov Poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ''Nema velianstvenijih

dana kod Allaha, i Njemu draih djela u njima od ovihdeset dana (zul-hiddeta), pa u njima puno izgovarajtetehlile (La ilahe illellah), tekbire (Allahu ekber) i tahmide(elhamdulillah).'' (Biljei ga Ahmed)

Rekao je imam Bujharija: ''U vrijeme deset dana zul-hiddeta izlazili bi Ibn Omer i Ebu Hurejre, radijallahu'anhum, na pijece pa bi donosili glasno tekbire, uli bi ihljudi pa bi i oni inili isto.''

Takoer je rekao: ''Tekbirao bi Ibn Omer u svome atoruna Mini, pa bi ga uli oni koji su u mesdidu pa bi i onitekbirali, a tako su inili i oni na trgovima (prodajnimmjestima, pijacama) pa se tresla Mina od tekbira.''

Od sunneta i lijepo je u ovim danima na glas i visokimtonom tekbirati, kao to je od sunneta to initipojedinano a ne u skupinama i jednoglasno (u jedanglas).

Udjeljivanje sadake; Iako je sadaka od optih ibadetakoja se moe initi tokom itave godine, ipak jepreporuljivo muslimanu da joj posveti panju i udjelisiromanima i potrebnima u ovim danima.


11/134

Allah Plemeniti nas podstie na udjeljivanje sadake pakae: ''O vjernici, udijelite dio od onoga ime vas Mi

opskrbljujemo, prije nego to doe Dan kada nee bitiotkupa, niti prijateljstva, niti posrednitva! A nevjernicisami sebi ine nepravdu.'' (Prijevod znaenja El-Bekare254.)

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem:''Sadaka nee umanjiti imetak.'' (Biljei ga Muslim)

Poslije svega napisanog i spomenutog, svaki musliman imuslimanka imaju prilike da ove dane iskoriste uibadetima, Allahu zahvaljujui i Njega veliajui,izvravajui Njegove naredbe a ostavljajui grijeenje,kako bi stekli Allahovo zadovoljstvo i Njegov oprost.

VRIJEDNOST HADDA

"Prvi hram sagraen za ljude jeste onaj u Mekki,blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.

U njemu su znamenja oevidna mjesto na kojem jestajao Ibrahim. I onaj ko ue u njega treba da budebezbjedan.

Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji jeu mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista,Allah nije ovisan ni o kome." (Prijevod znaenja Ali 'Imran,96-97.)

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem:

"Umra do umre brie grijehe poinjene izmeu njih, a za


12/134

ispravno obavljen, primljen, hadd nema druge nagradedo Dennet."

Neka je zahvala Uzvienom Allahu, delle delaluh, kojiuini hadd jednim od ruknova islama, a njegovoobavljanje od znakova potpunog imana, i velikimpodsticajem na jedinstvo svih muslimana.

Salavat i selam donosimo na Allahovog miljenika inajodabranijeg od svih poslanika, koji je rekao: "... a zahadd mebrur nema druge nagrade osim Denneta."

Kae Uzvieni Allah: "I kada smo kao pribjeite Ibrahimupokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo; "Ne smatrajNama nikoga ravnim, i oisti ovaj Hram Moj za one kojie ga obilaziti, koji e pored njega boraviti (itikaf), i koji

e molitvu obavljati, i oglasi ljudima hadd!" dolazieti pjeke i na kamilama iznurenim; dolazie iz mjestadalekih,..."(Prevod znaenja el-Hadd, 26-27.)

I kae Uzvieni: "Hadd je u odreenim mjesecima;onom ko se obavee da e u njima hadd obavljatinema snoaja sa enama i nema runih rijei, i nema

svae u danima hadda.

A za dobro koje uinite Allah zna. I onim, to vam jepotrebno za put, snabdijte se.

A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o

razumom obdareni! Ne pripisuje vam se u grijeh ako od


13/134

Gospodara svoga molite da vam pomogne da netosteknete.

A kada poete sa Arefata, spominjite Allaha kodme'aril-harama; spominjite Njega, jer vam je On ukazaona pravi put, a prije toga ste bili u zabludi.Zatim krenite odakle kreu ostali ljudi i traite od Allahaoprosta, jer Allah, uistinu, prata i samilostan je.

A kad zavrite obrede vae, opet spominjite Allaha, kaoto spominjete pretke vae, i jo vie Ga spominjite! Imaljudi koji govore: "Daj Ti nama, Gospodaru na, na ovomsvijetu!" Takvi na onom svijetu nee imati nita.

A ima i onih koji govore: "Gospodaru na, podaj namdobro i na ovom i na onom svijetu, i sauvaj nas patnje u

ognju!" Njih eka nagrada koju su zasluili! A Allah brzosvia raune. I spominjite Allaha u odreenim danima.

A ni onome ko pouri i ostane samo dva dana nije grijeh;a nee se ogrijeiti ni onaj koji se dulje zadri, samo akose grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi bitipred Njim sakupljeni."(Prijevod znaenja el-Bekare, 197-

203.)

I kae Uzvieni: "Prvi hram sagraen za ljude jeste onaj uMekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemusu znamenja oevidna mjesto na kojem je stajaoIbrahim. I onaj ko ue u njega treba da bude bezbjedan.

Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji jeu mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista,


14/134

Allah nije ovisan ni o kome."(Prijevod znaenja Ali 'Imran,96-97.)

Islamski uenjaci su sloni da je obavljanje hadda jedanod temelja-ruknova islama, kao to na to upuujupredhodno spomenuti ajeti i rijei Allahovog Poslanika,sallallahu 'alejhi ve sellem: "Islam je sagraen na pettemelja; svjedoenju da nema drugog istinskog boanstvapored Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik,obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjesecaRamazana, i obavljanju hadda za onoga ko je umogunosti." [Hadis su zabiljeili imami Buhari (8) i Muslim(16) u svoja dva 'Sahiha'. (Pogledaj: 'Dami'u li ahkamil-Kur'an' 5/214 od Kurtubija i 'Tefsirul-Kur'anil-azim' 2/81od Ibnu Kesira.)]

Po ispravnijem miljenju hadd je propisan devetegodine po hidri. (Pogledaj: 'Dami'u li ahkamil-Kur'an'5/217 od Kurtubija, 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str. 34. odejha Abdul-Aziza et-Tarifija, i 'erhu kitabil-hadd minBulugil-meram' str. 2 od Sulejmana Ulvana.)

Obavljanje hadda je jedno od najvrednijih, i Allahu

najdraih, pokornosti sa kojima se rob pribliava SvomeGospodaru.

Biljee imami Buhari (1819) i Muslim (1350) u svoja dva'Sahiha' od Ebu Hurejre, radijellahu 'anhu, da je rekaoAllahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko bude

hodoastio ovaj Hram, i ne bude se sastajao sa suprugom(misli se na spolni odnos i naslaivanje), i ne bude inio


15/134

velike grijehe, vratit e se kui kao na dan kada ga jemajka rodila."

Biljee imami Buhari (1773) i Muslim (1349) u svoja dva'Sahiha', i drugi, od Ebu Hurejre, radijellahu 'anhu,takoer, da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhive sellem: "Umra do umre brie grijehe poinjene izmeunjih, a za ispravno obavljen, primljen, hadd nemadruge nagrade do Dennet."

Biljei imam Muslim u svome 'Sahihu'(121) od Amra Ibnul-Asa, radijellahu 'anhu, da je Allahov Vjerovjesnik,sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Primanje islama brieono to je predhodilo, obavljanje hadda brie ono toje predhodilo (od grijeha), injenje hidre brie ono to jepredhodilo."

TA SE PODRAZUMIJEVA ...ONAJ

KOJI JE U MOGUNOSTI.

Hadd su duan obaviti svaki punoljetan i razumanmusliman i muslimanka koji su to u mogunosti, kao tokae Uzvieni Allah: "Hodoastiti Hram duan je, Allaha

radi, svaki onaj koji je u mogunosti..."(Prevod znaenja,Ali 'Imran, 97.)

to se tie mogunosti islamski pravnici se razilaze onjenom svojstvu i koliini.


16/134

Prvo miljenje: Veina islamskih uenjaka, od kojih suhanefijski, afijski, i hanbelijski pravnici, su na stanovnitvuda se pod mogunosti podrazumijeva materijalna

mogunost za svoju opskrbu na putu i opskrbu onih koje jeobavezan izdravati dok se ne vrati sa hadda, iprevozno sredstvo.I to su dokazivali sa predajom koju su zabiljeili imamiDarekutni u 'Sunenu'(7/108), Hakim u'Mustedreku'(1/209), i drugi, od Enesa, radijellahu 'anhu,da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitano mogunosti, pa je rekao: "Opskrba ijahalica."(Pogledaj: 'Ihtijar li ta'lilil-muhtar' 1/10 od IbnuMevduda, 'Behrur-raik' 2/337 od Ibnu Nudejma, 'Lubabfi erhil-kitab' 1/89 od Gunejmija, 'Mebsut' 4/294-295od Serhesija, 'Hidaje' 1/134 od Mergijanija, 'Beda'ius-sana'i' 2/122 od Kasanija, 'Tebjinul-hakaik' 2/3 od

Zejle'ija, 'Haijetu Ibnu Abdidin' 2/460, 'erhu Fethil-kadir' 2/417 od Sivasija; 'Umm' 2/116 od imama afije,'Havil-kebir' 4/13-14 od Maverdija, 'erhul-kebir' 7/13od Rafi'ija, 'Medmu'a' 7/64-67 od Nevevija, 'HaijetuKalijubi' 2/109-110, 'Revdatu-talibin' 3/6 od Nevevija,'Mugnil-muhtad' 1/463 od irbinija, 'Tezhib fi edilletimetni gaje we tekrib' str. 108 od Mustafe Buge; 'erhul-

kebir' 3/169 i 'Mugni' 3/167 od Ibnu Kudame, 'Insaf'3/284 od Merdavija, 'erhu Zerkei' 1/402, 'erhuMuntehel-iradat' 1/517 i 'Revdul-murb'i' 5/27 odBuhutija, 'Delilu-talib' str. 101 od Kermija, 'Menaru-sebil'1/333 od Ibnu Duvejjana, 'erhul-mumti'a' 7/25 od IbnuUsejmina.)


17/134

Ali je ispravno da ova predaja nije vjerodostojna odAllahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, nego je'mursel' kao to su to zastupali imami Darekutni, Ibnul-

Munzir, Bejheki, Ibnu Hazm, Abdul-Hakk Ibili, Ibnu Abdul-Hadi, Zejle'i, Ibnu Hader, Munavi, i drugi. ('Mursel' jepredaja koju prenosi ravija iz generacije tab'ina odAllahaovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, bezspominjanja ashaba, i to je jedna od vrstanevjerodostojnih hadisa, radi prekida u lancu prenosilacaizmeu Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, itab'ina. Pogledaj: 'Ilel' 15/164 od Darekutnija, 'Iraf alamezahibil-ulema' 3/175 od Ibnu Munzira, 'Muhalla' 7/55od Ibnu Hazma, 'Sunenul-kubra' 4/330 od Bejhekija,'Tenkihu-tahkik' 2/379 od Ibnu Abdul-Hadija, 'Nesbur-raje' 3/9-10 od Zejle'ija, 'Telhisul-habir' 2/482-485 odIbnu Hadera, 'Fethus-semavi' 1/383-384 od Munavija.)

Najvjerodostojnije to se prenosi o tome su rijeiAbdullaha Ibnu Abbasa, radijellahu 'anhuma, kao to suzabiljeili Ibnu Derir u 'Tefsiru' (7/105) i Bejheki u'Sunenul-kubra' (4/331) da je rekao: "Mogunost je datijelo roba bude zdravo i spremno, da posjeduje dovoljnoimetka za opskrbu, da posjeduje jahalicu, i da sebi time

ne nakodi." Lanac prenosilaca ove predaje jevjerodostojan. (Pogledaj: 'Minhatul-Allam' 5/167 odAbdullaha Fevzana i 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str. 48. odAbdul-Aziza et-Tarifija.)

Drugo miljenje: Da se mogunost razlikuje od ovjeka

do ovjeka, i nije precizno definisana.


18/134

Svako ko je u stanju da obavi hadd na bilo koji nain,poduzimajui uzroke, pa makar otiao do Mekke bezprevoznog sredstva, ako je to u stanju, i ako mu to nee

prouzrokovati negativne posljedice, obavezan je daobavi hadd.

Ovo je stav Malikijske i Zahirijske pravne kole, i miljenjekoje je izabrala skupina uenjaka od selefa, od kojih su:Ibnu Zubejr, Dahak, 'abi, Hasan el-Basri, Ata, Malik, IbnuDerir, Ibnul-Munzir, Ibnu Hazm, i drugi.

Ovaj stav je izabrao i Hafiz Ibnu Hader. (Pogledaj:'Risale' str. 72 od Kajravanija, 'Istizkar' 4/165 i 'Kafi fifikhi ehli Medine' 1/356 od Ibnu Abdul-Berra, 'Tad wel-iklil' 2/498 od Abderija, 'Zehire' 3/177 od Karafija,'Muhtesarul-halil' str. 66, 'Mevahibul-delil' 3/448 od

Hitab-Ru'ajnija, 'erhul-kebir' 2/6 od Dirdira, 'Semeru-dani' 1/360 od Ezherija; 'Muhalla' 7/54 od Ibnu Hazma;'Iraf ala mezahibil-ulema' 3/175 od Ibnu Munzira,'Muhalla' 7/54 od Ibnu Hazma, 'Tefsir Ibnu Derir' 6/43-44, 'Minhatul-Allam' 5/168 od Abdullaha Fevzana;'Fethul-Bari' 3/379 od Ibnu Hadera.)

ZAKLJUAK:Ovo miljenje je ispravnije, a Allah najboljezna, zato to je ajet doao u openitoj formi, a odAllahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, se neprenosi nita vjerodostojno to precizira spomenutumogunost. Onaj ko je u mogunosti da stigne do Mekke,bez velike potekoe, obavezan je da obavi hadd.


19/134

TRETMAN ONOGA KO OSTAVI

HADD

Onaj ko bude u mogunosti da obavi hadd pa ga neobavi, islamski uenjaci se razilaze po pitanju njegovogstanja, da li je ostavljanjem hadda postao nevjernik ilije samo veliki grijenik.

Prvo miljenje: Velika veina islamskih uenjaka, od

prvih generacija do dananjeg dana, su na stavu datakva osoba nije dostigla stepen nevjerstva ostavljanjemhadda, zato to se od Allahovog Poslanika, sallallahu'alejhi ve sellem, ne prenosi nita vjerodostojno toukazuje na to, ali se slau da je hadd jedan od petruknova islama, i da onaj ko ga ostavi, smatrajui gaobaveznim, biva velikim grijenikom.

Drugo miljenje: Da je onaj ko bude u mogunosti daobavi hadd i ne obavi ga, bez opravdanog razloga,time postao nevjernik.Ovaj stav se prenosi od jednog broja islamskih uenjaka,od kojih su: Hasan El-Basri, Se'id Ibnu Dubejr, Nafi'a,

Suddi, Hakem Ibnu Utejbe, Ishak Ibnu Rahuje, Ahmed IbnuHanbel (u jednoj predaji od njega), Ibnu Habib, i drugi.(Pogledaj: 'Tefsir Ibnu Derir' 6/21, 'Dami'u li ahkamil-Kur'an' 5/231 od Kurtubija, 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str.33. od Abdul-Aziza et-Tarifija.) Svoje miljenje suzasnivali na sljedeim dokazima:


20/134

Kae Uzvieni Allah: "Hodoastiti Hram duan je,

Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj kojinee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome."

Komentar: Ajet po svojoj vanjtini ukazuje da onaj koostavi obavljanje hadda biva nevjernikom, alipredvodnik svih komentatora Kur'ana Abdullah IbnuAbbas, radijellahu 'anhuma, njegov uenik Mudahid IbnuDebr, i skupina uenjaka od selefa, kau da se to odnosi

na onog koji zanegira obaveznost obavljanja hadda.(Pogledaj: 'Tefsir Ibnu Derir' 6/47, 'Dami'u li ahkamil-Kur'an' 5/231 od Kurtubija, 'Edvaul-bejan' 1/332-335od enkitija. To je stav kojeg je izabrao i imam IbnuDerir et-Taberi.)

Biljee imami Tirmizi u 'Sunenu'(812), Ibnu Derir u

'Tefsiru'(6/41), Ibnu Ebi Hatim u 'Tefsiru' (3859), Ukajli u'Du'afaul-kebir'(2140), Bejheki u 'u'abul-imanu'(3978) idrugi, od Alije Ibnu Ebi Taliba, radijellahu 'anhu, da jerekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Kobude posjedovao opskrbu i jahalicu, i ne obavi hadd,takav je umro kao idov ili kranin, zato to Allah kae u

svojoj knjizi:"Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svakionaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.""

Komentar: U lancu prenosilaca ove predaje ima ravijaHilal Ibnu Abdullah koji je odbaen i nepouzdan kodhadiskih strunjaka, tako da ovaj hadis nije vjerodostojan.

(Pogledaj: 'Dami'us-sunen' 3/176 od Tirmizija, 'Du'afa'


21/134

4/348 od Ukajlija, 'u'abul-iman' 3/430 od Bejhekija,'Du'afau wel-metrukin' 3/177 i 'Mevdu'at' 2/210 od IbnuDevzija, 'Mugni fi du'afa' 2/714 od Zehebija, 'Tefsirul-

Kur'anil-azim' 2/85 od Ibnu Kesira, 'Tehzibu-tehzib'4/290 i 'Telhisul-habir' 2/487 od Ibnu Hadera.)

Biljee imami Darimi u 'Sunenu'(1785), Bejheki u'Sunenul-kubra'(8922), Ebu Nu'ajm u 'Hiljetul-evlija'(9/251), Rujani u 'Musnedu'(1231), i drugi, od Ebu

Umame, radijellahu 'anhu, da je rekao Allahov Poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem: "Onaj ko ga ne sprijei odobavljanja hadda oigledna potreba, ili nepravednivladar, ili bolest koja ga je zadrala, pa umre i ne obavihadd - neka slobodno umre kao idov ili ako eli kaokranin."

Komentar: U lancu prenosilaca ove predaje ima ravijaerik Ibnu Abdullah el-Kadi koji je slab prenosilac kodveine hadiskih strunjaka. (Pogledaj: 'Ilelu Tirmizi el-Kebir' i/69, 'Sunenu-Darekutni' 1/345, 'Sunenul-kubra'10/271 od Bejhekija, 'Tehzibu-tehzib' 4/295 i 'Tekribu-tehzib' 1/417 od Ibnu Hadera.) U senedu takoer ima iLejs Ibnu Ebi Sulejm ije su hadise ostavili uenjaci hadisazato to je pomijeao predaje i imao slabo pamenje.(Pogledaj: 'Derhu we ta'dil' 1/151 od Ibnu Ebi Hatima,'Du'afa wel-metrukin' str. 230. od Nesaija, 'Kamil' 6/87od Ibnu 'Adija, 'Medruhin' 2/231 od Ibnu Hibbana,'Tehzibu-tehzib' 8/417-418 od Ibnu Hadera.) Hadis imai druge mahane ali emo se zadrati na spomenutom radi

skuenosti u prostoru. (Pogledaj: 'Mevdu'at' 2/210 od


22/134

Ibnu Devzija, 'Tenkihu-tahkik' 2/393 od Ibnu Abdul-Hadija, 'Tenkihu kitabi-tahkik' 2/10 od Zehebija, 'Nesbur-raje' 4/411 od Zejle'ija, 'Telhisul-habir' 2/486-488 od

Ibnu Hadera.) Slino se prenosi u jo nekoliko predajaod Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ali sujo slabijeg lanca prenosilaca.

Biljee imami Ebu Bekr el-Isma'ili, Bejheki u 'Sunenul-

kubra'(3/335), Ebu Nu'ajm u 'Hiljetul-evlija'(9/252), i

drugi, od voe pravovjernih Omera Ibnul-Hattaba,radijellahu 'anhu, da je rekao: "Ko bude u stanju daobavi hadd pa ga ne obavi - svejedno mu je umro kaoidov ili kranin." (Kao to spominje Hafiz Ibnu Kesir u'Tefsiru' 2/85.)

Lanac prenosilaca ove predaje je vjerodostojan do

Omera, radijellahu 'anhu, kao to kau Bejheki, Ibnu Kesir,Ibnu Hader, enkiti, Albani, i drugi. (Pogledaj: 'Sunenul-kubra' 3/334 od Bejhekija, 'Tefsirul-Kur'anil-azim' 2/85od Ibnu Kesira, 'Tehzibu-tehzib' 4/290 od Ibnu Hadera,'Edvaul-bejan' 1/334-335 od enkitija, 'Silsiletu ehadisi-da'ife' 10/166 od Albanija.) Slino se prenosi i odAbdullaha Ibnu Mes'uda, radijellahu 'anhu, ali sa jakoslabim lancem prenosilaca. (Pogledaj: 'Nasbu-raje'4/412 od Zejle'ija i 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str. 36. odAbdul-Aziza et-Tarifija.)

ZAKLJUAK: Iz predhodnog vidimo da sve sa ime sudokazivali svoj stav ne moe posluiti kao dokaz da onaj

ko ostavi hadd bez opravdanog razloga biva


23/134

nevjernikom, osim predaje koja se prenosi od Omera,radijellahu 'anhu, koja se odnosi, a Allah najbolje zna, naonog koji ostavi hadd smatrajui da nije obavezan, ili

na onog koji ne vidi u obavljanju hadda koristi, ili naonog ko se nemarno odnosi prema haddu i iskazujenezainteresovanje. Dok onaj ko ostavi obavljanjehadda, smatrajui da je obavezan, i da je tim inomgrean pred Uzvienim Allahom - ne biva nevjernikom,nego velikim grijenikom, i na njemu je obaveza da seiskreno pokaje Allahu i trai od Njega oprosta, a Allah,delle e'nuh, najbolje zna.

Na naredbu hadda, kao petog islamskog arta,Uzvieni Stvoritelj je ukazao slijedeim rijeima:"...Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj kojije u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje - pa, zaista,

Allah nije ovisan ni o kome." (Prijevod znaenja Alu-Imran 97)Prenosi se da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem,rekao: "O ljudi, Allah vam je propisao hadd, pa gaobavite..."(Muslim).Dunost hadda je potvrena Kur'anom, Sunnetom iidma'om, tako da osoba koja negira obavezu hadda,kao stroge dunosti (farza) smatra se nevjernikom.

Onaj ko potvruje da je hadd farz, ali ga zanemari,njegovo vjerovanje je u velikoj opasnosti.

Nek se pripaze oni koji odgaaju hadd.

Potvreno je od Omera, radijallahu 'anhu, da je rekao:"Nek` umre kao Jevrej ili kao Kranin!" - ponovio je to tri


24/134

puta - "ovjek koji umre, a ne obavi hadd, a imao jemogunosti, te odbio da ga obavi." (El-Bejheki)Prenosi se od El-Hasana, da je rekao: "Rekao je Omer

Ibn El-Hattab: "Odluio sam da poaljem ljude u nekekrajeve, pa da uvide ko sve ima mogunost, te ne obavihadd, da im narede dizju. Oni nisu muslimani, oni nisumuslimani." (Se'id).Dakle, osoba koja posjeduje mogunosti da obavihadd, a ne obavi ga, nalazi se u velikoj opasnosti zaouvanje svoje vjere, osim da ga sprijei u tome bolest ilidruga potekoa.Inae, umire kao Jevrej ili Kranin, kao to se prenosi odEbu-Hurejre, radijallahu 'anhu: "Ko umre i ne obavihadd islama, a nita ga ne sprijei, opravdani razlog ilivladar koji je silnik, nek umre tj. odabere od dvije smrti,ako hoe kao Jevrej ili kao Kranin!" Za osobu koja je

preminula, a nije obavila hadd i da je imala namjeruda ga obavi, dozvoljeno je da neko drugi obavi tudunost za nju.Prenosi se od Ibn-'Abbasa, radijallahu 'anhuma, da jeneka ena iz plemena Duhejne dola kod Resulullaha,sallallahu 'alejhi ve sellem, i rekla: "Zaista se moja majkazavjetovala da e obaviti hadd i umrla je ne obavivi

ga. Da li ja mogu umjesto nje obaviti hadd?", on ree:"Da, obavi hadd za nju.'Kad bi ti znala da tvoja majka ima dug, da li bi gaisplatila?" Ispunite dug prema Allahu, jer Allah je najpreida se prema Njemu ispunjavaju obaveze." (Buhari)Zato se, o brate, boj Allaha i izvri ono to ti On nareuje

i ne trai hajra u drugom mimo pokornosti: "Kada Allah iPoslanik Njegov neto narede, onda ni vjernik ni vjernica


25/134

nemaju pravo da po svom nahoenju postupe..." (Prijevodznaenja Al-Ahzab, 36)Vrijednost hadda Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu,

prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem,upitan koje je najbolje djelo: "Vjerovanje u Allaha iNjegova Poslanika!", zatim je upitan: "Koje nakon toga?",rekao je: "Dihad na Allahovom putu!", zatim je upitan:"Koje nakon toga?", rekao je: "Hadd mebrur (ispravno iiskreno obavljeni hadd)!" (Buhari i Muslim)Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Resulullah,sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "... a za haddmebrur, nema druge nagrade za njega, osim Dennet."(Buhari i Muslim)Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, da jeResulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko obavihadd, a ne bude nepristojne i rune rijei govorio, i ne

bude krio Allahove propise, vratie se (bez grijeha) kaona dan kada ga je majka rodila." (Buhari i Muslim)Vrijednost hadda i 'umre je tolika da se oni kojiobavljaju te obrede ubrajaju u Allahove robove kojikada mole Allaha, subhanehu ve teala, On im primadovu; kada trae neto od Njega, On im daje; kadatrae oprost, On im oprata.

Allah, delle a'nuhu, se ponosi takvim Svojim robovimaukazujui melekima na njih i na Svoju milost prema njimadok oni borave na 'Arefatu, govorei: "Idite oprostio samvam!" To je, uistinu, velika blagodat i zar ovjeku trebavei dar od Allahova oprosta, kojeg On, 'azze ve delle,daje kome On hoe.

Pored velike vrijednosti i nagrade koju ovjek dobijaizvravajui obred hadda, trebamo znati da se


26/134

haddom iskazuje pokornost Allahovim naredbama,potpuna predanost svome Gospodaru i privrenostNjegovoj vjeri to potvruje sljedei ajet: "Onaj ko se

sasvim preda Allahu, uz to ini dobra djela, uhvatio se zanajvru vjeru..." (Prijevod znaenja Luqman, 22)Sutina i znaenje obavljanja hadda Postavlja sepitanje iz pozicije imana, islama i erijata; koje je tosutinsko i ope znaenje obavljanja hadda?Kao sastavni dio islamske tradicije svih objava, hadd jeu svim vremenima bio i ostaje do Sudnjeg dana, ljudskiodziv na Allahov poziv: I oglasi ljudima hadd! dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim, dolazie izmjesta dalekih. (Prijevod znaenja El-Hadd, 27).Kako spoznati vrijednosti hadda, kao jednu od najveihduhovnih veza izmeu Gospodara i Njegovog roba, tekako i na koji nain osjetiti sve te blagodati koje

proizilaze iz haddskih obreda?

Odgovor na ovo pitanje krije se u nainu obavljanjahadda jednog ovjeka, ovjeka kojeg je Uzvieni Allahpoastio da samo jednom obavi hadd i to pred krajsvog plemenitog ivota.

To je Allahov poslanik i miljenik, Muhammed, sallallahu'alejhi ve sellem.

Za Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, je obavljanjehadda bila prilika, da ljudima pokae ne samo obredehadda, nego da ih naui kako da izgrade svoj odnos

prema Gospodaru, na koji nain da ouvaju imanskobratstvo, kako da se odnose prema svojoj rodbini i


27/134

mnoge druge vrijednosti koje su veoma bitne za odgojnustranu ummeta.elei Allahovo zadovoljstvo i elei da jasno i ispravno

dostavi nain obavljanja hadda, Poslanik, sallallahu'alejhi we sellem, je na Oprosnom haddu bio vodi iimam hadijama, a njihov broj je bio oko 100.000.Zasigurno svaki od tih hadija, koje je Uzvieni Allahpoastio da vide Njegovog poslanika, te da sa njimobave i hadd, osjetio je istinsku vrijednost svakogobavljenog haddskog obreda.Sprovoenje i utvrivanje tevhida Tevhid, kao istinskaspoznaja Uzvienog Gospodara kroz sve vrste ibadeta,bio je jedan od glavnih aktivnosti na kojoj je radioPoslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, za vrijemeobavljanja hadda, povodei se za rijeima Allaha,delle a'nuhu, kao to stoji u prijevodu znaenja:

Hadd i umru radi Allaha izvravajte (El-Bekare, 196),a koje upuuju da se haddski obredi obavljaju iskreno uime Allaha i sa istinskim tevhidom u srcu.Priznavanje Uzvienog Allaha, kao jedinog Gospodarakoji nema sudruga u vlasti, ogleda se kroz nekoliko stvarina haddu:1)Telbija je jedan od obreda hadda, koja u svom

znaenju krije i otkriva jednou Stvoritelja, Onoga kojinema sudruga.Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao:Povienim glasom, Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem,je uio rijei tewhida: Odazivam Ti se, Gospodaru,odazivam. Odazivam Ti se, Ti nema nikakva druga.

Odazivam Ti se. Tebi pripada svaka hvala, blagodat ivlast, Ti nema (u tome) druga'. (Muslim, 1218)


28/134

A Ibn Omer, radijallahu 'anhuma, znao bi rei: Ove rijeisu dovoljne i na njih se nita ne dodaje. (Buhari, 5915 iMuslim, 1184).

2)Klanjanje dva rekata nafile nakon obavljenog tavafa iuenja na njima sura, El-Kafirun i El-Ihlas.Ove dvije asne kur'anske sure u sebi sadre izrazita iduboka znaenja tevhida, kroz koje ovjek potvrujepostojanost Uzvienog Allaha, te Njegova uzvienasvojstva i lijepa imena.Tako da ove dvije asne sure obuhvataju sve tri vrstetevhida: tevhidu-r-rububijje, to znai da je Uzvieni AllahTvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema,zatim tevhidu-l-uluhijje, to znai da je Uzvieni Allahistinski Bog i da se samo Njemu upuuju sve vrste ibadeta,i tewhidu-l-esmai ve sifat, znai vrsto ubjeenje da samoAllahu, delle a'nuhu, pripadaju sva imena i svojstva

savrenstva.Velika je blagodat za jednog mu'mina, da na mjestu nakojem je stajao Ibrahim, 'alejhisselam, i gradio kuutevhida (Ka'bu), slijedei Sunnet Allahovog poslanika,sallallahu 'alejhi ve sellem, ui i izgovara iste kur'anskesure koje je uio i on, sallallahu 'alejhi ve sellem.Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao:

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, dok bi klanjao dvarekata poslije tavafa, uio bi sure u kojima su sadranerijei tevhida, sure El-Ihlas i El-Kafirun. (Sunen Ebi-Davud,1909, a vjerodostojnim ga je ocijenio ejh Albani).3)Stajanje na breuljcima Saffa i Merva, te uenje dovena njima. Saffa i Merva su dva sveta mjesta, od

Uzvienog Allaha blagoslovljena, koja je Allah, delle


29/134

a'nuhu, uinio znamenjima, dokazima i milou svimvjernicima.Pored sa'ja, obaveznog tranja izmeu ova dva

breuljka, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, uio bidovu na ovim asnim mjestima, a ta dova sadravala bisve segmente tevhida.Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao:Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi poeo od Saffe,popeo bi se na breuljak tako da vidi Ka'bu, a zatim bise okrenuo prema njoj (Ka'bi), i prouio tri puta: 'La illaheillallahu, vahdehu la erike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu, ve huve 'ala kulli ej in kadir. La illahe illallahuvahdehu......' a kod bi doao do Merwe, uradio bi isto".(Muslim, 1218).Hadera, radijallahu 'anha, je na ovim asnim mjestimastajala prije Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, u

potrazi za vodom, kako bi napojila sebe i svoga sinaIsma'ila, 'alejhisselam, pretravala bi prostor izmeuSaffe i Merve, u svom srcu nosila je smisao i znaenjedove koju je kasnije uio Allahov poslanik, sallallahu'alejhi we sellem, a to znaenje se ogledalo u istinskomubjeenju, da nema drugog Boga sem Allaha i da Onjedini daje opskrbu.

4)Boravak na Arefatu i uenje dove na njemu. Arefat jemjesto koje devetog zu-l-hiddeta prua najbliezamiljenu sliku Sudnjega dana.Po nekoliko miliona hadija, tog dana iskreno upuujeUzvienom Allahu dove i trae od Njega oprosta za svojegrijehe. U dananje vrijeme, neki ljudi koji naalost nisu ni

svjesni mjesta na kojem se nalaze, period od podnenamaza pa do akama (koje je inae i predvieno za


30/134

boravak na Arefatu), provedu u spavanju i izleavanju.Kroz dove koje je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,uio na dan Arefata, zraio je isti tevhid i neizmjerna

zahvala Allahu to je Muhammedovom ummetu podarioovakvo asno i od Allaha blagoslovljeno mjesto.Tada je bilo teko zamisliti da ljudi na dan Arefatavrijeme provode u spavanju ili nekorisnoj prii, jer uzvodia i imama, kao to je bio Poslanik, sallallahu 'alejhive sellem, svaki od njih osjetio je istinsku i duhovnuvrijednost boravka na Arefatu.Istina, danas meu nama nije Poslanik, sallallahu 'alejhi vesellem, ali jesu njegove rijei i upute o tome kako i na kojinain mu'min da osjeti blagodati Arefata.Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je Poslanik,sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Najvrijednija dova, jedova na dan Arefata, i najvrijednije to sam uio ja i

poslanici prije mene jeste: La illahe illallahu, vahdehu laerike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l- hamdu, ve huve 'ala kulliej in kadir. (Damiu et-Tirmizi, 3585, a dobrim ga jeocijenio ejh Albani).I na kraju ovog kratkog pregleda nekih obreda hadda,moemo slobodno zakljuiti da je osnovna i glavnazadaa, Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem,

za vrijeme hadda, bila ostvarivanje i utvrivanjetevhida, kao glavne poruke s kojom ga je zaduioUzvieni Allah. Jedna velika veina hadija koja jeobavljala hadd sa Poslanikom, sallallahu 'alejhi vesellem, je bila tek ula u okrilje islama, pa je ovakavnain hadda samo uvrstio njihovo vjerovanje.

Danas imamo slinu situaciju, kada veliki broj hadijadolazi na hadd, sa minimalnim znanjem o svojoj vjeri i


31/134

sa veoma nesigurnim ubjeenjem o tevhidu kao glavnojsmjernici i vodilji za uspjean ivot na ovom svijetu, apogotovo na buduem.

Zato trebamo ispravno da nauimo kako istinski spoznati ioboavati svoga Gospodara kroz sve vidove ibadeta,kako bi tu spoznaju pokazali prilikom obavljanja peteislamske dunosti, kojom nas Uzvieni Allah dui ako smou mogunosti, te kako bi na kraju postigli i zasluilinajveu vrijednost za ISPRAVNO obavljeni hadd, zakojeg je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,rekao: Za hadd mebrur (tj. za pravilno i potpunoizvren hadd), nema druge nagrade osim Denneta.(Buhari)

POGLAVLJE O VRIJEDNOSTI

HADDA I POJANJENJU KOME JE

HADD OBAVEZAN

:))((.

.

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Umra doumre je iskup za ono izmeu njih, a za hadd


32/134

mebrur1 nema druge nagrade osim Denneta.Muttefekun alejhi. 2

::

! :)) :

((. . .

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Rekla

sam: 'Allahov Poslanie, je li enama propisan dihad?'Rekao je: 'Da, propisan im je dihad u kojem nemaborbe: hadd i umra.' Prenose Ahmed i Ibn Made, iovo je njegova verzija, sened mu je sahih i osnova mu je uSahihu (Buharijinom). 3

:

.: ! :)). ((. .

:))

((.

Prenosi se od Dabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma,da je rekao: Doao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve

1 Hadd mebrur je onaj koji se ne pomijea sa grijesima, a korijen mu je iz 'birr' dobroinstvo,

pokornost. A kae se i da znai primljen hadd, a od znakova primljenosti je da se hadija vrati bolji

nego to je bio i da se ne povrati grijeenju.

2Sahih.Buharija (1197), Muslim (827).

3Sahih.Ahmed (24158), Ibn Made (2901), Buharija (1520).


33/134

sellem, beduin i rekao: 'Allahov Poslanie, obavijesti me oumri, da li je obavezna?' Rekao je: 'Ne, a da je obavibolje je za tebe.' Prenose Ahmed i Tirmizi, a prioritetno

miljenje je da je mevkuf. 4A Ibn Adijj ga biljei na drugi nain kao slabog, kaomerfu' od Dabira: Hadd i umra su propisani.5

: :))((. .

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao: Reklose: 'O Allahov Poslanie, ta je mogunost?' Rekao je:'Opskrba i jahalica.' Prenosi Darekutni, a sahihom gaocjenjuje Hakim, a prioritetno miljenje je da je mursel. 6

.I prenosi ga i Tirmizi u hadisu Ibn Omera, ali u senedu mu

je slabost.

HADD MALOLJETNE OSOBE

" :

"

:

.

:

:))

4Daif mevkuf. Ahmed (13877), Tirmizi (931). afija, rahmetullahi alejhi, rekao je: Po pitanju umre nema

nita vjerodostojno. Ona je samo poeljna.

5Daif mevkuf.Ibn Adijj (4/1468), Bejheki (8542).

6Daif.Darekutni (2/216), Hakim (1613). Ibnul-Munzir je rekao: O ovome se ne prenosi nijedan spojen

vjerodostojan hadis, a najispravnije od predanja jeste predanje Hasana el-Basrija koje je mursel.

7Daif.Tirmizi (813).


34/134

((. .: :))

:

((.

.

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da jeVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sreo karavanukod Er-Revhae i rekao: Ko su ljudi? Rekoe: Muslimani.Rekoe: Ko si ti? Rekao je: Allahov poslanik.Pa muje podigla jedna ena svoje muko dijete i pitala: Ima liovome hadda? Rekao je: Da, a tebi je nagrada.

Prenosi Muslim. 8

OBAVLJANJE HADDA ZA DRUGOGA

: .

.:

:))((.

. .Prenosi se od njega, radijallahu anhuma, da je rekao: El-Fadl b. El-Abbas je jahao iza Allahovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, pa je dola ena iz Has'ama9,pa je El-Fadl gledao u nju i ona je gledala u njega, a8Sahih.Muslim (1336).

9Jedno od arapskih plemena.


35/134

Vjerovjesnik je okretao Fadlovo lice na drugu stranu.Rekla je: 'O Allahov Poslanie, Allahov propis o hadduje zatekao mog oca kada je bio u dubokoj starosti, ne

moe se odrati na jahalici. Hou li obaviti hadd zanjega?' Rekao je: 'Da.' Ovo je bilo na Oprosnomhaddu. Muttefekun alejhi, a verzija je Buharijina. 10

: : :))

((. .

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je jedna ena izDuhejne11dola Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem,i rekla: Moja se majka zavjetovala da e obaviti

hadd, a nije obavila hadd do svoje smrti. Da li uobaviti hadd za nju? Rekao je: Da. ta misli, da jetvojoj majci ostao nevraen dug, bi li ga vratila?Allahu vraajte dugove, Allah je najprei da se premaNjemu izvre obaveze.Prenosi Buharija. 12

: :))


11Arapsko pleme.

12Sahih.Buharija (1852).


36/134

((.

.

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je rekao:Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:'Koji god djeak obavi hadd, potom postanepunoljetan, obavezan je da obavi drugi hadd. I kojigod rob obavi hadd, potom se oslobodi, obavezanje obaviti drugi hadd.' Prenosi ga Ibn Ebi ejbe i

Bejheki sa pouzdanim prenosiocima, ali se spori oko togada li je merfu', a mahfuz je da je mevkuf. 13

: :)) ((.

: :)) ((.

.

Prenosi se od njega, radijallahu anhu: uo sam

Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako drihutbu i govori: 'Neka se ne osamljuje ovjek sa enom,osim ako je sa njom mahrem, i neka ena ne putujeosim sa mahremom.'Pa je ustao jedan ovjek i rekao:'O Allahov Poslanie, moja je supruga krenula na hadd,a ja sam prijavljen za tu i tu bitku.' Rekao je Poslanik: 'Idi

13

Sahih.

Ibn Ebi ejbe (14875), Bejheki (8397). Lanac prenosilaca je vjerodostojan i kao merfu'u i kaomevkuf.


37/134

i obavi hadd sa svojom suprugom.' Muttefekunalejhi, a ovo je Muslimova verzija. 14

: : :)) ((: , :))

((:.:)) ((.

.Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem, uo nekog ovjeka da kae:Odazivam ti se za ubrumu, pa je pitao: Ko jeubrume? ovjek je rekao: Moj brat ili moj roak.Pitao je: Jesi li obavio hadd za sebe? Rekao je: Ne,

a Poslanik je rekao: Obavi hadd za sebe, potomobavi hadd za ubrumu. Prenose Ebu Davud i IbnMade, sahihom ga ocjenjuje Ibn Hibban, ali jeprioritetno miljenje kod Ahmeda da je mevkuf. 15

: :))

((. :


15Sahih.Ebu Davud (1811), Ibn Made (2903), Ibn Hibban (962). Bejheki je rekao: Lanac prenosilaca je

vjerodostojan i nita vjerodostojnije se ne prenosi u ovom poglavlju. Ibnul-Mulekkin je rekao: Lanac

prenosilaca mu je vjerodostojan po uvjetima Muslima. Osporili su ga Tahavija kao mevkuf, Darekutni

kao mursel, Zahiri za tedlis, Ibnul-Devzi za slabost u njemu. Abdul-Hakk i Ibnul-Kattan tvrde da je hadismerfu'u. Vjerodostojnim merfu'om ga ocjenjuju Ibn Hader i evkani.


38/134

:)) ((.

.

.

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je rekao:Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam jedrao hutbu i rekao: 'Doista vam je Allah propisaohadd.'Pa je ustao El-Akre' b. Habis i pitao: 'Je li svakegodine, Allahov Poslanie?' Rekao je: 'Da sam rekao (dajeste), bilo bi obavezno. Hadd je jedanput, a to

bude vie od toga dobrovoljno je.' Prenose petericaosim Tirmizija. 16Osnova mu je kod Muslima u hadisu EbuHurejre. 17

POGLAVLJE O MIKATIMA

: : :

:.))

((. .Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da jeVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio Zul-Hulejfu za mikate stanovnicima Medine, Duhfu za

16Sahih.Ahmed (2510), Ebu Davud (1721), Nesai (2573), Ibn Made (2886).

17Sahih.Muslim (1337).


39/134

stanovnike ama, Karnul-menazil za stanovnike Nedda,Jelemlem za stanovnike Jemena (i rekao:) Oni (mikati)su za njih (njene stanovnike), i za druge koji dou na

njih, a ele (obaviti) hadd ili umru, a oni unutarmikata (ulaze u ihrame) u mjestu u kojem su roeni,ak stanovnici Mekke u Mekki. Muttefekun alejhi. 18

:

.

.

.

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem, odredio stanovnicima Iraka zamikat Zatu-Irk. Prenose Ebu Davud i Nesai. 19Osnova muje kod Muslima u hadisu Dabira, radijallahu anhu, ali

njegov ravija sumnja da li je merfu'. 20 : .

A kod Buharije stoji da je Omer, radijallahu anhu, taj kojije odredio za mikat Zatu-Irk. 21

: :

:.


19Sahih.Ebu Davud (1739), Nesai (2605). U lancu prenosilaca je Efleh b. Humejd. Ibn Adijj spominje da je

imam Ahmed negirao ovaj hadis Eflehu b. Humejdu. Meutim, Ibnul-Mulekkin je hadis ocijenio

vjerodostojnim. Svjedoe mu drugi hadisi koje je Hafiz spomenuo u Telhisu.




40/134

Kod Ahmeda, Ebu Davuda i Tirmizija stoji u hadisu od IbnAbbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik,

sallallahu alejhi ve sellem, za mikat stanovnicima istokaodredio El-Akik. 22

POGLAVLJE O VRSTAMA I

SVOJSTVIMA IHRAMA (NIJJETA)

:

. .

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Izalismo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, ugodini Oprosnog hadda23, a meu nama je bilo onihkoji su zanijetili umru, a bilo nas je i koji smo zanijetili

hadd i umru, a bilo nas je i koji smo zanijetili hadd, aAllahov Poslanik je zanijetio hadd.Onaj koji je zanijetio umru, izaao je iz ihrama podolasku, a oni koji su zanijetili hadd ili spajanje

22Daif. Ahmed (3205), Ebu Davud (1740), Tirmizi (832). U lancu prenosilaca je Jezid b. Zijad, a on je slab

po miljenju svih muhaddisa. Takoer, u kancu prenosilaca je i Muhammed b. Alija za kojeg se ne zna da

je sluao hadise od svoga djeda.

23To je bila 10. godina po Hidri.


41/134

hadda i umre, nisu izlazili iz ihrama do bajrama.Muttefekun alejhi. 24

Ko stigne do jednog od pet mikata sa namjerom daobavi had ili umru, dunost mu je propisno obui ihramna samom mikatu.

Ko obue ihram prije mikata, nema smetnje ali je bolje dato bude na samom mikatu prema praksi Poslanika.

Ako pree mikat bez ihrama dunost mu se vratiti i obui

ihrame, u protivnom obavezan je iskupiti se klanjemkurbana.

Onaj ko bez namjere obavljanja hada pree mikat, azatim odlui uinit had ili umru obui e ihrame na onomemjestu gdje je to i odluio ne prelazei isto mjesto. Mikatisu Zul-Hulejfa (Abar Ali) za Medinjane, El-Duhfa ( ublizini Rabiga) za amlije, Egipat i zemlje Magriba,

Jelemlem (Es-Sadijje) za Jemence, Karnul-Menzil (Es-Sejl)za Neddlije, te Zatu Irk za stanovnike istoka i Iraane.

Ovo su mikati za stanovnike spomenutih podruja i za sveone koji preko ovih mikata prou s namjerom obavljanjahada ili umre.

Ko je unutar mikata obui e ihram u svojoj kui, osimstanovnika Mekke koji izlaze van podruja Mekke (na tzv.el-hall) radi oblaenja ihrama, i to iskljuivo za umru.

Ihram za had nije ispravan osim u poznatim mjesecimahada, a oni su: evval, zul-kade i deset prvih dana zul-hiddeta.



42/134

Ko doe ili pree mikat elei obaviti had treba skinutiivenu odjeu i obui gornji i donji dio ihrama.

Poeljno je da bude ist i bijele boje.

Onaj ko nema odjeu ihrama skinut e svoju odjeu iomotati je oko prsa.

Donji dio odjee (akire ili iroke pantalone) e ostavitina sebi i poeti sa obavljanjem obreda.

Ako u meuvremenu nae ihrame skinut e ivenu odjeu iobui ih.

ena e obui svoju ivenu odjeu. Ako je u hajzu ili nifasuobui e ihram i poeti s obredima kao i ostale hadije, stim to nee obavljati tavaf oko Kabe sve dok joj hajz inifas ne prestanu i dok se ne okupa.

Sunnet je onome ko eli obui ihram okupati se, oistiti,namirisati glavu i bradu, ali ne i odjeu ihrama.

Isto tako, sunnet je da samo oblaenje ihrama treba bitiposlije propisanog farz namaza ili nafile.

Ihram oznaava namjeru ulaska u obrede. Sunnet jejezikom izgovoriti nijjet ihrama.

Kada onaj koji eli obaviti temettu had zanijjeti umjesecima hada, srcem e zanijjetiti, a jezikom izgovoriti:Lebbejke umreten mutemettian bih ilel-haddi.

Odazivam Ti se (Allahu) umrom do obavljanja hada.


43/134

Isto se odnosi na onoga koji obavlja kiran, ifrad, umru,koji izvrava bedeluk i onog koji dobrovoljno obavljahad za drugu osobu.

Pohvalno je da kod ihrama kae rijei uslovljavanja: Fein habesenije habisun fe mehallhajsu habeseni. Pa akobudem sprijeen, moje mjesto je gdje sam i sprijeen.

Ako izgovori ove rijei, a zatim mu se neto isprijei naputu do Kabe rijeio se obreda hada i nema vienikakvih dunosti (ili sankcija).

Ko ihram zanijjeti bez odreivanja vrste hada ispravnoje, i takav had e pretvoriti u bilo koju vrstu hada.

Onaj ko obavlja temettu moe dodati nijjet hada naumru i nastaviti sa kiranom. ena koja dobije hajz, a veje zapoela obred hada, dodat e nijjet umre i takoprei na kiran, ako ve nije obavila umranski tavaf.

POGLAVLJE O IHRAMU (NIJJETU

STUPANJA U OBREDE)

: . .

Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da jerekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije


44/134

zanijetio ulazak u obrede Hadda osim ispredmesdida25. Muttefekun alejhi. 26

:))

((. .

Prenosi se od Hallada b. Es-Saiba, od njegovog oca,radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rekao: Doao mi je Dibril i narediomi da naredim svojim ashabima da podignu glasovepri uenju telbije kod ulaska u ihram. Prenosepeterica, a sahihom ga ocjenjuju Tirmizi i Ibn Hibban. 27

.

.

Prenosi se od Zejda b. Sabita, radijallahu anhu, da seVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, skinuo i okupaoprije ihrama (nijeta ulaska u obrede Hadd). PrenosiTirmizi i ocjenjuje hasenom. 28

25Mesdida na Zul-Hulejfi, mjestu gdje ulaze u ihram stanovnici Medine.


27Sahih.Ahmed (15961), Ebu Davud (1814), Tirmizi (829), Nesai (2703), Ibn Made (2922), Ibn Hibban

(3791). Tirmizi je rekao za hadis da je vjerodostojan.

28 Hasen. Tirmizi (830), Darekutni (2/220), Bejheki (8726), Taberani (4862). Tirmizi je hadis ocijenio

dobrim, dok ga je Ukajli ocijenio slabim vjerovatno zbog Abdullaha b. Jakuba koji je u lancu prenosilaca,

a njegovo stanje je nepoznato. Ibnul-Mulekkin kae: Vjerovatno je Tirmizi spoznao stanje Abdullaha b.Jakuba im je hadis ocijenio dobrim. Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Seken.


45/134


46/134

ihramu dozvoljeno osim ena)) prije nego to je tavafiooko Kabe. Muttefekun alejhi. 32

BRAK OSOBE U IHRAMU (STUPANJE U BRAK UIHRAMU)

:)) ((. .

Prenosi se od Osmana b. Affana, radijallahu anhu, da jeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Neeni se muhrim33, niti eni (drugoga), niti prosi.Prenosi Muslim. 34

LOVLJENJE U IHRAMU

:

:)) ((:.

:)) ((. .Prenosi se od Ebu Katade el-Ensarija, radijallahu anhu, uprii o njegovom lovu na divljeg magarca dok nije bio


33Osoba u ihramima.



47/134

muhrim35, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekao je svojim ashabima, a bili su u ihramima:'Ima li meu vama iko da mu je naredio ili mu neim

na to ukazao?' Rekoe: 'Nema.' Rekao je: 'Onda jediteono to je ostalo od njegovog mesa.' Muttefekunalejhi. 36

:))

((. .

Prenosi se od Es-Sa'ba b. Dessame el-Lejsija, radijallahuanhu, da je on poklonio Allahovom Poslaniku, sallallahualejhi ve sellem, divljeg magarca kod El-Ebva'e iliVeddana37, pa mu je vratio i rekao: Ne vraamo ti ga

(ni zbog ega drugog) osim to smo u ihramu.Muttefekun alejhi. 38

: :)) :

((

.

.

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Pet

35Vidi prethodnu napomenu.


37Dva mjesta izmeu Mekke i Medine.



48/134

ivotinja, sve su one fasici39, ubijaju se u haremu i vanharema: gavran, lunja40, korpija (akrep), pacov i paskoji ujeda.' Muttefekun alejhi. 41

. .

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da jeVjerovjesnik dao da mu se radi hidama dok je bio u

ihramu. Muttefekun alejhi. 42

: :))

((.:.:))

((. .Prenosi se od Ka'ba b. 'Udre, radijallahu anhu, da jerekao: Bio sam donesen Allahovom Poslaniku, sallallahualejhi ve sellem, a krpelji su mi bili rasuti po licu, pa jerekao: 'Nisam smatrao da ti je bol dostigla ovu granicukako sada vidim. Moe li nai ovcu?'Rekao sam: 'Ne.'Rekao je: 'Onda posti tri dana ili nahrani est

39Fasik u osnovi znai onaj koji je izaao, a ovdje se moe rei za ove ivotinje da su izale izvan propisa

drugih ivotinja o ubijanju za vrijeme hadda, ili da su izale iz okvira dozvoljenosti jedenja njihovog

mesa, ili da su izale iz okvira ostalih ivotinja zbog toga to od njih nema nikakve koristi. Ovo su tri

tumaenja koja je napravila ulema o dozvoljenosti ubijanja ovih ivotinja.

40Vrsta sokola.


42Sahih. Buharija (1835), Muslim (1202).


49/134

siromaha, za svakog siromaha pola sa'a.' Muttefekunalejhi. 43

: :))

((. :

:)) ((. .

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao:Kada je Uzvieni Allah Svome Poslaniku otvorio Mekku,stao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, meuljudima, pa je zahvalio Allahu i pohvalio Ga, potom jerekao: 'Doista je Allah sprijeio slonove od Mekke, apokorio ju je Svom poslaniku i vjernicima, i ona

nikome prije mene nije bila dozvoljena, a meni jedozvoljena samo jedan vremenski period u danu44, inee nikome poslije mene biti dozvoljena. Njena stokase ne razgoni, niti se upa njeno trnje, niti jedozvoljeno ono to se u njoj izgubi, osim onome koji

43Sahih.(1816), Muslim (1201).

44

Tj. Samo jedan vremenski period u danu ulaska u Mekku bilo je dozvoljeno ubistvo u njoj i nikada vieposlije toga. Taj period je bio od izlaska Sunca do ikindije.


50/134

je obznani, a kome neko bude ubijen, moe izabratiizmeu dvije odluke: krvarine ili odmazde.'Pa je rekaoEl-Abbas: 'Osim limunove trave, Allahov Poslanie, jer mi

je stavljamo u grobove i na kue.' Pa je rekao: 'Osimlimunove trave.' Muttefekun alejhi. 45

:))

((. .

Prenosi se od Abdullaha b. Zejda b. Asima, radijallahuanhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: Ibrahim je uinio Mekku haremom i dovio je zanjene stanovnike, a ja sam uinio Medinu haremom

kao to je Ibrahim haremom uinio Mekku. I ja samdovio za njen sa'a i mudd duplo vie kako je dovioIbrahim za stanovnike Mekke.Muttefekun alejhi. 46

: :))

((.

.

Prenosi se od Alije b. Ebi Taliba, radijallahu anhu, da jerekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao




51/134

je: 'Medina je harem od 'Ajra do Sevra47.' PrenosiMuslim. 48

POGLAVLJE O NAINU OBAVLJANJAHADDA I ULASKA U MEKKU

:

:)) ((.

:)) ((.

.

: )) ((.

:))

((.

47Dva brda u okolini Medine.



52/134

.:

.

.

.

:))

(( .

.


53/134

.

.

Prenosi se od Dabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma,da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,obavljao hadd, pa smo izali sa njim dok nismo doli doZul-Hulejfe, pa se porodila Esma b. 'Umejs, a on je rekao:Okupaj se, povei se odjeom i zanijeti obredeHadda.Allahov Poslanik je klanjao u mesdidu, potomje uzjahao Kasva'u49, i kada je stigao na El-Bejda'upodigao je glas uei tevhid (telbiju): Odazivam Ti se,moj Allahu, odazivam Ti se. Odazivam Ti se, Ti nemasudruga, doista je (sva) hvala (Tebi) i blagodat odTebe i vlast, Ti nema sudruga, sve dok nismo stigli doKabe, tada je dotakao Rukn (haderul-esved), pa je

ubrzano hodao tri puta, a (sporije) hodao etiri puta.Potom je stigao do Mekami-Ibrahima, pa je tu klanjao,zatim se vratio Ruknu (haderul-esvedu) i dotakao ga.Potom je izaao kroz vrata na Safu, a kada se pribliioSafi, prouio je: Doista su Safa i Merva Allahovaasna mjesta50.' Poinjem sa onim ime je poeo

49

Deva Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.50Sura El-Bekare, 158


54/134

Allah.Potom se popeo na Safu dok nije (mogao) vidjetiKabu, pa se okrenuo prema Kibli, zatim je izjavioAllahovu jednou i donio tekbir i rekao: Nema boga

osim Allaha, Jedinog, koji nema sudruga, Njemupripada vlast i hvala i On moe sve. Nema boga osimAllaha, Jedinog, ispunio je obeanje, pomogao Svogaroba i sam pobijedio Skupine51. Potom je molio izmeutoga. Rekao je slino ovome triput, potom je iao premaMervi, dok se ne bi spustio u srednji dio doline, onda bitrao sve dok se ne bi popeo, pa je hodao do Merve, ina Mervi radio ono to je radio i na Safi, pa jespomenuo hadis, a u njemu stoji: Potom kada je bio danTervije52, krenuli su prema Mini. Vjerovjesnik, sallallahualejhi ve sellem, je jahao. Klanjao je na njoj podne,ikindiju, akam, jaciju i sabah, potom je kratko boraviodok sunce nije izalo, pa je preao (preko Muzdelife ne

zadravajui se) dok nije doao do Arefata, pa jezatekao mali ator, koji mu je bilo namjeteno na Nemiri,pa je boravio u njemu dok se sunce nije spustilo, naredioje (da mu pripreme) Kasva'u, pa su mu je osedlali, pa jedoao do srednjeg dijela doline, pa odrao hutbu,potom se prouio ezan, pa ikamet, pa je klanjao podne,pa se uio ikamet i klanjao je ikindiju, a izmeu njih nije

nita klanjao. Potom je uzjahao i stigao na mjesto stajanja(kod brda Ilal), pa je usmjerio stomak svoje deve Kasva'eprema kamenju (tj. brdo mu je bilo s desne strane), auinio je put kojim se hodalo ispred njega i okrenuo seprema Kibli, i nije prestao stojati dok nije zalo sunce i

51Aluzija na bitku na Hendeku. Vidi suru El-Ahzab, 9. 27. ajeta.

52Osmi dan zul-hiddeta.


55/134

malo otilo utilo, dok se izgubila (suneva) ploa (disk), ikrenuo je, a bio je zategao Kasva'ino ue toliko da jenjena glava skoro udarala u oslonac bedra njegovog

sedla, a desnom rukom je govorio: 'O, ljudi, smirenosti,smirenosti!' Kada god bi doao do gomile pijeska,popustio bi malo dok bi se popela, pa je stigao naMuzdelifu i klanjao na njoj akam i jaciju sa jednimezanom i dva ikameta, i nije izmeu njih nita klanjao.Potom je legao dok nije dola zora, pa je klanjao sabahkada mu se ukazalo da je osvit zore, sa ezanom iikametom, potom je uzjahao dok nije stigao do El-Me'aril-harama, pa se okrenuo prema Kibli i molio,donosio tekbire i govorio 'la ilahe illellah', i nije prestaostojati dok se nije dobro razdanilo. Krenuo je prije negose pojavilo sunce, dok nije stigao u srednji dio Muhassira,pa je malo potjerao, potom je krenuo srednjim putem koji

izlazi na veliko demre, dok nije doao do demreta kojeje kod drveta, pa je bacio sedam (kamenia), sa svakimje donosio tekbir, veliine kamenia za praku. Bacio jeiz sredine doline (tako da mu je Mina bila sa desnestrane a Mekka sa lijeve),. Potom krenuo prema mjestuklanja, pa je zaklao (kurban), a potom je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzjahao i krenuo i

obavio tavaf ifadu i klanjao je u Mekki podne. PrenosiMuslim u duoj verziji. 53



56/134

. .

Prenosi se od Huzejme b. Sabita, radijallahu anhu, da biVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi zavriosa telbijom na haddu ili umri, traio od Allaha Njegovozadovoljstvo i Dennet, a traio utoite u Njegovoj milosti

od Vatre. Prenosi afija sa slabim senedom.54

: :))

((. .

Prenosi se od Dabira da je rekao: Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Ja sam zaklaoovdje, a Mina je cijela mjesto za klanje, pa koljite usvojim stanitima. I ja sam stajao ovdje, a cijeli Arefatje mjesto stajanja, i stajao sam ovdje, a cijeli Dem55(Muzdelifa) je mjesto za stajanje.' Prenosi Muslim. 56

: . .

54Daif. afija (1/307). Hafiz u Telhisu kae: Prenosi ga afija od Huzejme. U lancu prenosilaca je Salih

b. Muhammed b. Zajide el-Lejsi, a on je Medeni i slab je.

55Osnova rijei dem je okupljanje, a to je Muzdelifa. Nazvana je tako jer su se Adem i Hava sastali tu

kada su bili izbaeni iz Denneta i razdvojeni.



57/134

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem, po dolasku u Mekku, uaopreko njenog najvieg dijela (mjesto Keda'), a izaaopreko najnieg (mjesto Kuda). Muttefekun alejhi. 57

: . .

Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da ne bi

doao u Mekku dok ne bi zanoio u Zu-Tuva, pa osvanuo iokupao se, a spomenuo je da je tako radio Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem. Muttefekun alejhi. 58

: . .

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da bipoljubio Crni kamen i na njemu uinio seddu. PrenosiHakim kao merfu', Bejheki kao mevkuf. 59

:

..



59Daif.Hakim (1/455), Bejheki (5/75). Ljubljenje Crnog kamena spomenuto je u dva Sahiha od Omera b.

El-Hattaba, radijallahu anhu, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a to se tie dodatka koji govori

o ljubljenju kamena, biljee ga Hakim i Bejheki, a Ukajli kae: U lancu prenosilaca je Dafer b. Abdillahkoji je grijeio i premetao.


58/134

Prenosi se od njega da je rekao: Vjerovjesnik, sallallahualejhi ve sellem, im je naredio da ubrzano hodaju trikruga, a hodaju etiri, i da hodaju izmeu dva rukna (kod

prva tri kruga). Muttefekun alejhi. 60

. :

. .Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da bi on,kada bi tavafio oko Kabe, prvi tavaf kaskao tri, a hodaoetiri (kruga). 61 U jednom od rivajeta stoji: Vidio samAllahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada bitavafio na haddu ili umri, kada bi doao, prvo bi urno

obiao tri kruga oko Kabe, a etiri bi hodao. Muttefekunalejhi.62

: . .

Prenosi se od njega (Ibn Abbasa) da je rekao: Nisamvidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da


61Sahih.Buharija (1537-1538), Muslim (2/230-231).

62Ono to se nalazi izmeu zagrada nije bilo u osnovnoj verziji.


59/134

na Kabi dodiruje ita osim dva jemanijska rukna. PrenosiMuslim. 63

: .

.

Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je poljubioCrni kamen, pa rekao: Doista znam da si ti kamen, nedonosi tetu niti korist, a da nisam vidio AllahovogPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te ljubi, ne bih tepoljubio. Muttefekun alejhi. 64

:

. .

Prenosi se od Ebu Tufejla, radijallahu anhu, da je rekao:Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, da ini tavaf oko Kabe i da dodiruje rukn tapomkoji je imao, i da ljubi tap. Prenosi Muslim. 65

: . .





60/134

Prenosi se od Ja'la b. Umejje, radijallahu anhu, da jerekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,tavafio je otkrivene desne nadlaktice sa zelenim

ogrtaem. Prenose peterica, osim Nesaija, a sahihom gaocjenjuje Tirmizi. 66

: . .

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao (kada

su ili sa Mine na Arefat): Telbiju bi donosio ko je htio odnas i ne bi mu ga porekli, a tekbir bi donosio ko je htiood nas i ne bi mu ga porekli. 67

:

.

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da jerekao: Poslao me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, sa putnim stvarima ili je rekao sa slabima saMuzdelife nou. Muttefekun alejhi. 68

:

: : . .

66Hasen.Ahmed (17273), Ebu Davud (1883), Tirmizi (859), Ibn Made (2954).




61/134

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Sevdaje traila dozvolu od Allahovog Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem, u noi Muzdelife da krene prije njega, abila je teka, pa joj je dopustio. Muttefekun alejhi. 69

: :)) ((.

.Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da jerekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, namje rekao: 'Ne bacajte kamenje dok se ne pojavi sunce.'Prenose peterica osim Nesaija, a u senedu je prekid. 70

: . .

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Poslaoje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, po UmmuSeleme no uoi bajrama, pa je bacila kamenie prije


70Daif. Ahmed (19778), Ebu Davud (1940), Tirmizi (893), Nesai (5/270), Ibn Made (3025). Hafiz je ovaj

hadis u Fethu ocijenio dobrim. Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban. Meutim, Ibn Abdil-Hadi iHafiz kau da je lanac prenosilaca prekinut.


62/134

zore, potom je otila i obavila tavaf-ifadu. Prenosi EbuDavud, a sened mu je po uvjetima Muslima. 71

: :)) :

((. .

Prenosi se od 'Urve b. Mudarrisa, radijallahu anhu, da jerekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekaoje: 'Ko prisustvuje ovom naem namazu (sabahu) misli na Muzdelifu 'potom stoji sa nama dok nekrenemo, a prije toga je stajao na Arefatu nou ilidanju, upotpunio se njegov hadd i zavrio je svoje

obrede.'72

: : . .

Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je rekao:Murici ne bi krenuli sa sa Muzdelife dok se ne bi izalo

71 Sahih. Ebu Davud (1942). Ibn Abdil-Hadi kae: Prenosioci ovoga hadisa su prenosioci Muslima.

Bejheki kae: Lanac prenosilaca je vjerodostojan bez imalo sumnje.

72Sahih.Ahmed (15619), Ebu Davud (1950), Tirmizi (891), Nesai (5/263), Ibn Made (3016), Ibn Huzejme

(2820). Vjerodostojnim su ga ocijenili Darekutni, Hakim i Kadi Ebu Bekr b. El-Arebi koji kae: Hadis je pouvjetima Buharije i Muslima. Hejsemi je rekao: Prenosioci kod Ahmeda su prenosioci Sahiha.


63/134

sunce i govorili bi: 'Osvijetli se, Sebiru73.' Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, razlikovao se od njih, pa jekrenuo sa Muzdelife prije izlaska sunca. Prenosi

Buharija.74

: . .

Prenosi se od Ibn Abbasa i Usame b. Zejda, radijallahuanhuma, da su rekli: ''Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve

sellem, nije prestajao izgovarati telbiju sve dok nije baciokamenie na Akabi. Prenosi Buharija. 75

:

. .Prenosi se od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, dase postavio tako da mu je Kaba bila sa lijeve strane, aMina sa desne strane, i da je bacio sedam kamenia irekao: Ovo je mjesto na kome mu je sputena suraBekare. Muttefekun alejhi. 76

: . .

73Brdo koje se nalazi sa lijeve strane onome koji se zaputi prema Mini, i to je najvee brdo u Mekki.





64/134

Prenosi se od Dabira, radijallahu anhu, da je rekao:Bacio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,kamenie na dan bajrama ujutro, a to se tie poslije

toga, onda kada sunce nagne sa zenita. Prenosi Muslim.77

: .

.

Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je baciona malim demretima sedam kamenia, donosei tekbirnakon svakog kamenia, potom je krenuo i potraiopogodno mjesto, pa je ustao i stao u pravcu Kible, dugoje stajao tako, dovio je sa dignutim rukama, potom jebacio na srednjim, potom je krenuo nalijevo pa jepotraio pogodno mjesto i stao okrenut u pravcu Kible,potom je dovio i digao svoje ruke i dugo je stajao, azatim je bacio kamenie na Akabi iz sredine doline i nijestajao kod nje. Zatim je otiao i rekao: Tako sam vidio



65/134

da radi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.Prenosi Buharija. 78

} :)) ((.: . :))((.

.

Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je AllahovPoslanik rekao: Allahu moj, smiluj se onima koji suobrijali kosu. Rekoe: I onima koji su skratili, AllahovPoslanie. Rekao je trei put: I onima koji su skratili.Muttefekun alejhi. 79

: .:)) ((. :

:)) ((. :)) ((.

.Prenosi se od Abdullaha b. Amra b. 'Asa, radijallahuanhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, stajao na Oprosnom haddu, pa su ga stalipitati, i rekao je ovjek: Nisam ni osjetio, a obrijao sam




66/134

se prije nego to sam zaklao. Poslanik je rekao: Kolji,nema smetnje. Doao mu je drugi i rekao: Nisam niosjetio a zaklao sam prije nego to sam bacio

kamenie. Rekao je: Baci, nema smetnje.Tog dananije bio upitan o neemu to je prije uraeno ili poslije ada nije rekao: Uradi, nema smetnje.Muttefekun alejhi.80

..

Prenosi se od El-Misvera b. Mahreme, radijallahuanhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, zaklao prije nego to se obrijao i da je svojimashabima to naredio. Prenosi Buharija. 81

: :)) ((. .

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Rekaoje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada

bacite i obrijete se, postaje vam dozvoljen miris i sveostalo osim ena.' Prenose Ahmed i Ebu Davud, a ulancu je slabost. 82



82Hasen.Ahmed (23951), Ebu Davud (1978). Ibnul-Mulekkin i Munziri su hadis ocijenili dobrim.


67/134

:))

((.

.

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, odVjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao:enama nije propisano brijanje, one samo krate.Prenosi Ebu Davud sa dobrim senedom. 83

:

. .

Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da jeAbbas b. Abdul-Muttalib radijallahu anhu, traio dozvolu

od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, danoi u Mekki u noima Mine zbog njegovog napajanja(hadija), pa mu je dopustio. Muttefekun alejhi. 84

. .

Prenosi se od Asima b. Adijja, radijallahu anhu, da jeAllahov Poslanik dao olakicu pastirima deva da neborave na Mini, da bacaju (kamenie) na dan bajrama,

83Hasen. Ebu Davud (1985).



68/134

potom da bacaju sljedei dan za dva dana, potom dabacaju na dan Nefra85. Prenose petorica i sahihom gaocjenjuje Tirmizi i Ibn Hibban. 86

: .... .

Prenosi se od Ebu Bekreta, radijallahu anhu, da je rekao:Drao nam je hutbu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, na dan bajarama. Hadis. Muttefekun alejhi. 87

: :)) ((.

.

Prenosi se od Serrae b. Nebhan, radijallahu anha, da jerekla: Drao nam je hutbu Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, na 'Dan glava' (drugi dan dana terika),i rekao je: 'Zar ovo nije srednji dan terika?' Hadis.Prenosi Ebu Davud sa dobrim senedom. 88

85etvrti dan kada se hadije sputaju s Mine u Mekku.

86Hasen. Ahmed (4/450), Ebu Davud (1975), Tirmizi (955), Nesai (5/273), Ibn Made (3037). Tirmizi kae

za hadis da je hasen-sahih.


88Hasen.Ebu Davud (1953).


69/134

:))

((.

.

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da joj jeVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Tvojtavaf oko Kabe i i izmeu Safe i Merve, dovoljan ti jeza tvoj hadd i umru.Prenosi Muslim. 89

. .

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, daVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ubrzanohodao u sedam (krugova) kada je obavljao tavaf-ifadu.Prenose peterica osim Tirmizija, a sahihom ga ocjenjuje

Hakim. 90

.

.

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik,sallallahu alejhi ve sellem, klanjao podne, ikindiju, akam


90Sahih.Ahmed (14133), Ebu Davud (2001), Nesai u Kubra (2/460), Ibn Made (3060), Hakim (1/475).

Hakim kae da je hadis po uvjetima Buharije i Muslima, ali ga oni nisu zabiljeili. S tom konstatacijomslae se i Zehebi.


70/134

i jaciju, potom je zaspao na Muhassabu, potom je uzjahaou pravcu Kabe i tavafio oko nje. Prenosi Buharija. 91

:

: :

. .

Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da to nije radila tj.zastajanje na Ebtahu i govorila je: Allahov Poslanik je

tu bio siao zato to je to bilo mjesto koje je najpogodnijeza izlazak. Prenosi Muslim. 92

: . .

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da jerekao: Ljudima je nareeno da im bude posljednjevrijeme (na haddu) kod Kabe (tj. da obave tavaful-veda'), osim to je olakano eni u mjesenom ciklusu.Muttefekun alejhi. 93

:

:))





71/134

((.

.

Prenosi se od Ibn ez-Zubejra, radijallahu anhuma, da jerekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekaoje: 'Namaz u ovom mom mesdidu bolji je od hiljadunamaza drugdje, osim u El-Mesdidul-haramu, anamaz u El-Mesdidul-haramu bolji je od namaza umom mesdidu za sto namaza.' Prenosi Ahmed, a

sahihom ga ocjenjuje Ibn Hibban. 94

VRSTE HADDSKI OBREDA

Hadija ima slobodan izbor vrste hada temettua,

ifrada i kirana. Najbolji je temettu.

Temettu znai dati umri prednost nad hadem umjesecima hada, zatim obaviti had poslije umre.

Ifrad znai striktno zanijjetiti samo had.

Kiran znai da se umra i had zajedno zanijjete, ili, da se

zanijjeti samo umra i naknadno doda had prije poetkaumranskog tavafa.

Ko eli ifrad ili kiran, a sa sobom nije poveo hedj (rtvenuivotinju), dozvoljeno mu je da od hada naini umru.

94Sahih.Ahmed (4/5), Ibn Hibban (1620), Bejheki (10058). Ibn Abdil-Hadi kae: Lanac prenosilaca je po

uvjetima Buharije i Muslima. Hejsemi kae: Lanac prenosilaca je vjerodostojan i prenosioci su mu

povjerljivi, a osnova mu je u dva Sahiha u hadisu Ebu Hurejre kod Buharije i hadisu Ibn Omera kodMuslima.


72/134

Obavit e tavaf i saj, skratiti kosu i rijeiti se ihramskihstega.

Tako je postao onaj koji obavlja temettu had, a dokazje predaja da je Poslanik naredio je svojim ashabima,radijjallahu anhu, koji su poeli sa ifradom i kiranom dase rijee stega ihrama i uine ih umrom. (El-Buhari iMuslim)

Onaj ko povede hedj sa sobom nije mu dozvoljeno izaiiz stega ihrama, jer je Poslanik, naredio svojim ashabima

koji su poveli hedj da ostanu u ihramima dok hedj nestigne na svoje mjesto tj. dok ne doeka prvi danKurban-bajrama. Sunnet je muhrimu (onome ko je uihramu) da to vie ui telbiju od samog uspinjanja naprijevozno sredstvo.

Mukarac e podii glas pri telbiji, a ena stiati toliko da

samo sama sebe uje.

Telbija glasi: Lebbejkallahumme lebbejk, lebbejke laerike leke lebbejk, innel-hamde ven-nimete leke vel-mulk, la erike leke. Odazivam Ti se moj Allahu,odazivam Ti se; Ti nema sudruga, odazivam Ti se! Doistazahvala, blagodat i vlast Tebi pripadaju, Ti sudruga

nema!

Telbiju je potebno donositi prilikom ulaska i silaska naputu do Mekke, kada se uje da je drugi ue, izapropisanih fard-namaza, kada se pokrije glava izzaborava.

Onaj koji obavlja temettu had prekinut e sa telbijom

pri otpoinjanju umranskog tavafa.


73/134

Oni koji ine ifrad i kiran prekinut e s telbijom prilikombacanja kamenia na prvi dan Kurban-bajrama.

JEDNOSTAVAN NAIN

OBAVLJANJA UMRE

Ako ovjek eli da ue u obrede umre, potrebno je da seokupa kao to se kupa poslije denabeta95, da se

namirie sa najboljim mirisom koji ima, a nee mu tetitiako ostane mirisa nakon oblaenja ihrama96.

Kupanje prilikom oblaenja ihrama je sunnet97 kako zamukarce tako i za ene, pa ak i za ene koje su uhajzu98ili nifasu99.

Nakon kupanja i namirisavanja tijela ovjek e obuiihrame, te e klanjati farznamaz ukoliko bude namaskovrijeme, a ako ne bude onda e klanjati dva rekata snijetom sunnetulvudua100.

ena koja je u hajzu ili nifasu nee klanjati nita.

Kada zavri sa namazom, poinje sa obredima umreizgovarajui: Lebbejke umretenLebbejke Allahummelebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk, innel hamde veni'mete leke vel mulk, la erike leke.101

95 .

96 ,

. ,

.97

, , .98

.99

.100

.101 .


74/134

(Odazivam ti se umrom Odazivam se, Allahu moj,odazivam. Odazivam se, Ti nema sudruga, odazivam.Zaista svaka zahvala, blagodat i vlast pripadaju Tebi, Ti

nema sudruga.)Mukarac e povienim glasom izgovarati telbiju, dok eena izgovarati toliko glasno tako da je uje onaj koji senalazi pored nje.

Potrebno je da onaj koji obavlja umru mnogo izgovaratelbiju, a posebno kada mijenja stanja i vremena, kaonaprimjer kada se penje uz uzvisicu ili kada silazi ili kadase priblii no ili dan. Poslije toga neka trai od AllahaNjegovo zadovoljstvo i Dennet i neka se utjeeNjegovom milou od Vatre.

U umri telbija je propisana od oblaenja ihrama dopoetka tavafa, a u hadu od oblaenja ihrama dopoetka bacanja kamenia na DemretulAkabe na

Dan bajrama.A kada ovjek ue u MesdidulHaram ui e desnomnogom i rei: Bismillah, ves-salatu ves-selamu alaresulillah. Allahummegfir li zenbi, ve-ftah li ebvaberahmetike. E'uzu billahi El-Azim ve bi vedhihi El-Kerim vebi sultanihi El-Kadim, mine-ejtani Er-Radim.102

Zatim e se ovjek uputiti prema Haderulesvedu (Crnikamen)103kako bi zapoeo tavaf104 te e dodirnuti Crnikamen desnom rukom poljubivi ga, a ako ne bude umogunosti dodirnut e ga rukom prednjim djelom tjelaokrenutim prema Crnom kamenu, a ako ni to ne bude u

102, .

103 ,

.104

.


75/134

mogunosti pokazat e svojom desnom rukom premaCrnom kamenu, ali pri tom postupku nee poljubiti svojuruku.

Meutim, bolje je ovjeku da ne ulazi u velike guve kakone bi ometao ljude.

Prilikom dizanja desne ruke ovjek e izgovoriti: Allahuekber (Allah je najvei).

Zatim e krenuti obilaziti oko Kabe tako da mu ona budes njegove lijeve strane, a kada doe do Jemenskog

ugla105 dodirnut e ga bez ljubljenja, a ako ne bude umogunosti nee se nadmetati s ljudima kako im ne binaudio, te e rei izmeu Jemenskog ugla i Crnogkamena: Rabbena atina fi dunja haseneten ve fil ahiretihaseneh, ve kina azabenn nar. Allahumme inni eselukeelafve vel afijete fi dunja vel ahireh.

I svaki puta kada bude prolazio u pravcu Crnog kamenaizgovorit e tekbir, a u ostalim krugovima u tavafuizgovarat e zikr, uiti dove, uiti Kur'an jer tavaf i jestuspostavljen da bi se Allah Uzvieni veliao.106

Nakon zavretka posljednjeg (sedmog) kruga u tavafuprii e MekamuIbrahimu107 uei: Vettehazu mimmekami Ibrahime musalla.108

Zatim e klanjati dva kratka rekata iza MekamuIbrahima, na prvom rekatu nakon Fatihe prouit e suru

105 ,

.106

, ,

, ', .107

,

. , , ,

.108

, 125.


76/134


77/134

Zatim e sii sa Merve i uputiti se prema Safi hodajui pomjestu za hodanje, a trei po mjestu oznaenom zatranje.

Kada stigne na Safu uradit e sve ono to je uradio i prviput, a tako e isto postupiti i na Mervi sve dok neupotpuni sedmi krug. Odlazak od Safe ka Mervi je jedankrug, a povratak na Safu je drugi krug. ovjek eizgovarati na sa'ju112 ono to eli od zikra, upuivanjadove i uenja Kur'ana. Kada zavri sedmi krug (na Mervi)mukarac e obrijati glavu (to je bolje) ili skratiti kosu, a

ena e skratiti kosu u duini jagodice prsta.Obaveza je da se brijanje glave obavi po itavoj glaviukoliko ovjek bude brijao glavu, a ako bude skraivaokosu, onda je obaveza takoer da skrati kosu sa svihstrana glave.

Brijanje glave za mukarca je bolje od skraivanja kose,

osim u sluaju da se umra obavlja kratak vremenskiperiod prije hada kada je bolje da se kosa skrati kakobi ostalo neto kose da se za vrijeme hada obrije.

S ovim radnjama zavravaju se obredi umre.

Nakon toga prekidaju se zabrane koje su bile u tokuihrama, kao to su spolno openje sa suprugom,namirisavanje, oblaenje odjee i drugo.

ZABRANE U IHRAMU

Devet ih je, a one su:

1. ianje kose;

112 .


78/134

2. Rezanje noktiju. En-Nevevi u El-Medmuu kae:Dozvoljeno je muhrimu otkloniti nokat ako se slomi.Dozvoljeno mu je blago eanje i pranje glave. Ako kosa

tom prilikom sama spadne, nema smetnje.3. Namjerno namirisavanje bilo kojim mirisom ili namjernomirisanje (umrkavanje) mirisa.

4. Zabranjeno je mukom hadiji namjerno oblaiti ivenuodjeu.

5. Pokrivanje glave neim to pripinje uz glavu kao kapa,

ihram, turban i sl.

6. Ubijanje kopnene divljai ili pomaganje u tome.

7. Spolno openje.

8. Spolni akt bez direktnog openja.

9. Sklapanje branog ugovora.

Dokaz za ove zabrane su rijei Vjerovjesnika, sallallahualejhi ve sellem: Muhrim nee obui koulju, turban,ogrta, akire, niti haljinku koju je miris utog isiota iliafrana dotakao, te cipele osim da ne nae papue,pa e te cipele prerezati da budu ispod nonih lanaka.(Muttefekun alejhi)

Uzvieni kae o namjernom ubijanju divljai u kruguHarema: O vjernici, ne u

odazivam ti se gospodaru, odazivam.pdf

Documents