Psihologinja savjetnica Ljubica Duspara, psih.
Logopedinja Marija Birer Perli
Zdravstvena voditeljica Dijana Majeti
2.1. Cilj i osnovne zadae programa (str.6)
2.2. Vrste programa (str.7)
2.3. Prostorni uvjeti (str.10)
2.4. Materijalni uvjeti i didaktika opremljenost (str.10)
2.5. Organizacija rada i radno vrijeme (str.11)
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE (str.12)
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD (str.14)
4.2. Ostali programi vrtia (str.27)
− Program predškole
− Preventivno razvojni program podrške obiteljima i djeci rane dobi – SVELJUB
− Program ranog uenja engleskog ili ranog uenja njemakog jezika integriran u
redoviti program
− Montessori program
− Program odgoja i obrazovanja etnikih i kulturoloških manjina integriran u redoviti
program djejeg vrtia
− Struno razvojni centar za podršku roditeljstvu i program Rastimo zajedno
5. STRUNO USAVRŠAVANJE (str.42)
7. SURADNJA SA VANJSKIM INSTITUCIJAMA (str.48)
8. VREDNOVANJE PROGRAMA (str.49)
3
1. UVOD
Djeji vrti Radost predškolska je ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koja
zapoinje radom 10.11.1977. godine na adresi Ljubijska 79a (Aleksinaka bb) u naselju
Gornja Dubrava, Grad Zagreb. Rad se odvijao u 12 odgojnih skupina. Vrti se proširuje u
proljee 1979. na podruni objekt u Hrvatskog proljea 18.-22. sa još 9 odgojnih skupina.
Grad Zagreb kao osniva brine se o kvalitetnim materijalnim uvjetima za rad i boravak djece
i odraslih.
Prva ravnateljica vrtia bila je Nada Stani, prof., zatim krae vrijeme Vlasta Vaniš, prof.,
Dunja Baruši, prof., a od 2013. Vesna Mari, dipl. pedagog.
Koncepcija rada vrtia temelji se na humanistikom pristupu u radu s djecom i roditeljima.
Zakonska regulativa iz podruja predškolskog odgoja i podruja upravnog prava odreuje okvir
ustroja i djelovanja vrtia kao javne institucije: Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju
(NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19), Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08,
127/19), Statut Djejeg vrtia Radost (trenutno vaei tekst Statuta upisan u sudski registar
Trgovakog suda u Zagrebu Rješenjem pod poslovnim brojem Tt-14/1132-2 od 21. sijenja
2014. godine.
obrazovanja, Agenciji za odgoj i obrazovanje, Gradskom uredu za obrazovanje Grada Zagreba.
U periodu 90-tih godina, vremenu povijesnih dogaanja u Republici Hrvatskoj, vrti vrlo
inovativno i struno provodi smjernice Programskog usmjerenja kao razvojno humanistike
koncepcije u praksu stvarajui sa svojim suradnicima i odgojiteljima nove programe za rano
uenje engleskog i njemakog jezika, a nakon toga glazbenog i sportskog programa.
Vrti tri desetljea radi u 23 odgojne skupine.
Rastom broja stanovnika Gradske etvrti Gornja Dubrava poveavaju se i potrebe za
smještajem djece u vrti pa Skupština Grada Zagreba donosi odluku o proširenju vrtia za tri
odgojne skupine i jednom polivalentnom dvoranom na adresi Ljubijska 79a.
Vrti od pedagoške godine 2013./14. radi u 26 odgojnih skupina na iste etiri adrese.
4
Djetinjstvo je izrazito vano razdoblje koje ima svoje vrijednosti i kulturu i koje ima direktnu
povezanost s okruenjem i uvjetima u kojem dijete odrasta.
Vrijednosti koje kurikulum vrtia definira proizlaze iz opredijeljenosti obrazovne politike našeg
društvenog okruenja (Hrvatske i Europe) koje naglašavaju cjelovit osobni razvoj djeteta.
Kultura ustanove našeg vrtia temelji se na suradnikom ozraju, zajednikoj odgovornosti svih
profesionalaca koji sudjeluju u njezinom graenju za ostvarivanje kvalitetnih odnosa izmeu
djece i odraslih uz pristup odgojno-obrazovnoj praksi koja polazi od ciljeva, vrijednosti i naela
Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015.).
Kroz razvojni kurikulum Djeji vrti Radost stvara strategiju svog rada orijentirajui se na
nekoliko podruja kvalitete rada:
− misiju i viziju ustanove
− zdravstveno-higijenske uvjete rada i sigurnost ustanove
− kurikulum ustanove i odgojno-obrazovni proces
− ljudske resurse i kontinuirani profesionalni razvoj svih djelatnika
− suradnju s uom i širom društvenom zajednicom
− proces praenja i vrednovanja
Vrti za djecu omoguuje da, u sklopu redovitog desetosatnog programa budu ukljuena i u
obogaene programe: Sveljub - preventivno-razvojni program podrške obiteljima i djeci rane
dobi Posebni cjelodnevni program uenja engleskog jezika, Posebni cjelodnevni program uenja
njemakog jezika, Posebni cjelodnevni Montessori program, Krai sportski i engleski program
integriran u redoviti program i Program predškole.
Dodatni programi koje vrti provodi su i Program za darovitu ili potencijalno darovitu djecu te
Program za djecu pripadnike etnikih i kulturoloških manjina, a kao dodatnu podršku roditeljstvu
vrti ve više od deset godina ostvaruje i Program radionica za roditelje „Rastimo zajedno“.
Vrti nudi i razliite krae programe (sportski program, program ritmike i plesa…) koji provode
vanjski suradnici.
DV Radost prati potrebe roditelja u suvremenog trenutku u kojem ivimo i radimo te otvara
nove oblike komunikacije i podrške roditeljima.
5
Dugogodišnji rad na tom podruju prepoznalo je Ministarstva znanosti i obrazovanja te DV
Radost imenovalo centrom izvrsnosti 2018. godine kao „Struno razvojni centar za podršku
roditeljstvu i program Rastimo zajedno“.
Osobna i profesionalna odgovornost zaposlenika vrtia definirana je u viziji i misiji rada DV
Radost.
VIZIJA: Mjesto sigurnog i sretnog odrastanja u kojem se poštuje djetetova razliitost te potie
razvoj individualnih sposobnosti i potencijala.
MISIJA: Osigurati poticajno socijalno i prostorno-materijalno okruenje za cjelovit razvoj
djeteta, u kojem e svako dijete moi zadovoljavati svoje potrebe i interese. Razvijati kulturu
ustanove u kojoj e se stalno razvijati osobne i profesionalne kompetencije odgojitelja kroz
cjeloivotno obrazovanje. Razvijati partnerski odnos s roditeljima kroz razliite oblike aktivnog
sudjelovanja roditelja.
2. USTROJSTVO RADA
Rani i predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj ureen je Zakonom o predškolskom odgoju i
obrazovanju i pripadajuim podzakonskim aktima te obuhvaa odgoj, obrazovanje i skrb o
djeci predškolske dobi. U Republici Hrvatskoj nije obvezatan za svu djecu predškolske dobi,
osim programa predškole koji je namijenjen djeci u godini pred polazak u školu.
U DV Radost ostvaruje se program odgoja, obrazovanja i skrbi o djeci, (zdravstvena zaštita,
prehrana i socijalne skrb) od 12 mjeseci do polaska u osnovnu školu.
Podijeljen je na dva odgojno-obrazovna ciklusa:
-jasliki za djecu u dobi od 12 do 36 mj.
-vrtiki za djecu od 3god do polaska u školu.
6
Cilj programa je osigurati optimalne uvjete za zadovoljavanje temeljnih potreba i prava djece
kako bi se stvorila osnova za ostvarivanje djetetove osobne, emocionalne, obrazovne i socijalne
dobrobiti. Uvjeti ukljuuju materijalne, socijalne, zdravstvene i obrazovne dimenzije, uz
profesionalnost i cjeloivotno uenje svih zaposlenika vrtia.
Osnovne zadae predškolskog odgoja usmjerene su na:
1. njegu i skrb za tjelesni rast, razvoj i zdravlje prema suvremenim spoznajama i
standardima,
2. cjelovit i holistiki pristup u odgoju i obrazovanju djeteta,
3. dosljednu primjenu suvremene predškolske paradigme koja ukljuuje:
a) usmjerenost na razvoj temeljnih kompetencija za cjeloivotno uenje: komunikacije na
materinskom jeziku, komunikacije na stranim jezicima, matematike kompetencije i
osnovne kompetencije u prirodoslovlju, digitalne kompetencije, kompetencije razvoja
vlastite strategije uenja, socijalne i graanske kompetencije, kompetencije inicijativnosti i
poduzetnosti i kompetencije kulturne osviještenosti i izraavanja,
b) razvojno – humanistiku koncepciju u odgojno – obrazovnom radu s naglaskom na
uvaavanje djetetove osobnosti, razvojnih mogunosti, prava, potreba, interesa i
specifinosti u razvoju svakog pojedinog djeteta,
c) odgojno-obrazovni rad baziran na osnovnim vrijednostima znanja, identiteta, solidarnosti
i tolerancije, odgovornosti, autonomije i kreativnosti,
4. inkluziju djece s posebnim potrebama i teškoama u razvoju u programe ranog i
predškolskog odgoja i obrazovanja, razvijanjem tolerancije, suradnje i inkluzivne
kulture u djejem vrtiu,
5. odgojno – obrazovni program rada za darovitu i potencijalno darovitu djecu,
6. izgraivanje suradnje i partnerskih odnosa obitelji i vrtia,
7. senzibilizaciju lokalne zajednice za potrebe vrtia te uspostavljanje suradnje s
institucijama u okruenju,
9. stalno praenje i unaprjeivanje pedagoške prakse te primjenu suvremenih pristupa i
metoda u predškolskom odgoju.
procesa sukladno potrebama djece i njihovih roditelja.
2.2. VRSTE PROGRAMA
U DV Radost svake pedagoške godine ima od 6-9 jaslikih skupina te 17-20 vrtikih skupina.
U vrtiu se ostvaruju cjelodnevni programi u trajanju od 7 do 10 sati dnevno, poludnevni u trajanju
od 4 do 6 sati dnevno, višednevni u trajanju od jednog do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i
zimovanja).
Cjelodnevni program odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi provodi se kao
redoviti program odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi u trajanju od deset sati dnevno
(l.3. toka 1. i 2.1. Dravnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe).
Odvija se svakodnevno, u svim objektima djejeg vrtia.
Ustrojstvo programa uvaava naela usklaena s naelima Nacionalnog kurikuluma za rani i
predškolski odgoj koja obuhvaaju:
svakog pojedinca na zadovoljavanje specifinih potreba, osobnih ritmova i individualno
razliitih strategija uenja. Odgojno-obrazovni djelatnici u odgojno-obrazovnom radu s
djecom prilagoavaju metode rada i profesionalno pristupaju svakom djetetu
podravajui njegovu inicijativu.
• Partnerstvo vrtia s roditeljima i širom zajednicom – naelo u kojem se naglašava
roditelj kao nezaobilazni partner i aktivni sudionik u oblikovanju vrtikog kurikuluma.
Uloga je vrtia kontinuirano promišljati o oblicima osnaivanja roditeljskih
kompetencija te promovirati senzibilitet lokalne zajednice za potrebe djece i roditelja.
• Osiguravanje kontinuiteta u odgoju i obrazovanju – kojim vrti kontinuirano potie
jaanje osobnih i profesionalnih kompetencija svih djelatnika te osigurava razliite
oblike strunog usavršavanja u ustanovi i izvan nje.
Istovremeno se naelo kontinuiteta odgoja i obrazovanja odnosi i na suradnju vrtia i
škole koja podrazumijeva zajedniko djelovanje svih sudionika, koje je usmjereno na
dijete i njegovu dobrobit, vodei rauna o psihofizikim osobinama djece, njihovim
8
potrebama i mogunostima, a u cilju cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece.
• Otvorenost za kontinuirano uenje i spremnost na unaprjeivanje prakse – koje potie
kontinuirano podizanje razine profesionalnih kompetencija djelatnika i stvaranje
kvalitetnih preduvjeta za djetetov razvoj u okruenju koje ima obrazovni potencijal i
potie suradniko ozraje
Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, djeji vrti moe izvoditi i druge programe
sukladne odredbama Dravnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.
Do sada je DV Radost verificirao i dobio suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za
provedbu programa koji se ostvaruju u radu s djecom, roditeljima ili sustrunjacima iz sustava
odgoja i obrazovanja:
MZOS (KLASA,URBROJ,DATUM)
jezika
cjelodnevni Ljubijska 79a
jezika
cjelodnevni Ljubijska 79a
KLASA: 601-02/14-03/00172
URBROJ: 533-25-14-0004
KLASA: 601-02/15-03/00400
program,
redoviti program, KLASA:601-02/17-
predškolske dobi – Program radionica s
roditeljima Rastimo zajedno
krai Ljubijska 79a
predškolskog odgoja i obrazovanja za darovitu
i potencijalno darovitu djecu
kulturoloških manjina integriran u redoviti
program djejeg vrtia
proljea 18-22
11 Djeji vrti Radost - Struno razvojni centar za podršku roditeljstvu i program
Rastimo zajedno
KLASA: UP/I-601-02/18-03/00015
URBROJ: 533-05-18-0002,
2.3. PROSTORNI UVJETI
DV Radost registriran je na etiri adrese, a u naravi se radi na dvije lokacije. U centralnom
objektu koja je namjenska graevina, nalazi se 17 odgojnih skupina sa pripadajuim
sanitarijama i garderobama, dvije polivalentne dvorane, administrativni blok, kuhinja,
ekonomat, praona i prostorije domara. Objekt ima veliko dvorište odvojeno za jasliku i vrtiku
djecu.
U podrunom objektu na katu zgrade u ulici Hrv. Proljea 18-22 nalaze se (3x3) 9 soba
dnevnog boravka sa pripadajuim prostorijama, kancelarije, prostorom za odgojitelje i 3
dostavne kuhinje, dvije terase za boravak na zraku.
Prostori su osmišljeni i strukturirani tako da zadovoljavaju potrebe djeteta: strukturirani su
stimulativno po principu igrovnih centara koji omoguavaju situacijsko uenje kroz igru,
istraivanje, manipuliranje, eksperimentiranje prema njihovim potrebama i interesima. Uz
navedene prostore, na objektima se mogu kvalitetno osmisliti i strukturirati predprostori za igru
i istraivanje djece i tako osigurati djeci veu mogunost izbora aktivnosti, prostora i suigraa.
Svi prostori su sigurni te funkcionalno i poticajno opremljeni za boravak djece, takoer svi
zaposlenici imaju optimalne uvjete i sredstva za rad.
Vrti je kapaciteta 500-550 djece (ovisno o broju jaslikih ili vrtikih skupina).
2.4. MATERIJALNI UVJETI I DIDAKTIKA OPREMLJENOST
DV Radost opremljen je kvalitetnom i funkcionalnom opremom za pojedinu odgojnu skupinu,
dio te opreme su elementi trajne vrijednosti i dio osnove opreme (kao što su stolovi, stolice,
ormari, lealjke), a dio je didaktike opreme za razliite razvojne poticaje. Pri nabavi sredstava
i didaktikog materijala vrti se rukovodi sljedeim kriterijima: zadovoljavanje pedagoških
kriterija, visokih estetskih kriterija, funkcionalnost i zadovoljavanje sigurnosno zaštitnih
uvjeta.
Estetski kriteriji: skladne boje, lijep izgled i privlanost za dijete.
Funkcionalni kriteriji: materijal koji se koriste u djejim aktivnostima mora pozivati djecu na
aktivnost, angaman, provocirati i pokretati dijete na akciju.
11
higijensko odravanje.
Obogaeni i posebni programi realiziraju se uz specifinu opremu (Montessori pribor, sportski
rekviziti, audio i vizualna oprema, PC, kamere…). Oprema se nabavlja planski u kontinuitetu,
nadopunjavaju se novi elementi iz sredstava Osnivaa, vlastitih prihoda, dravnim sredstvima
za program predškole, nacionalne manjine, djecu sa TUR i darovitu djecu.
Prema mogunostima vrti se moe ukljuiti u projekte koji se financiraju izvan navedenih
izvora financiranja, mogua su sponzorstva i donacije. Briga za sigurno radno okruenje svih
radnika prati se sukladno pozitivnim zakonima o zaštiti na radu. Ispravnost alata i strojeva za
rad nadziru servisne i inspekcijske slube.
2.5. ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME
Radno vrijeme vrtia organizirano je i planirano prema potrebama roditelja za svaku pedagošku
godinu u Godišnjem planu i programu rada vrtia po odluci Upravnog vijea vrtia.
Otvaranje vrtia je ujutro od 5 ili 6 sati i radi do 20 sati. Djeca mogu boraviti najdue do 10 sati
u ustanovi. Prema interesu roditelja i organizacijskim mogunostima moe se organizirati i
smjenski rad vrtia. U svim organizacijskim modelima mora se voditi briga o najboljem interesu
djeteta.
Fleksibilnom organizacijom rada, prvenstveno strunih, odgojnih radnika, ali i ostalih slubi
postavlja se funkcionalno radno vrijeme svakog objekta, a time i vrtia u cjelini.
Predvieno radno vrijeme s roditeljima i strankama je tajništva i raunovodstva je od 8-16 sati,
ravnatelja i strunih suradnika od 7-14, 8-15, 9-16, ili prema potrebi i dogovoru.
Struktura satnice (dnevna, tjedna, mjesena i godišnja) prati funkcionalne potrebe procesa, a
razrauje se za svaku radnu godinu, za svakog djelatnika.
Za ostvarivanje programa rada vrtia prema broju skupina, lokacija vrtia te broja upisane djece
(i djece sa TUR) predvien je slijedei broj radnika prema radnim mjestima.
RADNO MJESTO BROJ RADNIKA STRUNA SPREMA
Ravnatelj 1 VŠS/VSS
Struni suradnik-psiholog 1 VSS
Tajnik 1 VŠS/VSS
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
Skrb za zdravlje i tjelesni razvoj djeteta provodi se sukladno Programu zdravstvene zaštite
djece, higijene i pravilne prehrane djece u djejim vrtiima (NN121/2007) kao i Dravnom
pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/2008).
Cilj programa u odnosu na skrb za tjelesni razvoj i zdravlje djece je stvaranje uvjeta za
optimalan razvoj djece, ouvanje i unapreenje zdravlja djece, usvajanje kulturno higijenskih
navika i pravilnih prehrambenih navika.
Osnovne zadae za ostvarivanje cilja:
ouvanje i unapreenje zdravlja djece
-zadovoljiti higijensko zdravstvene uvjete za ivot i aktivnosti djece kroz kontinuirano
odravanje istoe u svim prostorima
-praenje pobola djece, kalendar cijepljenja
13
-prilagoditi dnevni ritam aktivnosti, odmora i prehrane djece u odnosu na individualne potrebe
djeteta (posebno u periodu prilagodbe djeteta na vrti)
- identifikacija djece s posebnim potrebama u njezi i skrbi za zdravlje (djeca s akutnim i
kroninim zdravstvenim teškoama)
-provoenje mjera vezanih uz posebne zdravstvene potrebe djece s ciljem ouvanja i
unapreenja njihovog zdravlja
jelovnicima i strunim preporukama
- osigurati i organizirati kontinuitet u ponudi raznovrsne i pravodobne prehrane
-poticanje pozitivnih navika konzumiranja raznovrsne hrane, pijenja vode, samostalnosti i
kulturnom ophoenju kod stola
- identifikacija djece s posebnim potrebama u prehrani njezi i skrbi za zdravlje (djeca s
akutnim i kroninim zdravstvenim teškoama)
-izrada jelovnika u suradnji sa roditeljima, pedijatrima i kuharima, edukacija odgojitelja
- praenje tjelesnog rasta i razvoja djece, te stanja uhranjenosti
provoenje higijensko sanitarnih mjera
i opreme
- osiguravanje higijenskih uvjeta vezanih uz provedbu njege djece jaslike dobi
- osiguravanje higijenskih standarda vezanih uz dnevni odmor djece
- osiguravanje optimalne temperature u svim prostorima u kojima djeca borave
- provoenje DDD mjera sukladno zakonskim propisima
planiranje i provoenje preventivnih mjera zdravstvene zaštite djece
- praenje pobola i epidemioloških indikacija s ciljem ouvanja zdravlja djece
-provoenje zdravstveno higijenskih mjera prema uputama nadlenih epidemioloških slubi
- poticanje djece na kretanje, tjelovjebu i boravak na zraku s ciljem ouvanja i unapreenja
14
zdravlja
-edukacija djece s ciljem usvajanja znanja o pravilnim kulturno- higijenskim navikama
- rad s djecom na usvajanju pravilnih prehrambenih navika
- poticanje djece na brigu o ouvanju okoliša
- edukacija odgojitelja vezano uz ouvanje i unapreenje zdravlja djece
- edukacija ostalih zaposlenika s ciljem pravilnog provoenja mjera i postupaka za ouvanje i
unapreenje zdravlja
Struno usavršavanje ostalih zaposlenika
Osobe koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s hranom, Zakon o zaštiti puanstva od
zaraznih bolesti obavezuje da moraju imati osnovna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i
osobnoj higijeni te spreavanju širenja zaraznih bolesti. Takoer, osobama koje rade na
poslovima vezanim uz odravanje higijene kao i sigurnosti Zakonom je propisana dinamika i
sadraj strunog usavršavanja.
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
Programom javnih potreba, za koji se sredstva osiguravaju u proraunu Grada Zagreba,
obuhvaeni su programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne
skrbi djece rane i predškolske dobi prema razvojnim ciklusima iz Nacionalnog kurikuluma za
rani i predškolski odgoj i obrazovanje:
1. ciklus – program za djecu od 6 mjeseci starosti do 1. godine,
15
2. ciklus – program za djecu od 1. do 3. godine starosti (redoviti 10-satni program, posebni
programi, alternativni programi),
3. ciklus – program za djecu od 3. godine starosti do polaska u osnovnu školu (redoviti 10-
satni program, posebni programi, alternativni programi, programi za djecu s posebnim
odgojno-obrazovnim potrebama).
1. Redoviti 10-satni program
2. Posebni programi – programi ranog uenja stranog jezika, glazbeni programi, likovni
programi, dramsko-scenski programi, informatiki programi, sportski programi te programi
ritmike i plesa, ekološki programi i programi odgoja za odrivi razvoj, vjerski programi,
programi zdravstvenog odgoja, program za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama,
program „Vrti u bolnici“ za djecu na dugotrajnoj hospitalizaciji, programi rada s
roditeljima/skrbnicima, preventivni programi, programi sigurnosti.
3. Alternativni programi – prema koncepcijama Marije Montessori, Rudolfa Steinera
(Waldorfski), Reggio koncepciji.
4. Programi javnih potreba u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju organiziraju se i
realiziraju za djecu s teškoama, darovitu djecu, djecu pripadnike nacionalnih manjina, djecu
u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaena redovitim programom
predškolskog odgoja (program predškole).
Za svu djecu ukljuenu prema Programu javnih potreba planiraju se i provode
individualizirani odgojno-obrazovni programi koji imaju vremenske i programske
specifinosti.
Cilj odgojno-obrazovnog rada u Djejem vrtiu Radost je osigurati poticajno okruenje
(materijalno i socijalno) koje dijete potie na igru, razvoj i uenje, u kojem razvija svoje osobne
potencijale, zadovoljava aktualne interese i u kojem formira svoju osobnosti i socijalnih stavove
te razvija socijalne vještine.
Odgojno-obrazovni rad usmjeren je na razvoj razliitih kompetencija cjeloivotnog uenja, s
naglaskom na shvaanje djeteta kao cjelovitog bia i vanost integrirane prirode njegova
uenja. Potie se razvoj bazinih vrijednosti: znanja, humanizma i tolerancije, identiteta,
odgovornosti i kreativnosti.
djetetov razvoj.
Okruenje za uenje i samo stjecanje iskustva uenja u vrtiu je poticajno, konkretno i djetetu
zanimljivo. Uvaava se prirodna potreba djeteta za istraivanjem i uenjem, uz podravanje i
prepoznavanje njegovih interesa na kojima se temeljit oblikovanje okruenja koje djetetu
omoguava zadovoljavanje njegove znatielje i stjecanje novih iskustava.
Istovremeno se promišlja o razvijanju partnerskih odnosa s roditeljima, primjerenim oblicima
suradnje i unapreivanju naina jaanja roditeljskih kompetencija.
Zadae su definirane prema djetetovim razvojnim karakteristikama i prema podrujima
razvoja, no treba ih sagledavati integrirano.
JASLIKI UZRAST DJECE - (1-3 godine)
Tjelesni i psihomotorni razvoj
• poticati razvoj grube motorike putem svih osnovnih oblika kretanja (puzanje, stajanje,
samostalno hodanje, penjanje, tranje, skakanje)
• poticati usavršavanje motorikih sposobnosti djeteta kroz sve oblike kretanja (hodanje
uz i niz stepenice, kretanje unazad i postrance, po suenoj površini, svladavanje
prepreka – provlaenjem, penjanjem, uspinjanjem, unjem, doskoci),
• poticati razvoj psihomotornih vještina i okulomotorne koordinacije (bacanje i hvatanje
lopte, udaranje lopte nogom)
• poticati razvoj spretnosti prstiju i šake, fine motorike i grafomotorike (slaganje tornja
od kocaka, listanje stranica slikovnice, korištenje olovke i povlaenje crta, korištenje
škarica)
• poticati razvoj sposobnosti brige o sebi (samostalno oblaenje, obuvanje papua, pijenje
iz aše, korištenje pribora za jelo)
Socio-emocionalni razvoj i razvoj linosti
• poticati dijete na spontano iskazivanje svojih emocija kao i zadovoljavanje potrebe
za njihovim proigravanjem kroz razliite oblike izraavanja
• razvijati kod djeteta osjeaj sigurnosti, povjerenja i privrenosti u osobe i prostor
17
• razvijati pozitivnu sliku o sebi (spoznaju ja jesam, ja znam, ja mogu, samopouzdanje
da vlastitim naporom mogu nešto napraviti, promijeniti, riješiti)
• podravanje spontanosti i poticanje djeteta u samoiskazivanju i prepoznavanju
vlastitih sposobnosti i mogunosti kao i iskazivanju brige za druge (poticanje
razvoja empatije)
• razvijati samostalnost djeteta u jelu, kontroli i obavljanju fizioloških potreba,
odravanju osobne higijene i higijene prostora, samostalnost u svlaenju i oblaenju
• poticanje djeteta na samoinicijativno kreiranje aktivnosti, njihovu provedbu i
valorizaciju
isprobavanje i istraivanje novih materijala, poznatih materijala na nov nain,
novootkrivenih osobina poznatih materijala, kombiniranja poznatih i novih
materijala
proizvedenih predmeta i materijala svim osjetilima
• razvijati sposobnost stjecanja sve bogatijeg iskustva i spoznaja, osobito o sebi (svom
tjelesnom, aktivnom, socijalnom i psihološkom ja), o osobinama djece i odraslih
(slinosti, razlike, da svatko nešto eli, zna, moe i na svoj nain emocionalno
reagira)
• razvijati sposobnost uoavanja veza i odnosa opaanja meu predmetima i
materijalima u okolini, prirodnih i fizikalnih pojava u okolini
• podravanje i usmjeravanje djeteta u postupcima brige za sebe, razvoja kulturno-
higijenskih navika, zaštite i samozaštite
• razvijati pozitivni emocionalni odnos prema prirodi i odgovorni odnos prema
uvanju prirode
18
u poznatim i nepoznatim situacijama
• poticati svih oblika glasovno-govorne komunikacije djeteta s odraslima te djeteta i
druge djece uz poticanje mimike, geste i drugih oblika neverbalne komunikacije
• poticati upotrebu govorne ekspresije kroz imenovanje, opisivanje, objašnjavanje
doivljenog
• proširivati djeji rjenik, uz poticanje sposobnosti stvaranja rijei i reenica
• poticati razvoj rane pismenosti poticajnim okruenjem uz prisustvo slikovnog
materijala, pisane rijei u igrovnim centrima, kao i materijala koji potiu na govor,
komunikaciju)
medijima
• razvijati senzibilitet za likovna sredstva i materijale u izraavanju linijom, bojom,
oblikom
sviranjem) i pokreta ( u igri, plesu )
VRTIKI UZRAST DJECE 3-6 godina
Tjelesni i psihomotorni razvoj
poskakivanja, skakanja, penjanja, provlaenja, kotrljanja,...)
• poticati razvoj snage i brzine, te vjebe za jaanje svih grupa mišia i pravilno
dranje tijela,
• poticati razvoj psihomotornih vještina, ravnotee i okulomotorne koordinacije
(bacanje i hvatanje lopte, udaranje lopte nogom, gaanje u cilj, kretanje sa oteanim
zadacima suene površine i drugo) kao i sloenih motorikih vještina
• poticati razvoj spretnosti prstiju i šake, fine motorike i grafomotorike
• poticati dijete na samostalnost i pravilnost u odravanju vlastite higijene i istoe
okruenja u kojima borave, u voenju brige o vlastitim stvarima i urednosti
prostora, pribora i materijala s kojima se igraju,
19
• poticati i podravati samostalnost u obavljanju kulturno-higijenskih navika
(oblaenju, svlaenju i urednom odlaganju svoje odjee i obue, kao i
samostalnom posluivanju tijekom obroka)
djeteta za kretanjem na zraku
• razvijati naviku bavljenja rekreativnim aktivnostima koje imaju utjecaj na pravilan
rast i razvoj.
• poticati dijete na prepoznavanje i spontano iskazivanje svojih emocija te iskazivanja
emocija na društveno prihvatljiv nain
• razvijati kod djeteta osjeaj razumijevanja i poštivanja emocija drugih osoba
(empatiju), prepoznavanje emocija putem razliitih oblika izraavanja
• razvijati kod djeteta sigurnost, pozitivnu sliku o sebi, samopouzdanje da vlastitim
naporom i svojim mogunostima moe nešto napraviti, promijeniti, riješiti
• poticati osjeaje pripadnosti skupini, razvijati spoznaju djeteta da je voljeno i
prihvaeno,
valorizaciju
• poticati stvaranje suradnikog i su konstruktivistikog okruenja u kojem e dijete
imati mogunosti razvijati socijalne kompetencije
• poticati modele naina rješavanja konflikata mirnim putem,
• poticati samovrednovanje u procesu uenja i prihvaanje uspjeha i neuspjeha.
Spoznajni razvoj
• razvijati stvaralake osobine koje dijete spontano pokazuje: manipuliranje,
isprobavanje i istraivanje novih materijala, poznatih materijala na nov nain,
novootkrivenih osobina poznatih materijala, kombiniranja poznatih i novih
materijala
20
proizvedenih predmeta i materijala svim osjetilima
• razvijati sposobnost stjecanja sve bogatijeg iskustva i spoznaja, osobito o sebi (svom
tjelesnom, aktivnom, socijalnom i psihološkom ja), o osobinama djece i odraslih
(slinosti, razlike, da svatko nešto eli, zna, moe i na svoj nain emocionalno
reagira)
• razvijati sposobnost uoavanja uzrono-posljedinih veza i odnosa opaanja meu
predmetima i materijalima u okolini, prirodnih i fizikalnih pojava u okolini,
aktivnostima ljudi, prirodnim pojavama, biljkama i ivotinjama, okruenju,
prostoru i vremenu
prema uvanju prirode i potrebu odrivog razvoja
Razvoj govora, komunikacije, izraavanja i stvaralaštva
• poticati djecu na govor i govornu komunikaciju u razliitim situacijama,
• razvijati sposobnost komunikacije i poticati djecu na razgovor, postavljanjem
pitanja i odgovaranjem na njih, poticati na prepriavanje doivljaja i emocija,
• poticati pravilan izgovor glasova, prema pravilnom govornom uzoru,
• poticati na izraavanje reenicom uredne morfo-sintaktike strukture,
• poticati na izraavanje standardnim jezikom uz njegovanje lokalnog govora,
• poticati djecu na prepriavanje pria sukladno sposobnostima djeteta i dramsko
scensko izraavanje,
• poticati interes za primjerena literarna djela, slikovnice i poeziju te razvijati ljubav
prema knjizi i pisanoj rijei,
• omoguiti upoznavanje i korištenje razliitih likovnih tehnika, uivanje u
spontanom izraavanju bojom te poticati plastino oblikovanje,
• poticati slušanje vokalne i instrumentalne glazbe, razvijati osjeaj za ritam,
upoznati djecu s glazbenim instrumentima
• poticati izraavanje glazbe pokretima tijela – plesom, poticati dramsko i scensko
izraavanje djeteta
21
Strategije rada proizlaze iz odnosa prema vrijednostima odgoja i obrazovanje te su definirane
Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NN 5/2015).
Vrijednosti koje se navode u tom dokumentu su: znanje, humanizam i tolerancija, identitet
(osobni, kulturni i nacionalni), odgovornost, autonomija i kreativnost kontinuirano i
integrirano e se provoditi u okviru razliitih didaktiko-metodikih pristupa, raznovrsnih
sadraja i organizacijskih formi.
Detaljnije su razraena u Kurikulumu DV Radost razmatranog na sjednici Odgojiteljskog
vijea i usvojeno na sjednici Upravnog vijea 15. rujna 2015. godine.
4.1. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA
Dravni pedagoški standard utvruje predškolski odgoj i naobrazbu djece i djece s posebnim
potrebama i to djece s teškoama i darovite djece. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama jest:
– dijete s teškoama tj. dijete s utvrenim stupnjem i vrstom teškoe po propisima iz socijalne
skrbi, koje je ukljueno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u djejem vrtiu, ili posebnu
odgojno-obrazovnu ustanovu ili
– darovito dijete tj. dijete kojem je utvrena iznadprosjena sposobnost u jednom ili više
podruja ukljueno u jaslike i vrtike programe predškolskog odgoja i naobrazbe.
Prepoznavanje djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djece s teškoama i
darovite djece) i promišljanje razvojnih zadaa za njihovo napredovanje prema sposobnostima
vaan je aspekt preventivnog djelovanja u djejem vrtiu kao i ublaavanja i otklanjanja
njihovih teškoa.
DJECA S TEŠKOAMA U RAZVOJU
Djeca s teškoama u razvoju su djeca s uroenim i steenim stanjima organizma, koja prema
svojoj prirodi zahtijevaju poseban struni pristup kako bi se omoguio razvoj sauvanih
sposobnosti djeteta i time što kvalitetniji daljnji odgoj i ivot. Ova djeca imaju izraenije
potrebe u odnosu na svoje vršnjake i stoga trebaju poseban vid pedagoške pomoi.
22
Djecom s teškoama, sukladno Dravnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i
naobrazbe smatraju se:
o djeca s poremeajima govorno-glasovne komunikacije
o djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim imbenicima ili psihozom
o djeca s poremeajima u ponašanju
o djeca s motorikim ošteenjima
o djeca snienih intelektualnih sposobnosti
o djeca s poremeajem iz spektra autizma
o djeca s višestrukim teškoama
o djeca sa zdravstvenim teškoama i neurološkim ošteenjima (dijabetes, astma, bolesti
srca, alergije, epilepsija i slino).
Svakako treba imati na umu potencijalne posebne potrebe, koje, prema Programskom
usmjerenju predškolske djece, moe imati dijete koje je u svojem razvoju ili ivotu imalo tzv.
rizine faktore (izvanjskog ili unutarnjeg porijekla), kao što su prenatalni, perinatalni i
postnatalni rizici ili su bila ili su još uvijek izloena nepovoljnim okolinskim uvjetima
(nepotpuna obitelj, bolest u obitelji i dr.).
Takve potrebe moe takoer imati i dijete u kojeg neki od razvojnih aspekta bitnije odudara
od oekivanog za kronološku dob (sporiji motoriki razvoj, pojaan aktivitet, ono s izrazitim
sklonostima i interesima i dr.). Individualni pristup i briga za individualne potrebe svakog
djeteta vaan su aspekt usmjeravajueg i preventivnog djelovanja tj. sprjeavanje prerastanja
takvih pojava u smetnje daljnjem zdravom razvoju djeteta.
Prolazne posebne potrebe zbog oekivanih razvojno prirodnih raskoraka izmeu djetetovih
potreba i mogunosti u pojedinim fazama razvoja (tzv. razvojne krize) ili traumatizirajuih
dogaaja u njegovu ivotu takoer zahtijevaju paljiv individualni pristup i brigu te posebnu
angairanost odgojitelja i strunih suradnika vrtia.
Odgovaranje na posebne odgojno-obrazovne potrebe djeteta i rad s njihovim roditeljima na
emocionalno-psihološkome snaenju obitelji za kvalitetniju pomo u odrastanju djeteta vaan
je aspekt rada u ovom podruju u korist poštovanja i prihvaanja razliitosti djece.
23
UKLJUIVANJE DJECE S TEŠKOAMA U PROGRAME VRTIA
Djeca s teškoama u razvoju mogu se ukljuiti u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili
posebnim programom.
strunih suradnika djejeg vrtia kao i odgovarajuih medicinskih i drugih nalaza,
mišljenja i rješenja nadlenih tijela, ustanova i vještaka ukljuuju se djeca s lakšim
teškoama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoe, uz osiguranje potrebnih
specifinih uvjeta mogu savladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a
uz osnovnu teškou nemaju dodatne teškoe, osim lakših poremeaja glasovno-
govorne komunikacije i djeca s teim teškoama uz osiguranje potrebnih
specifinih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za ustroj odgojno-obrazovne
skupine s posebnim programom.
• U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom ukljuuju se djeca s
teškoama u razvoju kojima se vrsta i stupanj teškoe utvruje prema propisima iz
podruja socijalne skrbi. Oni imaju pravo i na ukljuivanje u redovite, posebne te
alternativne programe s ostalom djecom Djejeg vrtia Radost, a prosudbu o
njihovom ukljuivanju donosi struni tim djejeg vrtia, koji je duan donijeti
program ukljuivanja za svako dijete prilagoen njegovim sposobnostima,
potrebama i interesima
Prilagodbe u odgojno-obrazovnom procesu trebaju biti u skladu s osobnim obiljejima
svakog djeteta s teškoom u razvoju zbog kojih je prilagodba potrebna, a da bi bila potpuna,
potrebno je prije svega pripremiti sve sudionike u okruenju na dolazak djeteta s teškoom i
objasniti im potrebu kako prihvaanja tako i prilagodbe, odnosno što optimalnije inkluzije
djeteta. Neovisno o tome o kojoj se teškoi u razvoju radi, u Djejem vrtiu Radost je prije
samog pristupa inkluziji djeteta s teškoom u razvoju u odreenu skupinu potrebno:
vršnjake, strunjake, roditelje i ostale osobe koje e u odgojno-obrazovnoj ustanovi
dolaziti u kontakt s djetetom pripremiti za prihvat djeteta
24
u djece bez teškoa u razvoju potrebno je razviti pozitivan stav prema djeci s
teškoama u razvoju kako bi što bolje prihvatila dijete s teškoom u odgojno-
obrazovnim uvjetima.
da se odgojitelj, uitelj, struni suradnik, odnosno druga osoba koja e prihvatiti i
baviti se djetetom, dodatno educira za navedenu teškou
roditelje djece bez teškoa u skupini potrebno je upoznati s obiljejima teškoe djeteta
koje dolazi u skupinu kako ne bi bili iznenaeni eventualnim, njima dosad
nepoznatim, reakcijama i ponašanjem djeteta s teškoom u razvoju
Osoba u neposrednom radu s djecom ima vanu ulogu u poticanju njihove meusobne
usmjerenosti i prijateljstva provoenjem strategija ukljuivanja u kooperativne grupne zadatke.
Odgojitelji, a posebice struni suradnici odgojno-obrazovnih ustanova imaju vrlo vanu ulogu
u pripremi roditelja djece bez teškoa kroz organiziranje predavanja, radionica i zajednikih
druenja svih roditelja uz kontinuirano omoguavanje savjetodavnog rada s roditeljima.
PROGRAMSKI ODGOJNO-OBRAZOVNI ASPEKTI RADA S DJECOM S
TEŠKOAMA U RAZVOJU
U Djejem vrtiu Radost se za djecu s teškoama u razvoju izrauje individualizirani odgojno-
obrazovnih program koji je vaan dokument za djecu, kao i za one koji ih pouavaju.
Individualizirano programiranje u vrtiu je proces zajednikog djelovanja u kreiranju i
provoenju plana podrške djeci s posebnim obrazovnim potrebama. To je plan aktivnosti
osmišljenog napredovanja djece u skladu s planiranim odgojno-obrazovnim ciljevima,
zadacima programa i koracima ostvarivanja kroz pedagošku godinu. Takvi programi slue kao
putokaz za odgojitelje, strune suradnike i roditelje kako bi se utvrdio djetetov napredak u
razliitim razvojnim podrujima.
DAROVITA I POTENCIJALNO DAROVITA DJECA
Rano otkrivanje i poticanje sposobnosti darovite djece podruje je koje u svijetu sve više dobiva
na znaaju. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN broj 10/97, 107/07 i 94/13)
naglašava da darovitosti djeteta treba pridavati posebnu pozornost (l.6, l. 15.a st.1; l. 17.,
st.3 i l.50.st.2) te podupire stav znanstvenika koji tvrde da je «darovitost mogue i potrebno
uoavati u što ranijoj dobi kako bi se djetetu osigurao odgovarajui odgoj i obrazovanje u skladu
25
navodi potrebu osiguravanja provedbe posebnih programa predškolskog odgoja i naobrazbe za
darovitu djecu (l. 9-12).
Djeji vrti „Radost“ je u rujnu 2019. godine dobio suglasnost Ministarstva znanosti i
obrazovanja kojom je verificirana kvaliteta Programa rada s predškolskom darovitom i
potencijalno darovitom djecom u našem vrtiu od 3. godine do polaska u školu. Program je
definiran kao prošireni redoviti program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu i
potencijalno darovitu djecu.
Darovita djeca openito, a napose u predškolskom periodu, imaju posebne potrebe koje
proizlaze iz njihovih specifinih osobina - potreba za kontaktom s vršnjacima prema
kronološkoj i intelektualnoj dobi, potreba za neovisnošu u uenju, potreba za istraivanjima
sve do toke mogue pogreške, potreba za radom u obogaenim programima kojima se potie
njihov cjelokupni razvoj. Istovremeno postoji velika potreba za podrškom odraslih u njihovim
nastojanjima, istraivanjima, regulaciji emocija i socijalizaciji s vršnjacima.
U ranoj dobi djeca iskazuju uglavnom potencijalnu darovitost koja se još ne oituje u potpunosti
kao produktivna darovitost. Stoga je iznimno vano u predškolskom periodu svoj djeci osigurati
okruenje koje e im dati priliku iskazati svoje potencijale, kako bi se ona rano otkrila i kako
bi okolina na nju adekvatno reagirala poticajima, kontekstom i postupcima sukladnim
interesima djeteta jer je upravo to nuno za razvoj njegovih potencijala.
Cilj rada s darovitom djecom
Organiziranje otvorenog, fleksibilnog i razvojno usmjerenog kurikula vrtia Radost koji e
poticati maksimalni razvoj svih djetetovih potencijala kroz prilagoavanje posebnim odgojno-
obrazovnim, socio-emocionalnim (i ostalim) potrebama i mogunostima djeteta.
Strategije rada s darovitom djecom
a) permanentna kvalitativna i kvantitativna identifikacija darovite djece i procesna
dijagnostika kao i identifikacija djece s dvojnim dijagnozama
b) formiranje diferenciranog pristupa u redovitim programima predškolskog odgoja i
naobrazbe koji je djelomino prilagoen djetetovim izraenim interesima,
sklonostima i sposobnostima.
c) ukljuivanje potencijalno darovite djece u Cjelodnevne i Krae posebne programe
koji podupiru njihove specifine talente (jezine, sportske i ostale).
26
d) rad na emocionalnim i socijalnim aspektima razvoja (potencijalno) darovite djece
kroz individualnu i grupnu podršku psihologa
e) kod odgojitelja poticati osjetljivost za prepoznavanje darovitosti kod djece i
toleranciju prema karakteristikama osobnosti takve djece te ih motivirati za rad s
njima
f) osiguravanje stalnog strunog usavršavanja strunih djelatnika vrtia
Provoditelji programa su matini odgojitelji uz sudjelovanje odgajatelja/ica educiranih u
podruju darovitosti, likovnosti, dramsko-scenskog izriaja kroz tradicionalne i suvremene
medije, u podruju provedbe sportskog programa s djecom predškolskog programa te s ostalim
kvalifikacijama koje mogu doprinijeti kvaliteti programa. Superviziju e provoditi
psihologinja, a struni suradnici u programu su pedagoginja i logopedinja vrtia.
Zadae programa
U skladu sa znanstvenim istraivanjima te iskustvima u radu s darovitom djecom, istiemo
vanost najvanijeg naela za izradu i provedbu programa – naelo individualizacije i
diferencijacije.
a) prepoznavanje i identificiranje potencijalno darovite djece od strane odgojitelja/ica i
roditelja te utvrivanje darovitosti od strane psihologinje vrtia putem psihološkog
instrumentarija.
b) rad na emocionalnim i socijalnim aspektima razvoja potencijalno darovite djece
c) razvoj osnovnih i viših razina misaonih procesa
d) poveanje znanja i vještina djece
e) razvoj kreativnosti (stvaralaštva) u podruju glazbe, likovnosti, glume i pokreta
f) individualna i grupna podrška psihologa
S tendencijom da se program kvalitetno i sistematski provodi predviamo kontinuirano
provoenje tijekom cijele pedagoške godine te kroz višegodišnji vremenski period u kojemu bi
se pratila postignua i razvoj djece od jaslica do prvog razreda osnovne škole.
Zadae u odnosu na odgojitelja:
a) kod odgojitelja poticati osjetljivost za prepoznavanje darovitosti kod djece
b) poticati toleranciju prema karakteristikama osobnosti takve djece, osobito ukoliko
se radi od dvojnim dijagnozama kod djece
27
c) motivirati odgojitelje za rad sa djecom koja pokazuju potencijalnu darovitost
d) upuivanje na dodatno struno usavršavanje u i izvan vrtia
Zadae u odnosu na roditelje:
a) senzibilizacija roditelja za osobine i specifinosti darovite djece,
b) informiranje o moguim nainima poticanja darovitosti
c) participacija roditelja u procesu prepoznavanja darovitosti
d) participacija roditelja u aktivnostima programa
Provoenje se prati vrednuje u skladu s verificiranim Programom za darovite.
4.2. OSTALI PROGRAMI VRTIA
PROGRAM PREDŠKOLE (djeca u godini prije polaska u školu)
Program predškole se od 2014./15. redovito i obavezno realizira u svim ustanovama ranog i
predškolskog odgoja. Djeji vrti Radost ima verificirani program predškole za djecu u godini
prije polaska u školu (suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja 13.7.2015.godine).
Cilj programa predškole je osigurati uvjete u kojima e djeca razviti svoje potencijale do najviše
razine, zadovoljiti interese i potrebe te time stei spoznaje, vještine, navike i kompetencije koje
e im omoguiti uspješnu prilagodbu pri prijelazu iz vrtinog u školsko okruenje.
Nain provedbe programa predškole definiran je Pravilnikom o sadraju i provedbi programa
predškole od kolovoza 2014.
• zadovoljavanje djetetovih aktualnih razvojnih potreba i poticanje svih aspekata
njegovog razvoja
• omoguavanje uvjeta za razvoj osobnosti djeteta u smislu jaanja njegove pozitivne i
realne slike o sebi
moralne vrednote kulture i tradicije kojoj dijete pripada
28
• upoznavanje s osnovnim socijalnim i komunikacijskim vještinama i stjecanje osnovnih
znanja, vještina i kompetencija potrebnih za daljnji razvoj djeteta i uspješno
ukljuivanje u osnovnu školu.
Program predškole realizira se na tri naina:
− za djecu koja su integrirana u redoviti i cjelodnevni program vrtia,
− za djecu koja su integrirana u program predškole u redovite skupine u trajanju do 250
sati godišnje
Odgojno-obrazovni rad programa predškole potie i osnauje kod djece razvoj temeljnih
kompetencija za cjeloivotno uenje. Prema Europskom referentnom okviru to su:
Motorika kompetenciju
Kulturna svijest i izraavanje
Nakon provoenja programa predškole djeca dobivaju Potvrdu o pohaanju programa
predškole u godini prije polaska u školu i roditelj ju prilae na upisu djeteta u 1. razred osnovne
škole.
DOBI - SVELJUB
Program kontinuirane emocionalne i senzorne stimulacije djece od 0-3 godine je vrti
verificirao u veljai 2005. ,a od 2016. godine je program reverificiran pod nazivom
Preventivno-razvojni program podrške obiteljima i djeci rane dobi – SVELJUB.
29
Program se temelji na injenici da su senzibilnost roditelja na znakove koje dijete pokazuje te
koliina i priroda interakcija meu njima najvaniji temelji povezivanja djeteta i roditelja. Ta
veza se produbljuje osobito kroz dodir, jedan od temeljnih jezika ljubavi, kojim djeca primaju
signale ljubavi. Djeca komuniciraju putem svojega tijela, a dojenaka masaa ili komunikacija
dodirom, hrani i gradi najvaniji odnos koji e ikada uspostaviti – odnos izmeu djeteta i
roditelja.
Kroz SVELJUB se pomae roditeljima u njihovoj zahtjevnoj ulozi i podrava razvoj kvalitetne
emocionalne privrenosti djeteta. Tako svi roditelji koji se odlue za upis djeteta u obogaeni
program SVELJUB prolaze edukaciju iz masae djeteta prema programu Loving touch, koju
provode sa djetetom kod kue, prije nego što dijete krene u jaslice.
Time se omoguuje obogaivanje u povezivanju djeteta i roditelja kako bi lakše prepoznali i
odgovorili na individualne potrebe djeteta, te kako bi ono steklo povjerenje pomou kojega e
prilagodba na odvajanje u jaslice biti lakša i manje stresna.
Brojne su dobrobiti masae djeteta na emocionalnom i zdravstvenom planu, no i odrasli koji ih
masiraju takoer povratno osjeaju opuštenost, usklaivanje sa djetetom, osjeaj kompetencije
da se mogu adekvatno brinuti o djetetu, zadovoljstvo.
U skupinama u kojima se provodi program, odgojitelji su dodatno educirani i struno
osposobljeni za provoenje masae te je svakodnevno provode. Tako se u jaslikim skupinama
moe vidjeti kako djeca i odgojitelji uivaju u zajednikim trenucima, djeca manje plau,
smirenija su i puno bre uspostavljaju povjerenje prema odgojiteljima. Jedni prema drugima su
njeniji i imitirajui svoje odgojitelje masiraju jedni druge i lutke. Osim masae tu je i
stimulativno materijalno okruenje u skladu s dobi djece i ciljevima programa. Ciljane
individualne senzomotorne poticaje – za bliske i daleke osjete, odgojitelji kreiraju prema
senzornom profilu djeteta.
- Podravati i poticati zdravu, kvalitetnu privrenost i povezanost roditelja s djetetom kao
snanog zaštitnog faktora u emocionalnom i socijalnom razvoju. Provoditi nove oblike
podrške obiteljima s djecom do 3 godine.
- Poticati vještine ranog roditeljstva i poticanja djejeg razvoja
- Prevenirati poremeaje prilagodbe i emocionalne poremeaje kod djece
30
interakcijama radi optimalne stimulacije razvoja
Suradnja s roditeljima u programu obuhvaa predavanja o vanosti dodira i rane senzorne
stimulacije, radionice dojenake masae prije polaska djeteta u jaslice , radionice stimulativnih
igara i poticaja rane komunikacije, ukljuenost program poticajnog roditeljstva Rastimo
zajedno i Klub oeva Rastimo zajedno (prema izboru roditelja), individualna savjetovanja o
ranom razvoju i poticanju kvalitetnog odnosa roditelj-dijete, letke i druge psihoedukativne
materijale za roditelje.
NJEMAKOG JEZIKA INTEGRIRANI U REDOVITI PROGRAM
Djeji vrti Radost jedan je od prvih vrtia u Gradu Zagrebu koji je zapoeo s programom ranog
uenja engleskog jezika, a kasnije i ranog uenja njemakog jezika. Programi su namijenjeni
djeci vrtikog uzrasta, od etvrte godine ivota do polaska u školu, a provode ga posebno
educirani odgojitelji (sa potrebnim znanjem engleskog ili njemakog jezika). Temelje se na
spoznajama da se jezini razvoj intenzivira u rano i predškolsko doba i da je rana dvojezninost
podloga za razvoj višestrukih inteligencija, primjerice matematike. Djeji mozak bavei se
dešifriranjem, usporeivanjem i sistematizacijom dvaju jezinih sustava postaje „alat“ za
raznoliko sagledavanje i rješavanje problema.
Osnovni ciljevi uenja stranog jezika:
1. Jezini: da uenjem stranih jezika djeca lakše (bolje i potpunije) razumiju sustav
vlastitog (materinjeg) jezika i time postanu svjesna jezika kao komunikacijskog sredstva
svakog ovjeka.
2. Psihološko – emocionalni: da uenje stranog jezika podri rast pojedinih karakternih
osobina i samopouzdanja te omogui djeci lakšu prilagodljivost u ljudskom društvu i
više mogunosti u ivotu.
3. Sociološki: da se djeca, zahvaljujui poznavanju stranog jezika, bre prilagode
razliitim situacijama u skupinama ili sredinama drugaijeg socijalnog karaktera što je
izuzetno vano za ovo današnje vrijeme mobilnosti. Konano, da program pomogne
razvoj interkulturalnosti.
Osnova ranog uenja stranog jezika je situacijsko uenje; neprekidno tumaenje radnji, tj. stalno
prevoenje sa stranog na hrvatski jezik. Zajednika iskustva odraslih i djece u nizu
svakodnevnih ivotno-praktinih situacija pretpostavka su za razumijevanje prvih govornih
izraza. Na taj nain utjee se na razvoj pasivnog jezika koji tek kasnije prerasta u aktivni jezik
(djeca e najprije razumijevati jezik, a tek kasnije e poeti aktivno upotrebljavati govor). Na
isti nain se ui i materinji jezik.
Osim što djeca spontano ue jezik usvajaju ga i kroz govorne igre, pjesmice, brojalice, prie,
fraze, jednostavne reenice te male scenske dramatizacije u kojim djeca - glumci sudjeluju
ulogama na engleskom ili njemakom jeziku. Stvaranje bogatog jezinog okruenje nuno je
za organizirano uenje u koje se nastoji ukljuiti sva osjetila: poticanje sposobnosti slušanja,
sposobnosti vizualnog opaanja i reproduciranja uz pokret i glazbene ritmike elemente.
Roditelji su esti suradnici ovih programa i bez njihove potpune podrške programi ne bi bili
toliko kvalitetni. Takoer, oni su i najbolji kritiki prijatelji s vrlo visokim kriterijima i
oekivanjima.
MONTESSORI PROGRAM
Montessori program za djecu od etvrte godine ivota do polaska u školu provodi se u vrtiu
od pedagoške 2014.-2015. godine uz posebno educirane Montessori odgojitelje.
Cilj Montessori programa je individualiziranim pristupom u skupini djece, posebno
oblikovanim i pripremljenim materijalima, u strukturiranoj okolini, poticati cjeloviti razvoj
djeteta (tjelesni i psihomotorni, socio-emocionalni i spoznajni razvoj, komunikaciju i
stvaralaštvo), odgajati za mir, toleranciju, slobodu. Takav pristup ukljuuje dobro upoznavanje
djeteta, stalno promatranje i praenje njegovog razvoja i uoavanje njegovih posebnih interesa.
Individualizirani rad odgojitelja znai pripremanje okoline koja je u skladu s djetetovim
potrebama i interesima.
Kako bi dijete moglo iskusiti uzbuenje uenja po vlastitoj elji i izboru Marija Montessori
osmislila je posebne materijale – didaktiki pribor koji se postavlja na otvorene, djeci dostupne
police. To je dio posebno pripremljene, podupirue okoline u kojoj dijete moe razviti svoje
talente. Pribor se postavlja tako da vodi dijete od lakše prema teim vjebama, od konkretnog
prema apstraktnom, od cjelovitog prema pojedinanom. Zbog toga se pribor nakon korištenja
32
uvijek vraa na njegovo stalno mjesto. Sve je to grupirano, rasporeeno po podrujima
odgojno-obrazovnog rada:
2. Osjetilnost (senzoriko podruje)
6. Umjetnost – glazba, likovnost, pokret
Najkrae pojašnjenje Montessori metode moe se izrei jednim od njenih pedagoških naela
„pomozi mi da to uinim sam“.
Zadae programa su:
- Osigurati poticajnu okolinu koja budi elju i oduševljenje za istraivanje i uenje
- Razvijati djeju samostalnost, samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi
- Utjecati na razvoj usredotoenosti
- Dati djetetu mogunost da samo kontrolira svoj rad, uoava i ispravlja pogreške
- Pratiti razdoblja posebne osjetljivosti kod svakog djeteta i djelovati u skladu s tim
- Razvijati sposobnost uspostavljanja i odravanja odnosa meusobnog uvaavanja.
Zbog svakodnevnog individualnog rada i integraciji djece s posebnim potrebama ili teškoama
u razvoju, u skupini rade tri odgajateljice. Tijekom prijepodnevnog rada dvije odgojiteljice su
zajedno kako bi jedna mogla biti posveena individualnim demonstracijama, tj. prezentacijama
Montessori vjebi kod kojih je potrebna usredotoenost na dijete i materijal. Druga odgojiteljica
usmjerena je na sve ostale radnje i zbivanja u sobi – reagira na djeje potrebe,
problemske situacije.
Kvalitetna suradnja s roditeljima te ukljuivanje roditelja kroz informiranje te neposredno
sudjelovanje u planiranju i provoenju programa vrlo je vaan dio ovoga programa.
33
SPORTSKI I SPORTSKO-ENGLESKI PROGRAM
U Djejem vrtiu Radost od pedagoške godine 2017.-2018. provodi se sportski program, a od
2018.-2019. i sportsko-engleski program, integrirani u redoviti program.
Kineziološke aktivnosti i engleski jezik se planski nadopunjuju i isprepliu kroz svakodnevne
aktivnosti, igre i teme u odgojnim skupinama.
Programi su namijenjeni djeci od etvrte godine do polaska u školu. U njemu rade educirani i
osposobljeni odgajatelji za provoenje sportskog ili sportskog i engleskog dijela programa te
vanjski suradnik kineziolog (edukacije u Struno-razvojnom centru Vjeverica te na UFZG).
Sportski dio programa
Prilikom upisa djeteta u program, mjere se motorike sposobnosti djece te planira, programira
i realizira sportski program prema djejim mogunostima i potrebama. Sportovi se izmjenjuju
svaki tjedan ili dva te nadograuju ve usvojena znanja i vještine. Sportske aktivnosti u dvorani
provode zajedno kineziolog i odgajatelji, tri ili etiri puta tjedno. Osnovni organizacijski oblik
rada je sat tjelesnog vjebanja sa svojim raznovrsnim sredstvima, metodama i metodikim
organizacijskim oblicima rada. Kako bi sati tjelesnog vjebanja ispunili svoju zadau
kompleksni su, tj. organizirani i provoeni tako da su djeca na svakom satu potpuno angairana
u igri, i u tjelesnom i u psihikom pogledu.
Metodika priprema odgojitelja i sportskog voditelja – trenera kao i njihova dobra struna
suradnja izuzetno je vana. Promišljena, a to znai sveobuhvatna i temeljita priprema
odgojitelja i trenera za svaki sat vjebanja pristup je koji osigurava uspjeh programa. Vezano
uz lik sportskog voditelja – trenera, s obzirom da je kineziološke struke, izuzetno su vane
razvijene komunikacijske vještine i specifina struna znanja On je osobni, djeci vaan muški
model.
Kroz pedagošku godinu djeca upoznaju i usvajaju bazine elemente 8 sportova (atletika,
gimnastika, odbojka, košarka, nogomet, hokej, rukomet, judo) te, kao dodatak programu,
pohaaju školu klizanja, plivanja, koturaljkanja i malog tenisa. Izbor dodatnih programa ovisi
o odluci roditelja.
Specifini ciljevi programa bit e usmjereni prema pozitivnom utjecaju na:
34
− Kognitivne i konativne dimenzije razvoja djeteta
− Usvajanje motorikih znanja
− Stavove roditelja o kretanju i tjelesnom vjebanju kao neizostavnom dijelu obiteljskog
ivota
I kroz razne druge aktivnosti kod djece se razvija ljubav prema sportu i motivaciju za bavljenje
sportom cijeli ivot. Djeca se kroz godinu upoznaju s profesionalnim sportašima, posjeuju
razliita sportska natjecanja te se s roditeljima organiziraju boravci u prirodi uz igru i zabavu.
Da bi se djeca upoznala sa svim aspektima sportova i mogunostima koje sport donosi, prate se
sva vanija sportska dogaanja tijekom godine, izrauju navijaki rekviziti i navija za hrvatske
sportaše. Djeca krajem godine sudjeluju u Djejoj Olimpijadi i potie se zdrav, sportski ivot.
Kroz uvaavanje specifinosti razvoja (dob i individualnost djeteta) te uenja predškolskog
djeteta, a vezano uz ciljeve, zadae i sadraje rada oekujemo da dijete:
− Pokazuje interes i elju za usvajanjem/isprobavanjem novih motorikih vještina i izazova.
− Pokazuje ustrajnost, usredotoenost i fokusiranost u izvoenju motorikih radnji (iako mu
ne ide odmah “od ruke” ne odustaje).
− Ima pozitivan stav prema vlastitom tijelu, njegovim sposobnostima te mogunostima
razvijanja.
kondicije i zdravlja vlastitog organizma.
− Uspješno surauje s djecom u grupnim (timskim) igrama s jednostavnim i sloenim
pravilima.
− Bude spremno prihvatiti i izraziti uspjeh i neuspjeh u svojim aktivnostima na društveno
prihvatljiv nain.
35
Cilj programa ranog uenja engleskog jezika je je pobuditi zanimanje za strani jezik, razviti
radost uenja i motivirati dijete da se sporazumijeva i na jeziku koji mu nije materinji. Djetetu
se pruaju poticaji, aktivnosti i sadraji na temelju kojih se razvija otvorenost i tolerantnost
interkulturalnog govornika.
razumijevanja i verbalnog izraavanja na engleskom jeziku
− Razvoj interesa za nešto novo, drugaije
− Razvoj samopouzdanja prilikom izraavanja na engleskom jeziku
− Formiranje poticajnog jezinog okruenja: recitacije, brojalice, pjesme, igre s pjevanjem,
pjesme uz pokret, prie, slikovnice, razgovor - ukljuivanje svih osjetila: sposobnosti
slušanja, vizualnog opaanja, izraavanja uz pokret i glazbeno-ritmike elemente
− Razvoj situacijskog uenja tijekom cijelog dana dinaminim i zanimljivim sadrajima
− Poticanje uenja jezika kroz igru – usvajanje novih pojmova
Metode rada su participativne i interaktivne; igra i druenje s vršnjacima, rad s grupom djece,
individualni rad, slušanje, fokusiranje na odgajateljiino lice, ponavljanje (reproduciranje),
korištenje pisanih i likovnih materijala, glazbe, povremeno strukturirane voene aktivnosti uz
bogato jezino okruenje. Obrauju se razliite teme kao što su: moje tijelo, moja obitelj, moja
okolina, moj grad, sportovi, zdravlje, blagdani, godišnja doba, brojevi, boje, pozdravi,
jednostavne upute i sl.
Sadraji rada koji se odnose na program ranog uenja engleskog jezika odgovaraju sadrajima
rada u redovitom programu, te polaze od razvoja, interesa i potreba djeteta ali se realiziraju
manjim dijelom kroz slobodnu igru, a veim dijelom kroz strukturirane (voene) aktivnosti za
poticanje ranog uenja engleskog jezika. Odgojitelji engleski jezik uvode postupno, a u
razliitim situacijama i aktivnostima s djecom komuniciraju i na hrvatskom i na engleskom
jeziku. Najvei broj aktivnosti odnosi se na ponavljanje pjesmica, igre s pjevanjem na
engleskom jeziku uz pratnju na raznim instrumentima i razne brojalice praene pokretima
cijelog tijela, rukama, mimikom. Program predvia dvije ili više godina uenja engleskog
jezika. Takoer, budui da je program rada skupine obogaen brojnim sadrajima vezanim uz
36
sportski dio programa, aktivnosti na engleskom to kontinuirano prate. Engleski se proima sa
sportskim programom.
Ukljuivanje roditelja u provoenje programa kroz informiranje, suradnju te neposredno
sudjelovanje u planiranju i provoenju programa u ovom programu je od izuzetnog znaaja.
Svi posebni programi su proeti sadrajima i dogaanjima u ivotu obitelji, vrtia, grada.
Tijekom pedagoške godine na sadraje se nadovezuju proslave i obiljeavanje obiaja,
organizirane posjete muzejima i znamenitostima, izleti i sportsko rekreativni programi te javni
nastupi djece pred roditeljima i društvenom zajednicom. U koje e se aktivnosti skupina
ukljuivati ovisi o dobi i interesu djece, odgojno-obrazovnom planu rada ustanove i skupine u
odreenoj pedagoškoj godini te izboru i podršci roditelja skupine.
Realizacija ovih programa trai kontinuirano ukljuivanje roditelja uz uvaavanje posebnosti
svake obitelji, poštivanje roditeljskog stila odgoja i injenicu da je vrti samo nadopuna
obiteljskom odgoju.
Programa odgoja i obrazovanja etnikih i kulturoloških manjina je preventivan program za
smanjenje predrasuda i diskriminacije. Zašto je takav program potreban u sustavu odgoja i
obrazovanja djece rane i predškolske dobi?
Djeca pripadnici etnikih i kulturoloških manjina, kao što su Romi, useljenici i izbjeglice u
opasnosti su od socijalne iskljuenosti ve u predškolsko doba , a kasnije i ranog napuštanja i
izostajanja iz škole, školskog neuspjeha i problema s mentalnim zdravljem.
Cilj Programa odgoja i obrazovanja etnikih i kulturoloških manjina integriranog u redoviti
program jest promicanje i zaštita osobnog dostojanstva i jednakosti svakog djeteta. U DV
Radost ostvaruje se primjenom redovitih oblika rada kroz sadraje odgoja i obrazovanja za
ljudska prava i demokratsko graanstvo u svim odgojnim skupinama redovitog i posebnih
programa te programu predškole.
37
U skladu sa sadrajima i projektima kroz koje se program realizira, povremeno se u Program
ukljuuju gostujue suradnici iz društvene zajednice (sustrunjaci, umjetnici, pripadnici
etnikih i kulturoloških manjina, roditelji i drugi).
Sadraji programa u vrtiu se planiraju i ostvaruju najviše u kulturološkoj, društvenoj i ljudsko-
pravnoj dimenziji graanskog odgoja i obrazovanja.
Kulturološka dimenzija graanskog odgoja obuhvaa temu identiteta i interkulturalnosti.
Ciljevi ove dimenzije usmjereni su na:
1. poznavanje svih pojmova koji obuhvaaju djetetov osobni, obiteljski, nacionalni i
kulturalni identitet
2. razvoj interesa i znatielje za razliitosti, na ponašanja koja ukazuju na poštivanje
razliitosti i na iskustvo suivota za djecom razliitog porijekla, obiaja, jezika i
ivotnih stilova.
Starije skupine našeg vrtia ukljuuju se u UNICEF-ov projekt „Škole za Afriku“ u kojem djeca
kroz razliite humanitarne akcije prikupljaju sredstva za školovanje siromašne djece iz Afrike,
a pri tom ue o kulturi i obiajima djece za koju prikupljaju humanitarnu pomo.
Društvena dimenzija graanskog odgoja obuhvaa podruje socijalnih vještina, komunikacije,
upravljanja emocijama, empatije i upravljanja sukobima. Ciljevi ove dimenzije usmjereni su
na:
1. usvajanje socijalnih vještina i njihovo prakticiranje u grupnom i vrtikom kontekstu
2. stjecanje komunikacijskih vještina vanih za uinkovito slušanje i zauzimanje za sebe
3. upravljanje emocijama u smislu njihovog jednostavnog i jasnog izraavanja, te
konstruktivnog nošenja s neugodnim emocijama
4. stjecanje iskustva u razumijevanju tuih emocija i poloaja drugog djeteta u posebnim
situacijama
rješavanju problema.
Za realizaciju ovih zadaa skupine djece od 4 do 7 godine ukljuuju se u projekt „RESCUR -
Na valovima“ koji je nastao kao odgovor na socijalne, kulturalne i ekonomske izazove s kojima
38
su danas suoena mnoga djeca u Europi. To je kurikul za otpornost za djecu predškolske i
školske dobi, kojim se njeguje akademsko, emocionalno i socijalno uenje djece koja su,
izmeu ostaloga, izloena rizicima socijalnoga iskljuivanja, izostajanja iz škole, ranoga
napuštanja školovanja, školskoga neuspjeha i problema s mentalnim zdravljem. Velik dio
odgojitelja i strunih suradnika tijekom 2017. godine educirao se za provoenje ovog projekta
i od tada se redovito provodi u svim grupama 4-7 godina.
Ljudsko pravna dimenzija graanskog odgoja obuhvaa podruje djetetovih prava i
odgovornosti, te podruje samozaštite. Ciljevi ove dimenzije usmjereni su na:
1. deklarativno usvajanje prava i odgovornosti koje dijete ima prema Konvenciji o
pravima djeteta, na stvaranje repertoara ponašanja koja e mu omoguiti zastupanje
svojih prava u obitelji i vrtiu, te na usvajanje odgovornog ponašanja u odnosu na druge
i na neposrednu okolinu
2. razumijevanje opasnosti i rizika u odnosu na njegovo tijelo i ast i ugled, te na usvajanje
ponašanja koja ga mogu zaštititi u posebnim situacijama.
Planiranje zadaa i aktivnosti iz ove dimenzije ukljuuje CAP aktivnosti programa „Korak po
korak“ koje ve godinama educirani odgojitelji i struni suradnici provode u svim predškolskim
skupinama našeg vrtia.
PROGRAM RADIONICA S RODITELJIMA RASTIMO ZAJEDNO
UNICEF je 2008. godine, u suradnji sa strunjacima iz nekoliko vrtia Republike Hrvatske,
pokrenuo program radionica s roditeljima znakovitog imena RASTIMO ZAJEDNO. Djeji
vrti Radost bio je meu izabranima, a program se uspješno nastavio provoditi svake godine.
Tim strunih suradnika i odgojitelja svake godine ostvaruje program radionica za roditelje
„Rastimo zajedno“, kroz jedanaest dvosatnih susreta koji se odvijaju u poslijepodnevnim
satima, izvan radnog vremena vrtia. Radionice su za roditelje besplatne.
Cilj programa je stvaranje poticajnog i osnaujueg okruenja u kojemu roditelji s
voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o nainima na koje ive svoje
roditeljstvo i o nainima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje sebe kao
roditelja te doznaju i za druge mogue naine odnošenja prema djetetu. Takoer se upoznaju sa
39
znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na
dobrobit djeteta (i roditelja).
Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” podijeljen je u jedanaest širih tema,
jedanaest radionica. Njihovi nazivi jesu:
1. Roditelji 21. stoljea
2. etiri stupa roditeljstva
4. Sva naša djeca i kako ih volimo
5. Slušanje – vana vještina roditeljstva
6. Kako dijete ui o svijetu oko sebe
7. Granice: zašto i kako?
8. Kreiramo i biramo rješenja
9. Roditeljske odgovornosti i još neka pitanja
10. Biti roditelj: utjecaji i izbori
11. Završetak i novi poetak
Svaka tema cjelina je za sebe, ali i bitan dio cijelog Programa koji bi bio nepotpun bez bilo koje
od jedanaest radionica. Nijedna radionica ne moe se odrati samostalno jer radionice slijede
jedna drugu smisleno i sadrajno – kao karike u lancu.
Osim ovih radionica za roditelje u vrtiu se provode i Rastimo zajedno radionice za oeve koje
se realiziraju kroz etiri susreta s nazivom:
1. Oinska uloga u ranom djetinjstvu
2. O tatama i osjeajima
3. O tatama i mamama
4. Tata od zanata
Za osiguranje trajnih uinaka Programa roditeljima je potrebna kontinuirana podrška i
svojevrsno nastavljanje programa u Klubu roditelja “Rastimo zajedno” i „Klubu oeva“ za
roditelje koji su pohaali radionice. Opi cilj Kluba je podrška roditeljima u primjeni njihovih
uvida i odluka s radionica, u razvoju komunikacijskih i drugih vještina steenih na radionicama
kao i osnaivanje njihovog osjeaja roditeljske kompetentnosti.
40
RASTIMO ZAJEDNO
Ideja da Djeji vrti Radost pokrene inicijativu za verificiranjem programa SRC-a, je shvaanje
da je vano strunim djelatnicima u djejim vrtiima (odgojiteljima i strunim suradnicima)
omoguiti profesionalni i osobni rast, kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjeve partnerstva s
roditeljima djece te djelovati na dobrobit djeteta i njegov zdrav razvoj. Stoga je cilj ovog
program struno usavršavanje odgojno obrazovnih djelatnika za kvalitetnu suradnju i
partnerstvo s roditeljima u svrhu ostvarivanja i promicanja prava djeteta. Program educira
sustrunjake za samostalno voenje programa radionica za roditelje. Takoer ih osposobljava
za usavršavanje komunikacijskih vještina i vještina rada s odraslima te za primjenu ostalih
sadraja iz programa SRC u svojem strunom radu: komunikacijske roditeljske sastanke,
organizaciju i Klub roditelja Rastimo zajedno, Klub oeva Rastimo zajedno, radionice Rastimo
zajedno za odgojitelje matinih vrtia, pripremu kreativnih radionica za roditelje, izradu letaka,
obavijesti i sl.
Organizira se kroz nekoliko modula razliitog trajanja kroz koje se, tijekom godine, realiziraju
zadani sadraji.
provoenje radionica s roditeljima Rastimo zajedno i drugih oblika podrške roditeljima
(ravnatelji, odgojitelji, psiholozi, pedagozi, rehabilitatori, logopedi, medicinske sestre). U
edukaciju se redovito ukljuuju i djelatnici DV Radost tako da se krug strunjaka za provoenje
programa u vrtiu kontinuirano širi.
Kroz sadraj edukacije realiziraju se slijedee zadae:
• proširivanje i razvijanje kompetencija (znanja, vještine, sposobnosti i stavova) strunih
djelatnika za suradnju i partnerski odnos s roditeljima:
omoguavanje boljeg razumijevanja uloge roditelja u sustavu ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja
proširivanje znanja i vještina komunikacije s roditeljima (neposredne, pisane i
digitalne)
41
proširivanje znanja i vještina razliitih oblika grupnog rada s roditeljima (sastanci,
radionice, sudjelovanje roditelja u odgojno obrazovnom procesu)
osposobljavanje polaznika za voenje radionica „Rastimo zajedno“
proširivanje znanja i vještina za razliite oblike pisane i digitalne komunikacije (uz
brigu o zaštiti osobnih podataka djece i roditelja)
• proširivanje kompetencija timskog rada i planiranja odgojitelja i strunih suradnika
• omoguavanje profesionalnog povezivanja te razmjenu znanja i iskustava praktiara iz
djejih vrtia Republike Hrvatske
znanstveno - strunih spoznaja sa praksom
Vrste i oblici rada kojima se program ostvaruje su:
− znanstveno-struno utemeljena predavanja
demonstracije, fokus grupe
struno razvojnog centra (letci, vodii, prirunici, plakati, posteri, foto i video zapisi) te
aktualna i struna dogaanja kako u sustavu tako u ivotu obitelji iz vrtikog okruenja, grada,
drave. Sadraje vrti objavljuje na mrenim stranicama vrtia.
Voditelji edukacije su ravnateljica, struni suradnici i odgojitelji djejeg vrtia Radost koji su
educirani za provoenje programa radionica za roditelje Rastimo zajedno te ostali odgojitelji s
izraenim kompetencijama u radu s roditeljima. Uz strune djelatnike Djejeg vrtia Radost,
predavai su i strunjaci s Filozofskog, Uiteljskog i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u
Zagrebu, MZO-a, AZOO-a i sustrunjaci iz drugih ustanova za rani i predškolski odgoj i
obrazovanje.
42
Nakon završetka prvog dijela edukacije, a kao njezin sastavni dio, novi voditelji radionica
Rastimo zajedno imaju obvezu kao praksu provesti sa svojim timom u svom vrtiu jedan ciklus
od 11 radionica s roditeljima. Nakon svake radionice šalju izvješe o provedenoj radionici
putem elektronike pošte svim ostalim polaznicima i edukatoricama u struno-razvojnom
centru. Od njih dobivaju struni osvrt na svako izvješe.
Prouavanje preporuene strune literature i Prirunika za voditelje Rastimo zajedno takoer je
dio obveze polaznika.
Tijekom trajanja edukacije: praenje i podrška timovima provoditelja radionica s roditeljima
Rastimo zajedno što ukljuuje analizu izvješa, davanje pismene povratne informacije
elektronskom poštom o odranim radionicama, obradu podataka (kvalitativno i kvantitativno).
Takoer, pruanje podrške u ostalim sadrajima/aktivnostima iz programa SRC koje e
polaznici provesti u matinim vrtiima tijekom edukacije.
Struno razvojni centar izdaje dvije potvrdnice tijekom edukacije: nakon prvih nekoliko
modula, po završetku edukacije za voditelje radionica s roditeljima Rastimo zajedno te nakon
završetka cjelovite edukacije.
5. STRUNO USAVRŠAVANJE
Cilj strunog usavršavanja u DV Radost je razvoj prakse i izgradnja kapaciteta ustanove
zajednikim stvaranjem i dijeljenjem znanja. Kontinuirano profesionalno usavršavanje
odgojitelja i drugih strunih djelatnika radna je obveza i imperativ za osiguranje i unaprjeenje
kvalitete.
Da bi se to postiglo kontinuirano se radi na slijedeim zadaama:
− izgradnja konteksta ustanove koji pogoduje razvoju kvalitetnih meuljudskih odnosa
− poticanje djelatnika na izgraivanje osobnih stavova, novih shvaanja, mijenjanja
prakse tijekom kreiranja zajednikog kurikuluma
− sustavno poticanje razvoja kulture povjerenja nune za zajedniko uenje, istraivanje,
otkrivanje i pravovremeno zajedniko rješavanje problema
43
− razvoj profesionalnog okruenja ustanove koje odgojitelje potie na izgradnju identiteta
autonomnih, ali meuovisnih djelatnika koji su moralno i etiki povezani radom
− izgradnja i osnaivanje kulture istraivakog uenja i to kroz osiguravanje potrebnog
vremena, poticanje iznošenja razliitih perspektiva i promišljanja razliitih metoda
refleksije
razumijevanja sebe i drugih (jaanje uloge refleksivnog praktiara)
− educiranje strunih djelatnika za praenje i dokumentiranje problemskih situacija i
pisanje refleksije na provedene aktivnosti te zajedniki rad na unapreenju jaslikog i
vrtikog okruenja
− poticanje kontinuiranog uenja u odreenom smjeru (prema bitnim zadaama u
Godišnjem planu i programu rada) i praenje njegovih efekata vidljivih kroz
unapreenje prakse (raznim metodama evaluacije i valorizacije zadaa – vrednovanjem
i samovrednovanjem)
Specifinost Djejeg vrtia Radost je visoka struna osposobljenost mnogih djelatnika u vrtiu
kao i razliite kreativne stvaralake sposobnosti koje dolaze do izraaja u pripremi i realizaciji
neposrednog rada s djecom.
Tu je interdisciplinarni struni tim uz ravnateljicu koja je i sama po struci diplomirani pedagog,
strune suradnice (pedagoginja, psihologinja i logopedinja), zdravstvena voditeljica i
odgajateljice koje su u svom zvanju napredovale od mentora do savjetnika. Sve su to struni
djelatnici koji su stekli dodatne kvalifikacije za rad s djecom ili odraslima u struno-razvojnim
centrima, ili razliitim institucijama, udrugama ili organizacijama za obrazovanje odraslih i oni
su glavni nositelji profesionalnog uenja u ustanovi. Takoer, mentoriraju strune suradnike
ili odgajatelje pripravnike za polaganje strunog ispita. Povremeno se kao nositelji strunog
usavršavanja ukljuuju i priznati strunjaci iz sustava odgoja i obrazovanja ili strunjaci iz
drugih podruja koji djeluju kao vanjski suradnici vrtia.
Struno usavršavanje organizirano je kao individualno (procesu uenja i pouavanja
pojedinaca) i kolektivno struno usavršavanje (grupa/timova odgojitelja).
Individualno struno usavršavanje moe ukljuivati:
44
− itanje strune literature, praenje pedagoške periodike relevantne za odgoj i
obrazovanje djece rane i predškolske dobi, sudjelovanje na webinarima ili on-line
platformama za obrazovanje odraslih.
edukacijama u RH ili inozemstvu.
− Sudjelovanje u projektima izvan vrtia koji doprinose unapreenju rada vrtia.
− Nastavak poslijediplomskih specijalistikih studija ili sveuilišnih diplomskih studija.
− Edukaciju strunih radnika u struno-razvojnim centrima ukljuujui i SRC DV Radost.
Sudjelovanje na strunim skupovima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te
sudjelovanje strunih suradnika u radu Sekcija ili udruga prema strunim podrujima za
djelatnike vrtia je besplatno, a svi dodatni organizirani oblici profesionalnog uenja se plaaju
te su manje dostupni.
Individualno struno usavršavanje ukljuuje i strune suradnike ili odgojitelje pripravnika te
studente FF-a, ERF-a, UFZG-a iz RH koji se usavršavaju u okviru plana i program stairanja
uz pomo strunih suradnika i odgojitelja mentora. Vrti je u tom smislu, stalno otvoren za
zajednicu strunjaka te daje vanu strunu podršku mladima i svima koji ele uiti.
Kolektivno struno usavršavanje organizira se prema Godišnjem planu ustanove i bitnim
zadaama u formi iskustvenih radionice, strunih aktiva, odgojiteljskih vijea, susreta za
refleksiju o-o rada s djecom, timskog rada manjih grupa strunih radnika ili predavanja vanjskih
strunih suradnika.
Djeji vrti Radost kao svoju dobru praksu njeguje i sudjelovanje strunih radnika DV Radost
na konferencijama, seminarima ili strunim skupovima u ulozi predavaa što znaajno
doprinosi promoviranju vrtia i širenju dobre prakse. Takoer, osim edukacije unutar struno-
razvojnog centra, vrti samostalno organizira strune skupove na razliite strune teme i druge
vidove strune suradnje sa ustanovama iz sustava.
Profesionalni razvoj odgojitelja, strunih djelatnika vrtia i ostalih djelatnika zahvaljujui
svemu navedenom rezultira, ne samo pomacima u znanju, nego promjenama u uvjerenjima i
profesionalnom djelovanju.
6. SURADNJA S RODITELJIMA
Zahtjevnost današnjeg roditeljstva prepoznata je kako globalno tako i u našim uvjetima.
Meunarodni dokumenti (Konvencija o pravima djeteta iz 1989., Preporuka 19 Odbora
ministara dravama lanicama Vijea Europe o politici podrške pozitivnom roditeljstvu iz
2006.) govore o tome kako je u najboljem interesu djeteta društvo duno pruati podršku
roditeljima u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti.
Ve se u Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991.) kroz
humanistiko opredjeljenje razvojne koncepcije odgoja prepoznaje da je dijete vrijednost po
sebi koja se prihvaa u svojoj osobitosti. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (2013.)
te Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014.) usmjeren je prema
osiguranju dobrobiti za dijete na nain da roditelje tj. skrbnike treba prihvaati kao ravnopravne
partnere.
roditelja/skrbnika te im omoguuju dobivanje odgovora na pitanja koja trenutno optereuju
roditeljsko funkcioniranje. Stoga nam je vano neprestano se usavršavati i stvarati prostor za
partnerstvo s roditeljima na dobrobit i u najboljem interesu djece. Ono podrazumijeva
ravnopravan odnos roditelja i strunih djelatnika u svim aspektima odgoja i obrazovanja pri
emu roditelji imaju primarni utjecaj na ivot djece. Njegujemo meusobno povjerenje,
prihvaanje i brigu za dobrobit djeteta u obitelji, doivljaj i uvaavanje kompetencija drugih i
njihovih vrijednosnih orijentacija te otvorenu komunikaciju s roditeljima.
Uloga odgojitelja je vrlo vana u uspostavljanju suradnikog i partnerskog odnosa, jer se
svakodnevno susreu i komuniciraju s roditeljima te kreiraju kvalitetu odnosa, koji zahtijeva
profesionalni pristup iz uloge strunjaka za odgoj i obrazovanje. Odgovornost odgojitelja nalazi
se u kreiranju profesionalnog i kvalitetnog odnosa s roditeljima zasnovanog na poznavanju
struke i poštovanju roditeljske primarne uloge u odgoju i podizanju djece.
Uloga vrtia je da svojim strunim djelovanjem usmjerava roditelje u odgovornom preuzimanju
njihove roditeljske uloge, jaa roditeljske kompetencije, te naglašava vanost povjerenja u
strunost ustanove.
Kako to ostvarujemo? Nakon osnovnih informacija i upoznavanja roditelja i djece na
inicijalnim intervjuima nastavljamo sa suradnjom tijekom cijelog boravka djeteta i roditelja u
46
vrtiu na razini grupe. Organiziramo i razliite oblike individualne potpore roditeljstvu –
informativno-savjetodavnog tipa (neposredno, posredno, usmeno i kroz pismene oblike) te
instruktivno-edukativnog rada. Odgajatelji i struni suradnici redovito pruaju mogunost
konzultacija i savjetovanja vezano uz problematiku s kojom se roditelji susreu, uz dnevna
zapaanja i eventualne poteškoe kod djeteta ili vezano uz razna pitanja i mogue nejasnoe.
Struni suradnici su osobito dostupni i otvoreni za roditelje djece s posebnim potrebama i
teškoama u razvoju od poetka komunikacije s vrtiem kako bi se odabrao optimalan model
integracije i uvjeta u kojima e dijete boraviti. U izradi i realizaciji IOOP-a te u revidiranju
istoga dragocjena su nam iskustva svih koji su ukljueni u brigu oko djece – obitelj, odgojitelji
i struni suradnici.
Grupna potpora roditeljstvu odvija se u prostorima vrtia od samog poetka i interesa za
ukljuivanjem u naše programe za djecu. za vrijeme prilagodbe organiziramo boravak roditelja
u skupini prema optimiziranom modelu prilagodbe nove djece koji se pokazao uspješnim,
vremenski optimalnim i pomae lakšoj prilagodbi djece, roditelja i odgojitelja na nove ivotne
okolnosti.
Jedna od naših specifinost je i ta što roditelje – naše budue partnere, od vrlo rane dobi djeteta
ukljuujemo u grupne edukacije strukturirane masae djece rane dobi u programu SVELJUB
prije nego djeca postanu naši polaznici. Kroz te teajeve roditeljima pruamo podršku u ranom
poticanju rasta i razvoja kroz senzornu i emocionalnu stimulaciju djece. Tako ih pripremamo
za jasliki program u kojem e se provoditi isti oblik stimulacije i individualnog pristupa kako
bi djetetu olakšali prilagodbu i emocionalno ga stabilizirali u novim okolnostima ivota.
Roditeljima pak pruamo priliku dubljeg povezivanja i poticanja privrenosti s djetetom što mu
je bitan temelj budueg emocionalnog i socijalnog razvoja. Na razini grupa roditelja provodimo
i Program radionica s roditeljima Rastimo zajedno, Klub oeva Rastimo zajedno, edukativne
radionice s roditeljima djece u Programu predškole, kreativne radionice. Takoer ukljuujemo
ih u realizaciju programa za potencijalno darovitu djecu.
Roditelje ukljuujemo kao goste u odgojno-obrazovni proces u odgojnim skupinama kako bi
svojim znanjima i vještinama doprinijeli bogatstvu obrazovnih sadraja, pri tome jaajui
djetetovo samopouzdanje i socijalnu podršku meu vršnjacima. Uloga pomagaa, suigraa ili
organizatora aktivnosti podie i njihove vlastite roditeljske kompetencije, djetetovo uenje i
razvoja te razvoj ustanove kao zajednice koja ui; Roditelje takoer ukljuujemo u naše
sveanosti, blagdanska druenja i proslave te nastupe djece na razliitim smotrama od
47
okoliš, humanitarne akcije, sudjelovanje u aktivnostima izvan vrtia-dani djejih vrtia) naša
su svakodnevica.
Posredni oblici suradnje pismeno ili u elektronskom obliku: Za roditelje pripremamo letke
sa strunim temama koje su vezane uz aktualnosti u odgojno obrazovnom procesu pismenog
tipa ili na webu vrtia, na online platformama postavili smo razne sadraje iz podruja odgoja
i obrazovanja te psihološke otpornosti djece i odraslih.
U organizaciji prostorno-materijalnog okruenja takoer brinemo o transparentnosti i
pravovremenom informiranju roditelja. Roditeljima je dostupna foto dokumentacija o
aktivnostima i dogaanjima s djecom, informacije vezane za aktivnosti skupine te za kvalitetnu
suradnju s roditeljima dostupne su u obiteljskim kutiima, likovni radovi i s