Pitanja i odgovori za II kolokvijum

1. Navedite primjer pozitivne i negativne eksternalije. 2-92Eksternalije-nekompenzovani uticaj neke osobe na dobrobit nekoga sa strane a ta osoba ne dobija niti plaća bilo kakvu kompenzaciju povodom tog efekta.Negativne ekternalije-ako je efekat na posmatrača negativanPozitivne eksternalije-ako je efekat na posmatrača pozitivanPrimjer negativnih eksternalija su izduvni gasovi jer stvaraju smog i zagađuju okolinu.Primjer pozitivnih eksternalija je restauracija starih zgrada jer ljudi mogu da uživaju u njihovoj ljepoti i osjete istoriju.2. Na koji način patentni sistem pomaže društvu u rješavanju problema eksternalija? 2-98Zakon o patentima štiti pronalazača jer mu daje ekskluzivno pravo da koristi svoje pronalaske određeno vrijeme. Za patent se kaže da internalizuje eksternalije tako što preduzeću daje pravo vlasništva nad sopstvenim pronalaskom. Ako neko drugo preduzeće hoće da koristi taj izum mora da traži odobrenje i plaća tantijeme.Tako patentni sistem daje preduzećima podsticaj da se bave istraživanjima, teže ka novim tehnologijama i izumima.3. Navedite neke načine na koji se problemi izazvani eksternalijama mogu riješiti bez državne intervencije. 2-98-etičkim kodeksima i društvenim sankcijama-dobrotvorne ustanove(društva za zaštitu životne sredine)-sklapanje ugovora zainteresovanih strana-integracija različitih vrsta preduzeća. 4. Šta su Piguovi porezi? Zašto ih ekonomisti radije koriste u odnosu na regulaciju kao način zaštite đivotne sredine od zagađenja? 2-102Porez koji se uvodi radi korekcije negativnih eksternalija. Piguovi porezi, za razliku od regulacije, smanjuju zagađenje uz niži trošak po društvo. Regulacija diktira nivo zagađenja, a porezi daju ekonomsku stimulaciju da se zagađenje smanji. Nemaju sve fabrike iste troškove da smanje zagađenej. Piguov porez alocira zagađenje onim fabrikama čiji su troškovi smanjenja zagađenja najviši.5. Objasnite šta znači kada se kaže da neko dobro ima svojstvo „isključivosti“. 3-3Isključivost je svojstvo dobra po kome jedna osoba može biti spriječena da ga koristi.6. Objasnite šta znači kada se kaže da neko dobro ima svojsktvo „rivaliteta“. 3-3Rivalitet je svojstvo dobra po kome njegovo korištenje od strane jedne osobe smanjuje korištenje tog dobra od strane druge osobe. 7. Definišite i navedite primjer javnog dobra. 3-4Javna dobra su dobra koja nemaju svojstva ni rivaliteta ni isključivosti. Nacionalna odbrana je primjer javnog dobra.8. Može li individualno tržište samostalno da obezbijedi to dobro? Objasnite.

9. Šta je analiza troškova i koristi javnih dobara? Zašto je ona važna? 3-8Analiza koja upoređuje troškove i koristi od nabavke javnog dobra. Javno dobro za razliku od privatnog dobra nema cjenu koju su ljudi spremni za njega da plate. Zbog toga je potrebno odrediti da li je veća korist pojedinaca od nabavke javnog dobra u odnosu na troškove nabavke. 10. Definišite i navedite primjer zajedničkog resursa. Bez državne intervencije, da li će ljudi to dobro koristiti previše ili premalo? Zašto? 3-9Zajednički resursi su dobra koji imaju svojstva rivaliteta ali ne i iskljušivosti. Riba u moru je zajednički resurs. Pošto se korištenje javnog dobra ne naplaćuje, ljudi su skloni da ga prekomjerno troše. Zbog toga država mora da reguliše potrošnju javnih dobara. 11. Kakav je odnos između ukupnog prihoda, profita i ukupnog troška preduzeća? 3-47Ukupni prihod-iznos koji preduzeće stiče od svog autputa.Ukupni trošak-tržišna vrijednost inputa koje preduzeće koristi u proizvodnji.Profit-razlika između ukupnog prihoda i ukupnog troška.Profit=Ukupni prihod-Ukupni trošak

12. Navedite primjer oportunitetnog troška koji računovođa možda neće smatrati troškom. Zašto bi računovođa zanemario taj trošak? 3-48Eksplicitni troškovi su troškovi inputa koji preduzeću nameću neki novčani izdatak. Implicitni troškovi su tročkovi inputa koji ne nameću novčani izdatak. Dok ekonomisti uzimaju u obzir obe vrste troškova, računovođe računaju samo novac koji ulazi i izlazi iz preduzeća. Zbog toga oni računaju samo eksplicitne troškove a često zanemaruju implicitne. Ako je neko uložio sredstva u preduzeće on se odriče kamate koju je mogao dobiti da je ista sredstva uložio u banku. Zbog toga on ima implicitne troškove koje računovođa neće računati jer preduzeće ne isplaćuje taj novac.13. Šta je marginalni proizvod i šta znači kada se kaže da je on opadajući? 3-52Marginalni proizvod je povećanje autputa koje nastaje od jedne dodatne jedinice inputa.Opadajući marginalni proizvod je svojstvo po kojem marginalni proizvod nekog inputa opada kako se povećava količina inputa.14. Definišite ukupni trošak i marginalni trošak. U kakvom su oni odnosu? 3-47,3-56,3-58Ukupni trošak-tržišna vrijednost inputa koje preduzeće koristi u proizvodnji.Marginalni trošak-porast ukupnog toška koji nastaje sa dodatnom jedinicom proizvodnje. Marginalni trošak raste sa količinom autputa. Prosječni ukupni trošak najprije opada sa porastom autputa a zatim raste sa daljim porastom autputa.Kad god je marginalni trošak manji od prosječnog ukupnog troška, prosječni ukupni trošak opada. Kad god je marginalni trošak veći od prosječnog ukupnog troška, prosječni ukupni trošak raste.15. Definišite ekonomiju obima i objasnite njen uzrok. 3-63Ekonomija obima je svojstvo po kojem prosječni ukupni trošak na dugi rok opada sa porastom količine autputa.Ekonomija obima često omogućava radniku specijalizaciju zbog koje on bolje obavlja svoje radne zadatke. Savremena proizvodnja zahtjeva veliki broj radnika na proizvodnoj traci. Ako se bi se malo proizvodilo imali bi veći prosječni ukupni trošak. Prosječni ukupni trošak na dugi rok pada pri manjoj proizvodnji zbog rastuće specijalizacije a raste pri većoj proizvodnje zbog rastućih problema sa koordinacijom.16. Definišite dezekonomiju obima i objasnite njen uzrok. 3-63Dezekonomija obima je svojstvo po kojem prosječni ukupni trošak na dugi rok raste sa porastom količine autputa. Do dezektonomije oblika često dolazi zbog loše koordinacije. Pri manjoj proizvodnji lakše je koordinisati aktivnosti. Kako se proizvodnja povećava koordinacija je sve teža te može doći do porasta troškova. Prosječni ukupni trošak na dugi rok pada pri manjoj proizvodnji zbog rastuće specijalizacije a raste pri većoj proizvodnje zbog rastućih problema sa koordinacijom.17. Šta se podrazumijeva pod konkurentskim preduzećem? 3-68 ?Konkurentsko preduzeće je preduzeće koje djeluje na konkurentskom tržištu. Konkurentsko preduzeće je malo u odnosu na tržište te zbog toga ne može da utiče na cijenu. Konkurentsko preduzeće uzima cijenu kao datu. Zbog toga mu je prihod proporcionalan količini autputa koji proizvodi.18. Pod kojim će uslovima preduzeće privremeno obustaviti proizvodnju? Objasnite. 3-75Preduzeće će privremeno obustaviti proizvodnju ako je prihod koji bi ostvarilo od proizvodnje manji od njegovih varijabilnih troškova proizvodnje. Posmatrajmo golf igralište. To je sezonski posao jer zavisi od vremenskih uslova. Terene se isplati otvoriti onog momenta kada je prihod veći od varijabilnih troškova. Zakup terena npr. je fiksni trošak i njega se ne može izbjeći. Ako su tereni otvoreni i u zimskoj sezoni oni neće imati prihode jer je nemoguće igrati na njima ali će imati troškove zaposlenih radnika npr. Ti troškovi su varijabilni i oni se mogu izbjeći zatvaranjem terena.Na taj način se izbjegavaju varijabilni troškovi.19. Pod kojim će uslovima preduzeće izaći sa tržišta? Objasnite. 3-77Preduzeće izlazi sa tržišta ako je prihod koji bi ostvarilo od proizvodnje manji od njegovih ukupnih troškova.20. Da li se cijena preduzeća izjednačava sa marginalnim troškom na kratki rok, na dugi rok ili u oba slučaja. Objasnite.

21. Da li se cijena preduzeća izjednačava sa minimalnim prosječnim ukupnim troškom na kratki rok, na dugi rok ili u oba slučaja. Objasnite.Izjednačava se na dugi rok. Cilj preduzeća je da se profit svede na nulu. Odnosno da je cjena jednaka minimalnom prosječnom ukupnom trošku. Kada preduzeća na tržištu imaju profit veći od toga, druga preduzeća imaju podsticaj da

uđu na tržište. Kada je profit manji od minimalnog ukupnog prosječnog troška neka od preduzeća će izaći sa tržišta. U oba slučaja se profit izjedanačava sa minimalnim prosječnim ukupnim troškovima. Na kratak rok je preduzećima teško da ulaze i izlaze sa tržišta.22. Navedite primjer monopola koji je stvorila država. Da li stvaranje monopola nužno znači lošu javnu politiku? Objasnite! 3-95Zakon o patentima je monopol koji je stvorila država. Kada neko patentira novi proizvod, država mu omogućuje ekskluzivno pravo da jedan vremenski period prodaje taj proizvod. Na taj način mu on ima monopol na proizvod i može da formira cijenu koja je veća od cijene kakva bi bila na konkurentskom tržištu. Ali istovremeno se time proizvođač podstiče da i dalje teži ka inovacijama. Zakoni o patentima imaju svoje koristi i troškove. Korist od njih je veći podsticaj na kreativne aktivnosti. Tim koristima se u nekom stepenu kompenzuju troškovi monopolskog određivanja cijena.23. Definišite prirodni monopol. U kom smislu od veličine tržišta zavisi da li je neka grana prirodni monopol? 3-95Prirodni monopol nastaje kada pojedinačno preduzeće može da snabdije cijelo tržište nekim dobrom ili uslugom, uz manje troškove nego što bi to mogla dva ili više preduzeća. Kako se tržište širi prirodni monopol može da preraste u konkurentsko tržište. Rastom tržišta monopolista teže zadovoljava potrebe tog tržišta te je za zadovoljavanje tržišta potrebno da na njega uđe još jedno ili više preduzeća. 24. Zašto je marginalni prihod monopoliste manji od cijene njegovog dobra? 3-98Marginalni prihod-iznos prihoda koji preduzeće dobija za svaku dodatnu jedinicu autputa. Marginalni prihod monopoliste je manji od cijene njegovog dobra zato što se suočava sa opadajućom krivom tražnje. Kada monopolista poveća proizvodnju za jednu jedinicu on mora da smanji cijenu koju naplaćuje za svaku jedinicu dobra koje prodaje, pa to smanjuje prihod od svih jedinica koje je već prodao. Zbog toga je marginalni prihod monopoliste manji od cijene dobra.25. Može li marginalni prihod da bude negativan. Objasnite! 3-100Marginalni prihod može da bude negativan. To se dešava kada je uticaj cijene na prihod veći od uticaja autputa. U tom slučaju, kada preduzeće proizvodi dodatnu jedinicu autputa, cijena opada u dovoljnoj mjeri da izazove pad ukupnog prihoda preduzeća, čak i ako preduzeće prodaje više jedinica.26. Šta državi daje moć da reguliše spajanje preduzeća? Sa stanovišta blagostanja društva, navedite dobar i loš razlog zbog kojih bi dva preduzeća željela da fuzionišu. 3-108Antimonopolski zakoni daju moć državi da reguliše spajanje preduzeća. Ponekad se kompanije fuzionišu da bi kroz efikasniju proizvodnju smanjili troškove. Spajanjem više banaka u jednu smanjuje se broj administrativnog osoblja. Koristi koje nastaju od fuzije nazaviju se sinergije. Loš razlog spajanje preduzeća je pokušaj da se tržište učini manje konkuretnim.27. Opišite dva problema koji nastaju kada regulatori nalože prirodnom monopolu da odredi cijenu koja je jednaka marginalnom trošku. 3-109Ako regulatori odrede cijenu koja je jednaka marginalnom trošku, ta cijena će biti manja od prosječnog ukupnog troška preduzeća, pa će ono biti na gubitku.Drugi problem je taj što se na taj način preduzee ne stimuliše da smanji troškove. Monopolist se neće truditi da smanji troškove jer zna da će regulator na osnovu toga da smanji i cijenu njegovog proizvoda.28. Navedite dva primjera cjenovne diskriminacije. Za svaki primjer objasnite zašto monopolista bira da sprovodi ovu poslovnu strategiju. 3-113Cjenovna diskriminacija-poslovna praksa prodaje istog dobra različitim kupcima po različitim cjenama. Cjena avionskih karata. Aviokompanije naplaćuju niže cjene za povratne karte ako će putnik prenoćiti u subotu u gradu u koji je doputovao. Putnik koji putuje privatno će se radije odlučiti da provede jednu noć u drugom gradu zarad niže cjene karte. Na taj način kompanije povećavaju svoj profit. Na taj način se odvajaju poslovna od privatnih putovanja jer je putnik koji poslovno putuje spreman da plati veću cjenu da nebi morao da prenoći u drugom gradu.Cjena bioskopske karte. Mnogi bioskopi naplaćuju niže cjene djeci i starijim građanima nego ostalim gledaocima. Razlog tome je manja sposobnost djece i starijih da plate kartu. Ako bi oni morali platiti kartu po istoj cjeni kao i ostali vjerovatno bi odustali od gledanja predstave. Kako bi se predstava svejedno održala, bez obzira na broj gledaoca, bolje je i onako prazna mjesta prodati po nižoj cjeni nego da ostanu neprodata. Ovakvom cjenovnom diskriminacijom bioskopi povećavaju svoj profit.

29. Uporedite cijenu i količinu monopola sa cijenom i količinom oligopola. 4-6Monopolista proizvodi onu količinu koja mu omogućuje maksimalan profit.Kada preduzeća u oligopolu pojedinačno biraju proizvodnju koja maksimizuje profit, proizvode količinu autputa koja je veća od nivoa proizvodnje u uslovima monopola, a manja od proizvodnje u uslovima konkurencije. Oligopolska cjena je manja od monopolske a veća od konkurentne cjene.Ako bi oligopolisti formirali kartele tržište bi u stvari opssluživao monopol te bi i oligopolisti na taj način ostvarivali monopolski profit. 30. Kako broj preduzeća u oligopolu utiče na ishod na nekom tržištu? 4-9Što je broj preduzeća u oligopolu veći, količina i cjena dobra su bliže nivou koji bi preovladao u uslovima tržišne konkurencije.31. Šta je zatvorenikova dilema i u kakvoj je vezi sa oligopolom? 4-12Zatvorenikova dilema je specifična igra između dva zatvorenika, koja pokazuje zašto je saradnja teško ostvariva, čak i kad je obostrano korisna. Ova dilema pokazuje da lični interes može da spriječi ljude da uspostave saradnju iako je ona u obostranom intresu. Logika zatvorenikove dileme je primjenjiva i na oligopol. Zbog ličnog interesa oligopolisti se neće udružiti u kartele i na taj način obostrano povećati profit.32. Koji su oblici ponašanja zabranjeni anitimonopolskom politikom? 4-20

33. Ako je grupa prodavaca u stanju da formira kartel, koju bi cijenu i količinu pokušali da odrede?

34. Zašto su rudari plaćeni bolje od ostalih radnika sličnog stepena obrazovanja?Rudari rade težak posao. Što je posao teži to je manja ponuda rada. Shodno tome, nadnice za teže poslove su veće od nadnica za lakše poslove jer je manje ljudi spremno da taj posao obavlja. Rudarima se većom nadnicom kompenezuje to što je posao prljav i opasan, kao i dugoročni zdravstveni problemi sa kojima se rudari suočavaju.35. U kom smislu obrazovanje predstavlja vrstu kapitala?Ljudski kapital predstavlja akumulaciju ulaganju u ljude. Najznačajnija vrsta ljudskog kapitala je obrazovanje.Obrazovanje predstavlja trošenje resursa u cilju povećanja produktivnosti u budućnosti. Ulaganje u obrazovanje je vezano za konkretnu osobu i to je ono što ga čini ljudskim kapitalom.36. Kako obrazovanje može da poveća nadnicu radnika, a da pri tom ne poveća produktivnost radnika?

Postoje dvije shvatanja obrazovanja. Prema teoriji po kojoj je obrazovanje ljudski kapital, obrazovanje čini ljude produktivnijim. Prema drugoj teoriji, školovanje ne povećava produktivnost nego daje signale o većoj sposobnosti.

Prema toj teoriji, školovanjem se ne povećava produktivanost, nego radnik svojom sposobnošću da se školuje, daje signal poslodavcima o svojoj urođenoj produktivnosti. Ako je ova teorija ispravna, onda se povećanjem stepena obrazovanja svih radnika ne bi povećao ukupni nivo nadnica.37. Koji su preduslovi za postojanje ekonomskih zvijezda? Da li biste očekivali da sretnete zvijezdu među zubarima? U muzici? Objasnite! 4-70

38. Navedite tri razloga zašto nadnica radnika može da bude iznad nivoa koji izjednačava ponudu i tražnju. 4-72Zakon o minimalnim nadnicama povećavaju nadnice iznad nivoa koji izjednačaca ponudu i tražnju. Drugi razlog je stepen tržišne moći radničkih sindikata. Treći razlog je teorija o efikasnim nadnicama. Po njoj se povećanjem nadnica povećava prduktivnost radnikaPovećanjem nadnica iznad ravnotežnog nivoa ima za posljedicu povećanje ponude rada ali i smanjenje količine rada koja se traži. Rezultat toga je nezaposlenost.39. Koje teškoće nastaju kada se utvrđuje da li neka grupa radnika ima nižu nadnicu usled diskriminacije? 4-73I na onim tržištima na kojima nema diskriminacije, različiti ljudi imaju različite nadnice. Žene i muškarci ne biraju iste vrste poslova. Shodno tome im i nadnice nisu iste. Takođe, ako gledamo razlike između nadnica bjelaca i crnaca, treba imati u vidu da kod bjelaca postoji mnogo veća vjerovatnoća da če steći fakultetske diplome. Zbog toga se ne može izvući konkretan zaključak o diskriminaciji na osnovu različitih nadnica među različitim grupama.40. Da li snage ekonomske konkurencije pojačavaju ili ublažavaju rasnu diskriminaciju?

Snage ekonomske konkurencije ublažavaju rasnu diskriminaciju i to zbog profita poslodavaca. Vlasnici preduzeća koji vode računa samo o profita u prednosti su nad onima koji vode računa i o diskriminaciji. Zbog toga, samo tržište, nadnice dovodi na isti nivo.41. Navedite primjer kako diskriminacija može da opstane na konkurentnom tržištu.Ako i sami potrošači vrše diskriminaciju, konkurentsko tržište je saglasno sa diskriminatorskim razlikama u nadnicama jer takvo ponašanje preduzeća nebi uticalo na njihov profit.Drugi način da diskriminacija opstane na konkurentskom tržištu je ako vlada propiše diskriminatorsku politiku. Primjer za takvo djelovanje vlade se mogao naći u Južnoj Africi za vrijeme aparthejda. Tada je crncima bilo zabranjeno da obavljaju pojedine poslove.42. Za koje grupe je najvjerovatnije da će živjeti u siromaštvu?

43. Koji su argumenti za i protiv pomoći siromašnima u robi i u uslugama (a ne u novcu)?Zagovornici pomoći u robama i uslugama smatraju da se na taj način siromašnima daje ono što im je najpotrebnije. Na taj način se izbjegava se neka eventualna novčana pomoć troši na npr. droge od strane korisnika pomoći. Protivnici takve politike, odnosno zagovornici novčane pomoći, smatraju da je to ponižavajuće ali i neefikasno. Oni smatraju da država ne zna šta je siromačnima najpotrebnije. Smatraju da siromačnima treba dati novac te da oni kupe ono što smatraju da im je najpotrebnije.44. Objasnite kako programi protiv siromaštva mogu da smanje podsticaj na rad kod siromašnih? Kako biste vi povećali taj podsticaj? Koje su prednosti politike koju predlažete? 4-97Pošto se finansijska pomoć siromašnima od strane države smanjuje rastom dohotka, siromašni se često suočavaju sa efektivnim marginalnim poreskim stopama koje su veoma visoke. Te poreske stope destimulišu porodice da se samostalno izvuku iz siromaštva. Drugim riječima, često se dešava da je veća socijalna pomoć od eventualne zarade siromašnih. Ako bi se oni zaposlili, vlada bi im smanjila ili skroz uskratila pomoć. Na taj način se siromašni često odlučuju da je bolje da ne rade i da nastave da primaju pomoć.