Odgovori na pitanja iz Demografije1. Koje su komponente ukupnog opceg kretanja st. i kako utjecu na promjenu broja stanovnika ? D = (N-M) + ( I E) N- natalitet(rodnost )M- mortalitet (smrtnost)I imigracije (doseljavanje) E (emigracija i iseljavanje 2. Sta karakterizira slijedece tipove opceg kretanja stanovnistva E1 Emigracija (trend) prirodna promjena pozitivna, propisom utvrdjeno kretanja, stopa prirodne promjene veca od stope propisom utvrdjenog povecanja E4 Izumiranje (trend) prirodna promjena negativna, potpisom utvrdjeno kretanje negativno, stopa popisom utvdjenog povecanja veca od stope utvrdjenog smanjenja I1Porast imigracijom (trend) prirodna promjena pozitivna, propism utvrdjeno povecanje, stopa popism utvrdjeno povecanje veca od stope prirodne promjene (prirastaj) I4 Vrlo slaba obnova imigracije (trend) Prirodna promjena negativna, popism utvrdjeno pitanje negativno, stopa popisom utvrdjenog smanjena manja od stope prirodne promjene (smanjena) 3. Pojam prirodne promjene (prirast) Komponenta je opceg kretanja st. a rezultat je razlika izmedju broja umrlih i rodjenih( inkrement)4. Vitalni indeks - osim stope prirodne promjene stanovnistva rabi se jos tzv. vitalni indeks (V) koji pokazuje broj zivorodjenih na 100 umrlih osoba (M)Vi = N/M* 1005. Znacaj tablica smrtnosti ili mortaliteta i biometrijske funkcije koje se koriste za njihovu izdradu - Talice smrtnosti sastoje se od niza aposteriornih vjerovatnosti umiranja u pojedinim godinama starosti, a oznacavamo ih sa qx. Izracunavaju se na temelju podataka vitalne statistike o broju umrlih prema dobi i spolu, te podataka popisa stanovnistva. Tako qx oznacava vjerojatnost da ce osoba koja ima x godina umrijeti prije navrse x+1 godine zivota. 6. Sta se podrazumijeva pod pojmom bioloske reprodukcije stanovnistva ? Pod pojmom bioloska reprodukcija stanovnistva razumijeva se proces obavljanja stanovnistva ( ili narastaja) u kojemu zajednicki sudjeluju rodnost (natalitet) i smrtnost (mortalitet). U uzem smislu pojam reprodukcije odnosi se samo na zensko stanovnistvo jer ono neposredno sudjeljuje u bio reprodukciji.7. Navesti tipove depopulacije i posebno obrazloziti slijedece: ukupna depopulacija, narastajna depopulacija,prirodna depopulacija. Ukupna depopulacija razumijeva samnjenje broja stanovnika izmedju dvaju susljednih popisa ili izmedju bilo kojih odabranih godina. Narastajna depopulacija razumijeva da se populacija " oboje roditelja " (dakle ukupno stanovnistvo) vise ne obnavlja s obzirom na radjanje muske i zenske djece.Prirodna depopulacija znaci brojcano smanjenje stanovnistva prirodnim putem zbog veceg broja umrlih nego rodjenih, tj. zbog negativne prorpdne promjene. 8. Koje su komponente prirodnog kretanja- Osnovne su stavnice prirodnog kretanja stanovnistva rodnost ili natalitet i smrtnost ili mortalitet a njihova je rezultanta prirodni prirast (ikrement) sto uglavnom znaci visak broja rodjenih nad brojem umrlih.9. Pojam nataliteta ? Rodnost ili natalitet pozitvna je sastavnica prirodnog kretanja stanovnistva koja utjecu na porast stanovnistva. Pojam nataliteta stanovnistva pojavljuje se i pod nazivom fertilitet. 10. Medju faktorima koji odredjuju nivo rodnosti nekog stanovnistva razlikuju se tri medjusobno povezane grupe: bioloski cimbenici gospodarski cimbenici psiholoski cimbenici 11. U bioloske fakotore spadaju ? Medju bioloske cimbenike rodnosti valja uvrstiti:potencijalna fizioloska plodnost(fekonditet), dobni sastav stanovnistva i posebice, dob zenskog stanovnistva,sterilitet(neplodnost, tj. nesudjelovanje zena u reprodukciji) razdoblje zena u reprodukciji) razdzoblje izmedju susljednih drudnoca, razodblje laktacije nasljedne (hereditarne) osobine i ostale biolosko-medicinske cimbenike koji utjecu na zacece trudnoca i porodjaj.12. Glavne drustveno-ekonomske odrednice nataliteta su: Postignut stupanj gospodarskog razvoja, gospodarska uloga obitelji i materijalni uvjeti za osnivanje novih obitelji ( posebice pitanje stanovanja), polozaj djece u obitelji i troskovi njihovi uzdrzavanja,polozaj zene u drustvu,stupanj opceg obrazovanja,posebice obrazovanja zena,sociopsiholoski cimbenici, razina smrtnosti. 13. Koji su sociopsiholoski i koji individualno psiholoski fakoti koji utjecu na nivo nataliteta ?Sociopsiholoski ? Individualno psiholoski - Indivudalno (osobni) psiholoski cimbenici koji utjecu na razinu rodnosti (prije samo na njezino smanjenje) mnogobrojni su, na primjer strah od porodjaja, strah od buducnosti, osjecaj (ne) sigurnosti,(ne) postojanje zelje za potomstvom, uzivanje u lagodnije zivotu bez obavzea itd. 14. Sta oznacava totalna stopa fertiliteta i koliko iznosi njena kriticna brojcana vrijednost kojom se osigurava jednostvana reprodukcija stanovnista?Oznacava vjerovatan prosjecaj broj zivorodjene djece koju bi rodila "prosjecna"zena tijekom svoga fertilnog razdoblja, uz pretpostavku da djeluje sadasnje posebne stope fertiliteta prema dobi i uz izostanak utjecaja smrtnosti. 15. Neke od najvaznijih varijabli diferencijalne rodnosti ?Stupanj obrazovanja i obiteljski dohodak,varijable koje uvelike odredjuju I drustveni polozaj pojedinaca I obitelji,veoma utjecu na diferencijalnu rodnost.Medju najvaznije cimbenike diferencijalne rodnosti pripada Urbanizacija.16. Mortalitet - Negativna komponenta prirodnog kretanja i ukupnog kretanja koja djeluje na smanjivanje ukupnob roja stanovnika zove se smrtnost ili mortalitet.

17. Dvije grupe faktora koji odreduje nivo opce smrtnosti u nekom stanovnistvu ?Razinu opce smrtnosti u nekom stanovnistvu bitno odredjuje dvije skupine cimbenika:a)bioloski cimbenicib)gospodarski I drustveni cimbenici .Obje skupine cimbenika usko su povezane i u svom djelovanju isprepletene,pa je,slicno kao i pri razmatranju cimbenika rodnosti,tesko razluciti njihove pojedinacne utjecaje.18. Sta oznacava smrtnost dojencadi- Kljucni pokazatelj smrtnosti u nekom stanovnistvu, a time postignute razine opcega zivotnog standarda i zdravstvenih uvjeta, jest smrtnost dojencadi (u medjunarodnome nazivlju infantilni mortalitet).19. Koliko iznosi niska a koliko visoka stopa dojencadi i u kojim zemljama su svojstvene ? Stopa manja od 15 % niska je i svojstvena u razvijenim zemljama; stopa veca od 80 % visoka je i tipicna za izrazito nerazvijena drustva i zemlje. 20. Zasto su vazne posebne stope smrtnosti ?Posebne stope smrtnosti prema zanimanju (racunaju se kao I druge stope,stavljanjem u odnos broja umrlih osoba odredjenog zanimanja s ukupnim brojem stanovnika u tom zanimanju) dobar su pokazatelj razine smrtnosti s obzirom na drustveno-gospodarska obiljezja.21. Smrtnost stanovnistva prema drustveno-ekonomskim obiljezijima obuhvata varijabla ? 22. Sta se podrazumijeva pod pojmom migracijom - Pod pojmom migracijom ili seljenjem razumijevaju se sve promjene mjesta stalnog boravka (prebivalista), bilo da je rijec o preseljenju trajne,bilo privremene naravi na manju ili vecu udaljenost unutar ili preko drzavnih i administrativnih granica.23. Pojam cirkulacije - Cirkulacija razumijeva razlicite oblike pokretljivosti, uglavnom kratkotrajne,ucetale ili ciklicne, kojima je zajednicko obiljezje izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnom promjenom boravista.24. Prema kriteriju udaljenosti razlikujemo 2 gl.kategorije migracije - Pri udaljenosti (teritorijalnom dometu) dvije su glavne potkategorije:unutranja i vanjska migracija i cirkulacija.Unutarnja moze biti podrucna ("lokalna", iz jednog mjesta u drugo mjesto iste opcine)Vanjska su migracija i cirkulacija medjunarodne, dakle zbivaju se preko drzavnih granica. 25. Migracije prema ostalim ?26. Koje su odrednice porasta prostorne pokretljivosti i objaniti ekonomske ?Postoje cetiri skupine cimbenika(odrednica) prostorne pokretljivosti: a) gospodarski,b)socijalni (i pshiholoski),c)demografski,d) ostali.Postoji opca suglasnost da su medju brojnim cimbenicima prostorne pokretljivosti najvazniji gospodarski cimbenici,koji proistjecu prije svega iz prostorne neuskladjenost gospodarske I populacijske stope rasta.27. Lancana migracija - Pojaca kada migrant poziva clanove obitelji,rodbine ili lokalne zajednice,povezujuci time pojedinacnu i obiteljsku migraciju u longitudinalnoj perspektivi. 28. Kako migracija djeluje na ukupno kretanje stanovnistva - Kao sastavnica ukupnog kretanja stanovnista migracija djeluje: a)na velicinu ukupnog kretanja stanovnista i na njegov prostorni razjmjestaj b)na stastavnice prirodnog kretanja (rodnost i smrtnos)c)na sastav stanovnistva (demografski,drustveno-gospodarski i kulturno-antropoloski)29. Svaki oblik migracije implicira koja dva podrucja: Svaki oblik migracije implicira dva podrucja:podrucje podrijetla (rodni kraj ili podrucje prethodnoga stalnog boravka) i podrucje doseljenja. 30. Osnovne sastavnice migracije: Imigracija ili useljavanje (doseljavanje) i emigracija ili iseljavanje (odseljavanje)31. Sta predstavlja migracijski saldo: Migracijski saldo,neto migracija ili migracijska bilanca tj. razlika izmedju doseljavanje u odredjeno podrucje (I) i iseljavanje iz njega (E) u nekom razdoblju.32. Koja dva vremenska ucinka imaju migracija: a) Trenutacni,koji odmah mijenja broj stanovnika, b) dugorocni (odgodjeni),koji proistjece iz trenutacnoga.33. Nabrojati vrste selektivnosti migracije(posebno prema dobi) Vrste selektivnosti su slijedece: Prema dobi, prema spolu, prema bracnom stanju, prema obrazovanju i zanimanju. 34. Fenomen odlijev mozgova - Zbog velikih razlika u stupnju razvijenosti medju zemljama svijeta selektivnost migracije ima i jedno posebno obiljezje-migraciju visokoobrazovnih kadrova.Taj se oblik u literaturi naziva odljev mozgova,(engl.brain drain) ili,najprihvatljivije, odljev strucnjaka.35. Unutarnja migracija - Pod unutarnjom migracijom stanovnistva razumijeva se oblik prostorne pokretljivosti cije se polaziste i odrediste nalazi unutar granica jedne drzva, pri cemu migrant mijenja mjesto (naselje) stalnog boravka. 36. Vanjska migracija - Oblik prostorne pokretljivosti stanovnistva kojemu je polaziste unutar granica,a odrediste izvan granica jedne zemlje, i koji razumijeva promjenu stalnog boravka( prebivalista) nazivamo vanjska ili medjunarodna migracija. 37. Tipologija savremenih prema R. Appleyard:a) Stalni migranti(naseljenici),ukljucuje i osobe koje su migrirale radi spajanja obitelji;b) privremeni radnici na ugovor, pretezito slavije obrazovani koji ostaju u zemljama primitka odredjeno vrijeme (dvije godine)c) privremeni "profesionalnitransistanti) strucnjaci i menadjeri koje se sele od jedne zemlje do druge, obicno kao zaposlenici multinacionalnih kompanija,te strucnjaci koje salju medjunarodne organizacijed) prikriveni ili ilegalni radnicie) trazitelji azilaf) izbjeglice 38. Pojam populacijske politike ili politika stanovnistva razumijeva sustav mjera i djelovanja koji je putem prirodnog kretanja i migracije usmjeren prema zeljenome demografksom razvitku. 39. Definicija populacijske politike uzem ili sirem smilsu: Populacija u uzem smislu odnosi se na skup mjera koje utjecu na jednu ili vise varijabli,kao sto je rodnost, smrtnost ili migracija,premda i takvo djelovanje utjece na ukupni razvoj stanovnistva,ponajprije za njegov broj.Populacija u sirem smislu dobiva drustveno-gospodarsku i politicku podlogu;ona je implicitna,tj.obuhvaca sve drustvene pore i u medjuzavisnosti je s drustvom u cijelini. 40. Tipovi populacijske politke: Dijeli se na cetiri glavna tipa populacijske politike. 1)Podsticajna ili ekspanzivna ( s pronatalitetom i imigracijskom varijantom), koja potice porast broja stanovnika, 2)Restriktivna (s antinatalitetom i imigracijskom varijantom),kojoj je cilj zaustavljanje ili usporavanje daljeg porasta broja stanovnika,3)Redistributivna ( ili migracijska),koja potice povoljnu prostornu(pre)raspodjelu stanovnistva i naseljenosti,4)Eugenicna (kvalitativna),koja tezi opcem poboljsanju prirodnih (bioloskih) obiljezja stanovnistva. 41. Poticajna-ekspanzivna populacijska politika- usmjerena je na povecanje stope brojcanog porasta stanovnistva,ili na njezino odrzanje na istoj razini,ako su se prethodno pojavili znaci njezina usporavanja.Dvije su varijante te politike:pronatalitetna i imigracijska 42. Restriktivna populacijska politika-Restriktivna populacijska politika ima takodjer dvije varijante:antinatalitetnu i emigracijsku.U protunatalitetnoj varijanti primjenjuju se mjere kose u kracem roku djeluju na smanjenje razine rodnosti i one mjere koje ce istu ucibaj postoci u srednjorocnom ili dugorcnom razdoblju. 43. Navedite neke od podsticajnih grupa (mslm da su ove): 1) Djeciji i obiteljski dodatak,2)produzenje prodiljnog dopusta, vece ulaganje u jslice,djecje vrtice,3)razlicito oporezivanje,4)smanjenje poreznih stipa za proizvode i usluge namijenjene djeci;5)profinjeno medijsko promicanje postavljenih ciljeva;6)reguliranje pobaocaja na najmanju mogucu mjeru 44. Eugenicna populacijska politka- Eugenicna populacijska politika djeluje na poboljsanje kakvoce prirodnih (bioloskih),a u sirem smislu i durstvenih obiljezja stanovnika. 45. Pojam sastava-strukture st.prema nekom obiljezju oznacava razdiobu pojedinaca (frekvencija) orema vrijednostima ili modalitetima tog obiljezja. 46. Sastav prema spolu-dobi(bioloska struktura)? Sastav prema spolu i dobi (starosti) jest bioloski sastav jer je, u biti, izravno uvjetovan prirodnim kretanjem stanvosnistva(pri tzv.zatvorenom tipu populacije.).No to ne znaci da je bioloski sastav izvan utjecaja drustveno-gospodarskih cinitelja,stovise, u njemu se ogledaju drustvena i gospodarska zbivanja.47. Satav prema spolu i pokazatelju - Satav prema spolu pokazuje brojcani odnos muskog i zenskog stanovnistva.Osnovni pokazatalj sastava prema spolu jest koeficijent maskuliniteta, koji oznacava broj muskih na sto zenskih stanovnika, ili koeficijent feminiteta koji oznacava broj zenskih na sto muskih stanovnika. 48. Znacaj sastava prema dobi- Sastav prema dobi jedan je od najvaznijih pokazatelja potencijalne zivosti i biodinamike nekog podrucja,a posebice je vazan zbog svojih drustvenih i gospodarskih implikacija. 49. Utjecaj prirodnog kretanja kretanja prema dobi - Izmedju sastavnica prirodnog kretanja i sastava prema dobi uska je uzrocno-posljedicna veza. 50. Utjecaj vanjskih fakotra prema dobi - Velika neravnoteza sastava prema dobi po pravilu je, kao i u slucaju sastava prema spolu,posljedica vanjsih cimbenika,medju kojima se isticu ratovi i prirodne katastrofe,npr.epidemije.51. Povezanosti dobne strukture i nove rodnosti ?Kretanje buduce stope rodnosti uvelike ovisi o velicini zenskog fertilnog kontigenta,ali o njegovu dobnom sastavu.To znaci da ce uz iste uvjete (koeficijenta,norme radjanja I sl.)veca rodnost biti u zemlji ili regiji koja ima mladji dobni sastav fertilnog kontigenta.Ako se,pak,smanji udio mladog stanovnistva tad ce se i u slucaju neizmijenjenih stopa rodnosti nuzno smanjiti broj rodjenih; racunica je vrlo jednostvna do roditeljske dobi dozrijevaju brojcano slabi(okrnjeni) narastaji.52. Tipovi dobne strukture - Mlado (o-14 ili 0-19 godina),zrelo(odraslo)(15-64 ili 19-59)i staro (60 i vise ili 65 i vise) stanovnistvo.53. Dobno spolna populacijska piramida -naziv za populacijsku piramidu,piramida starosti,stablo zivotam bioloska stablo, dobno stablo i sl.54. Koje su karaktersitike mladog,zrelog i starog stanovnistva - Mlado ili ekspanzivno stanovnistvo ima pravilno dobnu piramidu siroke osnovice;rodnost je visoka.Udjel stanovnistva u dobi od 65 i vise godina iznosi od 2.6%.Primjer je Banglades koji ima u ukupnom stanovnistvu 39,2% mladih (o-14 godina) i 3,1% starih (65 i vise godina).Zrelo ili stacionarno stanovnistvo:katete trokuta( strane piramide) povijaju se tako da poprimajju (oblik plasta sije ili kosnice;stope su rodnosti i smrtnosti niske i stabilne,stopa prirodne promjene tezi nultoj vrijednosti.Udjel starih iznosi od 4,1% do 8%.Primjer je Argenitna u kojoj je 27,7% mladih (0-14) i 7,1% starih (65 i vise godina).Staro ili kontraktivno stanovnistvo: osnovica piramide je znatno suzena,a srednji dio je ispucen, pa" piramida" poprima oblik urne.Obiljezava ga niska stopa rodnosti i smrtnosti, pojavljuje se i negativna prirodna promjena(prirodna depopulacija).Udjel starijih dobnih skupina vise je od 8%.55. Navesti pokazatelje dobne strukture stanovnistva - Prosjecna dob,Medijalna dob,Koeficijent starosti,Koeficijent mladosti .56. Dobno spolni funkcionalni kontigenti ?a) Za ocitovanje mladosti, zrelosti ili starosti,po tzv.velikim dobnim skupinama:mlada 0-19,zrela 20-59,stara 60 i vise (ili 0-14,15-64,65 i vise)b) Za istrazivanje bioreprodukcije:predfertilna dob 0-14,fertilna kod zena 15-49,a za muskarce 15-64,postfertilna 50 i vise za zene,odnosno 65 i vise za muskarce,c) Za ocjenu radnog potencijala stanovnistva:pred radna dob 0-14,radna 15-59 ili 64(za muskarce), postradna 60 ili 65 i vise;d) Za planiranje skolstva: predskolska dob 0-6,skolska-obvezatna 7-14,srednjeskolska 15-18,redovita studetska dob 19-24,ili nesto drugacije kategorije,ovisno o skolskom sustavu;e) Za politoloska i socioloska istrazivanja:punoljetna dob 18 i vise godina(s pravom glasovanja na izborima), udio mladih i starijij godista u birackom tijelu itd.57. Pojam sirenja stanovnistva i njihovu uzrocnost- Pod pojmom starenja stanovnistva ili demografsko starenja u literaturi se najcesce razumijeva povecanje udjela stanovnistva dobne skupine 60 i vise ili 65 i vise godina u ukupnom stanovnistvu.To je,zapravo, skupni demografski izraz bioloskog starenja pojedinaca. 58. Navesti posljedice demografskog starenja- Sto se tice dmografskih posljedica,starenje djeluje uglavnom na slijedeci nacin:a) usporava stopu porasta stanovnistva,b) smanjuje stopu rodnosti,c) povcecava opcu stopu smrtnosti,d) smanjuje migraciju stanovnistva,e) izrazava dalje pogorsavanje sastava prema dobi i spolu f) utjece na starenje rodnog kontigenta59. Koje su socijalne i ekonomske implikacije- demografkog starenja -Socijalne implikacije demografskog starenja ogledaju se ponjprije u potrebi osiguranja nuzne kvalitete zivota sto veceg broja staroga stanovnistva.Ekonomske implikacije demogarskog starenja dolaze do izrazaja u obujmu odljeva iz radne dobi i starenju radne snage.60. Sta se podrazumijeva pod pojmom ekonomske drustvene strukture stanovnistva- u uzem smislu razumijeva sastav stanovnistva prema aktivnosti,djelatnosti i zanimanju ,a u sirem smislu razumijeva jos i polozaj u zanimanju,sektor vlasnistvu,kucanstva prema ozvorima prihodam velicini posjeda. 61. Koje kategorije razlikujemo prema kriteriju sudjelovanja procesa rada i odnosno koncepcija rada-Prema kriteriju sudjelovanja u procesu rada,odnosno koncepciji radne snage, u civilno gospodarski aktivno i gospodarski neaktivno stanovnistvo ulaze slijedece kategorije:Gospodarski aktivno st. cine:1) Sve zaposlene osobe( u radnom odnosu),koji rade:a)puno radno vrijeme,b)pola radnog vremena ili vise,c)manje od polovice prosjecnog radnog vremena;

2)Sve osobe koje obavaljaju neko zanimanje,ali nisu u radnom odnosu(aktivni u poljoprivredi,zanastvu,osobe koje rade za " vlastiti racun", pomazuci clanovi obitelji);

3)Nezaposlene osobe u odredjenom razdoblju:a)nezaposleni koji su bili zaposleni,b)osobe koje prvi put traze zaposljenje.

Gospodarski neaktivno stanovnistvo cine1)Osobe koje imaju samostalan izvor prihoda:a)osobe koje primaju mirovinu(vise ne rade)b)osobe koje se pripremaju ili skoluju za neko zanimanje i imaju stipendiju i sl.c)ostale gospodarski neovisne osobe koje ne rade niti traze posao 2)Gospodarski ovisne osobe(uzdrzavane)a. a)djeca do navrsene 15 godine,b. b)kucanice,c. c)osobe koje pripremaju za obavljanje zanimanja,koje se skoluju na teret roditelja,rodjaka i sl.d. d)osobe nesposobne za rad i bolesne osobe62. Koje su odrednice ekonomski aktivnog stanovnistva (radne snage):a)granski sastav gospodarstva(npr.smanjivanjem uloge poljoprivrede smanjuje se gospodarski aktivno stanovnistvo jer se u procesu rada ukljucuje manji broj osoba iz predradnih postradnih dobnih skupina),b)potraznja za radnom snagom(posebno izvan poljoprivrede),c)stopa gospodarskog razvojad)trajanje obaveznog skolovanja i stupanj obuhvata djece i mladih skolovanjem,e)opca tendencija porasta gospodarske aktivnosti zena,f)opca tendencija smanjivanja udjela rada djece i starijih osobamg)radno zakonodavstvo( minimalna dob za osnivanje radnog odnosa,dob za stjecanje prava na mirovinu itd.),h)ostali cimbenici (opci uvjeti rada,tradicija i obicaji,posebice glede zaposljavanja zena itd.).63. Sastav stanovnistva prema djelatnosti- Osnovna razdioba aktivnog stanovnistva obavlja se po granama djelatnosti u kojima stjecu sredstva za zivot.U savremenoj podjeli rada postoji veliki broj djelatnosti koje se grupiraju u grane(ima ih gotovo stotinu),a one u skupinu djelatnosti(destetak vrsta ili podrucja djelatnosti,npr.ugostiteljstvo i turizam).Tri osnovne skupine djelatnosti(sekotra):prvi ili primarni,drugi ili sekundarni i treci ili tercijarni sektor gospodarskih djelatnosti,sve cesce iz treceg sektora izdavaja i ctvrti ili kvartarni sektor.64. Zbog cega je vazno proucavanje obrazovne strukuture stanovnistva-Proucavanje sastava stanovnistva prema tim obiljezjim vazno je zbog ise razloga.Prije svega,pruza obavijesti o podizanju opce razine obrazovanosti i o tome kakvu skolsku spremu imaju pojedine kategorije stanovnistva.

65. Objasnit obiljezja pismenost i skolska sprema: Pismenost je najnuza razina obrazovanja stanovnistva.Nuznaje za mozebitno dalje skolovanje i usto je minimalna pretpostavka ukljucivanjau suvremeni proces rada i kvalitetniji zivot. Stopa(ne)pismenosti dobar je pokazatelj opce razvijenosti nekog drustva,stoga se i rabi kao jedan od indikatora za indeks ljudskog razvoja)Skolska sprema- Analzia skolske spreme u medjunarodnoj se statistici temelji na formalno priznatoj skolskoj spremi.Uglavnom se u popisima stanovnistva to obiljezje odnosi na odraslo stanovnistvo,tj.na ono koje nije u ucenickoj i studentskoj dobi.66. Pojam braka,i koje kategorije se razvrstava stanovnistvo prema bracnom stanju: Brak razmijeva zajednicki zivot muskarca i zene,uskladjen sa zakonima i propisima(crkvenim/civilnima) ili obicajima.Stanovnistvo u dobi 15 i vise godina razvrstava se prema bracnom stanju u slijedece kategorije:a)neozenjeni/neudaneb)ozenjen/udanec)udovci/udoviced)razvedeni/razvedenee)u braku,ali zive zakonski neformalno.67. Monogamna, poligamna drustva - Monogamna drustva su drustva ako jedna osoba u isto vrijeme moze biti u zakonitoj bracnoj zajednici samo sa jednom osobom suprotnog spola.Poligamna drustva su ona drustva u kojima jeda osoba moze biti istodobno u bracnoj zajednici sa vise osoboba istog spola. 68. Objasniti pojmove poliandrije i poliginije - Poliandrija pojava kada jedna zena ima vise muzeva, a poliginija da je muskarac istovremeno u braku sa vise zena.69. Sta je endogamija a sta egzogamija Endogamija kada je dopusten samo brak izmedju muskarca i zene koje pripadaju istoj skupini Egzogamija to je kada je obrnuta pojava,tj. slobodan izbor izvan skupine kojoj pripada osoba. 70. Pokazatelji st. prema bracnim obiljezjima - Pokazatelji su sastava st.prema bracnom stanju stope i koefcijenti ucestalosti sklapanja braka i rastava braka.Opca stopa nupcijaliteta oznacava broj sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u dobi 15 i (ili 18 i vise godina)Opca stopa divorcijaliteta oznacava broj rastava brakova na 1000 stanovnika 71. Pojam Domacinstva(Kucanstvo) - Skup osoba koje zajedno stanuju i zajednicki trose dio svojih prihoda nazivamo kucanstvo.To je slozenija demografsko-statistikca kategorija nego sto je obitelj. 72. Navesti tipove uze porodice ili obitelji:a)bracni par bez djece,b)bracni par s djecom,c)majka s djecom,d)otac s djecom.73. Koje su tri velike rasne grupe: Europeidna (bijela), mongoloinda (zuta) i negroidna (crna), koja se zove i negro-australoidna 74. Prozimanjem rasa nastle su slijedece podgrupe: Prozimanjem rasa,osobito nakon velikih geografskih otkrica i kolonizacije,nastale su podskupine: mulat(mjesanac bijele i crne rase),mestik(mjesanac bijele i zute rase), zambo(mjesanac crne i zute rase).75. Objansniti slijedece pojmove:pleme,narod i nacija Pleme:Najranija etnicko-populacijska zajednica bilo je pleme.Narod(etnos): U daljem povijesnom procesu sjedinjuje se vise plemena u jedan narod,etnos i to na temleju prostornog,rasnog,religijskog,kulturnoga,jezicnoga i gospodarskog zajednistva(etnogeneza). Nacija:S pojavom industrijske revolucije i kapitalistkog drustva pojavlju se nacija,slozenog postanka(etnicko-politickog),jezika i kulture (dva ili vise naroda mogu se sjediniti u jednu naciju,76. Tipovi stanovnistva prema narodnosnom sastavu: a)homogeno,kada 80-90 i vise posto stanovnistva cini jedna etnicka skupina(npr.u irskoj 93% stanovnistva cine Irci);b)heterogena, s razlicitim stupnjevima heterogenosti;c)biomodalna heterogenost (dvije glavne etnicke skupine;npr. u Belgiji:58% Flamanci, 33% Valonci),d)trimodalna heterogenost (tri glavne etnicke grupe;npr u bih 1991.godine: Muslima 44%,Srbi 31 %, Hrvati 17%)77. Navesti neke etno jezicne grupe u Evropi ?78. Kojim jezicima govori vise od polovine sv. stanovnistva -Otprilike polovica sv. stanovnistva govori jednim od indoeuropskih jezika,medju kojima prevladavaju engleski,spanjolski,hindskii ruski,a otprilike petina govori nekim od kinesko-tibetskih jezika.Ostali,oko 30% svjetske populacije,govore jednim od 6000 jezika(iz 106 jezicnih porodica). Priblizno 100 jezika govori 95% svjetskog stanovnistva, a preostale jezike samo 5 % stanovnistva.79. Navesti sv. religije i njihove udjele To su krscanstvo,islam,hinduizam i budizam,judaizam( vjera zidova)Udio religija: Krcanstvo 30%, Islam 21%, Budizam 20%, Hinduizam 14%, Judaizam 0,04%

Prvi dio pitanja80. etiri pristupa geografskom objektu istraaivanja? -Jagielski izdvaja : 1.horoloki- imaju kvalitetu i poloaj , 2. Ekoloki- odnosi drutva i okolia , 3. Prostorno analitiki -razmjetaj objekata , 4. Eklektiki pristup.81. Tri razdoblja razvoja? Prva faza , osamostaljivanje do kraja 50-tih ; druga faza demogeografija 60 , 70-tih , metode rada , treca faza 80, 90 tih humanistiki pristupi.82. Pojam stanovnitva ? (Pojam,karakteristike, znacaj) Odraz prolog zbivanja, imbenik sadanjosti, subjekt budunosti.- Skup osoba koji ive i rade na nekom djelu zemljane povrine , svaka jednako sudjeluje sa svojim posebnim obiljejima.- Broj , brzina brojanog porasta ili smanjenja , sastav prema razliitim obiljejima , prostrana pokretljivost i razmjetaj.-Odreuje ukupna sredstva potrebna za ivot i sve vrste usluga ( zdravstvo , obrazovanje i dr. ) te potranju i potronju.83. Osnovne jedinice u istraivanju ?1- osoba ( stanovnik ) nastanjen u odreenom naselju ; 2-porodica veza suprunika , srodstva roditelja i djece ; 3- domainstvo skup osoba koji ive u istom stanu , ne moraju biti u krvnom srodstvu ; 4.-naselje skup kua , samostalno mjesto koje ima svoje stanovnike , teritoriju i ime.84. Izvori podataka ? 1. Popis stanovnitva glavni izvor. 1) provode se periodino ; 2) obuhvataju ukupno stanovnitvo odreenog teritorija ; 3) podaci se prikupljaju direktno ; 4) odnose se na odreeni trenutak ( stari Rim , Grka , Kina 2000 prije nove ere. 1790. U SAD, -1846. U Belgiji.2. Demografska ( vitalna statistika ) prouavanje prirodnog kretanja stanovnitva , vitalnih dogaaja ( raanja , umiranja , vjenanja , razvod ) .3. Registar stanovnitva u BiH od 1946. Upisuju se svi stanovnici neke opine , redovno se vodi slika stvarnog stanovnitva , podaci se nadopunjuju ( promjena mjesta stanovanja) .4. posebne slube statistike o pojedinim skupinama stanovnitva.5. ankete o stanovnitvu koje provode statistike slube.6. razliiti upravni i drugi registri ( baze podataka )7. terenska saradnja i istraivanja. 8. ostali uzroci ( kataster , karte i literatura ) .85. Ekumena- naseljeni dio kopnaAnekumena- nenaseljeni dio ( Arktik , Antarktik, planine sr. Azije , sjev-ist. Sibir, sjev-zapad Sj. Amerika, Sjeve. Europa ).Subekumena- Je prelazna zona izmedju ekumene i anekumene

86. Kada se zbio prvi osjetniji porast stanovnitva i zato ?-8.000 god. P.n.e. Neolitska revolucija ---> prijelaz sa nomadskot stoarenja.87. Navedite neke od faktora i okolnosti koje su utjecale na razvoj stanovn. ? 1) socijalno ekonomski faktori ( ind. , urbanizam , trgovina , podjela rada , ivotni standard )2) nauni ( otkria u medicini , farmakologiji i sl.) higijenska sredstva88. Gustoa naseljenosti , pojam i karakteristike ? -broj stanovnika koji ive u nekom podruju ( na jedinici povrine km kvadratni ) -razmatranje vodoravne udaljenosti jedinice od jedinice.89. Tipovi gustoe naseljenosti ovisno o tome s kojom se povrinom stavlja broj stanovn- u odnos ?1) Aritmetika ili opa rel. Gustoa2) Fizioloka broj stanovn. Na km kvadratni pogodne za obradu 3) Poloprivedna broj poljoprivrednika na km kvadratni poljoprivredne povrine.4) Agrarna broj poljoprivrednika na km kvadratni agrarne povrine.5) Ruralna broj stanovnitva na km kvadratni seoske povrine.6) Urbana broj stanovnitva na km kvadratni gradske povrine.90. Ako se poe od prosjene naseljenosti kopnenog dijela ( 43,4 stanovnika / km kvadratni ) postoje ove kategorije gustoe naseljenosti : 1) rijetko naseljeni prostor ( < 15 stanovnika / km kvadratni ) ( 60% kopna ivi 13 % stanovnitva)2) srednje ( 15-64 stanovn. / kroz km kvadratni) ( 25 % kopno i 20 % stanovnitva )3) gusto ( Europa , Azija, sjev.-isto. Dio SAD , Jug- Istok Brazilskog primorja ) (65-115 st. / km kvadratni) ( 5% kopna , 14 % stanovnitva ) 4) prenaseljeni ( Europa , Azija , Jugo- Istok Azije ) ( > 115 st. / km kvadratni ) ( 8% kopna , 50 % stanovn.) 91. Urbanizacija , definicija ? urbs- grad Najmasovniji proces savremenog ovjeanstva ,, - pojava i razvoj gradova , sloene promjene u ruralnim sredinama , smanjuju se i uklanjaju razlike izmeu grada i sela.92. S ozbirom na nain kako se oituje u prostoru , dijelimo na : 1) Primarna postanak i razvoj formalnog grada, tj. Okupljanje stanovn. U granicama gradova ili u njihovim rubnim zonama ; nastaju kompaktno izgraene urbane tvorevine koje postaju arita sekundardne urbanizacije. 2) Sekundarna u okolini velikih gradova nastaju prigradske urbanizacione zone , prostorno i funkcionalno poveza s gradom ; te promjene koje smanjuju agrarna obiljeja ruralnih sredina u korist urbanih obiljeja. 93. 3 faze urbanizacije :1. predindustrijska ( primarna ) nizak stepen urbanizacije, udio gradskog st. Ne prrelazi 1/6, primarni sektor djelatnosti , veliki gradovi su metropole , ostrva.2. industrijska ( sekundarna ) sekundarne djelatnosti ; industrija , migracija selo grad ; udio gradskog stanovn. 2/3 stepeni.3. metropolitanska ( tercijarna ) razvijene zemlje ; veliki broj automobila i razvijene prometnice ; urbaniraju se rubne zone gradova ; migracija grad okolica.94. Na osnovu udjela gradskog odnosno seoskog st. U ukupnom broju , st. Moemo podijeliti na 1) urbano industrijske skupine ( > 50% grad. St. ) 2) prijelazne ( najvea skupina ) ( 25-50% grad. St.)3) ruralne ( < 25 % grad. St. )95. ta je posljedica pretjeranog rasta gradova u zemljama u razvoju ? -nezaposlenosti , soc. Tekoe , stambena izgradnja bez nadzora , 1/3 st. Gradova ne moe priutiti odgovarajui smjetaj , divlja naselja , nedostatak vode itd.96. Na koje dvije postavke(zakona) zasnivaju maltusova razmatranja o stanovnistvu ?temelji se na 2 osnovne postavke: 1) na prirodnom zakonu stanovnitva ;; 2) na zakonu opadajuih prinosa u poljoprivredi. 97. Neomaltuzijanizam ?-zagovara organiavanje raanja kao bitno sredstvo poboljava druga blagostanja ( umjetne metode ) -19. St. poeat 20. St ; savremeni poslije 2 sv. Rata- naglo porasla stopa pozitivne prirodne promjene ( prirasta ) stanovnitva , posebno u nerazvijenim zemljama uz ekonomsko zaostajanje.- Granice rasta stanovnitvo , privreda proizvodnje , prirodni izvori, ind. Proizvodnja , oneienje katastrofa. 98. 3 etape razvoja stanovnitva ? 1) predtranzicijska etapa prethodi prelazu , doba ruralne i agrarne civilizacije , do pocetka 18. St.2) etapa demografske tranzicije 3) posttranzicijska etapa- nat. I mort. Niski , uravnoteeni , pojavljuje se u naj razvijenijim zemljama.99. Demogeografija- je znanstvena disciplina u sklopu drustve geografije koja proucava st.kao subject vrlo slozenih prostornih odnosa I obiljezja radi razumijevanja i objasnjavanja geopovrsinske stvarnosti te njezine transformacije i valorizacije.100. Odrediti znacajne sintagme demografskog razvoja? Demografski razvoj oznacava slozen process razvoja stanovnistva koji implicira istrazivanje:a)Medjuovisnost kretanja stanovnistva i promjene u strukturib)Medjuutjecaje njegovih ponenti kretanja stanovnistva i promjene njegovih struktura s jedne strane,te promjene u gospodarski,socijalni,politicki i ostalim cimbenicima s druge strane.101. Demografski resursi ? Demografski resursi vazan su dio ukupnog razvoja.Pritom se razumijevaju ukupna kvalitativna i kvantitativna,stvarna i potencijalna drustvena I bioloska obiljezja stanovnistva u odjedjenom vremenu i prostoru.Nedvojbeno je da promjene u obiljezjima demografskih resursa utjecu na drustvenu strukturu i drustvene odnose. 102. Od koje teze Maltus polazi pri oblikovanju nacela/zakona stanovnistva? On polazi od postavke da sve zivot tezi mnozenjuiznad mogucnosti koje pruza proizvodnja hrane.To znaci da bi stanovnistv,ako se nicime ne bi ogranicavalo,raslo geometrijskom progresijom (1,3,9,27 ili 2,4,6,8 itd) I udvostrucilo bi se svakih dvadest pet godina.

103. Za koje mjere se zalaze s ciljem sprjecavanja rasta stanovnistva i kako ih grupira ?-On se zalae sa preventivne mjere koje bi bile zapreka rastu stanovnitva, u to ubraja odgaanje ili odustajanje od braka te ustezanje od spolnog openja,ali je bio protiv umjetnih sredstava za spreavanje zaea.U tzv. Pozitivne ili sigurne zapreke ukljuuju svaki uzrok koji dovodi do poveanja smrtnosti tj. skraenja ljudskog vijeka kao epidemije,ratove,glad i dr.104. Koji su opci,socijalni i demografski uvijeti su pogodovali ponovnom odbijanju maltuzijanske doctrine na vaznost poslije II sv.rata ?Tridesetih godina naseg stoljeca u mnogim je zemljama osjetno smanjenja rodnost,uz istovremeno povecanje proizvodnje hrane.U takvim je prilikama maltuzijanska doktrina gotovo posve izgubila na vaznosti.Medjutim poslije drugog sv. rata ponovo izaziva pozornost.Zasto? Zato sto je naglo porasla stopa prirodne promjene stanovnistva svijeta,posebice u nedovoljno razvijenim zemljama.105. Bit Marksovog pogleda na stanovnistvo ? Karl Marx se kriticki odnosio prema Maltusovim stavovima ali se nije posebno bavio analizom nekih opcih aspekata kretanja stanovnistva.Iako su njegova opazanja o stanovnistvu tek usputna,ipak je tijekom drugog razdoblja obiljezio odredjeno shvacanje problema stanovnistva.106. Navedite definiciju optimalnog stanovnitva prema Wertheimeru.-Opitmalnim stanovnitvom smatra se onaj broj stanovnika koji u odreenim razvojim uvjetima,tehniko-tehnolokim,prirodnim,kulturnim i socijalnim,proizvodi najvei dohodak per capita (tzv.dohodovni koncept optimuma stanovnitva.107. Varijacije u razmjetaju stanovnitva unutar pojedinih kontinenata mogu se svesti u 3 grupe:-1.Velika je gustoa u podrujima povoljne prirodne osnove,pri emu je mogunost natapanja tla jedna od najstarijih privlanih imbenika.2.Ljude privlae nizinski krajevi.Vie od polovice svjetskog stanovnitva ivi u podrujima do 200m nadmorske visine.3.Stanovnitvo se okuplja na rubovima kontinenata.Otprilike dvije treine svjetskog stanovnitva ive unutar 500km od obale.108. Koji su gusto naseljeni prostori? -Gusto naseljeni prostori koji zahvaaju 5%naseljenog kopna I u njima ivi 14% ovjeanstva.Razmjerno su najzastupljeniji u Europi I Aziji.Toj kategoriji gustoe naseljenosti pripadaju sjeveroistoni dijelovi SAD-a i jugoistoni dio brazilskog primorja.109. Objasniti osnovne i glavne karaksteristike etape demografske tranzicije ?-Etapa demografske tranzicije zauzima sredinje mjesto u etapnom razvoju stanovnitva.Ta etapa predstavlja razdoblje u kojem pod uticajem snanog drutveno-gospodarskog I zdravstvenog napretka dolazi do tranzicije u podruju nataliteta tj, do njihova prijelaza s visoke na nisku razinu.110. Na kojim postavkama se zasniva teorija demografske tranzicije?-Teorija demografske tranzicije prikazuje razvoj stanovnitva kao etapni process koji se temelji na etiri osnovne postavke :1.da sadri promjene u rodnosti,smrtnosti I prirodnom prirastu,koje impliciraju I promjene u demografskim I drutveno-gospodarskim strukturama stanovnitva.2.da je to historijski process koji je pod neposrednim uticajem initelja gospodarskog I drutvenog razvitka.3.da se demografska tranzicija zbiva pod uticajem ukupnog razvoja, i da ona povratno djeluje na taj razvoj.4.da se uticaj imbenika ukupnog razvoja na natalitet i mortalitet dogaa posredno, tj. preko djelovanja tih imbenika na ekonomsko-socijalno sastav stanovnitva.111. ime je povezana urbanizacija sa razvijenim zemljama?-Urbanizacija u razvijenim zemljama usko je povezana sa industrijalizacijom,s promjenama u poljoprivredi i razvojem moderne prometne mree.Te drutveno-gosodarske promjene pojavljuju se najprije u zapadnoj Europi,gdje su praene prijelazom radne snage iz poljoprivrede u industriju i uslune djelatnosti,to je rezultiralo migracijom ljudi iz ruralnih u urbana podruja.112. Ope obiljeje razmjestaja stanovnostva svijeta pokazuje izrazitu neravnomjernost a karakterizira ga ?Krajnje susni krajevi,a visoka planinska podrucja i hladni krajevi.113. Zbog cega je stanovnistvo u pradavnim vremenima bilo malobrojno I na rubu opstanka Zbog Prirodnih nepogoda i drustvenih nedaca