odmjeravanje kazne
TRANSCRIPT
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 1/79
FOUNDATION
Finansirala
Europska unija
Projekat
implemenrali:
1. Uvod
2. Šta je međunarodno
krivično pravo?
3. Opšta načela
4. Međunarodni krivični
sudovi
5. Primjena u domaćim
pravnim sistemima
6. Genocid
7. Zločini protiv čovječnosti
8. Ratni zločini
9. Oblici krivične odgovornosti:
izvršilaštvo i saizvršilaštvo
10.Oblici krivične odgovornosti:odgovornost nadređenog
11. Odbrana i osnove za
isključenje odgovornosti
12. Krivični i dokazni
postupak
13. Odmjeravanje kazne
14. Žrtve i svjedoci
15. Saradnja i međusobna
pravna pomoć
Međunarodno krivično
pravo i praksa
Materijali za praktičnu obuku
Odmjeravanje
kazne
dio projekta Pravda i ratni zločini
koji je fnansirala Europska unija
Izradio Internaonal Criminal Law Services (ICLS)
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 2/79
NASTAVNA OBLAST 13.
ODMJERAVANJE KAZNE
Dio OSCE-OIHR/ICTY/UNICRI projekta „Porška prenošenju znanja i materijala u premetima
ratnih zločina MKSJ-a omadim suovima“
International Criminal Law Services (ICLS)
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 3/79ii
Prikazi i oznake koji su korišteni u ovoj publikaciji kao i prezentacija materijala ne porazumijeva
izražavanje bilo kakvog mišljenja u ime Sekretarijata Ujeinjenih nacija, Međunaronog krivičnog
sua za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) – Ureda za
demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) ili International Criminal Law Services (ICLS) u
vezi sa pravnim statusom bilo koje zemlje, teritorije, graa, poručja ili njihovih organa vlasti ili u
vezi sa razgraničenjem njihovih teritorija, onosno granica.
Autorska prava © ICLS – OSCE-ODIHR
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 4/79iii
SADRŽAJ
13. Omjeravanje kazne, kazne i oštete ............................................................................... 1
13.1. Uvod .................................................................................................................................. 1
13.1.1. Opis nastavne oblasti................................................................................................... 113.1.2. Ishodi .......................................................................................................................... 1
13.2. Međunarono krivično pravo i suska praksa .................................................................... 3
13.2.1. Prakse omjeravanja kazni pre međunaronim krivičnim suovima .......................... 4
13.2.2. Kazne pre međunaronim krivičnim suovima .......................................................... 4
13.3. Zakoni i sudska praksa u regionu ...................................................................................... 14
13.3.1. SFRJ ........................................................................................................................... 15
13.3.2. BiH ............................................................................................................................ 21
13.3.3. Hrvatska .................................................................................................................... 48
13.3.4. Srbija ......................................................................................................................... 62
13.4. Dodatna literatura ........................................................................................................... 7313.4.1. Članci ........................................................................................................................ 73
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 5/79
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 6/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
1
13 . ODMJERAVANJE KAZNE, KAZNE I ODŠTETE
13.1. UVOD
Predmetni materijal za obuku pripremljen je od strane International Criminal Law Services (ICLS)u okviru projekta OSCE-OIHR/ICTY/UNICRI, po nazivom „Prava i ratni zločini“, koji finansira
Europska unija. Uvone napomene o načinu korištenja materijala saržane su u nastavnoj oblasti
1., koja također obuhvada i ogleni premet/stuiju slučaja i hipotetičke primjere koji se mogu
koristiti u nastavi, te i druge korisne dodatke. Materijali su namijenjeni da edukatorima iz oblasti
prava u Bosni i Hercegovini (BiH), Hrvatskoj i Srbiji pos luže prvenstveno kao izvor i srestvo za
obuku, ali su također previđeni za prilagođavanje i upotrebu u rugim pravnim sistemima u
regionu. Ka je to bilo potrebno, uvrštena su pitanja za raspravu, sugestije i ruge napomene
korisne za nastavu. Nadalje, eukatori se postiču a materijale prilagoe potrebama polaznika i
konkretnim okolnostima svakog preavanja. Eukatori se također postiču a materijale po
potrebi ažuriraju posebno u pogleu nove suske prakse ili izmjena i opuna krivičnih zakona u
svojim relevantnim pravosudnim sistemima.
U svakoj nastavnoj oblasti aje se opšti pregle međunaronog krivičnog prava koji je relevantan
za predmet same oblasti, nakon čega se prelazi na raspravu o mjeroavnom pravu i suskoj
praksi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. U materijalima se koristi najrelevantnija i dostupna sudska praksa.
Treba napomenuti a u slučajevima u kojima je citirana prvostepena presua, autori teksta
posebno su voili računa a osiguraju a je io na koji se pozivaju potvrđen u žalbenom
postupku. Eukatorima može biti o koristi a raspravljaju i o rugim premetima koji također
mogu biti relevantni ili ilustrativni za svaku temu, te da polaznike zamole da govore o
predmetima sa kojima su se susretali i iskustvima koja su imali.
13.1.1. OPIS NASTAVNE OBLASTI
Predmetna oblast obuhvata omjeravanje kazni, kazne i oštete. U uvonom ijelu, opisuju se
zakoni koje primjenjuju međunaroni krivični suovi, a zatim se govori o relevantnim orebama
zakona BiH, Hrvatske i Srbije. Stoga se u ovoj oblasti prvenstveno fokusira na odmjeravanje kazni
i kazne koje su izrečene nakon izricanja osuđujude presue. Konkretno, u ovoj oblasti razmatraju
se različite okolnosti, kako otežavajude tako i olakšavajude, koje se uzimaju u obzir prilikom
omjeravanja kazne. Važno je napomenuti a je zasebna nastavna oblast posvedena pitanjimaoštete i naknaa žrtvama (nastavna oblast br. 14).
13.1.2. ISHODI
Na kraju ove oblasti, polaznici treba da razumiju:
različite kazne koje izriče Međunaroni krivični su za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunaroni
krivični su za Ruanu (MKSR) i Međunaroni krivični su (MKS),
brojne faktore koje međunaroni krivični suovi uzimaju u obzir prilikom izricanja kazni,
olakšavajude i otežavajude okolnosti,
potvrna izjašnjavanja o krivici i pregovaranje o priznavanju krivice, i
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 7/79
ODMJERAVANJE KAZNE
2
NASTAVNA OBLAST 13.
primjenjivost ovih načela i praksi u regionalnim omadim suovima.
Napomene za edukatore:
Polaznici treba da razumiju veliku slobodu koja postoji u praksama odmjeravanja
kazni pre međunaronim krivičnim suovima. Opde načelo je a se ispituje
meritum svakog pojeinog premeta. Međutim, postoje oređeni faktori koje su
međunaroni krivični suovi osljeno uzimali u obzir prilikom omjeravanja i
izricanja kazni. Polaznici bi trebalo da razmotre u kojoj mjeri se ovi faktori korisno
primjenjuju ili u kojoj mjeri bi se ovi faktori mogli korisno primijeniti u njihovim
omadim suovima.
Osim toga, važno je a polaznici raspravljaju o mehanizmu pregovaranja o krivici kao
i o poteškodama na koje mogu naidi u primjeni ovog postupka.
Radi ostvarivanja navedenih ciljeva, u rubrikama na početku važnih poglavlja nalaze
se „Napomene za eukatore“. U napomenama su naznačena glavna pitanja koja
edukatori treba da obrade, te identificirana pitanja koja edukatori mogu koristiti
kako bi potakli raspravu i usmjerili polaznike na ključna pitanja, a upuduju i na
dijelove oglednog premeta koji su relevantni i koji se mogu koristiti kao praktični
primjeri za primjenu pravnih pitanja na koja se predavanja odnose.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 8/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
3
13.2. MEĐUNARONO KRIVIČNO PRAVO I SUDSKA PRAKSA
Napomene za edukatore:
U narednom poglavlju razmatraju se sljeeda pitanja:
1. pregled praksi odmjeravanja kazni pre međunaronim krivičnim suovima koji
obuhvata raspravu o otežavajudim i olakšavajudim okolnostima,
2. postupak koji primjenjuju međunaroni suovi prilikom izricanja kazni,
3. potvrna izjašnjavanja o krivici i pregovaranje o krivici, i
4. oštete.
U narednom dijelu, razmatraju se ista pitanja, ali u odnosu na pravosudni sistem
svake ržave u regionu.
Bilo bi korisno da polaznici uporede praksu i postupke odmjeravanja kazni pred
međunaronim krivičnim suovima sa onim koje se primjenjuju u njihovim
omadim pravosudnim sistemima.
Također, mogude je koristiti ogleni predmet kako bi se polaznici uključili u raspravu
o tome kako izvršiti ocjenu otežavajudih i olakšavajudih okolnosti prilikom
utvrđivanja kazni. Polaznici bi se mogli pozvati da prezumu ulogu sudije i da na
osnovu sažetka premeta utvre faktore koji bi išli u korist, onosno na štetu
optuženog prilikom olučivanja o ogovarajudoj kazni.
Također, mogude je postaviti sljeeda pitanja kako bi se pokrenula rasprava: o a li bi u krivičnom postupku trebao da postoji odvojeni postupak za
odmjeravanje kazne, odnosno da li je najefikasnije kombinirati postupak za
utvrđivanje krivice i postupak za odmjeravanje kazne?
o Koliki je io ukupno izrečene kazne koju bi osuđeni trebao a osluži prije nego
što stekne pravo na pomilovanje ili prijevremeno puštanje na slobou?
Koji su to faktori koje bi tužilac trebao uzeti u obzir prilikom olučivanja a li a
prihvati preloženu kaznu u slučajevima u kojima bi se moglo ponuiti
pregovaranje o krivici? U kojoj mjeri je potrebno uzeti u obzir stavove žrtava
prilikom olučivanja o postizanju sporazuma sa optuženim?
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 9/79
ODMJERAVANJE KAZNE
4
NASTAVNA OBLAST 13.
13.2.1. PRAKSE ODMJERAVANJA KAZNI PRE MEĐUNARONIM KRIVIČNIM
SUDOVIMA
Naredno poglavlje govori o brojnim faktorima i okolnostima koji su relevantni za odmjeravanje
kazni i koje primjenjuju međunaroni krivični suovi.
13.2.1.1. NAČELO ZAKONITOSTI
Načelo zakonitosti, izraženo kao načelo nulla poena sine lege, zabranjuje retroaktivno
propisivanje kazni. Međutim, međunarono krivično pravo rijetko aje smjernice o kaznama i
pitanjima u vezi sa kaznama za međunarona krivična jela. Na primjer, sljeedi međunaroni
ugovori uključuju sljeede orenice o kaznama:
Konvencija protiv mučenja: oređuju se ogovarajude kazne kojim je uzeta u obzir težina
krivičnog jela,1
Konvencija o genociu: kazne de biti efikasne,2 i
Ženevske konvencije: kazne de biti efikasne.3
Međunaroni suovi imaju široko iskreciono pravo prilikom utvrđivanja kazni za optužene.
Stoga je omjeravanje kazne postalo prilično sporno pitanje u međunaronom krivičnom pravu.
13.2.1.2. SMRTNA KAZNA
Iako su nakon rugog svjetskog rata na osnovu međunaronog običajnog prava suovi u
Nirnbergu i Tokiju primijenili smrtnu kaznu,4 njena primjena je o taa strogo ograničena iliukinuta. MPGPP i EKLJP strogo ograničavaju primjenu smrtne kazne, a zabranjuje je Protokol br.
13 uz EKLJP.5 Nijean međunaroni su nema ovlaštenje a primijeni smrtnu kaznu.
13.2.2. KAZNE PRE MEĐUNARONIM KRIVIČNIM SUOVIMA
U biti, odmjeravanje kazne diskreciona je odgovornost sudija
međunaronih suova. Ne postoje smjernice niti rasponi za
različita krivična jela, kao što to moža postoji u omadim
naležnostima. Suije naglašavaju načelo jenakog
1 Član 4. stav 2. Konvencije Ujeinjenih nacija protiv mučenja i rugih svirepih, nečovječnih i ponižavajudih
kazni ili postupaka iz 1984.2 Član 5. Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocia iz 1948.
3 Član 49. I Ženevske konvencije; član 50. II Ženevske konvencije; član 129. III Ženevske konvencije; član
146. IV Ženevske konvencije iz 1949. 4 ROBERT CRYER I DRUGI, AN INTRODUCTION TO INTERNATIONAL CRIMINAL LAW AND PROCEDURE 495 /
UVO U MEĐUNARONO KRIVIČNO PRAVO I POSTUPAK 495 (2010).5 Član 6. Međunaronog pakta o građanskim i političkim pravima (MKGPP) iz 1966; član 2. Evropske
konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) iz 1950; Protokol br. 6 uz EKLJP iz 1983; Drugi fakultativni protokol
uz MPGPP iz 1989.
U biti, odmjeravanje kazne
diskreciona je odgovornost
suija međunaronih suova.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 10/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
5
postupanja ili dosljednosti prilikom omjeravanja kazni. Međutim, žalbeno vijede ad hoc sudova
konstatovalo je a je ispitivanje prakse omjeravanja kazni u ranijim premetima o pomodi
samo ako se rai o istom krivičnom jelu, počinjenom u okolnostima koje su u velikoj mjeri
slične.6 Na primjer, premeti se mogu poreiti na osnovu „*…+ broja, vrste i težine izvršenih
krivičnih jela, iniviualnih prilika osuđenog lica i postojanja olakšavajudih i otežavajudih
okolnosti *…+“.7 Međutim, princip iniviualizacije kazne jeste ono što ograničava relevantnost
prethodnih predmeta.8 Stoga, pretresna vijeda pristupaju donošenju odluke o kazni na osnovu
činjenica svojstvenih svakom zasebnom slučaju9 i ne primjenjuju formalnu hijerarhi ju krivičnih
djela.10
Jeina krivično-pravna sankcija dozvoljena u međunaronim suovima jeste kazna zatvora
ograničenog vremenskog trajanja ili kazna oživotnog zatvora.11 U MKS najuža kazna zatvora je
30 goina, ok se oživotna kazna zatvora može izredi samo „u slučaju kaa je to opravano
iznimnom težinom zločina i osobnih okolnosti osuđenika“.12
6Vidi, npr. Zejnil Delalid i rugi (Čelebidi), premet broj: IT-96-21-A, drugostepena presuda od 20. februara
2001, para. 719 – 20; Jean De Dieu Kamuhanda, predmet broj: ICTR-99-54A-A, drugostepena presuda od19. septembra 2005, para. 361 – 2; Pavle Strugar, predmet broj: IT-01-42-A, drugostepena presuda od 17. jula 2008, para. 336, 348; Anto Furunžija, premet broj: IT-95-17/1-A, drugostepena presuda od 21. jula2000, para. 250; Milan Martid, premet broj: IT-95-11-A, drugostepena presuda od 8. oktobra 2008, para.330.7 rugostepena presua u premetu Strugar, para. 348; vii i rugostepenu presuu u premetu Čelebidi,
para. 717; Radislav Krstid, predmet broj: IT-98-33-A, drugostepena presuda od 19. aprila 2004, para. 241;Goran Jelisid, predmet broj: IT-95-10A, drugostepena presuda od 5. jula 2001, para. 96, 101; DraganNikolid, predmet broj: IT-94-2-A, drugostepena presuda od 4. februara 2005, para. 19; drugostepenapresua u premetu Furunžija, para. 248-49.8rugostepena presua u premetu Furunžija, para. 250; rugostepena presua u premetu Čelebidi,para. 719, 721, 756-757; Miroslav Kvočka i rugi, premet broj: IT-98-30/1-A, drugostepena presuda od28. februara 2005, para. 681; drugostepena presuda u predmetu Strugar, para. 348. Vidi i Zoran Kupreškidi drugi, predmet broj: IT-95-16-A, drugostepena presuda od 23. oktobra 2001, para. 443.9Drugostepena presuda u premetu Čelebidi, para. 721; rugostepena presua u premetu . Nikolid,
para. 19; drugostepena presuda u premetu Kvočka i rugi, para. 681; Mlaen Naletilid i VinkoMartinovid, premet broj: IT-98-34-A, drugostepena presuda od 3. maja 2006, para. 615; drugostepenapresuda u predmetu Strugar, para. 348.10
ražen Eremovid, premet broj: IT-96-22-A, Izvojeno i protivno mišljenje suije Lila, žalbeno vijede o7. oktobra 1997; Eremovid , predmet broj: IT-96-22-T, Izvojeno mišljenje suije Shahabueena,pretresno vijede, 5. mart 1998; uško Taid, premet broj: IT-94-1-T, Izvojeno mišljenje suije Robinsona,pretresno vijede, 11. novembar 1999; uško Taid, premet broj: IT-94-1-A, drugostepena presuda od 26. januara 2000, para. 69; Zlatko Aleksovski, predmet broj: IT-95-14/1-A, drugostepena presuda od 24. marta2000, para. 69; Furunžija, para. 243, 247; Čelebidi , Izvojeno i protivno mišljenje suije Hunta, žalbenovijede; ragoljub Kunarac i rugi, premet broj: IT-96-23, drugostepena presuda od 12. juna 2002, para.171; Ljube Boškoski i rugi, predmet broj: IT-04-82-T, prvostepena presuda od 10. jula 2008, para. 588.11
Član 24. Statuta Međunaronog sua za bivšu Jugoslaviju iz 1993; član 23. Statuta Međunaronogkrivičnog sua za Ruanu; pravilo 101 Pravilnika o postupku i okazima MKSJ -a i MKSR-a. Vidi i pravilo 77Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a i MKSR-a, (Za nepoštovanje sua mogu se izredi novčane kazne). 12
Rimski statut Međunaronog krivičnog sua, član 77. (va uvjeta naveena u članu 77. stav 1. tačka b)
smatraju se kumulativnim).
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 11/79
ODMJERAVANJE KAZNE
6
NASTAVNA OBLAST 13.
13.2.2.1. TEŽINA KRIVIČNOG JELA
Najvažniji faktor koji suovi uzimaju u obzir jeste težina
krivičnog jela,13 uključujudi i oblik i stepen učešda
optuženih u krivičnom jelu i okolnostima samog
predmeta.
U praksi, s obzirom na uslov specifične namjere, onosno postojanja mens rea za genocid,
genoci se smatra težim krivičnim jelom o ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti. 14
Progon se također „sam po sebi smatra veoma teškim“ te je zahtijevao strožiju kaznu. 15 Sudovi
su izjenačavali krivično jelo zločin protiv čovječnosti i ruga krivična jela ratnih zločina po
težini, što je ovelo o oređenih rasprava.16
Veoma raširena upotreba kumulativnih osua onekle negira potrebu za formalnom
hijerarhijom krivičnih jela prilikom omjeravanja kazni. Za više informacija o kumulativnimosudama vidi poglavlje 13.2.2.4.1 i nastavnu oblast br.12.
13.2.2.2. ULOGA POČINIOCA
Također, oblik ogovornosti optuženog predstavlja važan faktor prilikom olučivanja o kazni.
Iako nema zakonske istinkcije u težini između različitih oblika ogovornosti optuženog, i MKSJ i
MKSR ustanovili su a pomaganje i poržavanje zahtijeva blažu kaznu o kazne primjerene
ogovornosti saizvršioca.17 Međutim, kazna se uvijek utvrđuje na osnovu činjenica u premetu, a
ne na osnovu hijerarhije oblika odgovornosti.
Lične prilike optuženog, uključujudi i vrijeme proveeno u pritvoru o izricanja presue, takođe
utiču na kaznu. U stvari, u skladu sa pravilom 101(C) Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a
(PP), o pretresnih vijeda traži se također da uzmu u obzir i u izržavanje kazne uračunaju
vrijeme koje je osuđeni proveo u pritvoru u toku postupka preaje Međunaronom suu ili u
toku suđenja ili žalbenog postupka.
13
Vidi, npr. drugostepenu presudu u predmetu Aleksovski, para. 182; Čelebidi, para. 731; Kupreškid i rugi,para. 442; Tihomir Blaškid, predmet broj: IT-95-14-A, drugostepena presuda od 29. jula 2004, para. 683;Stanislav Galid, predmet broj: IT-98-29-A, drugostepena presuda od 30. novembra 2006, para. 442; MileMrkšid i Veselin Šljivančanin, predmet broj: IT-95-13/1-A, drugostepena presuda od 5. maja 2009, para.375.14
Vidi, npr. Jean Kambanda, predmet broj: ICTR-97-23-S, prvostepena presuda od 4. septembra 1998, para.16 i 42; Radislav Krstid, premet broj: IT-98-33-T, prvostepena presuda od 2. augusta 2001, para. 700 iKrstid, rugostepena presua, para. 36 – 7 i 275.15
Vii, npr. prvostepenu presuu u premetu Blaškid, para. 785; Stevan Toorovid, IT -95-9/1-S,prvostepena presuda od 31. jula 2001, para. 31.16
Vidi CRYER, gore navedena fusnota 4, para. 499.17Vii, npr. rugostepenu presuu u preemetu Vasiljevid, para. 182; Juvenal Kajelijeli, predmet broj: ICTR-
98-44A-T, prvostepena presuda od 1. decembra 2003, para. 963.
Najvažniji faktor koji suovi
uzimaju u obzir jeste težina
krivičnog jela
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 12/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
7
Jeina olakšavajuda okolnost koju
izričito priznaje PP MKSJ-a i
MKSR-a jeste značajna saranja sa
tužilaštvom prije ili poslije izricanja
osuđujude presude.
13.2.2.3. OTEŽAVAJUDE I OLAKŠAVAJUDE OKOLNOSTI
O pretresnih vijeda MKSJ-a u MKSR-a traži se da
prilikom utvrđivanja kazne za optuženo lice u obzir
uzmu otežavajude i olakšavajude okolnosti18 Međutim,
postoji svega nekoliko odredbi u statutima i
pravilnicima o postupku i okazima koje efinišu
olakšavajude i otežavajude okolnosti.19 Sudije stoga
moraju primjenjivati svoju diskrecionu ocjenu ne samo
na vrstu faktora koje treba uzeti u obzir kao
otežavajude, onosno olakšavajude okolnosti, nego i na težinu koja se priaje tim faktorima.
Težina koju suije treba da pridaju otežavajudim i olakšavajudim okolnostima opet nije
precizirana ni u statutima niti u pravilnicima o postupku i dokazima ad hoc sudova.20 Međutim,
MKS ima nešto etaljnije orebe, kao što se navoi u aljem tekstu.
Tužilaštvo mora van razumne sumnje utvriti otežavajude
okolnosti.21 O suštinske je važnosti a tokom izvođenja
okaza na suđenju tužioci bilježe sve okolnosti koje
prestavljaju otežavajude faktore. Nema posebnog
pretresa radi izricanja kazne i zato tužioci trebaju da imaju
na umu a je potrebno a sami istraže sve te okolnosti
tokom samog suđenja.
Samo se okolnosti koje se direktno odnose na krivično jelo mogu smatrati otežavajudim.22
Faktor koji također predstavlja element krivičnog jela za koji je optuženi osuđen ili koji je uzet uobzir prilikom ocjenjivanja težine krivičnog jela ne može se smatrati otežavajudim faktorom.23
Otežavajude okolnosti u MKSJ-u i MKSR-u uključuju sljeede:
opseg krivičnog djela,
18 Vii član 24. Statuta MKSJ-a, para. 2; pravilo 101(B) Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a i MKSR-a.
19Pravilo 101 Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a i MKSR-a; Vidi i Alfred Musema, predmet broj:
ICTR-96-13-A, drugostepena presuda od 16. novembra 2001, para. 395.20Vii, npr. rugostepenu presuu u premetu Kupreškid i rugi, para. 430 (smatra „težina koja de sepriati olakšavajudim okolnostima stvar je iskrecione ocjene pretresnog vijeda, koje nema nikakvuobavezu a etaljno iznese svaki faktor na osnovu kojeg je olučivalo“.). Vii i prvostepenu presuu upredmetu . Nikolid, para. 145: „Prilikom utvrđivanja kazne, pretresno vijede ima obavezu da u obzir uzmesve otežavajude i olakšavajude okolnosti, ali težina koja de se priati otežavajudim i olakšavajudimokolnostima je stvar iskrecione ocjene pretresnog vijeda“. 21
ugostepena presua u premetu Čelebidi, para. 763; rugostepena presua u predmetu Kajelijeli,para. 294.22
Milomir Stakid, premet broj: IT-97-24-T, prvostepena presuda od 31. jula 2003, para. 911; Aloys Simba,predmet broj: ICTR-01-76-A, drugostepena presuda od 27. novembra 2007, para. 82.23
Drugostepena presuda u predmetu Blaškid, para. 693; Miroslav eronjid, premet broj: IT-02-61-A,
drugostepena presuda od 20. jula 2005, para. 106 – 7.
Tužilaštvo mora van razumne
sumnje utvriti otežavajude
okolnosti.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 13/79
ODMJERAVANJE KAZNE
8
NASTAVNA OBLAST 13.
vremenski perio tokom kojeg se krivično jelo ovijalo,
starosnu ob žrtava,
broj žrtava,
patnje žrtava,
prirou učešda počinioca,umišljaj,
diskriminatornu namjeru,
zloupotrebu ovlaštenja o strane počinioca i
položaj počinioca kao naređenog.24
U Pravilniku o postupku i dokazima MKS-a navoe se sljeedi otežavajudi faktori:
zloupotreba ovlaštenja ili službenog položaja,
posebno bespomodne žrtve,
višestruke žrtve, posebna svirepost,
diskriminacija i
relevantne prethodne osude.25
Obrana mora okazati olakšavajude okolnosti putem ocjene
vjerovatnode, što je niži stanar. U sklau sa ovim
standardom, mora biti vjerovatnije da su te okolnosti
postojale nego da nisu.26
Jeina olakšavajuda okolnost koju izričito priznaje Pravilnik o
postupku i dokazima MKSJ-a i MKSR-a jeste značajna saranja
sa tužilaštvom prije ili poslije izricanja osuđujude presude.27
Ovo se onosi i na pitanje potvrnog izjašnjavanja o krivici
kao olakšavajudeg faktora, o kojem se govori u niže naveenom tekstu, onosno u poglavlju
13.2.2.5.
Pri omjeravanju kazne suije su prihvatale ostale olakšavajude okolnosti iako ih ni Pravilnici o
postupku i dokazima ni Statuti MKSJ-a i MKSR-a izričito ne navoe. Ove olakšavajude okolnosti
uključuju ranje optuženog nakon učinjenja krivičnog jela i pokazuju a su priaje važnostoprinosu optuženog u postizanju mira, a uključuju:
24 Vii, npr. rugostepenu presuu u premetu Blaškid, para. 686.
25 Pravilo 145(2) Pravilnika o postupku i okazima Međunaronog krivičnog sua.
26 Vii, npr. rugostepenu presuu u premetu Čelebidi, para. 590; rugostepenu presuu u premetu
Kajelijeli, para. 294.27
Pravilo 101(B)(ii) Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a i MKSR-a; Vii, npr. Miorag Jokid, premetbroj: IT-01-42/1-S, prvostepena presuda od 18. marta 2004, para. 93 – 6 i M. Jokid, rugostepena presua
para. 87 – 9.
Odbrana mora dokazati
olakšavajude okolnosti putem
kriterija najvede mogude
vjerovatnode. Mora biti vjerovatnije da su te okolnosti
postojale nego da nisu.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 14/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
9
izražavanje kajanja,
dobrovoljnu predaju, i
pomod zatočenicima ili žrtvama.
Lične prilike također mogu prestavljati olakšavajude faktore, a to su:
pozitivne karakterne osobine;
starosna dob;
vladanje u pritvoru;
poroične prilike, i
izrazito loše zravstveno stanje.
Suije također uzimaju u obzir i ruge faktore koji se onose na izvršenje krivičnog jela:
posredno i ograničeno učešde,28
prinuda, i
smanjena uračunljivost.
Naalje, faktori koji se uzimaju u obzir u smislu razloga za isključivanje krivične ogovornosti ne
mogu se va puta uzeti u obzir, tj. ujeno prestavljati i olakšavajude okolnosti (kao što je
neuračunljivost).
MKS je u svom Pravilniku o postupku i okazima uzeo u obzir slične olakšavajude okolnosti.29
Nedavno provedena studija o praksi odmjeravanja kazni u MKSJ-u pokazala je oređene moeleMKSJ-a prilikom odmjeravanja kazni:
uže zatvorske kazne izrečene su visokopozicioniranim izvršiocima na uticajnim
položajima,
obuhvatnije zločinačke aktivnosti kažnjavaju se strože o izolovanih, pojeinačnih jela,
za krivična jela zločin protiv čovječnosti izriču se uže zatvorske kazne nego za druge
ratne zločine, i
postrekači se kažnjavaju strože o svih rugih učesnika u zločinima.30
13.2.2.4. POSTUPAK ODMJERAVANJA KAZNI
Krivica i kazne utvrđuju se jenom presuom pred MKSJ-u i MKSR-u.31 Situacija je ientična i
pred MKS-u, osim ako strana u postupku ne zahtijeva ili ako suije ne oluče a prihvate
28 Vii, npr. Milan Babid, premet broj: IT-03-72-A, drugostepena presuda od 18. jula 2005, para. 39 – 40.
29Pravilo 145(2) Pravilnika o postupku i dokazima MKS-a.
30Vidi CRYER, gore navedena fusnota 4, para. 499 – 500; citira se B. Hola i dr., Is ICTY Sentencing
Predictable? An Empirical Analysis of ICTY Sentencing Practice / a li je mogude predvidjeti kazne MKSJ-a?
Empirijska analiza prakse odmjeravanja kazni MKSJ-a, 22 LEIDEN J. INT’L L. 79 (2009).
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 15/79
ODMJERAVANJE KAZNE
10
NASTAVNA OBLAST 13.
Pred MKSJ-u i MKSR-u krivica
i kazne utvrđuju se jenom
presudom.
Konačna kazna mora na pravičan i
ogovarajudi način oražavati ukupnost
optuženikovog kažnjivog ponašanja
postupak po kojem se o kazni olučuje ovojeno o
presude.32 U MKS-u zahtjevi za oštetu bi se u normalnim
okolnostima isticali na posebnom pretresu pred izricanje
kazne.
Žalba na kaznu može se izjaviti ovojeno o žalbe na presuu pred MKSJ-u, MKSR-u i MKS-u.
Žalba na presuu također može ovesti o promjene kazne. Na MKSJ -u i MKSR-u to de se
dogoditi ako žalbeno vijede utvri a je pretresno vijede počinilo „vidljivu grešku“ u korištenju
svog diskrecionog prava u vezi sa odmjeravanjem kazne.33 Žalbeno vijede MKSJ-a i MKSR-a može
premet ili vratiti pretresnom vijedu ili samo olučiti o novoj kazni. U oba suda su kazne
ugotrajnog zatvora promijenjene na kaznu oživotnog zatvora.34 Na MKS-u, test koji se
primjenjuje jeste „a li je kazna nesrazmjerna krivičnom jelu“. Žalbeno vijede MKS-a olučide o
novoj kazni, osim ako se ne odredi ponavljanje postupka.35
13.2.2.4.1.
KUMULATIVNE KAZNE
Kao što je gore naveeno, kumulativne optužbe i
osude koje se zasnivaju na istom osnovnom
ponašanju ozvoljene su pre međunaronim
sudovima. U MKSJ, sudije imaju diskreciono pravo
a primijene opšte, istoobne (jeinstvene) ili
uzastopne kazne. Iz tog razloga, u praksi ne postoji
dosljednost. Međutim, konačna kazna mora na pravičan i ogovarajudi način oražavati
ukupnost optuženikovog kažnjivog ponašanja.36
MKS izriče kaznu za svako krivično jelo posebno, a potom jeinstvenu kaznu koja oređuje
sveukupno trajanje kazne zatvora. Jeinstvena kazna ne smije biti manja o najviše pojeinačne
kazne zatvora niti predi najvišu mogudu kaznu koju su može izredi (30 goina zatvora ili kazna
oživotnog zatvora).37
31Pravila 85 i 87 Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a i MKSR-a.
32 Član 76. Rimskog statuta; pravilo 143 Pravilnika o postupku i okazima MK S-a.
33 Vii, npr. rugostepenu presuu u premetu Čelebidi, para. 725; Laurent Semanza, premet broj: ICTR -
97-20-A, drugostepena presuda od 20. maja 2005, para. 374.34
Vidi, npr. Sylvestre Gacumbitsi, predmet broj: ICTR-2001-64-A, drugostepena presuda od 7. jula 2006.,para. 206; rugostepenu presuu u premetu Galid, para. 454 – 5.35
Član 83. Rimskog statuta. 36
Pravilo 87(C) Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a. Vidi I drugostepenu presudu u predmetuČelebidi, para. 429; rugostepenu presuu u premetu Kambanda, para. 102 – 12.37
Član 78. stav 3 Rimskog statuta.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 16/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
11
13.2.2.4.2. POMILOVANJE, PRIJEVREMENO PUŠTANJE NA SLOBODU I PREISPITIVANJE
KAZNE
Zatvorenici mogu imati pravo na pomilovanje ili prijevremeno puštanje na slobou. Konačna
odluka o ovome jeste odgovornost samog Suda. U MKSJ-u i MKSR-u, odluku o tome donosi
presjenik Sua na osnovu razmatranja težine krivičnog jela, rezultata zatvorenikove
rehabilitacije, značajne saranje sa tužiocem i ličnih prilika. Na ove oluke ne može se uložiti
žalba.
U MKS-u kazna se mora preispitati nakon osluženja vije tredine kazne ili nakon 25 goina.38
Smanjenje kazne može se nareiti na osnovu saranje sa suom i tužilaštvom i promjene
okolnosti.39 Odluka da se ne smanji kazna mora se redovno preispitivati.
13.2.2.5. POTVRNO IZJAŠNJAVANJE O KRIVICI I PREGOVARANJE O PRIZNAVANJU
KRIVICE
Relevantne odredbe Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a su:
38 Ibi član 110; pravila 223 – 4 Pravilnika o postupku i dokazima MKS-a.
39
Ibid.
Pravilo 62bis: Potvrdno izjašnjavanje o krivici
Ako se optuženi izjasni a je kriv u sklau sa pravilom 62 (vi) ili zatraži a se njegovaizjava o krivici izmijeni u potvrdnu, a pretresno vijede se uvjeri:
(i) da je potvrdnu izjavu o krivici dao dobrovoljno;
(ii) a je potvrnu izjavu o krivici ao raspolažudi potrebnim
informacijama;
(iii) da potvrdna izjava o krivici nije dvosmislena; i
(iv) a postoje ovoljne činjenične osnove za postojanje krivičnog jela iučestvovanje optuženog u njemu, bilo na osnovu nezavisnih inicija, bilo naosnovu toga što ne postoji nikakvo bitno neslaganje između strana upogleu premetnih činjenica, pretresno vijede može proglasiti optuženog
krivim i uputiti sekretara da odredi datum za pretres pred izricanje kazne.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 17/79
ODMJERAVANJE KAZNE
12
NASTAVNA OBLAST 13.
Potvrna izjašnjavanja o krivici
mogu obuhvatati sklapanje
sporazuma o priznanju krivice
između optuženog i tužilaštva,
koji može uključiti
neobavezujudu preporuku
tužilaštva pretresnom vijedu u
vezi sa kaznom.
Pregovaranje o prihvatanju krivice nije dozvoljeno pred MKS.
Potvrna izjašnjavanja o krivici mogu obuhvatiti sklapanjesporazuma o priznanju krivice između optuženog i
tužilaštva, koji može uključivati neobavezujudu preporuku
tužilaštva pretresnom vijedu u vezi sa kaznom. Kao
posljeica potvrnog izjašnjavanja krivice, optuženom se
kazna može ublažiti.40
Nakon što se â potvrno izjašnjenje o krivici, suđenje
odmah prelazi na pretres o odmjeravanju kazne.41
Međutim, suije nisu obavezne a postupe u sklau sa
preporukom tužilaštva, iako se potvrna izjašnjavanja o krivici generalno uzimaju kaoolakšavajude okolnosti.42 Pretresna vijeda ne garantuju izričito smanjenje kazne u slučaju
potvrnog izjašnjavanja o krrivici, nego su umjesto toga prihvatila analizu svakog potvrdnog
izjašnjavanja o krivici posebno. Iz tog razloga postoje neki slučajevi u kojima je MKSJ našao a
40 CRYER, gore navedena fusnota 4, para. 501.
41Pravila 62bis i 100 Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a; pravila 62(B) i 100 Pravilnika o postupku i
dokazima MKSR-a; član 76. stav 2. Rimskog statuta. 42
CRYER, gore navedena fusnota 4, para. 501.
Pravilo 62ter : Postupak za sporazum o izjašnjavanju o krivici
(A) Tužilac i obrana mogu se sporazumjeti a de, nakon što se optuženi izjasni o krivicipo optužnici ili po jenoj ili više tačaka optužnice, tužilac pre pretresnim vijedempostupiti na sljeedi način ili načine:
(i) zatražiti a se optužnica shono tome izmijeni;
(ii) iznijeti stav da je primjerena neka konkretna kazna ili raspon kazne;
(iii) ne usprotiviti se zahtjevu optuženog za izricanje konkretne kazne ili
raspona kazne.
(B) Pretresno vijede ne obavezuje nijean o sporazuma navenih u stavu (A).
(C) Ako strane postignu sporazum o izjašnjavanju o krivici, pretresno vijede de zatražiti ase taj sporazum objavi na otvorenoj sjednici ili, ako mu je iznesen valjan razlog, nazatvorenoj sjenici u trenutku kaa se optuženi potvrno izjasni o krivici u sklau sapravilom 62 (vi) ili ka zatraži a svoje izjašnjavanje promijeni u potvrno.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 18/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
13
otežavajude okolnosti namašuju olakšavajudi učinak potvrnog izjašnjavanja o krivici 43 ili u
kojima je odstupio od preporuka o kazni.44
Pregovaranje o prihvatanju krivice koristi se u BiH i suije koje olučuju o sporazumu mogu te
pregovore ili obaciti ili prihvatiti; ako vijede prihvati sporazum o priznanju krivice ona je
vezano tim sporazumom i mora utvrditi kaznu navedenu u sporazumu. O relevantnom zakonu i
suskoj praksi u vezi s ovim govori se u niže naveenom poglavlju 13.3.2.3.
Pregovaranje o prihvatanju krivice također je mogude u suovima u Hrvatskoj i Srbiji. Vii
relevantni zakon i sudsku praksu u dole navedenim poglavljima 13.3.2.3 (Hrvatska) i 13.3.4.2
(Srbija).
13.2.2.6. OŠTETE
MKSJ i MKSR mogu naložiti vradanje imovine i imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnogjela njihovim pravim vlasnicima, međutim ova se kazna nije primjenjivala. Slično tome, MKS
može izredi novčane kazne ili nareiti ouzimanje imovinske koristi, imovine i sredstava koja su
irektno ili inirektno stečena izvršenjem krivičnog jela.45
U svrhu detaljnije diskusije o ovom pitanju, vidi raspravu o naknadama, restituciji i reparacijama
žrtvama u nastavnoj oblasti 14.
43Vidi, npr. prvostepenu presudu u predmetu Kambanda, para. 60 – 2; drugostepenu presudu u predmetu
Kambanda, para. 125 – 6.44
Vidi, npr. D. Nikolid, prvostepena i rugostepena presua. 45
Član 57. stav 3. tačka e) i član 93. stav 1. tačka k) Rimskog statuta, pravilo 99 Pravilnika o postupku i
dokazima MKS-a.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 19/79
ODMJERAVANJE KAZNE
14
NASTAVNA OBLAST 13.
13.3. ZAKONI I SUDSKA PRAKSA U REGIONU
Napomene za edukatore:
U narenom ijelu, u centru pažnje nalaze se omadi zakoni BiH, Hrvatske i Srbije.
Međutim, za vrijeme nastave iz ove oblasti ne preporučuje se diskusija o regionalnim
poglavljima u izolovanom kontekstu. Iz tog razloga, napravljene su međusobne
poveznice i uvrštene u međunarono poglavlje o najvažnijim regionalnim zakonima i
ešavanjima. U poglavljima koja slijee naveene su osnove za nešto temeljitiju
raspravu o omadim zakonima sa profesionalcima koji de ih sprovoditi u sudovima
svoje zemlje.
Buudi a je Krivični zakon SFRJ relevantan za kazne za zločine koji su posljeica
sukoba u bivšoj Jugoslaviji, važno je početi sa orebama ovog zakona kako bi
polaznici raspravljali o relevantnosti i primjenjivosti ovih odredbi.
Edukatori treba da imaju na umu da se u nastavnoj oblasti br. 5 daje opsežan pregle
načina na koji je međunarono pravo uvršteno u omade. Iz tog razloga, ta pitanja
nisu detaljno razmatrana u ovom poglavlju, te bi bilo od koristi da se predavanja iz
oblasti br. 5 orže prije predavanja iz oblasti koja se bavi krivičnim jelima u užem
smislu.
Nakon rasprave o KZ SFRJ, u posebnim poglavljima koja obrađuju ovu nastavnu oblast
govori se o zakonima koji se primjenjuju u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, tako da polaznici iz
bilo koje od ovih zemalja treba da se fokusiraju samo na svoje pravosuđe.Najrelevantnija sudska praksa citirana je gje je bilo mogude. Polaznike bi trebalo
potadi a koriste vlastite premete za raspravu o primjeni zakona i procedura na koja
se predavanja odnose.
Savjet edukatorima: jedan od efikasnih načina a angažirate polaznike je da od njih
zatražite a analiziraju jean o najvažnijih premeta koji se onosi na kaznu izrečenu
u suskoj praksi njihove ržave. Neki predmeti citirani su u tekstu koji slijedi dok
druge mogu iznijeti sami polaznici ili edukatori.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 20/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
15
Nikome ne može biti izrečena kazna ili
ruga krivično-pravna sankcija za djelo
koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo
zakonom oređeno kao krivično jelo.
13.3.1. SFRJ
13.3.1.1. KRIVIČNI ZAKON SFRJ
13.3.1.1.1. PREGLE NAJZNAČAJNIJIH ODREDBI
Krivični zakon SFRJ46 uključivao je pravni okvir za
omjeravanje kazni za svako pojeino krivično
jelo, uključujudi krivična jela iz Glave XVI (krivična
jela protiv čovječnosti i međunaronog prava).
Kazna zatvora u trajanju od pet godina je bila
najmanja kazna, a smrtna kazna je bila nastroža
kazna za sljeeda krivična jela:
član 141. – genocid,
član 142. stav 1. i 2. – ratni zločin protiv civilnog stanovništva,
član 143. – ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika,
član 144 – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, i
član 148. stav 2 – upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.
Član 2. Krivičnog zakona SFRJ propisuje a osnov i granice za olučivanje o krivičnim jelima i
propisivanje krivično-pravnih sankcija uključuje:
zaštitu čovjeka, zaštitu rugih osnovnih vrijenosti socijalističkog samoupravnog ruštva, i
primjenjivanje krivično-pravne prinue, kaa je i u mjeri u kojoj je to nužno za suzbijanje
ruštveno opasnih jelatnosti.
Na osnovu člana 3. Krivičnog zakona SFRJ, nikome ne može biti izrečena kazna ili ruga krivično -
pravna sankcija za jelo koje, prije nego što je učinjeno, nije zakonom bilo oređeno kao krivično
djelo i za koje nije bila zakonom propisana kazna.
46
Krivični zakon SFRJ, Službeni list SFRJ, br. 44/76, 36/77, 34/84, 74/87, 57/89, 3/90, 38/90.
Napomene za edukatore:
Hrvatska, Srbija i entitetski sudovi u BiH primjenjuju Krivični zakon SFRJ za omjeravanje
kazne. Također, KZ se primjenjivao u nekim predmetima pred Sudom BiH. Stoga je za
polaznike iz sve tri zemlje važno a razmotre relevantne odredbe Krivičnog zakona SFRJ i
način na koji se iste primjenjuju u njihovim nacionalnim jurisdikcijama.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 21/79
ODMJERAVANJE KAZNE
16
NASTAVNA OBLAST 13.
Ako je poslije izvršenja krivičnog jela
izmijenjen zakon, jenom ili više puta ,
primijenide se zakon koji je blaži za
počinioca.
Na osnovu člana 4. na počinioca krivičnog jela primjenjuje se zakon koji je važio u vrijeme
izvršenja krivičnog jela.
Ako je poslije izvršenja krivičnog jela izmijenjen zakon, jenom ili više puta, primijenide se
zakon koji je blaži u odnosu na počinioca.
U sklau sa članom 6. Krivičnog zakona SFRJ, osuđenom u izvršenju krivično-pravne sankcije
mogu biti ouzeta ili ograničena oređena prava samo u mjeri koja ogovara toj krivično -
pravnoj sankciji i samo na način kojim se obezbjeđuje poštovanje ličnosti osuđenog i njegovog
ljudskog dostojanstva.
Član 5. stav 2. propisuje a je opšta svrha svrha
propisivanja i izricanja krivično-pravnih sankcija
suzbijanje ruštveno opasnih jelatnosti kojima
se povrjeđuju ili ugrožavaju ruštvene vrijenosti
zaštidene krivičnim zakonoavstvom.
Član 33. propisuje a u okviru opšte svrhe krivično-pravnih sankcija (član 5. stav 2.), svrha
kažnjavanja je:
sprečavanje počinioca a čini krivična jela i njegovo prevaspitavanje,
vaspitni uticaj na ruge a ne čine krivična jela, i
jačanje morala socijalističkog samoupravnog ruštva i uticaj na razvijanje ruštvene
ogovornosti i iscipline građana.
Na osnovu člana 36, stav 1, kazne propisane Krivičnim zakonom SFRJ mogu se izredi samo ako su
propisane za ato krivično jelo. Su može povedati ili smanjiti kaznu propisanu za oređeno
krivično jelo samo po uslovima previđenim Krivičnim zakonom SFRJ.
13.3.1.1.2. SMRTNA KAZNA
Napomena: Smrtna kazna ukinuta je u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Vidi relevantna poglavlja u daljem
tekstu o ukidanju smrtne kazne u svakoj od ovih zemalja i maksimalnim kaznama koje se
trenutno primjenjuju.
Međutim, poređenja rai, član 37. Krivičnog zakona SFRJ u vezi sa smrtnom kaznom propisuje
sljeede:
smrtna kazna ne može se propisati kao jeina glavna kazna za oređeno krivično jelo,
smrtna kazna može se izredi samo za najteže slučajeve teških krivičnih jela za koje je
zakonom propisana,
smrtna kazna ne može se izredi licu koje u vrijeme izvršenja krivičnog jela nije navršilo
osamnaest goina niti bremenitoj ženi,
punoljetnom licu koje u vri jeme izvršenja krivičnog jela nije navršilo vaesetjenu
goinu smrtna kazna može se izredi po uslovom iz stava 2. člana 37. samo za krivična
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 22/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
17
jela protiv osnova socijalističkog samoupravnog ruštvenog uređenja i bezbjenosti
SFRJ, za krivična jela protiv čovječnosti i međunaronog prava i za krivična jela protiv
oružanih snaga SFRJ,
smrtna kazna izvršava se streljanjem, bez prisustva javnosti.
13.3.1.1.3. KAZNA ZATVORA
Na osnovu člana 38:
Kazna zatvora ne može biti kradi o petnaest ana ni uži o petnaest goina,
za krivična jela za koja je propisana smrtna kazna su može izredi i zatvor o vaeset
godina,
ako je za krivično jelo učinjeno sa umišljajem propisana kazna zatvora u trajanju od
petnaest godina, može se za teže oblike tog jela propisati i kazna zatvora od dvadeset
godina,kazna zatvora se izriče na pune goine i mjesece, a o šest mjeseci i na pune ane,
kazna zatvora se izržava u zatvorenim, poluotvorenim i otvorenim ustanovama za
izržavanje kazne, i
osuđeni koji je izržao polovinu kazne zatvora, i izuzetno i onaj koji je izržao tredinu ove
kazne može se otpustiti sa izržavanja kazne po uslovom a o isteka vremena za koje
je izrečena kazna ne učini novo krivično jelo (uslovni otpust).
13.3.1.1.4. GLAVNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA KAZNE
13.3.1.1.4.1. OPŠTA NAČELA
Član 41.
(1) Su de učiniocu krivičnog jela omjeriti kaznu u granicama koje su zakonompropisane za to jelo, imajudi u viu svrhu kažnjavanja i uzimajudi u obzir sveokolnosti koje utiču a kazna bue manja ili veda (olakšavajude i otežavajudeokolnosti), a naročito:
stepen krivične ogovornosti,pobue iz kojih je jelo učinjeno,
jačinu ugrožavanja ili povree zaštidenog obra,
okolnosti po kojima je jelo učinjeno,
raniji život učinioca,
njegove lične prilike,
njegovo ržanje poslije učinjenog krivičnog djela, kao i
ruge okolnosti koje se onose na ličnost učinioca. (2) Prilikom omjeravanja kazne, su de posebno uzeti u obzir:
da li je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo,a li su oba jela učinjena iz istih pobua, i
koliko je vremena proteklo o ranije osue onosno o izržane ili oproštene
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 23/79
ODMJERAVANJE KAZNE
18
NASTAVNA OBLAST 13.
O opštim načelima o omjeravanju kazni govori se u članu 41. Krivičnog zakona SFRJ.
13.3.1.1.4.2. UBLAŽAVANJE KAZNE
Član 42. propisuje a su može učiniocu omjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili
primijeniti blažu vrstu kazne:
ka zakon previđa a se učinilac može blaže kazniti;
ka utvri a postoje osobito olakšavajude okolnosti koje ukazuju a se i sa ublaženom
kaznom može postidi svrha kažnjavanja.
13.3.1.1.4.3. GRANICE UBLAŽAVANJA KAZNE
U sklau sa članom 43, kaa postoje uslovi za ublažavanje kazne iz člana 42, su de ublažiti kaznu
u ovim granicama:
ako je za krivično jelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju o tri ili više
goina, kazna se može ublažiti o jene goine zatvora,
ako je za krivično jelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju o vije
goie, kazna se može ublažiti o šest mjeseci zatvora.
ako je za krivično jelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju o j edne
goine kazna se može ublažiti o tri mjeseca zatvora.
ako je za krivično jelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora ispo jene goine,
kazna se može ublažiti o petnaest ana zatvora.
ako je za krivično jelo propisana kazna zatvora bez naznačenja najmanje mjere, umjesto
zatvora može se izredi novčana kazna.
Pri olučivanju u kojoj de mjeri kaznu ublažiti prema gore naveenim pravilima, su de posebno
uzeti u obzir najmanju i najvedu mjeru kazne propisane za krivično jelo.
13.3.1.1.4.4. OSLOBOĐENJE O KAZNE
U sklau sa članom 44, su može osloboiti o kazne počinioca krivičnog jela samo ka to
zakon izričito previđa.
Kaa je su ovlašden a učinioca krivičnog jela osloboi o kazne, može mu kaznu ublažiti bez
ograničenja propisanih za ublažavanje kazne.
Na osnovu člana 45, su može osloboiti o kazne učinioca krivičnog jela učinjenog iz nehata
ka posljeice jela tako teško pogađaju učinioca a izricanje kazne u takvom slučaju očigleno
ne bi ogovaralo svrsi kažnjavanja.
13.3.1.1.4.5. POOŠTRAVANJE KAZNE U SLUČAJU VIŠESTRUKOG POVRATA
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 24/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
19
Na osnovu člana 46, za krivično jelo učinjeno sa umišljajem za koje je propisana kazna zatvora,
su može izredi strožu kaznu o propisane po sljeedim uslovima:
ako je učinilac ranije bio va ili više puta osuđen za krivična jela učinjena s umišljajem
na zatvor o najmanje jenu goinu i pokazuje sklonost za vršenje krivinih jela, ili
ako o ana otpuštanja učinioca sa izržavanja ranije izrečene kazne o izvršenja novog
krivičnog jela nije proteklo pet goina.
Stroža kazna ne smije predi vostruku mjeru propisane kazne ni petnaest godina zatvora.
Pri ocjeni a li de izredi kaznu strožu o propisane, su de naročito uzeti u obzir sronost
učinjenih krivičnih jela, pobue iz kojih su učinjena, okolnosti po kojima su učinjena, kao i
potrebu a se rai ostvarivanja svrhe kažnjavanja izrekne takva kazna.
13.3.1.1.4.6. STICANJE KRIVIČNIH DJELA
Član 48. propisuje a ako je učinilac jenom ranjom ili sa više ranji učinio više krivičnih jela za
koja mu se istovremeno sui, su de prethono utvriti kazne za svako o tih jela, pa de za sva
ta jela izredi jeinstvenu kaznu.
Jeinstvenu kaznu su de izredi po sljeedim pravilima:
ako je za neko krivično jelo u sticaju utvrio smrtnu kaznu, izredi de samo tu kaznu,
ako je za neko krivično jelo u sticaju utvrio kaznu zatvora o vaeset goina, izredi de
samo tu kaznu,ako je za krivična jela u sticaju utvrio kazne zatvora, jeinstvena kazna mora biti veda
o svake pojeine utvrđene kazne, ali ne smije ostidi zbir utvrđenih kazni niti predi
petnaest godina zatvora,
ako su za sva krivična jela u sticaju propisane kazne zatvora o tri goine, jeinstvena
kazna zatvora ne može biti veda o osam goina zatvora.
13.3.1.1.4.7. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOM LICU
Na osnovu člana 49, ako se osuđenom licu sui za krivično jelo učinjeno prije nego što je
započelo izržavanje kazne po ranijoj osui, ili za krivično jelo učinjeno za vrijeme izržavanja
zatvora ili maloljetničkog zatvora, su de izredi jeinstvenu kaznu za sva krivična jela primjenom
odredaba člana 48, uzimajudi ranije izrečenu kaznu kao ved utvrđenu. Kazna ili io kazne koju je
osuđeni izržao uračunade se u izrečenu kaznu zatvora.
Za krivična jela učinjena u toku izržavanja kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora, su de
učiniocu izredi kaznu nezavisno od kazne izrečene za prethodnu osudu ako se primjenom
oreaba člana 48. ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja s obzirom na trajanje neizržanog
ijela ranije izrečene kazne.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 25/79
ODMJERAVANJE KAZNE
20
NASTAVNA OBLAST 13.
Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i
svako lišenje sloboe u vezi sa krivičnim
d jelom, uračunavaju se u izrečenu
kaznu zatvora, maloljetničkog zatvora i
novčanu kaznu.
Osuđeni koji za vrijeme izržavanja kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora učini krivično jelo za
koje zakon propisuje novčanu kaznu ili zatvor o
jene goine, kaznide se isciplinski.
13.3.1.1.4.8. URAČUNAVANJE PRITVORA I
RANIJE KAZNE
Na osnovu člana 50, vrijeme provedeno u pritvoru,
kao i svako lišenje sloboe u vezi sa krivičnim jelom, uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora.
Dio zatvorske kazne koji je osuđeni izržao za prethodnu osudu, odnosno novčana kazna koju je
platio za prethodni prekršaj ili privreni prestup, kao i kazna ili isciplinska mjera lišenja sloboe
koju je izržao zbog povrea vojne iscipline, uračunava se u kaznu izrečenu za krivično jelo čijaobilježja obuhvataju i oblilježja prekršaja, privrenog prestupa, onosno povrea vojne
discipline.
Pri svakom uračunavanju izjenačuje se an pritvora, an lišenja sloboe, an maloljetničkog
zatvora, dan zatvora i stotinu inara novčane kazne.
13.3.1.1.4.9. AMNESTIJA
Nas osnovu člana 101, licima koja su obuhvadena aktom amnestije aje se oslobođenje o
krivičnog gonjenja ili potpuno ili jelimično oslobođenje o izvršenja kazne, zamjenjuje seizrečena kazna blažom kaznom, oređuje se brisanje osue ili se ukia oređene pravna
posljedica osude.
Za raspravu o amnestiji takođe vii nastavnu oblast 11. (Odbrana).
13.3.1.1.4.10. POMILOVANJE
Na osnovu člana 102. Krivičnog zakona SFRJ, pomilovanjem se poimenično oređenom licu aje
oslobođenje o gonjenja ili potpuno ili jelimično oslobođenje o izvršenja kazne, zamjenjuje se
izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osuom, ili se oređuje brisanje osue, ili se ukia,onosno oređuje krade trajanje oređene pravne posljeice osue ili mjere bezbjednosti.
Pomilovanjem može a se orei ukianje ili krade trajanje ovih mjera bezbjenosti, zabrane
vršenja poziva, jelatnosti ili užnosti, zabrane javnog istupanja, zabrane upravljanja motornim
vozilom počiniocima koji su vozači po zanimanju ili protjerivanja stranca iz zemlje.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 26/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
21
13.3.2. BI H
13.3.2.1. PREGLED
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, na teritoriji Bosne i Hercegovinevažio je Krivični zakon SFRJ.47
47 Ureba sa zakonskom snagom o primjeni Krivičnog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Krivičnog
zakona Socijalističke Feerativne Republike Jugoslavije koji je preuzet kao republički zakon za vrijemeneposrene ratne opasnosti ili za vrijeme rata (“Službeni list RBiH” broj 6/92); Zakon o potvrđivanjuUrebi sa zakonskom snagom (“Službeni list RBiH” broj 13/94); Zakon o izmjenama i opunama Krivičnogzakona SFRJ (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 12/93) kojim je naziv Krivičnog zakona SFRJ
promijenjen u Krivični zakon Republike Srpske.
Napomene za edukatore:
Za polaznike je važno a raspravljaju o načinu na koji se Krivični zakon BiH primjenjuje
na Sudu BiH u pogledu odmjeravanja kazne. Trebalo bi uzeti u obzir da je u nekim
premetima primjenjen Krivični zakon SFRJ. Trebalo bi a polaznici raspravljaju o
okolnostima u kojima bi svaki od ovih zakona trebalo primijeniti u predmetima o
kojima se olučuje pre Suom BiH. Polaznici iz entitetskih sudova BiH treba da
raspravljaju o načinima na koji se Krivični zakon SFRJ primjenjuje u njihovim suovima
u pogledu odmjeravanje kazni.
Trebalo bi sve polaznike potaknuti a iznesu premete u kojima su bili angažovani i u
kojima se pojavio problem u vezi sa omjeravanjem kazne, a naročito utvriti glavne
faktore koje je su uzeo u obzir prilikom omjeravanja ogovarajude kazne u sva kom
pojedinom predmetu.
Poglavljem je obuhvadena suska praksa Sua BiH i entiteskih suova BiH i to u mjeri u
kojoj je ta praksa poznata. Trebalo bi da polaznici raspravljaju o predmetima i daju
ocjenu izrečenih kazni.
Polaznici takođe mogu koristiti ogledni premet kako bi raspravljali o načinu na koji bi
njihovi omadi suovi kaznili optuženog u tom premetu, te koje bi faktore njihoviomadi suovi uzeli u obzir na osnovu sažetka premeta.
Poglavlje o zakonu BiH struktuirano je tako a se prvo obrađuju glavne odredbe
Krivičnog zakona BiH, a zatim suska praksa Sua BiH i entitetskih suova.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 27/79
ODMJERAVANJE KAZNE
22
NASTAVNA OBLAST 13.
Nikome ne može biti izrečena
kazna ili krivično-pravna sankcija,
osim u slučaju a je osoba kriva
za učinjeno krivično jelo.
Krivični zakon SFRJ ostao je na snazi u Federaciji Bosne i Hercegovine do 1998. godine kada je
onesen Krivični zakon Feeracije Bosne i Hercegovine,48 a u Republici Srpskoj do 2000. kada je
onesen Krivični zakon Republike Srpske.49
Goine 2003. onesen je novi Krivični zakon BiH zajeno sa novim Krivičnim zakonom Feeracije
Bosne i Hercegovine, Krivičnim zakonom Republike Srpske i Krivičnim zakonom istrikta Brčko.50
Na krivična jela koja su posljeica sukoba na poručju bivše Jugoslavije, entitetski suovi BiH
primjenjuju Krivični zakon SFRJ koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnih jela za koja se
lica terete, ok Su BiH generalno primjenjuje Krivični zakon BiH. Međutim, Su BiH neavno je
u nekim premetima takođe priznao a je trebalo primijeniti Krivični zakon SFRJ kao zakon koji je
u konkretnim slučajevima povoljniji za optuženog.
Jena o najvažnijih posljeica ove situacije je različita politika omjeravanja kazni, tako a Su
BiH na osnovu Krivičnog zakona BiH može utvriti kaznu ugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do
45 goina zatvora, ok entitetski suovi BiH na osnovu Krivičnog zakona SFRJ mogu utvriti
maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora. Ovo utiče na pravilo da sud mora primijeniti zakon koji
je povoljniji za optuženog. Za više informacija o ovome
vidi oblast br. 5.
13.3.2.2. GLAVNE ODREDBE KRIVIČNOG
ZAKONA BIH O KAZNAMA51
Krivični zakon BiH uključuje pravni okvir za omjeravanje
kazni za svako pojeino krivično jelo, uključujudi krivična jela iz Glave XVII (krivična jela protivčovječnosti i vrijenosti zaštidenih međunaronim pravom).
eset goina zatvora je minimalna, a kazna ugotrajnog zatvora maksimalna kazna za sljeeda
krivična djela:
član 171. – genocid;
član 172. – zločini protiv čovječnosti;
član 173. – ratni zločin protiv civilnog stanovništva;
član 174. – ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika;
član 175. – ratni zločin protiv ratnih zarobljenika;
48 Krivični zakon Feeracije Bosne i Hercegovine (28. novembar 1998), “Službene novine Feeracije Bosne i
Hercegovine” br. 43/98.49
Krivični zakon Republike Srpske (1. oktobar 2000), “Službeni glasnik Republike Srpske” br. 22/00. 50
Krivični zakon BiH, “Službeni list BiH” br. 3/03 i 32/03; Krivični zakon Feeracije BiH, ”Službene novineFBiH” br. 36/03 i 37/03; Krivični zakon RS, “Službeni glasnik RS” br. 49/03; Krivični zakon istrikta BrčkoBosne i Hercegovine, “Službeni glasnik istrikta Brčko Bosne i Hercegovine” br. 10/03. 51
KZ BiH, “Službeni list BiH” br. 03/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 08/10 ,
prečišden tekst, ostupan na internet stranici www.subih.gov.ba.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 28/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
23
član 176, stav 1. – organiziranje grupe ljui rai učinjenja krivičnih jela iz člana 171.
(genoci), 172. (zločini protiv čovječnosti), 173. (ratni zločin protiv civilnog stanovništva),
174. (ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika) ili 175. (ratni zločin protiv ratnih
zarobljenika);
član 177, stav 2. i 3. – protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja;
član 179. – povree zakona ili običaja rata;
član 191, stav 3 – uzimanje talaca;
član 192. – ugrožavanje osoba po međunaronom zaštitom; i
član 193.a) stav 2. – neozvoljeno oružje i ruga srestva borbe.
Na osnovu člana 3.a) Krivičnog zakona BiH, nikome ne može biti izrečena kazna ili krivično -
pravna sankcija, osim u slučaju a je osoba kriva za učinjeno krivično jelo.
13.3.2.2.1. OSNOVA I GRANICE KRIVIČNO-PRAVNE PRINUDE
Na osnovu člana 2. Krivičnog zakona BiH, krivična jela i krivično -pravne sankcije se propisuju
samo za ona ponašanja kojima se tako ugrožavaju ili povrjeđuju osobne sloboe i prava čovjeka,
te ruga prava i ruštvene vrijenosti zajamčene i zaštidene Ustavom Bosne i Hercegovine i
međunaronim pravom, a se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez krivično-pravne prinude.
Propisivanje krivičnih jela i vrste i raspona krivično-pravnih sankcija zasniva se na neophodnosti
primjene “krivično-pravne prinude” i njenoj srazmjernosti jačini opasnosti za osobne sloboe i
prava čovjeka, te ruge osnovne vrijenosti.
13.3.2.2.2. NAČELO ZAKONITOSTI
Na osnovu člana 3. Krivičnog zakona BiH, krivična jela i krivično -pravne sankcije propisuju se
samo zakonom.
Nikome ne može biti izrečena kazna ili ruga krivično-pravna sankcija za jelo koje, prije nego što
je učinjeno, nije bilo zakonom ili međunaronim pravom propisano kao krivično jelo i za koje
nije zakonom bila propisana kazna.
13.3.2.2.3. VREMENSKO VAŽENJE KRIVIČNOG ZAKONA
Na osnovu člana 4, na učinitelja krivičnog jela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme
učinjenja krivičnog jela.
Ako se poslije učinjenja krivičnog jela jenom ili više puta izmijeni zakon, primijenit de se zakon
koji je blaži za učinitelja.
13.3.2.2.4. SUĐENJE ILI KAŽNJAVANJE ZA KRIVIČNA JELA PREMA OPŠTIM
NAČELIMA MEĐUNARONOG PRAVA
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 29/79
ODMJERAVANJE KAZNE
24
NASTAVNA OBLAST 13.
Član 4a) propisuje a članovi 3. i 4. Krivičnog zakona BiH ne sprečavaju suđenje ili kažnjavanje
bilo kojeg lica za bilo koje činjenje ili nečinjenje koje je u vrijeme kaa je počin jeno predstavljalo
krivično jelo u sklau s opštim načelima međunaronog prava.
13.3.2.2.5. SVRHA KRIVIČNO-PRAVNIH SANKCIJA
Orebe člana 6. Krivičnog zakona BiH propisuju a je svrha krivično-pravnih sankcija:
zaštita ruštva o izvršenja krivičnih jela preventivnim uticajem da bi se poštovao
pravni sistem i spriječilo učinjenje krivičnih jela,
sprečavanje počinilaca a učine nova krivična jela,
podsticanje preodgoja počinilaca krivičnih jela, i
obezbjeđivanje zaštite i satisfakcije žrtvama krivičnih djela.
13.3.2.2.6. KAZNA ZATVORA
Član 42. propisuje a:
Kazna zatvora ne može biti krada o trieset ana ni uža o vaeset goina.
Kazna zatvora izriče se na pune goine i mjesece, a o šest mjeseci i na pune ane.
Kazna zatvora iz ovog člana ne može se izredi malo ljetnicima. Pod uvjetima propisanim u
Glavi X ovog zakona (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o
kažnjavanju maloljetnika), maloljetnicima se može izredi kazna maloljetničkog zatvora.
Kazna maloljetničkog zatvora je po svojoj svrsi, priroi, trajanju i načinu izvršenja
posebna kazna lišenja sloboe.
13.3.2.2.7. KAZNA DUGOTRAJNOG ZATVORA
Na osnovu člana 42.b), kazna ugotrajnog zatvora propisuje se na sljeedi način:
Za najteže oblike krivičnih jela počinjenih s umišljajem može se propisati kazna zatvora
u trajanju o vaesetjene o četresetpet goina (ugotrajni zatvor).
Kazna ugotrajnog zatvora nikaa se ne može propisati kao jeina glavna kazna za
pojeino krivično jelo. Kazna ugotrajnog zatvora ne može se izredi počiniocu koji u vrijeme učinjenja krivičnog
jela nije navršio vaesetjenu goinu života.
Kazna ugotrajnog zatvora se izriče samo na pune goine.
Ako je izrečena kazna ugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se ati tek
nakon izržanih tri petine te kazne.
13.3.2.2.8. GLAVNE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA KAZNU
Članovi 48. o 57. Krivičnog zakona BiH onose se na načela izricanja kazni.
13.3.2.2.8.1. OPŠTA NAČELA
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 30/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
25
Član 48. propisuje opšta načela za omjeravanje kazne. U sklau s tim članom su de omjeriti
kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično jelo:
imajudi u viu svrhu kažnjavanja, i
uzimajudi u obzir sve okolnosti koje utječu a kazna bue manja ili veda (olakšavajude i
otežavajude okolnosti), a osobito:
o stepen krivice,
o pobue iz kojih je jelo učinjeno,
o jačinu ugrožavanja ili povree zaštidenog obra,
o okolnosti po kojima je jelo učinjeno,
o raniji život učinitelja,
o osobne prilike i ržanje nakon učinjenog krivičnog jela, kao i
o druge okolnosti koje se odnose na osobu učinitelja.
Kad sud odmjerava kaznu učinitelju za krivično jelo učinjeno u povratu, posebno de uzeti uobzir:
je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo,
jesu li oba jela učinjena iz istih pobua, i
koliko je vremena proteklo o ranije osue, onosno izržane ili oproštene kazne.
13.3.2.2.8.1. UBLAŽAVANJE KAZNE
Ublažavanje kazne propisuju orebe člana 49. o 50. Na osnovu člana 49. su može učinitelju
odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izredi blažu vrstu kazne:
kad zakon propisuje da se učinitelj može blaže kazniti,
kad sud utvrdi da postoje osobito olakšavajude okolnosti koje ukazuju a se i s
ublaženom kaznom može postidi svrha kažnjavanja.
Kaa postoje uvjeti za ublažavanje kazne iz člana 49. (Ublažavanje kazne) Krivičnog zakona BiH,
su de ublažiti kaznu u granicama iz člana 50:
ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili
više goina, kazna se može ublažiti o pet goina zatvora,
ako je za krivično jelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora o tri ili više
goina, kazna se može ublažiti o jene godine zatvora,
ako je za krivično jelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora o vije
goine, kazna se može ublažiti o šest mjeseci zatvora,
ako je za krivično jelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora o jene
godine, kazna se može ublažiti o tri mjeseca zatvora,
ako je za krivično jelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora o jene
goine, kazna zatvora se može ublažiti o trieset ana zatvora, i
ako je za krivično jelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjestokazne zatvora može se izredi novčana kazna.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 31/79
ODMJERAVANJE KAZNE
26
NASTAVNA OBLAST 13.
Pri olučivanju koliko de kaznu ublažiti prema gore naveenim pravilima, su de posebno uzeti u
obzir najmanju i najvedu mjeru kazne propisane za to krivično jelo.
13.3.2.2.8.2. OSLOBOĐENJE O KAZNE
Na osnovu člana 51. su može osloboiti o kazne učinitelja krivičnog jela kaa to zakon izričito
propisuje.
Kao što previđa član 52, su može osloboiti o kazne učinitelja krivičnog jela učinjenog iz
nehata ka posljeice jela tako teško pogađaju učinitelja a izricanje kazne u takvom slučaju
očigleno ne bi ogovaralo svrsi kažnjavanja.
Kaa je su ovlašten učinitelja krivičnog jela osloboiti o kazne, može mu kaznu ublažiti bez
ograničenja propisanih za ublažavanje kazne u članu 49. (Ublažavanje kazne) ovog zakona.
13.3.2.2.8.3. STJECAJ KRIVIČNIH JELA
Ako je učinitelj jenom ranjom ili s više ranji počinio više krivičnih jela za koja mu se
istovremeno sui, su de na osnovu člana 53. prvo utvriti kazne za svako o tih krivičnih jela,
pa de za sva krivična jela izredi jeinstvenu kaznu zatvora, kaznu ugotrajnog zatvora ili
jeinstvenu novčanu kaznu.
Jeinstvenu kaznu su de izredi po ovim pravilima:
Ako je su za krivična jela u stjecaju utvrio kazne dugotrajnog zatvora ili kaznu
dugotrajnog zatvora i kaznu zatvora, jeinstvena kazna zatvora mora biti veda o svake
pojeine utvrđene kazne, ali ne smije predi 45 godina;
Ako je su za krivična jela u stjecaju utvrio kazne zatvora, jeinstvena kazna zatvora
mora biti veda o svake pojeine utvrđene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih
kazni niti predi vaeset goina ;
Ako je za va ili više krivičnih jela počinjenih u stjecaju utvrdio kazne zatvora u trajanjuužem o eset goina, su može izredi jeinstvenu kaznu ugotrajnog zatvora koja ne
smije dosegnuti zbir pojeinačnih kazni zatvora; ili
Ako su za sva krivična jela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena
kazna zatvora ne može biti veda o osam godina.
13.3.2.2.8.4. PROUŽENO KRIVIČNO JELO
Član 54. Krivičnog zakona BiH propisuje da se odredbe tog Zakona o sticaju krivičnih jela nede
primijeniti kaa počinilac počini prouženo krivično jelo. Prouženo krivično jelo učinjeno je
kada je učinilac s umišljajem učinio više istih ili istovrsnih krivičnih jela koja s obzirom na način
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 32/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
27
učinjenja, njihovu vremensku povezanost i ruge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine
jedinstvenu cjelinu.
Kaa se rai o prouženom krivičnom jelu istih zakonskih obilježja, su de izabrati vrstu i mjeru
kazne koja je propisana za to krivično jelo. Ako se rai o istovrsnim krivičnim jelima, su de
izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže o tih jela.
13.3.2.2.8.5. ODMJERAVANJE KAZNE OSUĐENOJ OSOBI
Na osnovu člana 55. Krivičnog zakona BiH, ako se osuđenoj osobi sui za krivično jelo učin jeno
prije nego što je započela izržavanje kazne po ranijoj osui ili za krivično jelo učinjeno za
vrijeme izržavanja kazne zatvora, kazne ugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora,
su de izredi jeinstvenu kaznu za sva krivična jela primjenom oreaba člana 53. (Stjecaj
krivičnih jela) Krivičnog zakona BiH uzimajudi ranije izrečenu kaznu kao ved utvrđenu. Kazna ili
io kazne koju je osuđeni ved izržao uračunat de se u izrečenu kaznu zatvora ili ugotrajnogzatvora.
Za krivično jelo učinjeno za vrijeme izržavanja kazne zatvora, kazne ugotrajnog zatvora ili
kazne maloljetničkog zatvora, su de učinitelju izredi kaznu neovisno o ranije izrečene kazne,
ako se primjenom oreaba člana 53. Krivičnog zakona BiH ne bi mogla ostvariti svrha
kažnjavanja s obzirom na trajanje neizržanog ijela ranije izrečene kazne.
13.3.2.2.8.6. URAČUNAVANJE PRITVORA I RANIJE KAZNE
Na osnovu člana 56. Krivičnog zakona BiH, vrijeme proveeno u pritvoru, kao i svako lišenjesloboe u vezi s krivičnim jelom, uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu ugotrajnog
zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora ili novčanu kaznu.
Pri svakom uračunavanju izjenačava se an pritvora, an lišenja sloboe, an maloljetničkog
zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 100 KM.
13.3.2.2.8.7. URAČUNAVANJE PRITVORA I KAZNE IZRŽANE U INOSTRANSTVU
Na osnovu člana 57, pritvor, lišenje sloboe u toku ekstraicijskog postupka, kao i kazna koju je
učinitelj izržao po presui inostranog sua uračunat de se u kaznu koju izrekne omadi su za
isto krivično jelo, a ako kazne nisu iste vrste, uračunavanje de se izvršiti po ocjeni sua.
13.3.2.2.8.8. AMNESTIJA
Na osnovu člana 118. Krivičnog zakona BiH, amnestijom se osobama koje su njome obuhvadene
aje oslobođenje o krivičnog gonjenja ili potpuno ili jelimično oslobođenje o izvršenja kazne,
zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, oređuje se brisanje osue ili se ukia oređena
pravna posljedica osude.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 33/79
ODMJERAVANJE KAZNE
28
NASTAVNA OBLAST 13.
Amnestiju za krivična jela propisana Krivičnim zakonom BiH može ati Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine putem zakona.
13.3.2.2.8.9. POMILOVANJE
Član 119. Krivičnog zakona BiH propisuje a se pomilovanjem poimenično oređenim osobama
aje potpuno ili jelimično oslobođenje o izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom
kaznom ili se oređuje brisanje osue ili se ukia, onosno oređuje krade trajanje mjere
sigurnosti zabrane vršenja poziva, jelatnosti ili užnosti, onosno oređene pravne posljeice
osude.
Pomilovanje za krivična jela utvrđena prema krivičnom zakonoavstvu Bosne i Hercegovine
može ati Presjeništvo Bosne i Hercegovine svojom olukom na osnovu posebnog zakona.
13.3.2.2.9.
UVJETNI OTPUST
Uvjetno puštanje na slobou ili uvjetni otpust reguliše član 44. Krivičnog zakona BiH koji
propisuje:
Osuđeni koji je izržao polovinu, te izuzetno osuđeni koji je izržao jenu tredinu kazne
zatvora, može biti oslobođen izržavanja kazne zatvora po uvjetom a ne učini novo
krivično jelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust).
Osuđeni koji je izržao polovinu kazne zatvora može biti oslobođen izržavanja kazne
zatvora ako se za vrijeme izržavanja kazne zatvora njegovo ponašanje popravi o te
mjere a se može opravano očekivati a de se nakon otpusta s izržavanja kaznezatvora ponašati primjereno, a naročito a nede učiniti krivična jela. Prilikom
olučivanja o uvjetnom otpustu osuđenog, uzet de se u obzir njegovo ponašanje u toku
izržavanja kazne kao i ruge okolnosti koje ukazuju na to a je svrha kažnavanja
postignuta.
Osuđeni koji je izržao jenu tredinu kazne zatvora može biti uvjetno otpušten uko liko
postoje uvjeti iz stava 1. ovog člana i ukoliko posebne okolnosti vezane za ličnost
osuđenog jasno ukazuju a je postignuta svrha kažnjavanja.
Osuđeni na kaznu ugotrajnog zatvora može biti uvjetno otpušten nakon izržane tri
petine te kazne.
Član 45. Krivičnog zakona BiH propisuje orebe koje regulišu opoziv uvjetnog otpusta:
Su de opozvati uvjetni otpust ako osuđeni za vrijeme uvjetnog otpusta učini jeno ili
više krivičnih jela za koja mu je izrečena kazna zatvora preko jene goine ili teža
kazna.
Su može opozvati uvjetni otpust ako osuđeni na uvjetnom otpustu učini jeno ili više
krivičnih jela za koja je izrečena kazna zatvora o jene goine. Prilikom olučivanja a
li a opozove uvjetni otpust, su naročito uzima u obzir sličnost učinjenih djela, njihov
značaj, motive iz kojih su učinjena, kao i ruge okolnosti koje ukazuju na priklanostopoziva uvjetnog otpusta.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 34/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
29
Ako sud prihvati sporazum o
priznanju krivice, vezan je njime i
mora omjeriti krivično-pravnu
sankciju kao što je naveeno u
sporazumu.
Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta, su izriče kaznu uzimajudi ranije izrečenu
kaznu kao ved utvrđenu. io kazne koji je osuđeni izržao prema ranijoj presui
uračunava se u izržavanje naknane kazne, ali se vrijeme proveeno na uvjetnom
otpustu ne uračunava.
Orebe stavova 1. o 3. ovog člana primjenjuju se i kaa se osuđenom na uvjetnomotpustu sui za krivično jelo učinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.
13.3.2.3. PREGOVARANJE O KRIVICI
Na osnovu člana 231, stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH, osumnjičeni, onosno optuženi i
njegov branilac mogu o završetka glavnog pretresa,
onosno pretresa pre apelacionim vijedem, pregovarati s
tužiocem o uslovima priznavanja krivnje za djelo za koje se
osumnjičeni, onosno optuženi tereti.
Prilikom pregovaranja sa osumnjičenim, onosno
optuženim i braniocem o priznanju krivnje u skladu sa
članom 231. stavom 3. Zakona o krivičnom postupku BiH,
tužilac može preložiti izricanje kazne ispo zakonom oređenog minimuma kazne zatvora za to
krivično jelo, onosno blažu sankciju za osumnjičenog, onosno optuženog u sklau s Krivičnim
zakonom BiH.
Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, Sud između ostalog provjerava a li je
izrečena krivično-pravna sankcija u sklau sa članom 231. stavom 3. Zakona o krivičnompostupku BiH i a li optuženi razumije a se sporazumom o priznanju krivice oriče prava na
suđenje i a ne može uložiti žalbu na krivično-pravnu sankciju koja de mu se izredi.52
U sklau sa članom 231. stav 5, su sporazum može prihvatiti ili odbaciti. Ako sud prihvati
sporazum o priznanju krivice, vezan je njime i mora omjeriti krivično -pravnu sankciju kao što je
navedeno u sporazumu. Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivice, izjava optuženog unijet
de se u zapisnik i su de nastaviti s pretresom za izricanje krivično-pravne sankcije previđene
sporazumom.
13.3.2.4. SUDSKA PRAKSA SUDA BIH U VEZI SA ODMJERAVANJEM KAZNI
Kao što je gore naveeno, orebe Krivičnog zakona BiH prestavljaju zakonski osnov Suu BiH u
pogledu odmjeravanja kazni. U daljem tekstu navodi se nekoliko primjera kako bi se pokazalo
52 Međutim, ovje treba napomenuti a se žalba na izrečenu krivično-pravnu sankciju može uložiti ako je
olukom o kazni prekoračeno ovlaštenje koje su ima po zakonu (vii član 298. ZKP BiH).
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 35/79
ODMJERAVANJE KAZNE
30
NASTAVNA OBLAST 13.
kako je Sud primijenio ove odredbe. Treba napomenuti da je u nekim od ovih predmeta Sud BiH
primijenio Krivični zakon SFRJ.53
13.3.2.4.1. PREMET MEJAKID I RUGI: OTEŽAVAJUDE I OLAKŠA VAJUDE OKOLNOSTI
U predmetu Mejaki d i drugi , u kojem su optuženi osuđeni za krivično jelo zločin protiv
čovječnosti, ponosioci žalbe osporavali su kaznu koju im je izreklo pretresno vijede.54
Apelaciono vijede konstatovalo je činjenicu a je prvostepeno vijede cijenilo sve okolnosti koje su
o uticaja a kazna bue manja ili veda kako to nalaže oreba člana 48. Krivičnog zakona BiH,
uključujudi:55
granice kazne za premetno krivično djelo propisane zakonom,
svrhu kažnjavanja,
stepen krivične ogovornosti optuženih,
okolnosti po kojima je jelo počinjeno. jačinu ugrožavanja, onosno, povree zaštidenog obra,
raniji život učinitelja,
njihove osobne prilike,
njihovo ržanje nakon učinjenog jela;
U onosu na optuženog Željka Mejakida, prvostepeno vijede o otežavajudih okolnosti uzelo je u
obzir:56
ugotrajnost teškog položaja nemodi i straha zatočenika u logoru Omarska, gje je i
optuženi reovno bio prisutan;
veliki broj žrtava;
okolnosti po kojima su krivično-pravne ranje počinjene o strane neposrenih
izvršitelja i okrutno postupanje istih prema žrtvama koristedi njihovo stanje nemodi i
straha;
vrlo teške posljeice koje su pretrpili zatočenici i njihove poroice;
užina boravka optuženog u logoru, čime je iskazao istrajnost, onosno upornost u
počinjenju krivičnog jela; te
položaj profesionalnog policajca koji je Mejakid prije toga imao i iz kojeg je proisticala
njegova posebna javna obaveza a štiti zakon, što on nije učinio.
O olakšavajudih okolnosti na strani optuženog Željka Mejakida, rugostepeno vijede naglasilo je
a je prvostepeno vijede uzelo u obzir:57
53Vidi dole navedenu raspravu o predmetu Kurtovid i predmetu Stupar i drugi .
54 Su BiH, Mejakid i rugi, premet br: X-KRZ-06/200, drugostepena presuda od 16. februara 2009.
godine, ¶ 163.55
Ibid.56
Ibid, para. 164.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 36/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
31
činjenicu a je optuženi poroičan čovjek, otac voje jece;
a o saa nije kažnjavan;
a je Mejakid u nekoliko situacija pružio pomod oređenim zatočenicima; i
Mejakidevo korektno ržanje pre Suom.
rugostepeno vijede zaključilo je a je prvostepeno vijede alo „ocjenu svih olakšavajudih i
otežavajudih okolnosti na aekvatan način, imajudi u viu sve subjektivne i objektivne faktore
koji se onose na krivično jelo i njegovog počinioca“, u pogleu kazne izrečene Mejakidu.58 Po
ocjeni rugostepenog vijeda, kazna ugotrajnog zatvora u trajanju o 21 goinu koju je izreklo
prvostepeno vijede prestavlja srazmjernu kaznu koja oražava težinu krivičnog jela za koje je
oglašen krivim, imajudi u viu i zaštideni objekat koji je povrijeđen ovim jelom.59
rugostepeno vijede naglašava a je u onosu na Momčila Grubana, prvostepeno vijede
razmotrilo sljeede otežavajude okolnosti:60
užina prisustva Grubana u logoru Omarska;
njegova ustrajnost u počinjenju naveenog krivičnog jela;
njegova saglasnost sa masovnošdu izvršenja krivičnih jela počinjenih u logoru; i
veliki broj žrtava, koje su u logoru bile u stanju nemodi i straha, izložene svakonevnim
mučenjima i maltretiranjima.
Prvostepeno vijede razmotrilo je sljeede olakšavajude okolnosti:61
činjenicu a je oređeni broj svjeoka naveo a je optuženi pomagao po jedinim
zatočenicima i a nije bio nasilan prema njima;činjenicu a o saa nije kažnjavan;
a je poroičan čovjek i otac voje jece; i
Grubanovo korektno ržanje pre suom.
Po ocjeni prvostepenog vijeda, optuženi je „selektivno rješavao konkretne situacije, bilo na ličnoj
osnovi ili na temelju nekog drugog odnosa, svjestan obimnosti i rasprostranjenosti protupravnog
postupanja u logoru Omarska, ne pokazujudi namjeru a se otvoreno suprotstavi takvom
postupanju i napusti logor i pore spoznaje o ogađajima koji su se ešavali“.62
57Ibid.
58Ibid. para. 165.
59Ibid.
60Ibid, para. 166.
61Ibid.
62
Ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 37/79
ODMJERAVANJE KAZNE
32
NASTAVNA OBLAST 13.
Kazna se ne odmjerava samo prema
krivičnom jelu, nego i prema načinu i
okolnostima pod kojima je djelo
učinjeno, te ličnosti počinioca.
Međutim, rugostepeno vijede ocjenjuje a u slučaju optuženog Grubana postoje naročito
olakšavajude okolnosti kojima prvostepeno vijede nije alo aekvatan značaj. Po mišljenju
rugostepenog vijeda, te olakšavajude okolnosti nailaze otežavajude. rugostepeno vijede stoga
smatra a je prvostepena kazna zatvora u trajanju o 11 goina prestrogo omjerena, te izriče
novu kaznu u trajanju od 7 godina.63
Prilikom omjeravanja kazne, rugostepeno vijede „imalo je u vidu da se kazna ne odmjerava
samo prema krivičnom jelu, nego i prema načinu i okolnostima po kojima je jelo učinjeno, te
ličnosti počinioca“.64 Na osnovu iskaza svjeoka, rugostepeno vijede smatra a je Gruban
svojim postupcima pokušao a umanji i a je zaista umanjio patnje zatočenika. 65 S tim u vezi,
drugostepeno vijede naglašava a su svjeoci, između ostalog, u svojim iskazima naveli a:66
Grubanova smjena bila je „bila najbolja, najumjerenija“;
osjedali su se najbezbjednije ok je optuženi bio u smjeni;
„mogli su a se napiju voe, međusobnorazgovaraju ili odu u WC [sic], a da ih niko pri
tome ne tuče“;
optuženi je jenom o njih jeanput ao lijek
protiv dizenterije; i
jedan od svjedoka izjavio je a ga je optuženi
Gruban spasio i a „da njega nije bilo, ja danas ne bih sjedio ovdje“.67
Stoga, po ocjeni ovog Vijeda, „svrha kažnjavanja, kako sa gleišta specijalne, tako i sa gleišta
generalne prevencije može se postidi i kaznom zatvora u kradem trajanju o one koju je izreklo
prvostepeno vijede“. Nova kazna zatvora u trajanju o 7 goina koju je izreklo drugostepenovijede ispo je granice propisane zakonom.68
rugostepeno vijede naglasilo je a je, u vezi sa tredeoptuženim, uškom Kneževidem,
prvostepeno vijede razmotrilo sljeede otežavajude okolnosti:
„njegovu istrajnost i olučnost u izvršenju premetnih zločina;
veliki broj premladivanja uslje kojih je nastupila smrt žrtava;
užinu perioa u kojem je optuženi vršio inkriminirane ranje u va zasebna logora;
pobue iz kojih je činio zločine;
okolnosti po kojima je činio zločine;
ispoljavajudi krajnje nasilnički onos prema žrtvama, koristedi njihov položaj nemodi; i
63Ibid, para. 167.
64Ibid.
65Ibid.
66Ibid, para. 168.
67Ibid.
68
Ibid, para. 169.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 38/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
33
U svakom konkretnom slučaju
potrebno je cijeniti sve činjenične
okolnosti koje se odnose kako na
ogađaj, tako i na počinioce.
Presude u drugim predmetima ne
mogu biti o olučujudeg značaja
prilikom odmjeravanja kazne, nego
samo mogu služiti kao kontrolni
faktor .
posljeice koje je prouzrokovao izvršenjem krivično-pravnih radnji“.69
rugostepeno vijede naglasilo je a je prvostepeno vijede razmotrilo sljeede olakšavajude
okolnosti:
optuženi je „poroičan čovjek i otac jednog djeteta“;
„o saa nije osuđivan“; i
„korektno se ržao pre suom“.70
rugostepeno vijede smatra a je prvostepeno vijede na pravilan način omjerilo kaznu
optuženom Kneževidu i a se kaznom ugotrajnog zatvora u trajanju o 31 goinu može postidi
kako opšta, tako i posebna svrha kažnjavanja.71
rugostepeno vijede također naglašava a je prilikom
odmjeravanja kazni uzelo u obzir sljeede:
funkcije koje su optuženi vršili u logorima,
onosno „a je *…+ Mejakid bio rukovoilac
obezbjeđenja u logoru Omarska, a *…+
Gruban, vođa jene o tri smjene u logoru
Omarska“;72
„a činjenica a *…+ Kneževid nije imao
zvaničnu funkciju u logorima Omarska i
Keraterm, [ne] umanjuje njegovu ogovornost, nego naprotiv pokazuje njegovu želju a
vrši krivična jela, i to na izrazito okrutan način, kako bi nauio oštedenima i učinio im ionako težak život u logoru još težim, čime je njegovo ponašanje bilo ne samo
nezakonito, nego i potpuno ljudski neprihvatljivo“.73
Pored toga, drugostepeno vijede ističe a je prilikom omjeravanja kazni optuženim izvršilo uvi
u presude MKSJ koje se odnose na logore Omarska i Keraterm, te da li je, s obzirom na daleko
blaže kazne izrečene o strane MKSJ za iste ogađaje, ošlo o kršenja načela „jenak osti u
kažnjavanju“ .74 rugostepeno vijede ističe a je svaki slučaj za sebe, kao i svaki izvršilac, te a je
u svakom konkretnom slučaju „potrebno cijeniti sve činjenične okolnosti koje se onose kako na
ogađaj, tako i na počinioce, te a presue u rugim premetima ne mogu biti o olučujudeg
značaja prilikom omjeravanja kazne, nego samo mogu služiti kao kontrolni faktor“.75
Naalje, rugostepeno vijede također je istaklo da:
69Ibid, para. 170.
70Ibid.
71Ibid, para. 171.
72Ibid, para. 172.
73Ibid.
74Ibid, para. 173.
75
Ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 39/79
ODMJERAVANJE KAZNE
34
NASTAVNA OBLAST 13.
Kazna mora biti neophodna i
srazmjerna opasnosti i prijetnji za
zaštidene osobe i vrijenosti.
„osobe koje su izgubile živote pretrpjele su potpuni gubitak“;
„patnja onih koji su preživjeli je ugotrajna“; i
da su građani BiH jasno stavili o znanja „a ratni zločini, bez obzira ko ih je počinilo i
gje su počinjeni, zaslužuju osuu i ne mogu prodi nekažnjeno“.76
Međutim, rugostepeno vijede smatra a je potrebno da zajednica shvati a je „pravno rješenje
ujedno i najbolje, te da je pravda zadovoljena“.77
13.3.2.4.2. PREDMET RAMID NISET :
OTEŽAVAJUDE I OLAKŠAVAJUDE
OKOLNOSTI
U predmetu Niset Rami d , optuženi je oglašen krivim za krivično jelo ratni zločin protiv civilnogstanovništva i osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina.78
Prvostepeno vijede istaklo je da u okviru 'vrsta' i 'raspona' koji zakon omogudava, član 2.
Krivičnog zakona BiH propisuje kao „opšti princip da kazna mora biti 'neophodna' i 'srazmjerna'
'prirodi' i ' jačini' opasnosti za zaštidene objekte.79
Također, Vijede je istaklo a je u premetima ratnih zločina priroa opasnosti uvijek teška,
međutim, „jačina te opasnosti zavisi o pojeinih okolnosti u svakom konkretnom premetu“.80
Razmatrajudi relevantne orebe Zakona o izvršenju krivično-pravnih sankcija, pritvoru i drugim
mjerama Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona BiH, vijede je naglasilo a razlika između kazneizmeđu 10 i 20 goina i ugotrajnog zatvora ima utjecaja u pogleu:81
„užeg perioda boravka u zatvoru“;
„vedih ograničenja ličnih sloboa osuđenika u zatvorskom sistemu“;82
„manje privatnosti u koresponenciji i telefonskim pozivima“;83
„osuđenik treba oslužiti vedi procenat kazne prije nego što se može olučivati o
njegovom uvjetnom otpustu“;84 i
„[kazna ugotrajnog zatvora previđa] intenzivniju rehabilitaciju prilagođenu
pojeincu“.85
76Ibid, para. 174.
77Ibid.
78 Su BiH, Ramid Niset, premet broj: X -KR-06/197, prvostepena presuda od 17. jula 2007.g., str. 32 (str.
28 BHS) (potvrđena po žalbi). 79
Ibid.80
Ibid.81
Ibid, para. str. 32-33 (str. 28-29 BHS).82
Član 152. Zakona o izvršenju krivično-pravnih sankcija, pritvoru i drugim mjerama BiH.83
Ibi, član 155. 84
Član 44. KZ BiH.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 40/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
35
Kazna mora biti srazmjerna
jačini patnje i mora biti
takva a utječe na ostale a
ne čine slična krivična jela.
Vijede alje naglašava a Krivični zakon BiH previđa i druga pitanja koja Sud treba da uzme u
obzir prilikom utvrđivanja i izricanja kazne, onosno:
„objektivno krivično jelo i njegove posljeice u zajenici“; i
pitanja koja se konkretno odnose na samog
osuđenika.86
U pogleu svrha kažnjavanja u onosu na „objektivno krivično
jelo i njegove posljeice u zajenici“, prvostepeno vijede je
naglasilo sljeede:87
„Kazna mora biti neophona i srazmjerna opasnosti i prijetnji za zaštidene osobe i
vrijednosti“.88 Mora se uzeti u obzir patnja neposrednih i posrednih žrtava.89 U ovom
premetu, prvostepeno vijede je zaključilo sljeede:
Neposrene žrtve su šest nenaoružanih i svezanih civila, o kojih
vije žene i četiri muškarca. Obje žene i jean muškarac su omah
ubijeni, trojica muškaraca su preživjela a bi trpjela fizičku bol o
zaobijenih rana, o kojih je jean vrlo brzo polegao, te psihički
nemir zbog toga što su bili svjeoci smrti članova svoje porodice.90
Vijede alje zaključuje:
o oni koji su izgubili živote pretrpjeli su potpuni gubitak;
o patnja onih koji su preživjeli je ugotrajna; io gubitak članova viju poroica u jenoj maloj zajenici nanio je patnju
posrenim žrtvama, onosno prijateljima tih porodica i susjedima.91
„Kazna mora biti srazmjerna jačini patnje i, pore toga, mora biti takva a utječe na
ostale a ne čine slična krivična jela“.92 U vezi s tim, vijede smatra a:
Svrha ženevskih konvencija je a zabrani ponašanje ovakve vrste za
vrijeme oružanog sukoba. Ta svrha nede biti postignuta ako oni koji
čine takva jela ne buu kažnjeni u mjeri koja je ovoljna a se stavi
do znanja drugim borcima u nekim drugim sukobima da se za
85 Član. 152. stav 3. Zakona o izvršenju krivično-pravnih sankcija, pritvoru i drugim mjerama BiH.
86 Prvostepena presua u premetu Ramid, str. 33 (str. 29 BHS).
87Ibid, str. 33-34 (str. 29-30 BHS) pozivanje na odredbe KZ BiH.
88 Član 2. KZ BiH.
89 Ibi, član 48.
90Prvostepena presuda u predmetu Ramid, str. 33-34 (str. 29-30 BHS) pozivanje na odredbe KZ BiH.
91Ibid.
92
Član 6. i 39. KZ BiH.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 41/79
ODMJERAVANJE KAZNE
36
NASTAVNA OBLAST 13.
Svrha ženevskih konvencija nede biti postignuta ako oni koji čine takva jela ne
buu kažnjeni u mjeri koja je ovoljna a se stavi o znanja rugim borcima u
nekim rugim sukobima a se za korištenje rata ili emocija koje su rezultat rata u
svrhu kršenja zakona plada visoka cijena.
korištenje rata ili emocija koje su rezultat rata u svrhu kršenja
zakona plada visoka cijena.93
„Kazna mora pokazati *…+ osuu zajenice, onosno ogorčenje zbog gubitka ljuskog
života i načina na koji je taj život žrtvovan“.94 Vijede smatra a:
Zajenica u ovom slučaju su građani Bosne i Hercegovine i ljui u
svijetu koji su i omadim i međunaronim pravom kriminizirali
ubijanje nenaoružanih civila. Ta zajenica je jasno stavila o znanja
a ratni zločini, bez obzira na to koja ih je strana počinila i gje su
počinjeni, zaslužuju osuu i ne mogu prodi nekažnjeno. Osim toga,
ovaj konkretni zločin je počinjen hlanokrvno, a počinio ga je
komandir jedne male vojne jedinice, i to suprotno naredbama da se
ne naui civilima. Kazna mora pokazati a i građani BiH i šire
zajednice osuđuju tu ranju.95
„Kazna *…+ mora biti neophona i srazmjerna ogojnoj svrsi previđenoj zakonima, a to je a se shvati opasnost koju zločin prestavlja“.96 Vijede naglašava a suđenje i kazna
za ovakvu ranju „moraju pokazati ne samo to a se nede tolerisati zločini počinjeni za
vrijeme rata, nego i a je pravno rješenje najbolji način a se zločin prizna i prekine krug
lične omaze“.97
U vezi sa svrhama krivično-pravne sankcije koje su previđene zakonom i relevantne za osobu
koja je proglašena krivom za krivično jelo, prvostepeno vijede je naglasilo a postoje vije takve
svrhe:98
konkretan uticaj na počinioca a ubuude ne čini krivična jela;99
irehabilitacija.100
93Ibid.
94Ibid, član 39.
95 Prvostepena presua u premetu Ramid Niset, str. 34 (str. 29-30 BHS).
96Ibid.
97Ibid.
98Prvostepena presuda u predmetu Ramid, str. 34 (str. 30 BHS).
99
Član 6. i 39. KZ BiH.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 42/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
37
Pozivajudi se na otežavajude i olakšavajude okolnosti pobrojane u članu 48. Krivičnog zakona BiH,
prvostepeno vijede također je istaklo a postoje brojni relevantni faktori koji su karakteristični za
ovaj premet, uključujudi:101
Stepen odgovornosti, kako slijedi:
o bio je ogovoran za jeinicu o osam ljui i imao je strogo naređenje a ne
naudi civilima;
o imao je ulogu vođe;
o iskoristio je svoj položaj a naui civilima;
o imao je ratno iskustvo;
o znao je važnost izvršavanja naređenja;
o oglušio se o naređenja; i
o činjenica je a su lična oluka i ranje optuženog ovele o smrti i ranjavanja
civila.102
Okolnosti po kojima je počinjeno krivično jelo, kako slijei: o bio je iskusan vojnik;
o obio je brošuru kojom je upoznat sa obavezama koje imaju borci prema
ženevskim konvencijama;
o obio je naređenja a se civili ne smiju irati;
o u narena va mjeseca nakon učinjenja krivičnog jela, a ok je još uvijek bio u
vojsci, nastavio je sa činjenjem teških krivičnih ranji;
o suđeno mu je i proglašen je krivim za krivična jela koja nisu učinjena kao
krivično jelo ratni zločin, ali za koje je iskoristio haos nastao uslje rata kao
priliku a počini nasilne ranje rai lične koristi; i
o relativna mlada dob optuženog.103
Okolnosti nakon izvršenja krivičnog jela, kao što su:
o činjenica a je optuženi u zatvoru proveo gotovo petnaest goina,
o optuženi je služio zatvorsku kaznu u trajanju o 20 goina;
o optuženi je obio jeno jelimično pomilovanje;
o optuženi je va puta bio u bijegu, ali se preao i bio vraden u zatvor;
o ne postoji evidenci ja o tome a je bio uključen u bilo kakve kriminalne aktivnosti
dok je bio u bijegu ili bilo kada dok je bio na dopustu;
o o kaa se nalazi u zatvoru optuženi nije bio aekvatno liječen o
posttraumatskog stresnog poremedaja (PTSP), iako se meicinskom osoblju žalio
na simptome;
o optuženi ima četvero brade i sestara i roitelje koji su živi.104
Ponašanje počinioca krivičnog jela prije počinjenja jela, u vrijeme ili približno u vrijeme
počinjenja i nakon počinjenja krivičnog jela, kako slijei:
100Ibid, član 6.
101Prvostepena presuda u predmetu Ramid, str. 34-38 (str. 30-34 BHS) (pozivanje na član 48. KZ BiH).
102Ibid.
103Ibid.
104
Ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 43/79
ODMJERAVANJE KAZNE
38
NASTAVNA OBLAST 13.
o bio je krivično gonjen, proglašen krivim i osuđen na tri mjeseca uslovno pre
Vojnim sudom JNA;
o prije učinjenja ovog krivičnog jela nije bio kažnjavan;
o dobrovoljno se prijavio u hrvatsku vojsku;
o bio je na ratištu;
o bio je svjeokom užasnih ogađaja koji su povezani sa uslovima rata;
o bio je uhvaden, postao je ratni zarobljenik i bio fizički i psihički zlostavljan gotovo
četiri mjeseca prije nego što je pobjegao;
o nakon bijega uključio se u borbe u BiH;
o dobio je vojnu jedinicu koja je bila pod njegovom komandom;
o priznao je a je počinio ovo krivično jelo;
o izrazio je žaljenje što je počinio ovaj zločina;
o u toku cijelog postupka nikaa nije negirao a je počinio ovo krivično jelo;
o u više navrata je izrazio žaljenje što je počinio ovaj zločin;
o neosljeno ponašanje na suu, uključujudi: bivao je verbalno agresivan, ponekad i drzak;
izvinjavao se zbog svojih ispada;
kasnije se ponašao uzržano i pristojno;
jasno je a je pratio suđenje;
shvatao je postupak; i
pažljivo je pratio postupak.105
Ličnost optuženog, kako slijei:
o pati o posttraumatskog stresnog poremedaja (PTSP) i asocijalnog poremedaja
ličnosti;106
o mogao je razumjeti svoju zakonsku ogovornost u vrijeme izvršenja krivičnog
djela;
o bio je u stanju svoje postupke prilagoditi zakonskim propisima.107
Motiv, kako slijedi:
o u vrijeme izvršenja krivičnog jela ved je imao posttraumatski stresni poremedaj
(PTSP);
o uzimao je sredstva po svom nahođenju kako bi ublažio ove simptome, konkretno
alkohol i marihuanu;
o alkohol i marihuana u kombinaciji sa njegovom impulsivnošdu i niskom
tolerancijom na frustracije ovele su o nasilne i kriminalne reakcije optuženog;o neznatno umanjena sposobnost optuženog a kontroliše svoje postupke.108
Vijede je u ovom premetu zaključilo a postoje sljeede otežavajude okolnosti:109
105Ibid.
106 Za ovakav zaključak, vijede je usvojilo izvještaj vještaka o tim bolestima.
107Prvostepena presuda u predemtu Ramid, str. 34-38 (str. 30-34 BHS).
108Ibid.
109
Ibid. str. 38 (str. 34 BHS).
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 44/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
39
Vijede smatra a je neophono a se
razmotri pitanje liječenja u smislu
potrebe za rehabilitacijom, te da se to
mora formulisati u kazni.
Priznanje oređenih činjenica iz opisa
krivičnog jela ne može se smatrati
priznanjem krivice za isto.
lišenje života više osoba;
nanošenje povrea tjelesnog integriteta;
komanna ogovornost optuženog u vrijeme izvršenja krivičnog jela; i
činjenica a je ranije osuđivan.
Vijede nalazi a postoje sljeede olakšavajude okolnosti:110
činjenica a je u vrijeme izvršenja krivičnog jela optuženi imao 22 goine;
izrazio je kajanje za jelo koje je počinio;
stepen smanjene uračunljivosti u vrijeme izvršenja krivičnog jela; i
činjenica a se na izržavanju kazne zatvora nalazi o kraja 1992.goine.
Vijede naglašava a se priznanje „oređenih
činjenica iz opisa krivičnog jela ne može
smatrati priznanjem krivice za isto, pa samimtime i ne može prestavljati okolnost za
ublažavanje kazne koja de imati istu težinu kao
potpuno priznanje krivice“.111
Vijede je zaključilo a, „iako su njegovi psihički poremedaji neovoljni a ga osloboe krivične
ogovornosti, ipak su izuzetno bitni u smislu svrhe kažnjavanja“. Vijede smatra a je neophono
a se razmotri pitanje liječenja u smislu potrebe za rehabilitacijom, te da se to mora formulisati
u kazni.112
S obzirom na ozbiljnost potrebe za tretmanom uovom slučaju, opasnost o počinjenja novih
krivičnih jela ukoliko se te potrebe ne zaovolje,
te s obzirom na neophodnost njihovog adekvatnog
zadovoljenja, prvostepeno vijede je zaključilo a
kazna koja je potrebna i proporcionalna svrsi
kažnjavanja je kazna ugotrajnog zatvora, s
obzirom na počinioca krivičnog jela i krivično jelo.113 Vijede je oalo a de se ugotrajnom
kaznom zatvoru u koji de optuženi biti poslan a služi tu kaznu nametnuti veda obaveza a
prilagodi njegov program tretmana.114 Međutim, vijede naglašava a „kazna ne smije biti tako
visoka a ugrozi motivaciju za uključivanjem u tretman, te a ona takođe mora pokazati a je
optuženi ovaj zločin, kao i ruga krivična jela, počinio u obi o 22 goine i u relativno kratkom
110Ibid.
111Ibid, str. 6-7 (str. 6 BHS).
112Ibid, str. 37-38 (str. 33 BHS).
113Ibid, str. 39 (str. 34-35 BHS).
114
Ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 45/79
ODMJERAVANJE KAZNE
40
NASTAVNA OBLAST 13.
vremenskom periodu, te a je ved oslužio značajno vrijeme po kaznama zatvora za ta ruga
krivična jela“.115
Na osnovu člana 55. stav 1. Krivičnog zakona BiH, vijede je preuzelo ranije izrečenu jeinstvenu
kaznu zatvora u trajanju o 20 goina (Kantonalni su u Zenici) i, na osnovu člana 53. stav 2.,
tačka (a). Krivičnog zakona BiH, izreklo rugu jeinstvenu kaznu ugotrajnog zatvora u trajanju
od 30 godina.116
Obacujudi žalbe i obrane i Tužilaštva, žalbeno vijede u ovom premetu zaključilo je da je kazna
„aekvatna za postizanje svrhe kažnjavanja propisane članom 39. Krivičnog zakona BiH“,
posebno imajudi u viu a izrečena jeinstvena kazna konzumira i io kazne koju je optuženi
izržao po pravosnažnoj presui Kantonalnog sua u Zenici.117
13.3.2.4.3. STUPAR I DRUGI : SMRTNA KAZNA I POVOLJNOST KZ BIH
U predmetu Stupar i drugi , optuženi su teredeni za krivično jelo genocia i pretresno vijede
izreklo im je kaznu na osnovu Krivičnog zakona BiH. Obrana je u svojoj žalbi navela a je
pretresno vijede zapravo trebalo da primijeni Krivični zakon SFRJ, s obzirom a propisuje kaznu
zatvora u trajanju od 20 godina kao alternativu za smrtnu kaznu koju je Bosna i Hercegovina
ukinula, kao i opštu orebu kojom se propisuje da se kao maksimalna kazna može izredi kazna
zatvora u trajanju od 15 godina.
Prije svega, Žalbeno vijede istaklo je važnost utvrđivanja vremenske primjenjivosti zakona in
concreto, u onosu na svaki konkretni slučaj. Žalbeno vijede smatra a s obzirom a su i Krivični
zakon SFRJ i Krivični zakon BiH na isti način efinisali krivično jelo genocia, potrebno jeanalizirati zaprijedene kazne za to krivično jelo.118 Žalbeno vijede istaklo je a je Krivični zakon
SFRJ propisao kaznu zatvora u trajanju od pet godina ili smrtnu kaznu, za razliku od KZ BiH koji za
isto djelo propisuje kaznu zatvora u trajanju od najmanje 10 godina ili kaznu dugotrajnog zatvora
(o vaeset o četresetpet goina zatvora).119
U vezi s kaznom koju je izreklo pretresno vijede u ovom premetu, u presui žalbenog vijeda
naglašava se da je, prilikom omjeravanja kazne optuženim utvrđeno a je, imajudi u viu sve
olakšavajude i otežavajude okolnosti, pretresno vijede zaključilo a je kazna ugotrajnog zatvora
u trajanju o 40 o 42 goine neophona i aekvatna sankcija za počinjeno krivično jelo.120 S
obzirom a je zakonom propisani maksimum za krivično jelo genoci prema KZ BiH ugotrajni
115Ibid. str. 39-40 (str. 35 BHS).
116Ibid, str. 40 (str. 35 BHS).
117Sud BiH, Ramid Niset, predmet broj: X-KRZ-06/197, drugostepena presuda od 21. novembra 2007, str. 6
(str. 6 BHS).118
Sud BiH, Stupar i drugi, predmet broj: X-KRZ-05/24, drugostepena presuda od 9. septembra 2009, para.494, 502.119
Ibid, para. 505; Napomena: odredba KZ BiH u pogledu kazne dugotrajnog zatvora je naknadnoizmijenjena i glasi 21-45 godina, umjesto 20-45 godina kako je bilo propisano u vrijeme izricanja presude.120
Ibid, para. 515.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 46/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
41
U ovoj konkretnoj situaciji,
KZ BiH blaži za optužene, jer
propisuje zatvorsku kaznu
koja je u svakom slucaju
blaža o smrtne kazne.
zatvor u trajanju o 45 (četresetpet) goina, evientno je a je namjera prvostepenog vijeda
bila a izrekne strožiju kaznu, te a se u tom smislu kretalo ka posebnom maksimumu. 121
Naalje, žalbeno vijede ističe a, uporedbom preuzetog KZ SFRJ i KZ BiH u pogledu
zaprijedenog zakonskog maksimuma za krivično jelo genoci, proizilazi a je preuzeti KZ
SFRJ kao maksimalnu kaznu propisivao smrtnu kaznu, a KZ BiH kaznu dugotrajnog zatvora
(od 20 do 45 godina).122 Žalbeno vijede je zaključilo a „iz navedenog proizilazi da je u ovoj
konkretnoj situaciji, KZ BiH blaži za optužene, jer propisuje
zatvorsku kaznu koja je u svakom slucaju blaža o smrtne
kazne“.123
Žalbeno vijede obacilo je argument prema kojem je Krivični
zakon SFRJ blaži jer je smrtna kazna kasnije ukinuta u BiH, s
obzirom a je u vrijeme izvršenja krivičnog jela Krivični zakon
SFRJ za to krivično jelo previđao smrtnu kaznu. Žalbeno vijede smatra a obrana implicira a
se pomenuta sankcija može jenostavno ostraniti iz orebe člana 141. KZ SFRJ.124
Žalbenovijede zaključuje a bi na naveeni bi način zapravo bio primijenjen zakon koji faktički ne postoji,
onosno, jena bi sankcija bila uklonjena i zamijenjena rugom bez izričite zakonske orebe.125
Žalbeno vijede se također pozvalo i na Oluku Ustavnog sua u premetu Maktouf (koji je
trenutno u postupku pre ESLJP), u kojoj Ustavni su navoi sljeede:
U praksi, ni u jenoj ržavi bivše Jugoslavije u zakonoavstvu nije postojala
mogudnost izricanja oživotnog zatvora niti ugotrajnih zatvorskih kazni, a što je
Meunaroni krivični su za zločine na poručju bivše Jugoslavije često činio
(slučaj Krstid, Galid it.). Istovremeno, koncept KZ SFRJ je bio takav a nije
previđao postojanje ugotrajnog niti oživotnog zatvora nego je za najtežakrivična jela propisivao smrtnu kaznu, a za lakše oblike maksimalne zatvorske
kazne o 15 goina zatvora. akle, jasno je a se ne može ovojiti jena sankcija
o cjelokupnosti cilja koji se želio postidi kaznenom politikom u vrijeme važenja
tog zakona.
121Ibid, para. 516.
122Ibid, para. 517; Napomena: odredba KZ BiH u pogledu kazne dugotrajnog zatvora je naknadno
izmijenjena i glasi 21-45 godina, umjesto 20-45 godina kako je bilo propisano u vrijeme izricanja presude.123
Ibid, para. 518.124
Ibid, para. 519.125
Ibid, para. 520.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 47/79
ODMJERAVANJE KAZNE
42
NASTAVNA OBLAST 13.
Jeino u slučaju kaa se utvri a KZ BiH nije
teži od zakona koji je važio u vrijeme
izvršenja, tek taa se KZ BiH može primijeniti
na konkretan predmet .
Ustavni su smatra a nije mogude
jenostavno «ostraniti» strožiju
sankciju iz ranijih, niti iz kasnije
donesenih zakona.
U vezi s tim, Ustavni sud smatra da nije
mogude jenostavno «ostraniti» strožu
sankciju ni iz ranijih, niti iz kasnije donesenih
zakona i primijeniti ruge, blaže sankcije i
time praktično ostaviti neaekvatno
sankcionirana najteža krivična jela.126
13.3.2.4.4. PREDMET VRDOLJAK IVICA: POVOLJNOST KZ BIH
U predmetu protiv Vrdoljak Ivice, optuženi je oglašen krivim za krivično jelo ratni zločin protiv
civilnog stanovništva i osuđen na kaznu zatvora u trajanju o pet goina. 127 Žalbeno vijede
zaključilo je da jeino u slučaju kaa se utvri a KZ BiH nije teži o zakona koji je važio u vrijeme
izvršenja, tek taa se KZ BiH može primijeniti na konkretan premet.128
U sklau sa tim, vijede je izvršilo analizu relevantnih zakonskih orebi ranijeg zakona KZ SFRJ iKZ BiH, i zaključilo a je primjena Krivičnog zakona SFRJ povoljnija kada se radi o minimumu
kazne koja se može izredi za premetno krivično djelo (posebni zakonski minimum), dok je s
ruge strane KZ BiH povoljniji u pogleu maksimuma kazne za konkretno krivično jelo .129
Žalbeno vijede ističe a je u ovom konkretnom premetu, optuženom izrečena kazna o pet
goina zatvora, koju je su izrekao primjenom orebi o ublažavanju kazne.130 Stoga, žalbeno
vijede zaključuje da se sud kretao prema donjoj granici/minimumu.131 Žalbeno vijede naglasilo je
a bi to značilo a je za konkretnu situaciju blaži zakon KZ SFRJ, jer je kao posebni minimum
previđao kaznu u trajanju o pet goina ok KZ BiH propisuje 10 godina kao minimum.132
Međutim, žalbeno vijede naglasilo je da su mora imati u viu a je optuženi oglašen krivim za
saizvršilaštvo kao oblik odgovornosti, za koji
se prema članu 29. KZ BiH zahtijeva a je na
olučujudi način doprinio učinjenju krivičnog
djela.133 Saizvršilaštvo prema Krivičnom
zakonu SFRJ ne zahtijeva tako visok stepen
učestvovanja saučesnika.134 S obzirom da
126Ustavni sud BiH, Maktouf, predmet broj AP-1785/06, para. 68-69, u drugostepenoj presudi u predmetu
Stupar i drugi, 521.127
Sud BiH, Vrdoljak Ivica, predmet broj: X-KRZ-08/488, drugostepena presuda od 29. januara 2009, str. 1(str. 1 BHS).128
Ibid, para. str. 12 (str. 12 BHS).129
Ibid.130
Ibid.131
Ibid.132
Ibid.133
Ibi, (naglašeno u originalnom tekstu); za više poataka o saučesništvu i zahtjevima „olučujudegoprinosa“ vii nastavnu oblast 9.134
Ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 48/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
43
Krivični zakon BiH traži vedi stepen učešda, žalbeno vijede smatra a je važedi KZ BiH u
konkretnom slučaju blaži i o Krivičnog zakona SFRJ koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja
krivičnog jela. Vijede također naglašava a je u tom pogleu Krivični zakon BiH blaži o ranijih
Krivičnih zakona Feeracije BiH i Republike Srpske, kao međuzakona.135 Žalbeno vijede stoga
potvrđuje zaključke i kaznu koju je izreklo pretresno vijede.136
13.3.2.4.5. PREDMET KURTOVID ZIJAD: POVOLJNOST KZ SFRJ
U predmetu Zijad Kurtovi d , optuženi je tereden za počinjenje krivičnog jela ratnog zločina
prema Krivičnom zakonu BiH. Olukom pretresnog vijeda, optuženi je oglašen krivim i osuđen.
Međutim, žalbeno je vijede zaključilo a je trebalo primijeniti Krivični zakon SFRJ.
Prije svega, Žalbeno je vijede zaključilo, ističudi značaj oređivanja primjenjivosti zakona na
konkretni premet u kontekstu vremena, a su i Krivični zakon SFRJ i Krivični zakon BiH propisali
jenake pravne uslove za procesuiranje i izricanje kazne počiniocu za naveena krivična jela.
137
Zatim je Žalbeno vijede ocijenilo koji je zakon blaži za počinioca usporebom zaprijedenih kazni
koje previđa svaki o tih zakona. Vijede je zaključilo a je Krivični zakon SFRJ propisao niži
minimum kazni za naveeno krivično jelo, onosno, kaznu zatvora u trajanju o pet goina, dok
je Krivični zakon BiH previio kaznu zatvora u trajanju o eset goina kao najnižu kaznu.138
Žalbeno vijede naglašava a je, prilikom omjeravanja kazne optuženom i nakon što je u obzir
uzelo sve olakšavajude i otežavajude okolnosti, pretresno vijede u konkretnom predmetu izreklo
najnižu kaznu za svako o tih krivičnih jela prema Krivičnom zakonu BiH.139 Stoga žalbeno vijede
zaključuje a je u konkretnom slučaju namjera pretresnog vijeda bila a optuženom izrekne
blažu kaznu.140 Žalbeno vijede zaključilo je a „kada se navedeno uzme u obzir prilikom
upoređivanja zaprijedenih kazni prema preuzetom KZ *Krivični zakon SFRJ+ i KZ BiH, u pogleduzakonom propisanog minimuma kazne, proizilazi a je preuzeti KZ i blaži za počinioca, jer za
navedena djela propisuje niži minimum kazni (pet goina i jena goina)“.141 Stoga je preinačilo
presuu pretresnog vijeda na način a je primijenilo Krivični zakon SFRJ.142
13.3.2.4.6. PREDMET BJELID VEIZ : SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE I JEDINSTVENA
KAZNA
Na osnovu sporazuma o priznanju krivice, Su BiH optuženog je osudio za krivično jelo ratni
zločin protiv civilnog stanovništva, i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju o pet goina, a za ratni
135Vrdoljak, drugostepena presuda, str. 12 (str. 12 BHS).
136Ibid.
137 Su BiH, Zija Kurtovid, premet broj: X-KRZ-06/299, drugostepena presuda od 25. marta 2009, para.
115-126.138
Ibid, para. 127-129.139
Ibid, para. 130.140
Ibid.141
Ibid, para. 131.142
Ibid, odluka 132.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 49/79
ODMJERAVANJE KAZNE
44
NASTAVNA OBLAST 13.
zločin protiv ratnih zarobljenika, također mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju o pet
godina. Sud mu je izrekao jeinstvenu kaznu zatvora u trajanju o šest goina.143
U obrazloženju presue, Su je naglasio a je u sporazumu o priznanju krivice optuženi priznao
krivnju za počinjenje svih jela koja mu se optužnicom stavljaju na teret i saglasio se sa
preloženom kaznom zatvora u rasponu između pet i seam goina.144 Su je također istakao a
su tokom ročišta za razmatranje sporazuma, strane u postupku iznijele olakšavajude okolnosti na
strani optuženog.145
Su je naveo a kazne zatvora u trajanju o pet goina za svako krivično jelo prestavljaju
ublažavanje minimalno propisane kazne za krivična jela koja su u pitanju što, u sklau sa
članom 150. stav 1. tačka (a). KZ BiH, treba a bue zatvorska kazna u trajanju od 10 godina.146
Međutim, Su cijeni a su pojeinačne utvrđene kazne aekvatne i srazmjerne krivično-pravne
sankcije težini krivičnih jela i stepenu krivične ogovornosti optuženog koji je počinilac tih
djela.
147
Prilikom odmjeravanja kazne, Sud je cijenio sve okolnosti na strani optuženog, i otežavajude i
olakšavajude.148
Olakšavajude okolnosti koje je Su cijenio obuhvataju sljeede:149
činjenicu a je optuženi sarađivao sa Tužilaštvom;
optuženi je priznao a je počinio krivična jela; i
optuženi je izrazio iskreno kajanje za počinjena krivična jela.
Pore toga, Su je imao u viu i to a priznanje optuženog može imati znatnog pozitivnog efekta
i na žrtve počinjenih krivičnih jela.150 Uz to, Su je cijenio i okolnosti po kojima su krivična
jela počinjena i poziciju optuženog u kojoj je taa bio. 151 Su nije našao otežavajude okolnosti
na strani optuženog.152
Kako se u ovom slučaju rai o više ranji kojima je optuženi počinio više krivičnih jela za koja
mu se istovremeno sui, Su je optuženom izrekao jeinstvenu kaznu zatvora u trajanju o šest
godina.153 Su cijeni a de se istom postidi svrha kažnjavanja iz člana 39. KZ BiH, a istom de se
143Sud BiH, Veiz Bjelid, predmet broj: X-KR-07/430-1, 28. mart 2008, str. 2-3 (str. 2-3 BHS).
144Ibid, str. (str. 3-4 BHS).
145Ibid, str. 4 (str. 4 BHS).
146Ibid, str. 19 (str. 19 BHS).
147Ibid.
148Ibid.
149Ibid.
150Ibid.
151Ibid, str. 19 (str. 19-20 BHS).
152Ibid, str. 19 (str. 20 BHS).
153
Ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 50/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
45
vaspitno uticati na optuženog a ubuude ne čini krivična jela, kao i preventivno uticati na
ruge a ne čine krivično-pravne radnje.154
13.3.2.4.7. PREDMET ÐURID GORDAN: SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE
Na osnovu sporazuma o priznanju krivice optuženi u ovom premetu oglašen je krivim za
krivična jela zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju o osam goina.155
Prilikom odmjeravanja kazne, vijede je istaklo da je prije svega pošlo o težine jela koje je
optuženom stavljeno na teret i stepena njegove krivične ogovornosti, a potom polazedi o
svrhe kažnjavanja, te svih olakšavajudih i otežavajudih okolnosti.156
Sud je pri tom imao u viu činjenicu a se optuženi priznavanjem krivice suočava sa posljeicama
onoga što je uraio, što prestavlja ključni aspekt potvrnog izjašnjavanja o krivici, čak i ako je to
uradio preko sporazuma o priznanju krivice.
157
Vijede smatra da je ovo priznanje kriviceoprinijelo utvrđivanju istine, s obzirom a je optuženi svojim svjeočenjem tome znatno
doprinio. Vijede takođe smatra a je sporazum ao oprinos pomirenju na ovim prostorima.
Kako vijede primjeduje, ova va faktora bitno su uticala na onošenje oluke o tome koju težinu
treba priati potvrnom izjašnjavanju o krivici u svrhu ublažavanja kazne.158 Vijede je, kredudi se
u okviru raspona o seam o eset goina (kako previđa sporazum), zaključilo a je kazna
zatvora u trajanju od osam godina adekvatna.159 Pri tome je Su kao olakšavajude okolnosti
cijenio sljeede:160
optuženi je priznao krivicu;
stepen ogovornosti optuženog; činjenicu a optuženi nije irektno učestvovao u ubijanju civila;
optuženi je poroičan čovjek, otac voje malol jetne djece;
optuženi nije ranije osuđivan; i
korektno ržanje optuženog pre Suom.
Su nije našao otežavajude okolnosti na strani optuženog.161
13.3.2.5. SUDSKA PRAKSA U ODMJERAVANJU KAZNE U BIH ENTITETIMA
13.3.2.5.1. FBIH
154Ibid.
155Sud BiH, Gordan Ðurid, premet broj: X-KR-08/549-2 od 10. septembra 2009.
156Ibid, str. 17 (str. 15 BHS).
157Ibid.
158Ibid.
159Ibid.
160Ibid.
161
Ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 51/79
ODMJERAVANJE KAZNE
46
NASTAVNA OBLAST 13.
U premetu protiv Borislava Berjana, optuženi Berjan je na osnovu Krivičnog zakona SFRJ
oglašen krivim za krivično jelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, te
osuđen na kaznu zatvora u trajanju o seam goina.162
Vrhovni sud FBiH navoi a Krivični zakon SFRJ previđa najnižu kaznu zatvora u trajanju o pet
goina kao najblažu, onosno, smrtnu kaznu kao najtežu kaznu za naveena krivična jela. 163
Vrhovni sud FBiH smatra da, s obzirom na zabranu izricanja smrtne kazne iz Protokola 6 i 13
EKLJP koju je BiH ratifikovala, jeino se mogla izredi kazna zatvora u trajanju o 20 goina, u
sklau sa članom 38. KZ SFRJ.164 Vrhovni su FBiH također navoi a su novi Krivični zakon FBiH
koji je usvojen 1998. goine, i novi Krivični zakon RS koji je usvojen 2000. goine, previđali
kaznu ugotrajnog zatvora kao najtežu kaznu za krivično jelo ratni zločin protiv civilnog
stanovništva i ratnih zarobljenika.165
Vrhovni su FBiH navoi a je član 4. Krivičnog zakona SFRJ ientičan članu 4. Krivičnog zakona
BiH, s obzirom a je previđao a se na učinitelja krivičnog jela primjenjuje zakon koji je bio nasnazi u vrijeme učinjenja krivičnog jela, osim kaa je novi zakon blaži za učinitelja, u kojem
slučaju se primjenjuje taj zakon.166 Vrhovni sud FBiH smatra da zakoni koji su usvojeni nakon
počinjenja ovih krivičnih jela nisu blaži za optuženog, pa treba primijeniti Krivični zakon SFRJ
kao zakon tempore criminis.167
Vrhovni su FBiH u ovom premetu također je zaključio a je prvostepeni su pogriješio prilikom
izricanja jeinstvene kazne, jer nije prethono izrekao kaznu za svako pojeinačno krivično jelo,
pa tek onda jedinstvenu kaznu.168 Po mišljenju Vrhovnog Sua FBiH, time je prvostepeni su
prekršio zakon u korist optuženog.169 Međutim, Vrhovni su FBiH zaključuje a, s obzirom a
ovaj argument nije istican u okviru žalbenih navoa, intervencija u tom smislu bila jenemoguda.170 Međutim, Vrhovni su FBiH oaje a je grešku uočio i ao obrazloženje u vezi s
tim, kako bi poučio prvostepeni su.171
13.3.2.5.2. REPUBLIKA SRPSKA
162Vrhovni sud FBiH, Borislav Berjan, predmet broj 070-0-Kz-08-000002, drugostepena presuda od 5.
marta 2008. g.163
Ibid, str. 8.164
Ibi. Međutim, postoji i rugačije mišljenje o mišljenja Vrhovnog sua FBiH prema kojem je smrtna
kazna u BiH ukinuta tek 1998. u FBiH i 2000. goine u RS, Krivičnim zakonom FBiH iz 1998. goine,onosno, Krivičnim zakonom RS iz 2000. goine, jer su ti zakoni previđali a de smrtna kazna, koja jeizricana kao najteža kazna o atuma stupanja na snagu navedenih zakona, biti zamijenjena kaznomdugotrajnog zatvora. Vidi, npr. M. Kreso, Problemi vremenskog važenja zakona u predmetima ratnihzločina, (Ne)jednakost pred Zakonom, u: Pravda u Tranziciji, juli 2006. godine – broj 5, dostupno nahttp://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1222 ).165
Drugostepena presuda u predmetu Berjan, str. 8.166
Ibid.167
Ibid.168
Ibid.169
Ibid.170
Ibid, str. 2.171
Ibid, str. 8-9.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 52/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
47
Suovi u Republici Srpskoj (RS) procesuiraju ratne zločine počinjene u sukobima u bivšoj
Jugoslaviji na osnovu Krivičnog zakona SFRJ i Krivičnog zakona RS172 koji je stupio na snagu 1993.
goine. Na taj način, prilikom omjeravanja kazne, suovi u RS primjenjuju i relevantne odredbe
koje se onose na kazne propisane u Krivičnom zakonu SFRJ.
Na primjer, u jenom premetu koji je vođen pre Vrhovnim suom RS, prvostepeni su je tri
optužene osobe osuio za krivično jelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i izrekao im
kaznu zatvora u trajanju od 14, 12, odnosno 10 godina.173 Vrhovni su RS zaključio je:
a ne postoje otežavajude okolnosti na strani vojice optuženih.
prvostepeni su nije uzeo u obzir činjenicu a je jean o optuženih invali i lošeg
zravstvenog stanja, što je bila važna okolnost u omjeravanja kazne.174
činjenica a je jean o optuženih ranije bio kažnjavan bila je o male važnosti i
uticaja.175
Vrhovni su RS zaključio je a je u osustvu otežavajudih i u svjetlu bitnih olakšavajudih
okolnosti, a s obzirom na ogovornosti koje su optuženi izvršavali u logoru, trebalo izredi blažu
kaznu.176 Tako je Vrhovni su RS preinačio kazne izrečene trojici optuženih i izrekao im kazne
zatvora u trajanju od 11, 8, odnosno, 6 godina.177
U drugom predmetu pre Vrhovnim suom RS, prilikom potvrđivanja presue prvostepenog
sua kojom je optuženi oglašen krivim za krivično jelo ratni zločini protiv civilnog stanovništva i
osuđen na kaznu zatvora u trajanju o 10 goina, Vrhovni su RS naveo je da je prvostepeni sud
pravilno cijenio lične i poroične prilike optuženog kao olakšavajude okolnosti, uključujudi:178
ozbiljno oboljenje optuženog; i
činjenicu a je poroičan čovjek i a treba a izržava suprugu i voje maloljetne
djece.179
Vrhovni su RS također je zaključio a je prvostepeni su cijenio ranije ržanje optuženog,
okolnosti po kojim je počinjeno krivično jelo i stepen povree nanesene zaštidenim osobama
kao otežavajude okolnosti, uključujudi:180
raniju osuđivanost optuženog;
172 Zakon o izmjenama i opunama Krivičnog zakona SFRJ (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 12/93),
kojim je naziv Krivični zakon SFRJ promijenjen u Krivični zakon Republike Srpske. 173
Vrhovni sud RS, predmet broj: 118-0-Kz-06 000 191, drugostepena presuda od 7. novembra 2006, str.1-2.174
Ibid, str. 8.175
Ibid.176
Ibid.177
Ibid.178
Vrhovni sud RS, predmet broj: 118-0-Kzz-07-000 008, drugostepena presuda od 29. juna 2007, str. 6.179
Ibid.180
Ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 53/79
ODMJERAVANJE KAZNE
48
NASTAVNA OBLAST 13.
činjenicu a su oštedeni bili njegovi susjedi; i
ozbiljne posljedice koje je oštedeni pretrpio, uzrokovane teškim emocionalnim stresom
koji je oživio kaa se suočio s činjenicom a mu ubijaju sina, a a mu on ne može
pomodi.181
Vrhovni su je u ovom premetu zaključio a je kaznom zatvora u trajanju od deset godina
pravilno uspostavljen balans između svih okolnosti koje su relevantne za iniviualizaciju kazne,
te a ista restavlja neophonu i aekvatnu kaznu kojom se postiže sveukupna svrha
kažnjavanja.182
13.3.3. HRVATSKA
13.3.3.1. GLAVNE ODREDBE OKZ RH O ODMJERAVANJU KAZNE
Suovi u Hrvatskoj primjenjuju zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja krivičnih jela.
Stoga se za zločine počinjene za vrijeme sukoba u bivšoj Jugoslaviji primjenjuje OKZ RH.
181Ibid.
182
Ibid.
Napomena za edukatore:
Ovaj dio odnosi se na zakone koji se primjenju na odmjeravanje kazne u Hrvatskoj.
Suovi u Hrvatskoj primjenjuju zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja krivičnih
jela. Stoga se za zločine počinjene za vrijeme sukoba u bivšoj Jugoslaviji primjenjuje
OKZ RH.
Ovo poglavlje onosi se isključivo na orebe ovog zakona. Pore toga, u mjeri u kojoj
je to poznato, navedena je izvjesna suska praksa kako bi se istakli različiti faktori koje
je sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazne.
Polaznike treba postadi a se pozovu na premete na kojima su raili, kako bi se
razgovaralo o načelima koje je su primijenio u omjeravanju kazne.
Polaznike treba postadi na raspravu o načinu na koji bi suovi koji na ratne zločine
primjenjuju važedi krivični zakon trebalo da odmjeravaju kaznu.
Polaznici također mogu koristiti ogledni predmet kako bi raspravljali o načinu na koji
omadi suovi treba a omjere kaznu za optuženog u atom premetu, te koje
faktore omadi suovi treba a uzmu u obzir, a na osnovu sažetka predmeta.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 54/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
49
Prema hrvatskom pravu, krivica,
odmjeravanje kazne i kazna
utvrđuju se jenom presudom.
ana 26.6.1991. goine, Sabor Republike Hrvatske onio je Zakon o preuzimanju Krivičnog
zakona SFRJ kao Zakona Republike koji je stupio na snagu 8.10.1991.183 Ovim zakonom propisano
je a se član 37. Krivičnog zakona SFRJ (smrtna kazna) briše, a član 38. stav 2. Krivičnog zakona
SFRJ184 mijenja i glasi a se isključivo za najteža krivična jela može izredi kazna zatvora u trajanju
od 20 godina.185 Ova izmjena bila je u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske od 22.12.1990. g.,
kojim se propisuje a „u Republici Hrvatskoj ne postoji smrtna kazna“.186 Krivična jela
previđena u Glavi XVI Krivičnog zakona SFRJ (Krivična jela protiv čovječnosti i međunaronog
prava) ostaju nepromijenjena.
Sabor Republike Hrvatske usvojio je 1993. godine izmijenjeni tekst Osnovnog kriv ičnog zakona
Republike Hrvatske (OKZ RH),187 kojim je obuhvaden Krivični zakon Republike Hrvatske (KZ RH)188
kao i izmjene i dopune tog zakona.189 OKZ RH je zatim mijenjan nekoliko puta,190 ali se niti jedna
o tih izmjena nije onosila na krivična jela protiv čovječnosti i međunaronog prava.
13.3.3.1.1.
OSNOVNA NAČELA OMJERAVANJA KAZNE
Prema hrvatskom zakonu, krivica, odmjeravanje kazne i
kazna utvrđuju se jenom presuom.
Prema članu 4. OKZ RH, svrha izricanja kazni za krivična
djela jeste ublažavanje ruštveno opasnih aktivnosti
koje narušavaju ili ugrožavaju ruštvene vrijenosti zaštidene krivičnim zakonom.
Hrvatski zakon ne poznaje načelo kumulativnog kažnjavanja. U slučaju krivičnih jela u stjecaju,
su de oreiti kaznu za svako krivično jelo. Su zatim oređuje kombinovanu kaznu koja morabiti teža o najteže pojeinačne kazne, ali ne smije ostignuti ukupni broj svih pojeinačnih
kazni.191
Vrijeme proveeno u pritvoru, te svako lišenje sloboe u vezi sa krivičnim jelom, uračunava se
u izrečenu kaznu zatvora.192
183Narodne novine Hrvatske, br. 53/91 i 39/92.
184 Član 38. stav 2. KZ SFRJ: „Za krivična jela za koja je propisana smrtna kazna, su može izredi i zatvor o
dvadeset godina“.185
Narodne novine Hrvatske, br. 53/91, Zakon o preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ. 186
Član 21. Ustava Republike Hrvatske o 22. ecembra 1990.187
Narodne novine Hrvatske, br. 31/93.188
Narodne novine Hrvatske, br. 53/91.189
Narodne novine Hrvatske, br. 39/92 i 91/92.190
Narodne novine Hrvatske, br. 35/93, 108/95, 16/96, 28/96.191
Osnovni krivični zakon Republike Hrvatske, član 43. (Narodne novine Hrvatske, br. 31/93).192
Ibid u članu 45.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 55/79
ODMJERAVANJE KAZNE
50
NASTAVNA OBLAST 13.
U predmetima koji se odnose na genocid,
zločine protiv čovječnosti i ratne zločine,
optuženi može biti osuđen samo na
kaznu zatvora.
U hrvatskom pravnom sistemu, kao i umeđunaronom, principom zakonitosti
(nulla poena sine lege) zabranjuje se
retroaktivno odmjeravanje kazni .
13.3.3.1.2. NAČELO ZAKONITOSTI
U hrvatskom pravnom sistemu, kao i u međunaronom, principom zakonitosti (nulla poena sine
lege) zabranjuje se retroaktivno odmjeravanje
kazni.193
Prema članu 9. OKZ RH, nikome ne može biti
izrečena kazna niti ruga krivično-pravna sankcija
ok se ne oglasi krivim za počinjeno krivično jelo.
Međutim, postoje premeti na koje bi se, zapravo, mogli primijeniti kasnije oneseni zakoni, a
rai se o situacijama kaa je novi zakon blaži za optuženoga. U tom slučaju, optuženom ne bi
bila izrečena kazna prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja krivičnog jela, nego
prema zakonu koji je povoljniji za optuženog.194 O tome je bilo više riječi u nastavnoj oblasti 5.
13.3.3.1.3. KAZNE
OKZ RH razlikuje vije vrste kazni: novčana kazna i kazna zatvora.195 U predmetima koji se
onose na genoci, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, optuženi može biti osuđen samo na
kaznu zatvora.
Danas ne postoji smrtna kazna u Republici Hrvatskoj, niti je smrtna kazna bila propisana u
vrijeme počinjenja krivičnih jela za vrijeme sukoba u bivšoj Jugoslaviji.196 Smrtna kazna brisana
je iz hrvatskog Ustava iz 1990.197
Prema krivičnom zakonu (OKZ RH) koji je bio na
snazi u vrijeme na koje se onosi vedina premeta
ratnih zločina, najteža propisana kazna zatvora u
Republici Hrvatskoj bila je ona u trajanju od 20
godina.198 Zakon je mijenjan u godinama koje su
uslijedile, pa je najteža kazna postala kazna
dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina.199
193 Vidi nastavnu oblast 5. za raspravu o načelu zakonitosti u Hrvatskoj; Osnovni krivični zakon Republike
Hrvatske -OKZ RH (Narodne novine Hrvatske br. 31/93), član 2. 194
Željko Horvatid, Petar Novoselec: Kazneno pravo, opdi io; Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijskaakademija, Zagreb, 1999.195
Ibid u članu 32. 196
Ustav Republike Hrvatske, član 21. (Narodne novine Hrvatske, br. 56/90, 135/97, 8/98 – izmijenjenaverzija, 113/2000, 124/2000 – izmijenjena verzija, 28/2001, 41/2001 – izmijenjena verzija, 55/2001 – ispravka).197
Vidi gore.198
Hrvatski Osnovni KZ, član 35. (Narodne novine Hrvatske, br. 31/93).199
Kazneni zakon, član 53. (Narodne novine Hrvatske, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03,
190/03, 105/04, 71/06, 110/07, 152/08.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 56/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
51
Međutim, u premetima ratnih zločina počinjenih u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, optuženom se
ne može izredi ova kazna jer ovaj zakon nije bio na snazi u inkriminisano vrijeme.
Glava 15 Krivičnog zakona koji se primjenjuje na premete ratnih zločina (OKZRH) propisuje a
se počiniocima ratnih zločina može izredi kazna kako slijei:
Član 119. (Genoci): zatvorska kazna u trajanju o 5 o 20 goina;
Član 120. (Ratni zločin protiv civilnog stanovništva): zatvorska kazna u trajanju o 5 o
20 godina;
Član 121. (Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika): zatvorska kazna u trajanju o 5 o 20
godina;
Član 122. (Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika): zatvorska kazna u trajanju o 5 o 20
godina;
Član 124. (Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja): zatvorska kazna u trajanju o
najmanje 1 godine;o Ako je ubistvo počinjeno na okrutan način ili iz koristoljublja počinioca, ili ako je
ubijeno više ljui: zatvorska kazna u trajanju od 10 do 20 godina;
o Ako prema narebi za počinjenje zločina ne smije biti preživjelih u borbi : zatvorska
kazna u trajanju od 5 do 20 godina;
Član 125. (Protupravno ouzimanje stvari o ubijenih i ranjenih, na bojištu) : zatvorska
kazna u trajanju od 1 do 10 godina;
Član 126. (Upotreba neopuštenih srestava borbe): zatvorska kazna u trajanju od 5 do
20 godina;
Član 127. (Povreda parlamentara): zatvorska kazna u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina;
Član 128. (Surovi postupak s ranjenima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima): zatvorska
kazna u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina;
Član 129. (Neopravdana odgoda repatrijacije ratnih zarobljenika): zatvorska kazna u
trajanju od 6 mjeseci do 5 godina;
Član 130. (Uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika): zatvorska kazna u trajanju od
najmanje 5 godina; i
Član 131. (Poticanje na agresivni rat): zatvorska kazna u trajanju od 1 do 10 godina.200
13.3.3.1.4. OKOLNOSTI KOJE TREBA UZETI U OBZIR PRILIKOM ODMJERAVANJA
KAZNE
Kazna izrečena optuženome ovisi o rasponu kazni propisanih zakonom i ocjeni olakšavajudih i
otežavajudih okolnosti o strane suedeg vijeda. Vijede mora uzeti u obzir brojne faktore.
Član 56. Kaznenog zakona, koji je sličan članu 37. OKZ RH, propisuje:
200
Naveena su samo najrelevantnija krivična jela; vijeti OKZ RH za kazne za ruga krivična jela.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 57/79
ODMJERAVANJE KAZNE
52
NASTAVNA OBLAST 13.
Kaa su počinitelji krivičnih jela
stariji o 18 goina, ali mlađi o 21
godine, primjenjuje se poseban
zakon: Zakon o sudovima za
ml aež.
Su de imajudi na umu svrhu
kažnjavanja, uzeti u obzir sve okolnosti
što utječu a kazna bue manja ili veda
za počinitelja krivičnog jela
Prilikom utvrđivanja vrste i zakonom propisanih okvira kazne za to jelo, Su de
imajudi na umu svrhu kažnjavanja, uzeti u obzir sve okolnosti što utječu a kazna
bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela (olakotne i otegotne okolnosti),
osobito: stupanj krivične ogovornosti, pobue iz kojih je jelo počinjeno, jakost
ugrožavanja ili povree zaštidenoga obra, okolnosti uz koje je jelo počinjeno,
prijašnji počiniteljev život, njegove osobne prilike i njegovo ržanje nakon
počinjenoga krivičnoga jela, pogotovu njegov onos prema oštedeniku i
njegova nastojanja a naoknai štetu nanesenu kaznenim jelom, kao i ukupnu
socijalnu i osobnu situaciju koja je oprinijela počinjenju kaznenoga jela.201
Raspon omjeravanja kazne u vedini premeta
ratnih zločina krede se između pet i vaeset
goina zatvora. Mogudnost ublažavanja kazne ispo
propisanog minimuma pruža suijama širok prostor
za omjeravanje kazne osuđenim licima. Naprimjer, u tri predmeta koja su se odnosila na isto
krivično jelo (član 120. stav 1 – ratni zločin protiv
civilnog stanovništva), izrečene su sasvim različite kazne. U premetu Borovo, kazne zatvora za
petoricu osuđenih lica kretale su se u rasponu o šest o 14 goina.202 U predmetu Cerna, kazne
zatvora su se kretale između seam i 15 goina.203 U premetu Zinajid su je izrekao kaznu
zatvora ispo propisanog minimuma u trajanju o četiri goine.204
Ove razlike u omjeravanju kazne mogu se objasniti različitim otežavajudim i olakšavajudim
okolnostima.
13.3.3.1.5. SPECIFIČNOSTI U POGLEU MALOOBNIH POČINITELJA
Kaa su počinitelji krivičnih jela stariji o 18 goina,
ali mlađi o 21 goine, primjenjuje se poseban zakon:
Zakon o suovima za mlaež.205 Upravo je ovaj zakon
primijenjen na rugooptuženog u premetu Cerna,
kaa je optuženom izrečena kazna zatvora u trajanju
o samo 12 goina, umjesto najteža moguda kazna
koja se taa mogla izredi, jer je u vrijeme izvršenja
krivičnog jela bio star 18 goina.206
Pretresno vijede smatra:
201 KZ Hrvatske, član 56. (1998.).
202 Županijski su u Vukovaru, Durčid i ostali (Borovo selo), predmet br. K-12/05, prvostepena presuda od
14.12.2005, str. 2-3 (potvrđena po žalbi). 203
Vrhovni sud, predmet Cerna, broj Kz - 910/08, drugostepena presuda od 25.3.2009.204
Županijski su u Vukovaru, predmet Zinajid, br. K-11/07, prvostepena presuda od 12.6.2009.205
Zakon o suovima za mlaež, član 110. (Narodne novine Hrvatske, br. 111/97, 27/98, 12/02).206
Županijski su u Vukovaru, predmet Cerna, br. K-5/07, prvostepena presuda od 12.2.2008.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 58/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
53
Za optuženog Marija Jurida, izrečena kazna zatvora u trajanju o 12 goina bila
je maksimalno moguda. Iako je za krivično jelo iz članka 120. stavak 1. OKZHR
propisana kazna zatvora od najmanje 5 godina ili kazna zatvora od 20 godina, te
iako su okolnosti počinjenja krivičnog jela „vukle“ prema opdem maksimumu,
zbog činjenice a je u vrijeme počinjenja krivičnog jela navršio 18 godina, 2
mjeseca i 18 dana, a prema orebama članka 110. stavak 1. Zakona o sudovima
za mlaež, mlađoj punoljetnoj osobi ne može se izredi kazna zatvora u trajanju
duljem od 12 godina.207
Vrhovni sud potvrdio je presuu po žalbi u premetu Cerna, ne razmatrajudi primjenu Zakona o
suovima za mlaež. Međutim, u sličnom premetu, premetu Marino Selo, Vrhovni sud
obrazložio je a ne postoji ograničenje u smislu kazne zatvora u trajanju o 12 goina za
maloljetne počinioce krivičnih jela, ako se za počinjena jela može izredi kazna ugotrajnog
zatvora, izjenačavajudi kaznu zatvora u trajanju o 20 goina sa kaznom dugotrajnog zatvora.208
13.3.3.1.6. UVJETNA OSUDA I UVJETNI OTPUST
Članovi 47. o 53. OKZ RH onose se na uvjetne osude. Prema OKZ RH, uvjetna se osua može
izredi samo ka je počinitelju utvrđena kazna zatvora u trajanju o vije goine. Uvjetna se
osua ne može izredi za krivična jela za koja se ni ublaživanjem kazne ne može izredi kazna
manja o jene goine zatvora. U premetima ratnih zločina kazna se ne može ublažiti na manje
o jene goine zatvora, pa se ovo načelo ne može primijeniti na procesuiranje ratnih zločina.
Članovima 67. o 72. Kaznenog zakona iz 1997. načela uvjetne osue značajno se ne mijenjaju.
Oba zakona rže se načela a se osua može opozvati ako se osuđenik u vrijeme trajanja kušnjeoglasi krivim i osui za počinjenje jenog ili više rugih krivičnih jela.
Član 35. stav 6. OKZ RH propisuje uvjete za uvjetni otpust osuđenika koji služe zatvorske kazne.
Osuđenik koji izrži polovicu kazne zatvora, a iznimno i onaj koji izrži tredinu te kazne, može se
otpustiti s izržavanja kazne. Kazneni zakon iz 1997. g. sarži isto načelo, uz oatak a se
uvjetni otpust vrši prema uvjetima preciziranim u Statutu o izvršenju krivičnih sankcija.209 Uvjeti
za otpust primjenjuju se na osuđenike za ratne zločine, jenako kao i na osobe osuđene za ruga
krivična jela.
Član 33. Kaznenog zakona Republike Hrvatske iz 1993. g. propisuje a de su opozvati uvjetniotpust ako osuđenik u periou kušnje počini jeno ili više krivičnih jela i ukoliko mu se izrekne
kazna zatvora u trajanju užem o jene goine.210 Kazneni zakon iz 1997. g. izmijenio je u
207Ibid, str. 33.
208Vrhovni sud, predmet Marino Selo, broj KZ No. 585/09, drugostepena presuda, str. 7. BHS.
209Hrvatski Kazneni zakon (Narodne novine Hrvatske, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03,
190/03, 105/04, 71/06, 110/07, 152/08).210
Ibid (Narodne novine Hrvatske, br. 32/93, 38/93, 28/96, 30/96).
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 59/79
ODMJERAVANJE KAZNE
54
NASTAVNA OBLAST 13.
izvjesnoj mjeri uvjete za uvjetni otpust i njegov opoziv, uzimajudi u obzir uvođenje kazne
dugotrajnog zatvora.211
Član 45. OKZ RH propisuje a se svako lišenje sloboe u vezi s krivičnim jelom uračunava u
izrečenu kaznu zatvora. Član 63. Kaznenog zakona iz 1997. g. sarži istu orebu.
13.3.3.1.7. POMILOVANJE I AMNESTIJA
Prema Ustavu Hrvatske, počiniocu se za počinjeno krivično jelo može ati pomilovanje ili
amnestija po oređenim okolnostima i prema oređenoj proceuri.212
Hrvatski sabor može onijeti zakon prema kojem se grupa osoba koje su počinile oređenu
grupu krivičnih jela u oređenom vremenskom periou može amnestirati o krivičnog
postupka ili kažnjavanja. Na primjer, nakon rata, Sabor je onio hrvatski Zakon o opdoj amnestiji
1992. g., i još dva takva zakona 1996. g.213
Međutim, o amnestije za krivična jela izuzeta su najteža kršenja humanitarnog prava koja su
po svojoj priroi ratni zločini. Zato je su obacio navo optuženog u premetu Čepin, prema
kojem on ne može biti osuđen za krivična jela koja je počinio, zbog primjene Zakona o opdoj
amnestiji na krivično jelo ubistva. Su je onio osuđujudu presuu za ratni zločin protiv civilnog
stanovništva.
214
Prema Ustavu Hrvatske, pomilovanje se može ati pojeinačno, a aje ga presjenik ržave.215
13.3.3.2. SPORAZUMI O PRIZNANJU KRIVICE
Sporazumi o priznanju krivice jedino su mogudi kaa se rai o krivičnim jelima za koja se kao
najteža kazna može izredi zatvorska kazna u trajanju o 10 goina. U premetima ratnih zločina,
najteža moguda kazna je ona u trajanju o 20 goina, a raspon kazni opdenito se krede između
kazne zatvora u trajanju o pet (najniža ozvoljena granica) o 20 goina. Stoga nije mogude
sklopiti sporazume o priznanju krivice u premetima ratnih zločina. U premetima u kojima je
211Ibid (Narodne novine Hrvatske, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04,
71/06, 110/07, 152/08).212
Ustav Republike Hrvatske, član 80. (Narodne novine Hrvatske, br. 56/90, 135/97, 8/98 – prečišdenitekst, 113/2000, 124/2000 – prečišdeni tekst, 28/2001, 41/2001 – prečišdeni tekst, 55/2001 – ispravka).213
Zakon o amnestiji od 25.9.1992; Zakon o amnestiji od 17.5.1996; Zakon o amnestiji od 20.9.1996.214
Županijski su u Osijeku, premet Čepin, broj K-33/06, prvostepena presuda od 21.3.2007.215
Ustav Republike Hrvatske, član 98., (Narodne novine Hrvatske, br. 56/90, 135/97, 8/98 – prečišdeni
tekst, 113/2000, 124/2000 – prečišdeni tekst, 28/2001, 41/2001 – prečišdeni tekst, 55/2001 – ispravka).
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 60/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
55
mogude sklopiti sporazum o priznanju krivice, ako se istražni suija ne slaže sa sporazumom,
premet se zatim šalje vanraspravnom vijedu na onošenje konačne oluke.
Međutim, u Glavi petnaestoj (Krivična jela protiv čovječnosti i međunaronog prava) OKZ RH,
obuhvadena su krivična jela koja se onose na rat i za koja se kao najteža kazna može izredi
kazna zatvora u trajanju o eset goina. Teoretski, bilo bi mogude sklopiti sporazume o
priznanju krivice za krivična jela sa sljeedim kvalifikacijama:
Član 123. stav 4 — poticanje na počinjenje krivičnih jela genocia i ratnih zločina kaznit
de se zatvorom o jene o eset goina (rugim riječima – genoci, ratni zločini protiv
civilnog stanovništva, ratni zločini protiv ranjenih i bolesnih, ratni zločini protiv ratnih
zarobljenika).
Član 125. stav 1 –2 — Protupravno ouzimanje stvari o ubijenih i ranjenih, na bojištu –
kaznit de se zatvorom o jene goine o eset goina.
Član 127. — Povreda parlamentara - kaznit de se zatvorom o šest mjeseci o petgodina.
Član 128. — Surovi postupak s ranjenima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima - kaznit de
se zatvorom o šest mjeseci o pet goina.
Član 129. — Neopravdana odgoda repatrijacije ratnih zarobljenika - kaznit de se
zatvorom o šest mjeseci o pet goina.
13.3.3.3. ODMJERAVANJE KAZNE KAO SUDSKA PRAKSA
Kako je navedeno u prethodnom tekstu, odredbe OKZ RH predstavljaju pravni osnov za
omjeravanje kazne u premetima ratnih zločina počinjenih u sukobima u bivšoj Jugoslaviji. Udaljem tekstu navedeni su primjeri o tome kako suovi primjenjuju olakšavajude i otežavajude
okolnosti a bi se prikazao način na koji suovi primjenjuju te orebe.
13.3.3.3.1. OTEŽAVAJUDE OKOLNOSTI
Okolnosti koje se smatraju otežavajudim ved su opisane u prethonom tekstu. U nastavku se
razmatraju okolnosti koje suije obično uzimaju u obzir u praksi.
13.3.3.3.1.1. TEŠKE POSLJEICE
Teška posljeica je smatrana otežavajudom okolnosti u premetu Cerna o kojem je ranije bilo
riječi.216 U tom premetu, prilikom olučivanja a li optuženi zaslužuje najtežu propisanu kaznu,
sud je naveo da je ubijena cijela porodica:
U trenu prestala je postojati cijela obitelj. Otac, majka, kdi i sin ubijeni su u
okruženju oma i obitelji kao simbola sigurnosti.217
216
Vidi 13.3.3.1.5. Specifičnosti u pogleu maloobnih počinitelja, Cerna, prvostepena presuda, str. 33.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 61/79
ODMJERAVANJE KAZNE
56
NASTAVNA OBLAST 13.
Status žrtava, kao što je njihova starosna
ob i spol, smatran je otežavajudom
okolnošdu.
Ista okolnost je naveena kao otežavajuda u premetu Čepin.218
13.3.3.3.1.2. SISTEMATIČAN PRISTUP NANOŠENJU TJELESNE I MENTALNE BOLI
U predmetu Borovo, sistematičan način na koji je krivično jelo počinjeno219 sud je cijenio kao
otežavajudu okolnost prilikom omjeravanja kazne zatvora optuženom Jovanu Durčidu u trajanju
od 14 godina.220
13.3.3.3.1.3. BROJ ŽRTAVA
Među ostalim argumentima, u premetu Borovo veliki broj žrtava zločina opisan je kao
otežavajuda okolnost prilikom omjeravanja kazne zatvora optuženom Jovanu Durčidu u trajanju
od 14 godina.221
Veliki broj žrtava također je cijenjen kao otežavajuda okolnost kaa je u premetu Čepinoptuženom Freu Margušu izrečena kazna zatvora u trajanju o 14 goina: pretresno vijede
zaključilo je a činjenica a je 8 osoba ubijeno u samo 5 ana prestavlja otežavajudu
okolnost..222
13.3.3.3.1.4. STATUS ŽRTAVA
Status žrtava koje su uglavnom bile starije o 50
goina, među kojima i vije žene, smatran je
otežavajudom okolnosti za omjeravanje kazne
optuženom Freu Margušu u premetu Čepin.223
13.3.3.3.1.5. OKRUTNOST
Okrutnost je također smatrana otežavajudom okolnošdu u gore opisanom premetu Jurid. 224
Međutim, važno je napomenuti a je ubistvo poroice Olujid – u kojem je optuženi Mario Jurid
bio irektni učesnik jer je pucao i postavio eksploziv – smatrano brutalnim, zastrašujudim,
217Cerna, prvostepena presuda, str. 33.
218 Čepin, prvostepena presuda, str. 28.
219 Iz konteksta presue, su je smatrao a je sljeede ukazalo na „sistematičan pristup“ krivičnom jelu :
optuženi je nareio a se veliki broj zarobljenika smjesti u porum, a im se za vrijeme zatočeništva neaje hrana, a se rže u nečovječnim uvjetima i izlože prisilnom rau. Pore toga, optuženi Durčid nareio je da tokom cijelog perioa zatočeništva buu premladivani i ponižavani. Borovo selo, prvostepenapresuda, str. 3.220
Borovo selo, prvostepena presuda, str. 54.221
Ibid. 222
Čepin, prvostepena presuda, str. 28.223
Vidi 13.3.3.1.5. Specifičnosti u pogleu maloobnih počinitelja, Cerna, prvostepena presuda, str. 33.224
Vidi ibid.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 62/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
57
Kaa postoje i otežavajude i olakšavajudeokolnosti, ali su otežavajude okolnosti veoma
teške, su nema obavezu a uzme u obzir i
olakšavajude okolnosti.
okrutnim i monstruoznim, što je cijenjeno kao otežavajuda okolnost prilikom omjeravanja
kazne.
Ista okolnost cijenjena je kao otežavajuda u velikom broju rugih premeta, kao što su premeti
Čepin i Borovo.225
13.3.3.3.1.6. RANIJA OSUĐIVANOST
Ranija osuđivanost prestavljala je otežavajudu okolnost u premetu Borovo u kojem je
optuženom Mlaenu Maksimovidu izrečena kazna zatvora u trajanju o seam goina.226
13.3.3.3.1.7. OSVETA KAO MOTIV
U presui u premetu Čepin navoi se a je prilikom omjeravanja kazne činjenica a je krivično
djelo počinjeno iz osvete cijenjena kao otežavajuda okolnost.
227
Isto je opisano u predmetu Dalj.228
13.3.3.3.2. UBLAŽAVANJE KAZNE
U daljem tekstu opisane su olakšavajude okolnosti u sudskoj praksi u Hrvatskoj.
U premetima u kojima postoje samo otežavajude okolnosti, bez olakšavajudih, otežavajude
okolnosti cijene se kao posebno otežavajude i
povlače težu kaznu.
Međutim, kaa postoje i otežavajude i
olakšavajude okolnosti, ali su otežavajude
okolnosti veoma teške, su nema obavezu a
uzme u obzir i olakšavajude okolnosti.229
13.3.3.3.2.1. OSOBNE PRILIKE
Olakšavajuda okolnost na strani optuženog Jovana Durčida u premetu Borovo je bila ta što je
otac dva sina.230
U premetu Cerna, činjenica a je optuženi poroičan i oženjen čovjek s voje jece cijenjena je
kao olakšavajuda okolnost.231
225 Čepin, prvostepena presuda; Borovo selo, prvostepena presuda.
226Borovo selo, prvostepena presuda.
227Čepin, prvostepena presuda.228
Županijski su u Osijeku, premet alj, br. K-42/07, prvostepena presuda od 21.04.2008.229
Cerna, prvostepena presuda, str. 33.230
Borovo selo, prvostepena presuda.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 63/79
ODMJERAVANJE KAZNE
58
NASTAVNA OBLAST 13.
I u premetu alj, činjenica a je optuženi uzoran poroični čovjek ovela je o ublažavanja
kazne koja mu je izrečena.232
13.3.3.3.2.2. LOŠE MATERIJALNO STANJE
Činjenica a je optuženi suočen sa lošom materijalnom situacijom prestavljala je olakšavajudu
okolnost na strani optuženog Jovana Durčida u premetu Borovo.233
13.3.3.3.2.3. RANIJA NEOSUĐIVANOST
Činjenica a Neven Pupovac, optuženi u premetu Pupovac, nikaa ranije nije bio osuđivan,
cijenjena je kao olašavajuda okolnost.234
Ista okolnost je uzeta u obzir u predmetu Borovo, kao i u mnogim drugim predmetima.235
13.3.3.3.2.4. VOJNICI HV
Činjenica a je optuženi Fre Marguš iz premeta Čepin bio pripanik HV tokom rata ublažila je
najtežu kaznu za njega zbog časti koju ta pripanost nosi u sebi. 236 Pripadnost je predstavljala
olakšavajudu okolnost i u premetu Cerna.237 Pore toga, Norac je olikovan za učešde u ratu,
što je također smatrano olakšavajudom okolnošdu u premetu koji je vođen protiv njega.238
13.3.3.3.2.5. KRIVIČNO JELO UČINJENO NEČINJENJEM
Činjenica da je krivično jelo učinjeno nečinjenjem u premetu protiv Aemija i Norca, cijenjena je kao olakšavajuda okolnost.239
Sjetimo se a, prema zaključku Vrhovnog sua Republike Hrvatske, počinjenje krivičnog jela
„nečinjenjem“ iz člana 28. OKZ RH nastaje kaa počinilac propusti činjenje koje je bio užan
izvršiti.240
Vidi nastavne oblasti 9. i 10. za raspravu o počinjenju krivičnog jela nečinjenjem.
231
Cerna, prvostepena presuda.232Dalj , prvostepena presuda; vii također Županijski su u Zaru, premet Neven Pupovac, br. K-64/05,
prvostepena presuda od 19.5.2006.233
Borovo selo, prvostepena presuda.234
Neven Pupovac, prvostepena presuda.235
Vidi, npr. Borovo selo, prvostepena presuda.236
Čepin, prvostepena presuda.237
Cerna, prvostepena presuda.238
Županijski su u Zagrebu, Meački žep ( Ademi i Norac), predmet broj K-rz-1/06, prvostepena presudaod 30.5.2008.239
Ibid. 240
Vrhovni su Republike Hrvatske, premet Meački žep (Aemi i Norac), premet br.Kž-1008/08,
drugostepena presuda od 18.11.2009. str. 9.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 64/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
59
13.3.3.3.2.6. KAJANJE
Kajanje za počinjeno krivično jelo smatra se olakšavajudom okolnošdu, kao u premetu
Cerna.241
13.3.3.3.2.7. STAROSNA DOB
Činjenica a je optuženi bio mlađi o 20 goina smatrala se olakšavajudom okolnošdu u
premetu Čepin.242
U premetu protiv Norca, činjenica a je imao samo 26 goina kaa je počinio krivično jelo
uzeta je za olakšavajudu okolnost.243
Činjenica a je Neven Pupovac imao 23 goine kaa je počinio krivično jelo je bila olakšavajuda
okolnost u predmetu koji se vodio protiv njega.
244
Starosna ob može biti ne samo olakšavajuda okolnost, nego je nekaa i obavezna okolnost za
omjeravanje blaže kazne. Kao što je gore opisano, Zakon o suovima za mlaež propisuje a
najteža kazna za maloljetnike može biti zatvorska kazna u trajanju od 12 godina, bez obzira na
težinu krivičnog jela.245 Ipak, sudska praksa nedosljedna je u tom smislu.246
13.3.3.3.2.8. NAREDBE PRETPOSTAVLJENIH
Činjenica a je optuženi izvršavao nečiju narebu obično se uzima za olakšavajudu okolnost. U
predmetu Petrinja protiv Jove Begovida, činjenica a je optuženi primio narebu o svogpretpostavljenog i na osnovu nje počinio krivično jelo je uzeta za olakšavajudu okolnost u ovom
premetu. U konačnici je osuđen na kaznu zatvora u trajanju o pet goina.247
U predmetu Čepin, optuženi je naveo a je počinio krivično jelo po naredbi svog
pretpostavljenog, te a bi stoga trebao biti oslobođen optužbe. Su je obrazložio a to ne može
biti valian razlog za oslobađajudu presuu s obzirom a Zakon o obrani propisuje a vojnik nije
užan izvršiti narebu ukoliko zapovjenik naređuje a se izvrši krivično jelo. Ipak, ova činjenica
može se iskoristiti kako bi se ublažila kazna.248 Pore toga, član 190. Osnovnog kaznenog zakona
Republike Hrvatske propisuje a počinilac ne može biti oslobođen ogovornosti za počinjenje
241Cerna, prvostepena presuda.
242 Čepin, prvostepena presuda.
243Meački žep, prvostepena presuda.
244Neven Pupovac, prvostepena presuda.
245Vidjeti dio 13.3.3.1.3.
246Vidjeti npr.,Marino Selo, drugostepena presuda, str. 7 BHS.
247 Županijski su u Sisku, Petrinja, premet br. K-25/06, prvostepena presuda od 25.04.2007.
248
Čepin, prvostepena presuda.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 65/79
ODMJERAVANJE KAZNE
60
NASTAVNA OBLAST 13.
krivičnog jela na osnovu narebe, ukoliko se nareba onosila na počinjenje krivičnog jela
protiv međunaronog krivičnog zakona ili nekog rugog teškog krivičnog jela.249
U predmetu Miloš Lončar , Vrhovni sud potvrdio je presuu Županijskog sua u Osijeku koja je
ublažila kaznu jer optuženi nije izao narebu za granatiranje Osijeka, nego je izvršavao narebu
svojih pretpostavljenih.250 Također, u premeta protiv Žarka Tkalčevida, Županijski su u
Vukovaru uzeo je kao olakšavajudu okolnost činjenicu a je opuženi samo izvršavao narebe za
granatiranje Vukovara.251 Postupajudi u sklau sa Zakonom o obrani, su je ocjenio a naredba
za počinjenje krivičnog jela koju je izao pretpostavljeni nije obavezujuda za vojnike Hrvatske
vojske.252 Ipak, činjenica a je optuženi ilber jelovao po narebi uzeta je kao olakšavajuda
okolnost.253
13.3.3.3.2.9. VRIJEME KOJE JE PROTEKLO O POČINJENJA ZLOČINA
Sud je u predmetu Begovid zaključio a se vrijeme koje je prošlo o počinjenja krivičnog jela treba uzeti za olakšavajudu okolnost.254 Isto je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u
presudi protiv Ademija i Norca, u predmetu Meački žep.255
13.3.3.3.2.10. OKOLNOSTI KRIVIČNOG JELA
Činjenica a su lokaciju na kojoj je počinjeno krivično jelo napali Srbi (ista nacionalnost kao i
žrtve) te a je klima straha i nepovjerenja utjecala na optuženog, u premetu Čepin predstavljala
je olakšavajudu okolnost.256
13.3.3.3.2.11. RŽANJE OPTUŽENOG ZA VRIJEME SUĐENJA
Način na koji se optuženi ržao pre suom i njegovo učestvovanje u postupku uzeto je za
olakšavajudu okolnost u premetu Dalj .257
13.3.3.3.2.12. ZAKONSKE OSNOVE UBLAŽAVANJA KAZNE I POSEBNE OLAKŠAVAJUDE
OKOLNOSTI
Kazneni zakon u članu 57. stav 1, koji je veoma sličan članu 38. OKZ RH, glasi:
249Osnovni kazneni zakon Republike Hrvatske – OKZ RH (Narodne novine Hrvatske, br. 31/93).
250 Županijski su u Osijeku, Miloš Lonèar, premet br. K-18/02, prvostepena presuda od 12.6.2001.
251 Županijski su u Vukovaru, Željko Tkalčevid, premet br. K -38/99, prvostepena presuda od 11.4.2001.
252 Član 48. Zakona o obrani od 20.9.1991. (Narodne novine Hrvatske br. 49/1991).
253Čepin, prvostepena presuda, str. 28.
254Petrinja, prvostepena presuda.
255Medački žep, drugostepena presuda.
256Čepin, prvostepena presuda, str. 42.257
Dalj , prvostepena presuda.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 66/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
61
Zakonske osnove za umanjenje kazne ispod propisane granice obuhvataju:
Bitno smanjenu uračunljivost (član 10. stav 2. OKZ RH); Prekoračenje granice nužne obrane (član 7. stav 3. OKZ RH);
Prekoračenje granice krajnje nuže i prisila (član 8. stav 3. OKZ RH);
Pokušaj činjenja krivičnog jela (član 17. stav 2. OKZ RH); i
Nepoznavanje zakona (član 15. OKZ RH).
Za informacije o konkretnim oblicima odbrane pogledajte i nastavnu oblast 11.
U predmetu Čepin, optuženi je tvrio a njegova smanjena uračunljivost treba biti o tolike
važnosti a mu zbog nje treba izredi oslobađajudu presuu. Međutim, su je smatrao a je, iako
je mentalna uračunljivost optuženog bila smanjena, on bio sposoban a razumije sve bitne
elemente krivičnog jela: a je krivično jelo bilo
usmjereno protiv civilnog stanovništva i a je bilo
u suprotnosti sa međunaronim pravom. Zbog
toga, optuženom nije izrečena oslobađajuda
presua, nego je njegova smanjena uračunljivost
uzeta u obzir, što je ovelo o umanjenja kazne.258
rugi optuženi, Tomislav ilber, tvrio je a je jelovao po prisilom ok je ubijao čovjeka.
Naveo je a je bio u strahu za vlastiti život i a mu je njegov naređeni Fre Mrguš prijetio a de
ga ubiti ukoliko on ne ubije zatvorenika. Sud Dilberovu izjavu nije smatrao pouzdanom i donio je
oluku a prijetnja ilberovog naređenog nije bila ovoljno ozbiljna, te a je optuženi ilber
mogao spasiti život žrtvi.259
U rugoj situaciji, su olučuje, bez informacija izvana, o postojanju posebnih olakšavajudih
okolnosti i da li svrha kažnjavanja može biti ostvarena i blažom kaznom. Na primjer, kaa postoje
samo olakšavajude ali ne i otežavajude okolnosti, su ih može smatrati posebno olakšavajudim
okolnostima koje obično rezultiraju blažom kaznom za optuženog. Optuženi ilber u p redmetu
258Čepin, prvostepena presuda.259
Ibid na str. 27.
Iako je mentalna uračunljivost optuženog
bila smanjena, on je i dalje bio sposoban
a razumije sve bitne elemente zločina.
Kazneni zakon – članak 51. stavak 7.
Zakonom propisana kazna za oređeno kazneno jelo može se ublažitiispo propisane granice kaa to zakon izričito propisuje, ili kaa su utvrida se s obzirom na postojanje naročito izraženih olakotnih okolnosti svrha
kažnjavanja može postidi i blažom kaznom o propisane.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 67/79
ODMJERAVANJE KAZNE
62
NASTAVNA OBLAST 13.
Čepin osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine buudi da su u predmetu koji se vodio
protiv njega postojale jeino olakšavajude okolnosti.260 Isto se odnosilo i na predmet Dalj u
kojem je optuženi osuđen na kaznu zatvora u trajanju o četiri godine.261
260Ibid.
261
Dalj , prvostepena presuda.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 68/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
63
13.3.4. SRBIJA
13.3.4.1. OSNOVNE ODREDBE KRIVIČNOG ZAKONA SFRJ/SRJ O ODMJERAVANJU
KAZNE
Premeti ratnih zločina proistekli iz sukoba u bivšoj Jugoslaviji u Republici Srbiji bili suprocesuirani na osnovu zakona koji su bili na snazi u Republici Srbiji u vrijeme počinjenja krivičnih
djela za koje su okrivljeni teredeni, onosno, Krivičnog zakona SFRJ ili Krivičnog zakona SRJ ili na
osnovu Krivičnog zakona SRJ kao najblažeg zakona (što je objašnjeno u aljem tekstu).
Napomene za edukatore:
U narednom poglavlju razmatraju se zakoni koji se mogu primijeniti na odmjeravanje
kazne u Srbiji. Sudovi u Srbiji primjenjuju zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada su
krivična jela počinjena. Stoga se Krivični zakon SFRJ ili Krivični zakon SRJ primjenjuje
na zločine koji su počinjeni za vrijeme sukoba u bivšoj Jugoslaviji.
Ovo poglavlje onosi se isključivo na orebe ovog zakona. Pore toga, u mjeri u
kojoj je to poznato, navedena je izvjesna suska praksa kako bi se istakli različiti
faktori koje je sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazni.
Polaznike treba postadi a govore o premetima u koje su bili uključeni kako bi se
raspravljalo o načelima koje je su primijenio prilikom omjeravanja kazni.
Trebalo bi da polaznici ocijene specifičnosti premeta ratnih zločina u onosu nakazne izrečene u reovnim krivičnim premetima.
U svrhu ovih materijala, razmatrade se samo Krivični zakon SFRJ ili Krivični zakon SRJ.
Polaznike treba postadi na raspravu o načinu na koji bi suovi koji na ratne zločine
primjenjuju važedi krivični zakon trebalo da odmjeravaju kazne.
Polaznici se također mogu koristiti oglednim predmetom kako bi raspravljali o tome
na koji način bi njihovi omadi suovi izrekli kaznu za optužene u atom premetu i
koje bi elemente omadi suovi uzeli u obzir, a sve to na osnovu sažetka premeta.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 69/79
ODMJERAVANJE KAZNE
64
NASTAVNA OBLAST 13.
Dana 27. aprila 1992. godine, Ustavom Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) precizirano je da se
smrtna kazna ne može primijeniti na krivična jela efinisana saveznim zakonom. 262 U to
vrijeme na snazi je bio Krivični zakon SFRJ.263
Član 37. Krivičnog zakona SFRJ (smrtna kazna) brisan je iz krivičnog zakonoavstva Srbije 16. jula
1993, kada je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Savezne Republike
Jugoslavije.264 Član 38. stav 2. tog zakona propisuje a se za najteža krivična jela može izredi
kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina.265
Zakon o izmjenama i opunama Krivičnog zakona SRJ iz 2001. unio je mogudnost izricanja kazne
zatvora u trajanju o četreset goina za oređena krivična jela, uključujudi i ona iz poglavlja o
ratnim zločinima.266
Stoga, prema Krivičnom zakonu SRJ, zakonu koji se primjenjuje kao najblaži za optužene, raspon
kazni za ratne zločine krede se između pet i 15 goina (što je propisano kao opšta gornja granica)
i 20 goina za najteža krivična jela ili za najteže oblike teških krivičnih jela.267
Orebe o omjeravanju kazne iz člana 41. Krivičnog zakona SRJ, uključujudi otežavajude i
olakšavajude okolnosti, ientične su onima iz Krivičnog zakona SFRJ. (vii gore, io 13.3.4.).
Novi Krivični zakonik, koji je usvojen 2005. i koji je stupio na snagu 1. januara 2006., previđa
omjeravanje kazni u rasponu između pet i 20 goina i 30 – 40 godina za na jteže oblike
oređenih krivičnih jela iz Poglavlja XXXIV (npr. genoci, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini
protiv civilnog stanovništva, ranjenih ili bolesnih ili ratnih zarobljenika za vrijeme rata, oružanih
sukoba ili okupacije).
268
Ove odredbe ne primjenjuju se na krivična jela učinjena devedesetihgodina dvadesetog vijeka.
13.3.4.1.1. URAČUNAVANJE VREMENA PROVEDENOG U PRITVORU
Prema članu 50. Krivičnog zakona SRJ, vrijeme proveeno u privoru, kao i svako lišenje sloboe
u vezi s krivičnim jelom, uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, maloljetničkog zatvora i
novčanu kaznu.
262 Službeni glasnik SRJ, broj 1/92.
263Vidjeti, npr. Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, Zvornik, premet br. K.V. 5/2005,
prvostepena presuda od 29. maja 2008, str. 174-175.264
Službeni glasnik SRJ, br. 37/93; vidi Zvornik , prvostepena presuda str. 174 – 175.265
Vidi ibid str. 175.266
Službeni glasnik SRJ br. 61/2001; Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, premet br.K.V.6/2005, prvostepena presuda od 5. aprila 2007, str. 110.267
Krivični zakon SRJ, Poglavlje XVI čitati u vezi sa članom 38. 268
Krivični zakonik Srbije, Službeni glasnik Republike Srbije br. 85/2005, 88/2005, 107/2005, 72/2009,
111/2009, Poglavlje XXXIV čitati u vezi sa članom 45.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 70/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
65
Vrijeme provedeno u pritvoru u nekoj stranoj zemlji
također se uračunava u izrečenu kaznu zatvora. U
predmetu Damir Sireta , okrivljeni je dio pritvora
proveo u Norveškoj,269 što je bilo uračunato u
izrečenu kaznu zatvora. U premetu Nena Malid
(Stari Majdan) , su je onio oluku a vrijeme koje je optuženi proveo u pritvoru u Vojnom suu
u Banja Luci, u decembru 1992. treba uračunati u izrečenu kaznu zatvora. Međutim, u premetu
Malid, sud je donio odluku da se vrijeme provedeno u pritvoru u Vojnom sudu u Banja Luci ne
može uračunati u vrijeme trajanja kazne zatvora jer sudu nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome
koliko je ana optuženi tamo proveo. Su je olučio a de pritvor uračunati naknano, nakon što
dobije potrebne podatke o vremenu provedenom u pritvoru u Banja Luci.270
13.3.4.1.2. URAČUNAVANJE VREMENA PROVEDENOG U PRITVORU MKSJ
Član 14.b Zakona o organizaciji i naležnosti ržavnih organa u postupku za ratne zločine, koji jeizmijenjen 2009. godine, propisuje a de vrijeme koje je lice provelo u pritvoru čekajudi na
suđenje pre MKSJ biti uračunato u kaznu koju izriče omadi su.
13.3.4.2. SPORAZUMI O PRIZNANJU KRIVICE
Skorije izmjene Zakonika o krivičnom postupku previđaju i mogudnost sklapanja sporazuma o
priznanju krivice. Nadalje, nakon izmjena i dopuna Zakona o organizaciji i naležnosti ržavnih
organa u postupku za ratne zločine iz 2009, u premetima ratnih zločina takvi sporazumi o
priznanju krivice mogu se sklapiti bez ograničenja za opšta krivična jela (a se za krivično jelo o
kojem je riječ može kazniti sa najviše 12 goina).271
Taj institut koji previđa Zakonik o krivičnom postupku u izvjesnoj mjeri rugačiji je od
pregovaranja o priznavanju krivice iz Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a. Naime, previđa
se da sporazum o priznavanju krivice uvijek mora biti sačinjen u pisanom obliku, te da de
okrivljeno lice u potpunosti priznati krivično djelo za koje se tereti.272 Tužilac ima pravo oustati
o krivičnog gonjenja čak i za krivična jela koja nisu obuhvadena sporazumom o priznanju
krivice.273
269 Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, amir Sireta, premet br. K.V. 9/2008, prvostepena
presuda od 23.06.2009., str. 58.270
Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, Nena Malid (Stari Majan), premet br. KV 3/2009,prvostepena presuda od 07.12.2009., str. 37. 271
Vidi Zakonik o krivičnom postupku Srbije, Službeni glasnik SRJ, br. 70/01 i 68/02 i Službeni glasnik RS, br.58/04, 85/05, 115/05, 49/07 i 20/09 ržavni zakon i njegove dopune iz 2009, Službeni glasnik RepublikeSrbije br. 72/09, član 282.a; vijeti također Zakon o organizaciji i naležnosti ržavnih organa u postupkuza ratne zločine, član 13b. 272
Vidjeti ZKP Srbije, član 282a.273
Ibid član 282b.
Vrijeme provedeno u pritvoru u nekoj
stranoj zemlji također se uračunava u
izrečenu kaznu zatvora.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 71/79
ODMJERAVANJE KAZNE
66
NASTAVNA OBLAST 13.
Po pravilu, kazna s kojom su se saglasili i tužilac i okrivljeni ne može biti blaža o zakonskog
minimuma za krivično jelo koje se okrivljenom stavlja na teret.274 Kazna može biti manja o
onje zakonske granice samo u izuzetnim slučajevima:
[K]ada je to očigleno opravano značajem priznanja okrivljenog za razjašnjenje
krivičnog jela za koje se tereti, čije bi okazivanje bez takvog priznanja bilo
nemogude ili znatno otežano, onosno za sprečavanje, otkrivanje ili okazivanje
rugih krivičnih ela, onosno zbog postojanja naročito olakšavajudih okolnosti
iz člana 54. stav 2. Krivičnog zakonika.275
Na prvi pogle može se vijeti a ova zakonom previđena mogudnost može biti o velikog
značaja za premete ratnih zločina.
Za više informacija o sporazumima o priznanju krivice, pogleati raspravu u nastavnoj oblasti 12.
13.3.4.3. SUDSKA PRAKSA O ODMJERAVANJU KAZNE
Vijede za ratne zločine primjenjuje Krivični zakon SRJ kao zakon koji je blaži za optužene. O
ovome se nije posebno raspravljalo u svim presuama, iako neke presue, kao što su presue u
predmetima Nena Malid (Stari Majan) ili Damir Sireta, aju objašnjenje zašto je primijenjen
Krivični zakon SRJ umjesto Krivičnog zakona SFRJ ili trenutno važedeg Krivičnog zakon ika Srbije iz
2006. (više o privremenoj primjeni zakona pogleati u nastavnoj oblasti 5.).276
Kaa olučuje o kazni, su uzima u obzir stepen
učestvovanja i angažovanja u izvršenju krivičnog
djela.277 Na primjer, u predmetu Suva Reka,
pretresno vijede napravilo je razliku između
stepena učestvovanja pojeinaca koji su
učestvovali u izvršenju krivičnog jela, ističudi a
nisu svi pokazali jenak stepen učešda u izvršenju krivičnog jela. Žalbeno vijede zaključilo je da
je to obrazloženje, kao i pravljenje razlike u oređivanju kazne za saizvršioce, ogovarajude.278
U daljem tekstu razmatra se veliki broj predmeta kao oglednih predmeta, te ostale olakšavajude i
otežavajude okolnosti koje suovi u Srbiji uzimaju u obzir u premetima ratnih zločina.
274Ibid član 282b(2).
275Ibid član 282b(3).
276 Malid (Stari Majan), prvostepena presuda, str. 37.
277 Oeljenje za ratne zločine Apelacionog sua u Beograu, Suva Reka, premet br. Kž1 Po2 4/2010,
drugostepena presuda od 30.6.2010., deo 2.2.4., dostupan na http://www.bg.ap.sud.rs/cr/articles/sudska-praksa/pregled-sudske-prakse-apelacionog-suda-u-beogradu/krivicno-odeljenje/ratni-zlocini/kz1-po2-4-2010.html.278
Ibid .
Kaa olučuje o kazni, su uzima u
obzir stepen učestvovanja i
angažovanja u izvršenju krivičnog jela.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 72/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
67
13.3.4.3.1. PREDMET Š KORPIONI
U predmetu Škorpioni , Vede za ratne zločine Okružnog sua u Beograu izreklo je četvorici
optuženih za krivično jelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva kazne zatvora u trajanju o 20
godina (dvojici optuženih), 13 i pet goina.279 Jednom okrivljenom izrečena je oslobađajuda
presudu. 280
Što se tiče jenog o optuženih kojem je izrečena kazna zatvora u trajanju o 20 goina
(Sloboan Meid), Vrhovni su Republike Srbije potvrio je zaključak Veda za ratne zločine. Tom
odlukom, Vrhovni sud naglasio je sljeede činjenice:
Optuženi je bio komanir jeinice Škorpioni;
Optuženi je naredio ubijanje civila;
a nije bilo te narebe, šest civila ne bi bilo ubijeno;281
Među žrtvama bilo je i maloljetnika; iCivili ni na koji način nisu oprinijeli oluci optuženog.282
Vrhovni su također je uzeo u obzir da su:
životi šest osoba, pogotovo onih maloljetnih, nezamjenljivi; i
žrtve bile nevine i a u atim okolnostima, nisu mogle utjecati na izvršenje narebe o
njihovom pogubljenju.283
Vrhovni je su zaključio a ostali razlozi, uključujudi
tu njegovu poroičnu situaciju, okolnosti rata injegov položaj komanira vojne jeinice, ne mogu
ublažiti presuu za Meida.284
Vrhovni su nalazi a je oluka Veda za ratne zločine
a izrekne najtežu kaznu opravana, zasnovana na
zakonu i da ne bi trebalo da bude umanjena.285 Vrhovni je su oao a bi se samo najtežom
kaznom za ovog optuženog mogla, u oređenoj mjeri, olakšati bol porodica preminulih i pokazati
poštovanje prema preminulima.286
U onosu na rugooptuženog, koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju o 20 goina (BranislavMeid), Vrhovni su je zaključio a su otežavajude okolnosti bile precijenjene.287 Vrhovni sud je
279 Škorpioni , prvostepena presuda, str. 3.
280Ibid str. 4-5.
281 Vrhovni su Srbije, Škorpioni, premet br. Kz I r.z. 2/07, rugostepena presua o 13.06.2008., str. 12.
282Ibid .
283Ibid , na str. 12-13.
284Ibid , na str. 13.
285Ibid , na str. 12-13.
286
Ibid , na str. 13.
Vrhovni sud je dodao da bi se samo
najtežom kaznom za ovog optuženog
mogla, u oređenoj mjeri, olakšati bol
porodica preminulih i pokazati
poštovanje prema preminulima.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 73/79
ODMJERAVANJE KAZNE
68
NASTAVNA OBLAST 13.
zaključio a je postupanje optuženog kao saizvršioca krivičnog jela o manje važnosti o
postupanja Sloboana Meida koji je izao narebu.288 Uzimajudi u obzir olakšavajude okolnosti
vezane za njegov lični i poroični status (oženjen i ima jecu), kao i otežavajude okolnosti
(izvršenje narebe za ubistvo šest civila i nečovječno postupanje prema civilima), Vrhovni su je
optuženog osuio na kaznu zatvora u trajanju o 15 goina.289
Vrhovni su je potvrio kaznu zatvora u trajanju o 13 goina, za tredeoptuženog (Pero
Petraševid).290 Vrhovni su je zaključio a je Vede za ratne zločine tačno ocijenilo sve
olakšavajude i otežavajude okolnosti.291 Vrhovni su je napomenuo a je optuženi priznao
izvršenje jela koje mu se stavlja na teret, izrazio iskreno žaljenje i pozvao rugooptuženog a
prizna šta su uraili.292 Vrhovni su je smatrao a je time što je to uraio optuženi ao oprinos
u utvrđivanju činjeničnog stanja, ne samo u pogleu njegove uloge u ogađaju , nego i uloge
rugih optuženih.293 Vrhovni su je također napomenuo a je Vede za ratne zločine cijenilo i
ruge olakšavajude okolnosti kao što su lična i poroična situacija optuženog i njegovo ranije
ponašanje, kao i otežavajude okolnosti, uključujudi nečovječno postupanje prema žrtvama prijenjihovog pogubljenja.294 Vrhovni su je zaključio a je zatvorska kazna u trajanju o 13 goina
pravilno utvrđena i a je to jeina presua kojom se može postidi svrha kažnjavanja.295
U ponovljenom postupku, Vede za ratne zločine izreklo je Aleksanru Meidu istu kaznu zatvora
u trajanju o pet goina. Otežavajude okolnosti koje su uzete u obzir bile su starosna ob žrtava,
nečovječno postupanje prema njima i njihovo ponižavanje prije pogubljenja (snimanje zločina,
smijanje žrtvama prije pogubljenja), ok su olakšavajude okolnosti obuhvatile kajanje optuženog
i činjenicu a je otac maloljetnog jeteta. Su je također uzeo u obzir i orebe člana 24. stav 1.
Krivičnog zakona SRJ koji opušta blažu kaznu optuženom koji je samo pomagao i posticao
glavne učinioce.296 Vrhovni su Republike Srbije poržao je presuu po žalbi.297
13.3.4.3.2. PREDMET OV Č ARA
U predmetu Ovčara, Vede za ratne zločine optužene je oglasilo krivim za krivično jelo ratni
zločini protiv ratnih zarobljenika i semorici optuženih izreklo kaznu zatvora u trajanju o 20
godina, jednom okrivljenom kaznu zatvora od 15 godina, jednom okrivljenom kaznu zatvora od
13 godina, jednom okrivljenom kaznu zatvora od devet godina i jednom okrivljenom kaznu
287
Ibid .288Ibid .
289Ibid , na str. 13-14.
290Ibid , na str. 15.
291Ibid , na str. 14.
292Ibid , na str. 14-15.
293Ibid , na str. 15.
294Ibid .
295Ibid .
296 Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, Škorpioni (Aleksandar Meid), predmet br. K.V.8/2008,
prvostepena presuda nakon ponovljenog suđenja, 28. januar 2009, str. 17.297
Vrhovni su Srbije, Škorpioni (Aleksanar Meid), predmet br. Kz I r.z. 1/09, drugostepena presuda
nakon obnove sudskog postupka, 9. oktobar 2009, str. 6.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 74/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
69
zatvora od šest goina, te vojici optuženih kaznu zatvora u trajanju o po pet godina.298 Vrhovni
sud izmijenio je prvostepenu presudu koja se odnosila na kaznu zatvora u trajanju od devet
godina i jednu od kazni zatvora u trajanju od 20 godina.299
U vezi s optuženom koju je Vede za ratne zločine osuilo na kaznu zatvora u trajanju o evet
goina, Oeljenje za ratne zločine Apelacionog sua u Beograu naglasilo je a pretresno vijede
nije cijenilo činjenicu a je optužena ispoljila istrajanost i neobuzanost prilikom počinjenja
krivičnog jela time što je zlostavljala i ubila čovjeka tvredi a joj je ao otkaz samo zato što je
bila druge nacionalnosti.300 Apelacioni su je zaključio a takvo ponašanje treba smatrati
otežavajudom okolnošdu i da treba izredi težu kaznu, te je optužena osuđena na kaznu zatvora u
trajanju od 11 godina.301 Vrhovni su je naveo a je ova kazna proporcionalna težini krivičnog
jela i svim okolnostima po kojima je krivično jelo počinjeno, kao i ličnim okolnostima
optužene i svrsi kazne.302
U onosu na jenog o optuženih koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju o 20 goina,Apelacioni su je zaključio a je trebalo izredi blažu kaznu.303 Prema mišljenju Apelacionog sua,
raspravno vijede nije prialo ovoljno važnosti sljeedim olakšavajudim okolnostima:
Optuženi nije otpočetka bio uključen u oružane sukobe u Vukovaru; i
Optuženi je izbjegavao rat jer je bio ijete iz miješanog braka.304
Prema zaključku Apelacionog sua, to je značilo a je potrebna blaža kazna a bi se postigla
svrha kažnjavanja.305 Stoga je Apelacioni sud smanjio kaznu zatvora na 15 godina.306
U vezi s ostalim optuženima, Apelacioni su je zaključio a je pretresno vijede pravilno utvrdilo iolakšavajude i otežavajude okolnosti.307
Olakšavajude okolnosti obuhvatile su:
Poroične okolnosti optuženog;
Zdravstveno stanje; i
To što nije bio ranije kažnjavan.308
298 Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, Ovčara, premet br. K.V.4/2006, prvostepena presua
nakon ponovljenog suđenja, 12. mart 2009, str. 1-12.299
Oeljenje za ratne zločine, Apelacioni su u Beograu, Ovčara, premet br. PO2-1/2010, drugostepenapresuda, 14-23. juni 2010, tr. 1, 184.300
Ibid , na str. 189.301
Ibid .302
Ibid .303
Ibid , na str. 190.304
Ibid .305
Ibid .306
Ibid .307
Ibid , na str. ¶ 185.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 75/79
ODMJERAVANJE KAZNE
70
NASTAVNA OBLAST 13.
Otežavajude okolnosti obuhvatile su :
istrajanost u počinjenju zločina;
neobuzdanost;
činjenicu a je najmanje 200 osoba (žrtava) ubijeno;
ob i spol žrtava; i
način na koji su ubijene osobe pokopane.
13.3.4.3.3. PREDMET LEKAJ
U predmetu Lekaj , optuženi je osuđen za krivično jelo ratni zločini protiv civilnog stanovništva i
to na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.309 Vrhovni sud Republike Srbije smatra da je Vede za
ratne zločine pravilno utvrdilo i cijenilo sve olakšavajude i otežavajude okolnosti.310
Olakšavajude okolnosti obuhvatile su :
činjenicu a je optuženi imao 20 goina u vrijeme počinjenja krivičnog jela; i
činjenicu a je optuženi bio oženjen i otac petogoišnjeg jeteta.311
Otežavajude okolnosti uključivale su :
težinu posljeica krivičnog jela, s obzirom a se tri osobe još uvijek voe kao nestale;
narušeno mentalno zravlje preživjelih žrtava;
činjenicu a su žrtve iseljene sa Kosova i Metohije; i
bezobzirnost za vrijeme počinjenja krivičnog jela, s obzirom na činjenicu a je u tokubilo vjenčanje i težinu poniženja uzrokovanog obeščašdenjem nevjeste.312
S druge strane, Vrhovni sud nije uzeo u obzir a su optuženi bili pripanici „Cipat“ grupe unutar
OVK, a koja je bila zaužena za uspostavljanje nezakonitih zatvora za srpsko i drugo nealbansko
stanovništvo, kao otežavajudu okolnost, jer ova činjenica nije dokazana tokom postupka.313
Nadalje, Vrhovni sud odbacio je navode da je druge okolnosti trebalo cijeniti kao otežavajude
okolnosti, uključujudi propust a se jeluje u sklau sa zahtjevima međunarone zajenice da se
preda oružje i demilitarizuje OVK, jer je smatrao da ove okolnosti prestavljaju bide krivičnog
djela, te nisu mogle biti uzete u obzir prilikom odmjeravanja kazne.314
308Ibid .
309Vrhovni sud Srbije, Lekaj, predmet br. Kz.I RZ 3/06, drugostepena presuda, 26. februar 2007, str.1.
310 Ibid , na str. 15.
311Ibid
312Ibid
313Ibid na str. 14
314
Ibid na str. 14-15.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 76/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
71
13.3.4.3.4. OSTALE OLAKŠAVAJUDE OKOLNOSTI U SUDSKOJ PRAKSI
Tužilac za ratne zločine uložio je žalbu na jenu o najčešdih olakšavajudih okolnosti, onosno
činjenicu a optuženi ima poroicu ili a ranije nije bio osuđivan.
U žalbi na presudu u predmetu Suva Reka, tužilac je
tvrio a su to zajeničke okolnosti svake prosječne
osobe, pa im ne bi trebalo priavati oatna težina kao
olakšavajudim okolnostima. Apelacioni su nije
prihvatio ponesak tužilaštva i potvrio je relevantnost
tih olakšavajudih okolnosti.315
U rugim premetima koji su vođeni pre prvostepenim vijedem i vijedem/ojeljenjem za ratne
zločine, olakšavajude okolnosti uključivale su :
Starosnu ob optuženog u vrijeme počinjenja krivičnog jela (u vrijeme počinjenja
krivičnog jela, optuženi je imao između 18 i 21 goinu)316
Lične prilike:
o poroična situacija optuženog (optuženi je bio razveen i otac voje maloljetne
djece);317
o finansijski problemi (kao što su neposjeovanje nekretnina, skromna plada za
prilike u Norveškoj u kojoj je optuženi živio318, ili bez stalnog zaposlenja319) i
izbjeglički status optuženog;320
o invalinosti optuženog;321
jelomično priznanje krivice (optuženi je priznao a se nalazio na mjestu krivičnog jela za vrijeme počinjenja krivičnog jela);322
ponašanje nakon krivičnog jela (pomaganje žrtvi a primi meicinsku pomod);323
315Suva Reka, drugostepena presuda, dio 2.2.4 i 2.3.2.
316 Vrhovni su Srbije, Zvornik I (Korac i Slavkovid), premet br. Kz. I RZ 3/08, rugostepena presua,
8.4.2009., str. 15 (u žalbenim postupku ublažavanje kazne za jenog o optuženih sa 13 na 9 goinazatvora); Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, Poujevo II (Đukid i rugi) premet br. K.V.4/2008, prvostepena presuda, 18.6.2009., str. 60 (potvrđeno u žalbenom postupku).317
Oeljenje za ratne zločine, Apelacioni su u Beograu, amir Sireta, premet br. Kž1 Po2 2/2010,
drugostepena presuda, 24. juni 2010. (kazna zatvora smanjena sa 20 na 15 godina), dostupno na:http://www.bg.ap.sud.rs/cr/articles/sudska-praksa/pregled-sudske-prakse-apelacionog-suda-u-beogradu/krivicno-odeljenje/ratni-zlocini/kz1-po2-2-2010.html.318
Ibid .319
Nena Malid (Stari Majdan), prvostepena presuda, str. 36.320
Ibid , Damir Sireta, rugostepena presua; Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, BoroTrbojevid (Velika Peratovica), predmet br. K.V.5/08, prvostepena presuda, 27.5.2009., str. 29 (potvrđeno užalbenom postupku). 321
Vede za ratne zločine Okružnog sua u Beograu, Zravko Pašid (Slunj), premet br. K.V 42/07,prvostepena presuda, 8.6.2008., str. 43 (potvrđeno u žalbenom postupku). 322
Suva Reka, drugostepena presuda, dio 2.3.2.323
Oeljenje za ratne zločine, Viši su u Beograu, Meak (Lazid i drugi), predmet br. K. Po 2, 36/2010,
drugostepena presuda, 23.6.2010., str. 47 (potvrđeno u žalbenom postupku).
Jean o najčešdih olakšavajudih
okolnosti je činjenica a optuženi
ima porodicu ili da nije prethodno
bio osuđivan.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 77/79
ODMJERAVANJE KAZNE
72
NASTAVNA OBLAST 13.
sažaljenje prema taocima ;324
izraženo kajanje za vrijeme suđenja;325 i
bitno smanjena uračunljivosti optuženog (bitno smanjena uračunljivost ), koja je
istovremeno direktna osnova za ublažavanje kazne prema članu 12. stav 3. Krivičnog
zakona SRJ.326
U premetu Trbojevid, su je obio a kao olakšavajudu okolnosti uzme u obzir lične
karakteristike optuženog, a je on obar, miran i nenasilan čovjek. Su je obrazložio a se te
karakteristike onose na optuženog prije nego što je krivično jelo počinjeno, i da u vanrednom
kontekstu rasprostranjenog nasilja i sukoba u kojem se krivično jelo dogodilo, čak i nenasilna
osoba može počiniti krivično jelo.327
Skup olakšavajudih okolnosti može prerasti u izrazito olakšavajudu okolnost koja ovoi o
izricanja kazne ispo onje granice propisane za ratne zločine (što je opušteno prema članu 42.
i 43. Krivičnog zakona SRJ).328
13.3.4.3.5. OSTALE OTEŽAVAJUDE OKOLNOSTI U SUDSKOJ PRAKSI
Neke o otežavajudih okolnosti u suskoj praksi prvostepenog i žalbenog vijeda/ojeljenja zaratne zločine obuhvataju:
raniju osuđivanost za rugo krivično jelo329 (ali, protok vremena nakon osude uzet de se
u razmatranje kao otežavajuda okolnost)330;
lični motiv (kao što je osveta za ubijenog brata), i nacionalnost žrtava;331
ranjivostoštedenih lica
:o starosna dob oštedenih lica (uz maloljetnike, uključujudi i ijete staro 9
mjeseci),332 ili njihova mlaost, uz način na koji se postupalo s njima (što
uključuje pretres jece i bacanje njihovih igračaka);333
o pol oštedenih (koje su bile žene, uključujudi i trudnicu);334
324Boro Trbojevi d (Velika Peratovica), prvostepena presuda, str. 29.
325 Nena Malid (Stari Majdan), prvostepena presuda, str. 36.
326Ibid na str. 37 (potvrđeno u žalbenom postupku).
327
Boro Trbojevi d (Velika Peratovica), prvostepena presuda, str. 30.328 Meak (Lazid et al.), rugostepena presua, str. 47.
329Suva Reka, drugostepena presuda, dio 2.1.3.
330 Meak (Lazid et al.),rugostepena presua, str. 47.
331 Oeljenje za ratne zločine, Viši su u Beograu, Španovid (Stara Graiška), premet br. K-Po2 32/2010,
prvostepena presua, 25. juni 2010,str. 36 (potvrđeno u žalbenom postupku). 332
Vede za ratne zločine, Okružni su u Beograu, Suva Reka (Mitrovid et al). premet br. K.V. 2/2006,prvostepena presuda, 23 april 2009., str. 189.333
Odeljenje za ratne zločine, Apelacioni su u Beograu, Đukid (Poujevo II), premet br. Kž1 Po2 2/2011,rugostepena žalba poslije ponovljenog postupka, 11. februar 2011, ostupno nahttp://www.bg.ap.sud.rs/cr/articles/sudska-praksa/pregled-sudske-prakse-apelacionog-suda-u-beogradu/krivicno-odeljenje/ratni-zlocini/kz1-po2-2-2011.html.334
Suva Reka (Mitrovi d i rugi ) prvostepena presuda, str. 189.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 78/79
MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEĐUNARONOG KRIVIČNOG PRAVA I PRAKSE ICLS
73
karakteristike oštedenog (žrtva je bila ljekar, posveden svom rau, pomagao i civilima i
ranjenim borcima);335
teške posljedice: činjenice a su preživjeli oštedeni ostali bez majke, brade i sestara, i
zadobili teške povrede sa trajnim posljedicama;336
činjenica a je policajac, čija je užnost bila a štiti građane Republike Srbije, počinilac
krivičnog jela ratni zločin protiv civilnog stanovništva srpske nacionalnosti;337 i
način na ko ji je kazneno jelo počinjeno:
o upornost i olučnost u počinjenju krivičnog jela (pri čemu je ubistvo izvršeno
kroz nekoliko fizičkih postupaka);338
o teško nepoštivanje oštedenih (kao što je postavljanje tijela ubijenih u obliku
latiničnog slova 'U' što znači ustaša);339
o obmanjivanje oštedenog koji je bio ljekar spreman a liječi ranjene;340
o višestruke ranje kojima je krivično jelo počinjeno.341
Prvostepeni sudovi uzeli su u obzir i činjenicu a su civili bili predmet napada kao otežavajuduokolnost za krivično jelo ratni zločini protiv civilnog stanovništva iz člana 142, iako to ved
predstavlja bide ovog krivičnog jela,342 a što je potvrđeno u žalbenom postupku.343
Polaznici treba da imaju na umu da razmatranje bida krivičnog jela kao otežavajudeg faktora
odstupa od sudske prakse MKSJ-a.344
335 Zravko Pašid (Slunj), prvostepena presuda, str. 42-43 (potvrđeno u žalbenom postupku)
336
Ibid. 337Ibid.
338 Nena Malid (Stari Majdan), prvostepena presuda, str. 36.
339Ibid na str. 36 (potvrđeno u žalbenom postupku).
340 Zravko Pašid (Slunj), prvostepena presuda, str. 42-43 (potvrđeno u žalbenom postupku).
341 Boro Trbojevid (Velika Peratovica), prvostepena presua, str. 29 (potvrđeno u žalbenom postupku).
342Ibid.
343 Vrhovni su Srbije, Boro Trbojevid (Velika Peratovica), premet br. Kz.I RZ 2/09, drugostepena presuda
od 24. novembra 2009., str. 6.344
Vidi, npr.,Blaškid , AJ, para. 693; eronjid , AJ, para. 106 – 7. Također vii, Milan Simid , TJ (Osuđujudapresuda), para. 70; Mrđ a, TJ (Osuđujuda presua); para. 46, kojim se opovrgava da se činjenica a su civilibili predmet napada može uzeti kao otežavajuda okolnost u izricanju kazne za zločine protiv čovječnosti za
koje je ved potrebno da postoji napad na civilno stanovništvo kao element krivičnog jela.
7/30/2019 Odmjeravanje kazne
http://slidepdf.com/reader/full/odmjeravanje-kazne 79/79
ODMJERAVANJE KAZNENASTAVNA OBLAST 13.
13.4. DODATNA LITERATURA
13.4.1. ČLANCI
Dana, S., Beyond Retroactivity to Realizing Justice: a Theory on the Principle of Legality inInternational Criminal Law Sentencing / Od retroaktivnosti do ostvarivanja pravde ,
JOURNAL OF CRIMINAL LAW AND CRIMINOLOGY, Vol. 99, br. 4, 2009.
Dana, S., Genocide, Reconciliation and Sentencing in the Jurisprudence of the ICTY /
Genocid, pomirenje i odmjeravanje kazne u sudskoj praksi MKSJ, priredili Ralph Henham
& Paul Behrens (urednici). THE CRIMINAL LAW OF GENOCIDE: INTERNATIONAL, COMPARATIVE, AND
CONTEXTUAL ASPECTS (Ashgate Publishing Group 2007.).
’Ascoli, S., SENTENCING IN INTERNATIONAL CRIMINAL LAW: THE UN AD HOC TRIBUNALS AND
FUTURE PERSPECTIVES FOR THE ICC /ODMJERAVANJE KAZNE U MEĐUNARONOM KRIVIČNOM PRAVU:
AD HOC TRIBUNALI UN I BUUDE PERSPEKTIVE ZA MKS (Oxford University Press, 2011.).
Harmon, M. and Gaynor, F., Ordinary Sentences for Extraordinary Crimes/ Obične kazneza neobične zločine, 5 JOURNAL OF INTERNATIONAL CRIMINAL JUSTICE 683 (Oxford UniversityPress, 2007.).
Holá, B., Smeulers, A., and Bijlevend, C., International Sentencing Facts and Figures:
Sentencing Practice at the ICTY and ICTR /Činjenice i statistike u omjeravanju kazne u
međunaronom pravu: prakse MKSJ i MKSR , 9 JOURNAL OF INTERNATIONAL CRIMINAL JUSTICE
2 (Oxford University Press, 2011.).
Olusanya, O., SENTENCING FOR WAR CRIMES AND CRIMES AGAINST HUMANITY / KAŽNJAVANJE ZA
RATNE ZLOČINE I ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTI (EUROPA LAW PUBLISHING, 2005.).
Nemitz, J. C., The Law of Sentencing in International Criminal Law: The Purposes of
Sentencing and the Applicable Method for the Determination of the Sentence / Zakon oizricanju kazne u međunaronom kaznenom pravu: Svrha izricanja kazne i Promjenjivametoa za oređivanje kazne, 4 INTERNATIONAL CRIMINAL LAW REVIEW 431 (2004.).
Sieber, U., The Punishment of Serious Crimes. Volume 2: Country Reports / Kažnjavanjeteških krivičnih jela: Volumen 2: Izvještaji iz zemalja. SCHRIFTENREIHE DES MAX-PLANCK-INSTITUTS FÜR AUSLÄNDISCHES UND INTERNATIONALES STRAFRECHT, Unterreihe "Arbeitsberichte".(Freiburg i.Br. 2004)
UNICRI i MKSJ, Enforcement of Sentences, ICTY MANUAL ON DEVELOPED PRACTICES /Izvršenje kazni, MKSJ PRIRUČNIK O RAZVIJENIM SUDSKIM PRAKSAMA, str. 151, (2009.). Dostupnona:
http://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/manual_developed_practices/icty_manual_on_developed_practices.pdf .