privredni vjesnik

3 7 2 7

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 14. svibnja 2012.Godina LVIII / Broj 3727.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

održIVI razVoj / PrehramBena IndUstrIja I eU / fILmske zVIjezde U sPLItU / cro toUr / sVIjet fInancIja

nove škole, uredi, zatvori...Putem javno-privatnog partnerstva gradit će se 381 objekt, a radovi će ukupno vrijediti oko 15 milijardi kunatema tjedna

str. 4-5

Pada sve što ne trebaPred nama je još jedna godina ograničenja i izazova, poručio je guverner hnB-a željko rohatinski aktUaLno

str. 6

hrvatski lijesovi za europuod 60.000 lijesova, koliko proizvede samo jedna domaća tvrtka, čak 60 posto proda se u eU-uPrIča s razLoGom

str. 11

konsolidirano pozitivna slavonijasve tri istočne županije bilježe pozitivne izvozne trendove, i to već peti kvartal za redom. Hoće li tako ostati i nakon Cefte?>> 15

>>16-17

Mala brodogradnja

da nismo optimisti, u potpunosti bismo

prestali proizvoditiMali brodograditelji ističu da su, što se tiče narudžbi,

sada na razini ratne 1992. Zato vjeruju da su dosegnuli dno i da dublje ne mogu pasti

intervju: siniša vargakreće novi sustav ugovaranja, a do najvećih promjena doći će u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najavljuje novi ravnatelj Hzzo-a>> 12-13

TV NOVA Pula

3Broj 3727, 14. svibnja 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Uz jačanje turizma, koji može biti pokretač uku-pnog gospodarstva slabije razvijenih područja naše zemlje, cilj nam je kroz Program poticanja razvo-ja turizma na turistički ne-razvijenim područjima osigurati uvjete za razvoj

cjelogodišnje turističke ponude. Osim toga, želja nam je potaknuti i snažniji razvoj posebnih oblika turizma, koji moraju pronaći svoje mjesto u ukupnoj ponudi, bez obzira je li riječ o kontinentalnim ili priobalnim nedo-voljno razvijenim područjima.

Veljko osTojić, miNisTar TuriZma:

Razvoj turizma na nerazvijenim područjima

Dugo smo čekali trenutak da formaliziramo i dosad uspješnu suradnju s tvrt-kom Viro Tvornica šeće-ra. Nakon potpisivanja Ugovora o uvjetima pri-jevoza pošiljaka željezni-com, raduje nas što je ta tvrtka u nama našla stabil-

nog i solidnog poslovnog partnera u prijevozu sirovi-na, finalnih proizvoda i nusproizvoda. Nadamo se da ćemo uvijek moći ponuditi cijenu koja će Viru omogu-ćiti konkurentnost na tržištu u odnosu na druge šeće-rane koje pretendiraju na naš i ostali europski prostor.

iVaN leškoVić, predsjedNik upraVe HŽ Carga:

Suradnja HŽ Carga i šećerane Viro

Veliki trud koji u Ini ulaže-mo u usvajanje i razvijanje novih pristupa upravljanja ljudskim resursima vodi nas našem cilju da postane-mo poslodavac prvog izbo-ra u Hrvatskoj, ali i u regi-ji. Iskorak koji smo učinili Growww programom pri-donio je jačanju percepcije Ine kao poželjnog poslodavca, što dokazuje i gotovo 4000 kandidata koliko ih se prijavi-lo na ovogodišnji natječaj. Naša nastojanja prepoznata su i u sklopu projekta Poslodavac Partner, što nam služi i kao dodatna motivacija u daljnjem razvijanju naših stan-darda upravljanja ljudskim resursima.

ZdraVka demeTer BuBalo, direkToriCa upraVljaNja ljudskim resursima iNe:

Ina želi postati poslodavac prvog izbora

D ugoročna odr-živost ključna je pri osmišlja-

vanju trgovačkog cen-tra kao profitabilne in-vesticije. Kad se najavi izgradnja novog trgo-vačkog centra, javnost se često zapita o eko-nomskoj opravdanosti takvih projekata budu-ći da mnogi takvi centri već postoje. Tržišna lo-gika navela je Blueho-use Capital da zaključi kako je ulaganje 50 mi-lijuna eura u centar Po-int u zagrebačkim Vrba-nima dobra investicija u ovom trenutku. Razvoj ovog projekta temelji se na iskustvima Bluehou-sea na drugim tržištima te na iskustvu Sonae Si-erre kao međunarodne tvrtke specijalizirane za trgovačke centre. Loka-cija i fokus na neposred-no okruženje – ljude koji žive 5-10 minuta udalje-ni od centra – dugoročne su prednosti kvartovskih trgovačkih centara kao što je Point. Kvartovski centar ima svoje prirod-ne kupce i sve što treba raditi jest zadovoljavati njihove svakodnevne po-trebe. Ako se tome pri-dodaju elementi kultur-nih i zabavnih sadržaja, posjetitelji će sami dola-ziti zato što je trgovački centar blizu. Naš centar

sa 50 trgovina ne može se usporediti s postoje-ćim centrima u Zagrebu koji imaju do 200 trgo-vina, no ako netko u su-sjedstvu traži nešto spe-cifično, izabrat će Point.

Point se može opisa-ti kao prvi trgovački cen-tar osmišljen posebno za kvart. Vjerujemo da će postati novi centar ži-vota, prvenstveno nase-lja Vrbani, ali i Zagreba u cjelini. Ovakvi su cen-tri specifični utoliko što imaju užu bazu posjeti-telja, no ujedno i redo-vite posjetitelje koji do-laze gotovo svaki dan. Nije nam cilj izgraditi još jedan veliki trgovač-ki centar sa sveobuhvat-nom ponudom. Naš je

cilj usredotočiti se na po-trebe Vrbana i zapadnog dijela Zagreba. Stoga se nećemo ograničava-ti na uobičajene resto-rane s brzom hranom i kina. Umjesto toga, ra-zvijamo jedinstveni kon-cept razonode i zabave s različitim aktivnosti-

ma za različite dijelove dana i različita godišnja doba kako bismo ugodno iznenadili svoje posjeti-telje svaki put kada dođu u naš trgovački centar. Zato smo potpuno uvje-reni u njegov uspjeh.

Kao poduzeće za-duženo za razvoj ovog projekta imamo prili-ku surađivati s Blueho-use Capitalom, koji je vlasnik projekta, i tvrt-kom Colliers Internatio-nal, koja je zadužena za zakup prostora. Studio XXL brine se o dizajnu, Invest Inženjering, jedan

od vodećih građevinskih konzultanata, odgovo-ran je za izgradnju i nad-zor, dok je Tehnika, jed-na od naših najpoznatijih građevinskih tvrtki, za-dužena za građevinske radove. Zagrebačka ban-ka osigurala je kreditna sredstva, a Konzum je s nama od početka i u na-šem će trgovačkom cen-tru otvoriti hipermarket. Europska banka za obno-vu i razvoj također je va-žan partner budući da je investirala u fond koji je investitor Pointa.

Tvrtka Sonae Sierra je registrirana u Portuga-lu, a prisutni smo još u Španjolskoj, Italiji, Nje-mačkoj, Grčkoj, Ru-munjskoj, Maroku, Alži-ru, Kolumbiji i Brazilu, te odnedavno i u Hrvat-skoj. Ukupno posjeduje-mo 51 trgovački centar. O našem bogatom isku-stvu u upravljanju i ra-zvoju trgovačkih cen-tara govori činjenica da upravljamo s više od 70 trgovačkih centara čija je ukupna bruto površina za najam oko 2,2 milijuna četvornih metara s više od 8500 zakupaca. Koli-ko smo uspješni u tome također dovoljno govo-ri brojka od 428 miliju-na posjeta koje smo zabi-lježili u našim centrima u 2011. godini.

g(H)osT komeNTaTor: jeffrey sujar BlaNCo, VodiTelj projekTa sHoppiNg CeNTra poiNT

Neposredno okruženje donosi dugoročnu održivostkad se najavi izgradnja novog trgovačkog centra, javnost se često zapita o ekonomskoj opravdanosti takvih projekata, s obzirom na veliki broj postojećih trgovačkih centara

razvijamo jedinstveni koncept razonode i zabave, zato smo potpuno uvjereni u uspjeh

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. uroš dujšin, jasminka filipas, franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000faks: +385 1 4846 232e-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: Christian - david gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198faks: +385 1 4923 168e-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000e-mail: pretplata@privredni.hr

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica ČorakTel: +385 1 5600 001faks: +385 1 4846 656e-mail: uprava@privredni.hr

TISak: slobodna dalmacija d.d.

4 Broj 3727, 14. svibnja 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

*vijesti

Umro tvorac CedeviteSamozatajni “otac” po-pularnog napitka Cedevi-ta Martin Stanković pre-minuo je proteklog tjedna u 80. godini. Cedevita, čiji napitak nitko nije us-pio kopirati, prodavala se samo u ljekarnama, ali nje-zin tvorac za to nikada nije dobio posebna priznanja. Njegovu Cedevitu, u ra-znim okusima, desetljeći-ma je proizvodila Pliva, a kasnije je taj brend preuze-la Atlantic Grupa.

Farmeronu novac iz Silicijske doline

Osječki startup Farmeron dobio je investiciju od 1,4 milijuna dolara za osva-janje svijeta svojim Goo-gle Analyticsom za farme,

koji velikim poljoprivred-nim pogonima omoguća-va jednostavno praćenje stoke. Tu investiciju vode fondovi NextView Ventu-res iz Bostona te SoftTe-chVC iz Silicijske doline. Farmeron je prvo oduše-vio sudionike prošlogo-dišnjeg Mini Seedcam-pa u Ljubljani, a u rujnu je osječke “pokretače” u Silicijsku dolinu doveo američki startup inkuba-tor 500 Startups.

Minimalni uvjeti za otvaranje hostelaHrvatski ferijalni i ho-stelski savez (HFHS) za-laže se za hitno utvrđiva-nje minimalnih tehničkih uvjeta za otvaranje hoste-la, u dogovoru s Ministar-stvom turizma i turistič-kim zajednicama. Naime, procjenjuje se da u Hr-vatskoj ima više od 1000 objekata koji se na različi-tim portalima reklamira-ju kao hosteli iako to nisu.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

P rogramom Vlade za investicije pu-tem javno-privat-

nog partnerstva najavlje-na je gradnja 381 objekta, u ukupnoj vrijednosti od 14,8 milijardi kuna. Na-kon što je program odo-bren na sjednici Vlade 19. travnja, započele su pri-preme za realizaciju na-javljenih poslova.

Veliki investicijski val očekuje se u sektoru obra-zovanja, gdje bi se JPP-om gradilo i obnavljalo 338 škola i drugih pra-tećih objekata. Bude li išlo sve po planu, rado-vi u obrazovnom sektoru mogli bi u idućim godi-nama dosegnuti 6,2 mi-lijarde kuna. Javno-pri-vatna partnerstva očekuju se i u gradnji zatvora, su-dova, knjižnica, domova mladeži i drugih javnih institucija. Posebno mje-sto zauzima i plan grad-nje hidroelektrana na Savi i Vladinih zgrada uz re-gulirani tok Save. Osim gradnje i obnove javnih institucija, javno-privatna partnerstva trebala bi zna-čiti i spas za građevinski sektor, teško pogođen re-cesijom.

Kreće od DubrovnikaMinistar znanosti, obra-zovanja i sporta Želj-ko Jovanović rekao je da bi gradnja prvih objeka-ta mogla započeti usko-ro u Dubrovniku. Na sa-stanku s gradonačelnikom Androm Vlahušićem re-čeno je da su u visokom stupnju pripreme četiriju

školskih projekata: grad-nja sportske dvorane u Gospinom polju te nado-gradnja škola u Gružu i Lapadu, ukupne vrijedno-sti 150 milijuna kuna. Mi-nistar Jovanović rekao je da bi u Dubrovniku stva-ri mogle krenuti vrlo brzo pa se potpisivanje ugovo-ra očekuje već za nekoli-ko tjedana. Ministar regi-onalnog razvoja Branko Grčić dodao je da bi uskoro mogla započeti i gradnja škole na Žnjanu u Splitu.

U Ministarstvu zna-nosti, obrazovanja i spor-ta kažu da će rokovi grad-

nje ovisiti o gradskim i županijskim vlastima, jer one moraju donijeti odlu-ke o sufinanciranju najma tih objekata kad budu do-vršeni. Iz državnog prora-čuna plaćalo bi se, primje-rice, 55 posto najma, dok bi 35 posto snosili župa-nijski, a 10 posto gradski proračuni.

Kad bi se proveli svi projekti kandidirani za program javno-privat-nog partnerstva, sagradi-lo bi se i obnovilo uku-pno 835.334 četvorna metra školskog prostora. Prosječna planirana vri-jednost ulaganja po če-tvornom metru prostora iznosila bi 7442 kune. Za dodatnih 15 školskih pro-

jekata koji će se financira-ti isključivo iz državnog proračuna u ovoj je godi-ni rezervirano 70 miliju-na kuna.

Projekt Trga pravdeMinistarstvo pravosu-đa prijavilo je za JPP pet projekata ukupne procije-njene vrijednosti 1,2 mili-jarde kuna. Riječ je o pro-jektu Trga pravde i još četiri projekta iz zatvor-skog sustava. U Zagrebu, u Selskoj ulici broj 2, bit će smještena gotovo sva pravosudna tijela Grada Zagreba: Županijski, Op-ćinski, Trgovački i Pre-kršajni sud. Zatim Općin-sko državno odvjetništvo i Pravosudna akademija uz

koje će se graditi podze-mna garaža i niz zajednič-kih sadržaja.

Gradit će se na par-celi od 47.209 četvornih metara. Planirana vrijed-nost projekta je nešto ma-nja od milijardu kuna, a korisna površina planira-nih objekata iznosi oko 86.000 četvornih meta-ra (uključujući i garažu i prostorije sa zajednič-kim sadržajima). Projekt je trenutačno u fazi pri-kupljanja potrebne doku-mentacije.

Novi zatvorski objekti gradit će se u Sisku i Va-raždinu. U sklopu zatvo-ra u Sisku planiraju se iz-graditi objekti zatvorene i otvorene namjene, a u

JaVno-PrIVatnIm PartnerstVom do noVIh zatVora, škola I knJIžnIca

Gradnja javnih institucija trebala bi probuditi Građevinski sektorVeliki investicijski val očekuje se u sektoru obrazovanja, gdje bi se JPP-om gradilo i obnavljalo 338 škola i pratećih objekata. Bude li po planu, radovi u obrazovnom sektoru mogli bi u idućim godinama dosegnuti 6,2 milijarde kuna. Javno-privatna partnerstva očekuju se i u gradnji zatvora, sudova, knjižnica, domova mladeži i drugih javnih institucija

Vlada je procijenila da će trebati dvije

godine za pripremu i dovršenje svih

radova

procijenjena vrijednost gradnje 381 objekta

14,8 mlrd kn(za 150 mil kn u dubrovniku

4 projekta(

Ovogodišnja Vinistra okupila je nešto više od 130 izlagača, vinara, ulja-ra, proizvođača žestokih pića i hrane. Cilj Vini-stre je povećanje kvalitete istarskih vina, promocija vinske kulture u Istri i šire, a središnji stručni događaj bilo je predstavljanje re-zultata strategije Brending Hrvatske kao vinske zemlje koje je održao međunarod-ni stručnjak Tony Hodges. Cilj strategije je pozicioni-ranje Hrvatske na vinskim tržištima diljem svijeta, o čemu je održan zaseban okrugli stol s domaćim i stranim govornicima.

U ocjenjivačkom dije-lu manifestacije proglaše-na su najbolja vina: u ka-tegoriji zrela malvazija pobijedila je Santa Lucia 2009 iz podruma Kozlo-

vić u Momjanu; najbolja mlada malvazija istarska je ona iz podruma P.T.O. Tomaz iz Motovuna. Naj-bolji mladi teran je Te-ran 2011 Bruna Ferenaca iz Vižinade; najbolji zreli je Teran 2009 tvrtke Vina Dešković iz Grožnjana. Najbolji mladi refošk je Refošk 2011 tvrtke Sla-vec s Kocine iz slovenske Izole, a zreli Refošk 2009 tvrtke Vina Radovan iz Višnjana.

Vinistrin Gourmet showcooking uz brojne stručnjake i ljubitelje ga-stronomije okupio je i svjetski ugledne chefove - Tomislava Gretića, Jodyja Nessa (voditelj CNBC-je-ve emisije Wine Portfo-lio), Christophera Naylora (chef restorana Vermeer iz Amsterdama). (J.V.)

U PorečU održana 19. VInIstra

vinari traže prostor kroz turizam

5Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H rvatska je na dnu europske ljestvice po bro-

ju bolnica na 100.000 sta-novnika, dok je Splitsko-dalmatinska na začelju ljestvice hrvatskih župa-nija. U Županiji se nala-ze KBC Split te Bolnica za rehabilitaciju Biokov-ka, dok županijske bolni-ce nema. Usporedbe radi, Dalmatinska zagora, koja ima oko 110.000 stanov-nika, nema ni jednu bol-nicu, dok Šibensko-knin-ska županija ima dvije, po jednu u Šibeniku i Kninu.

U Hrvatskoj je grad-nja bolnica prilično sku-pa, a privatne bolničke postelje tek se odnedav-no broje. Iznimka je Me-dicinski centar Analiza u Dugopolju, jedna od naj-većih privatnih medicin-skih ustanova u Jugoi-stočnoj Europi. U taj je projekt do sada uloženo oko 60 milijuna kuna, dok

je za dovršetak potreb-no uložiti još 35 milijuna. Za usporedbu, u gradnju splitskog rodilišta ulože-no je 400 milijuna kuna, a na pristupne puteve čak 70 milijuna kuna, goto-vo kao čitava investici-ja u Analizu. U Šibensko-kninskoj županiji planira se graditi nova bolnica Ši-benik, gotovo iste veličine kao i MC Analiza, koja će proračun stajati oko 300 milijuna kuna.

Bolnica u Dugopo-lju bi mogla godišnje uz 80-postotnu popunjenost preuzeti čak 11.000 bole-snika koliko ih se godiš-nje u KBC-u Split liječi s područja Dalmatinske za-gore, Makarskog primorja i doline Neretve.

Inače, u Analizi se trenutačno nalazi 14 poli-kliničkih djelatnosti, četiri laboratorija, dvije opera-cijske dvorane, CT ure-đaj, ultrazvuk, aparati za mamografiju, rendgen, a uskoro će se moći napra-viti i magnetska rezonan-ca te se očekuje proširenje usluga na kirurgiju, tele-medicinu...

Apartmani za starije i nemoćneU zadnje se vrijeme, zbog stanja državnih financi-ja, iz resornih ministar-stava ponovno razmatraju mogućnosti javno-privat-nih partnerstava koja se mogu realizirati u rela-tivno kratko vrijeme. U okolnostima kada se ne

nazire skora gradnja do-datnih bolničkih sadrža-ja otvara se mogućnost JPP-a s Medicinskim cen-trom Analiza. “Spremni smo ponuditi svoje uslu-ge ministarstvima zdrav-lja te rada i socijalne skr-bi kako bi u kombinaciji JPP-a u što kraće vrijeme zbrinuli određen broj lju-di. Neke stvari možemo realizirati odmah, a neke u roku od pola godine”, ističe Marin Bosotina,

ravnatelj Medicinskog centra Analiza, dodaju-ći kako bi se ubrzo moglo ukloniti posljedice nedo-statka županijske bolnice te zdravstvenu skrb uči-niti pristupačnijom žitelji-ma ove županije.

Bosotina glavnim pro-blemom u sustavu socijal-ne skrbi smatra nedovolj-ne smještajne kapacitete u domovima za stare i ne-moćne. “Nudimo moguć-nost partnerstva domovi-ma za starije i nemoćne. Naime, Splitsko-dalma-tinska županija ima četi-ri takva doma s ukupno 967 štićenika te 316 dje-latnika. U prosjeku se na smještaj čeka tri godine, a trenutačno je na listi če-kanja 2265 osoba. Tako-đer osjeća se i nedosta-tak stručnih djelatnika za skrb o starijim osobama. No, kako zgrada Analize ima sedam katova, prize-mlje i dva kata ispod ze-mlje, na dva kata bit će apartmani koji će se pro-davati, što je novost u po-

nudi na ovim prostorima. Na svakom katu može biti između 10 i 18 apartmana te dnevni boravak i druš-tvena prostorija namije-njena samo stanovnicima tog kata”, kaže Bosotina dodajući kako su spremni s udrugama koje skrbe o starijim osobama napra-viti određene aranžmane kako bi se zadržala razina usluge i zadovoljili etič-ki principi skrbi za stari-je osobe.

SplitSko-dalmatinSka županiJa

JPP-om do bolje zdravstvene skrbimedicinski centar analiza spreman je na suradnju s ministarstvima i domovima za starije i nemoćne

u medicinski centar analiza do sada

je uloženo oko 60 milijuna kuna

potrebno uložiti u dovršetak centra

još 35 mil kn(JaVno-priVatnim partnerStVom do noVih zatVora, škola i knJižnica

Gradnja javnih institucija trebala bi probuditi Građevinski sektorVeliki investicijski val očekuje se u sektoru obrazovanja, gdje bi se Jpp-om gradilo i obnavljalo 338 škola i pratećih objekata. Bude li po planu, radovi u obrazovnom sektoru mogli bi u idućim godinama dosegnuti 6,2 milijarde kuna. Javno-privatna partnerstva očekuju se i u gradnji zatvora, sudova, knjižnica, domova mladeži i drugih javnih institucija

Varaždinu objekt kojim bi se taj zatvor premje-stio iz centra grada. Time bi se upotpunili sadrža-ji za zatvorenike i proši-rile mogućnosti ostvare-nja njihova prava na rad. U kaznionici u Lepogla-vi planiraju se adaptira-ti objekti radi povećanja energetske učinkovito-sti. Kaznionica u Požegi bit će priključena na jav-nu gradsku kanalizacijsku mrežu te se planira rekon-struirati zatvorska svinjo-gojska farma.

Kultura i zdravljeMinistarstvo kulture, pre-ma riječima ministrice Andree Zlatar Violić, in-vesticijske aktivnosti pla-

nira prvo koncentrirati u tri velika projekta: grad-nju Gradske knjižnice u Rijeci, Doma mladeži u Splitu i Povijesnog muze-ja u Zagrebu. Investicije

po modelu javno-privat-nog partnerstva prijavi-la su i druga ministarstva. Ministarstvo zdravlja gra-

dilo bi tri objekta proci-jenjene kapitalne vrijed-nosti 290 milijuna kuna. Ministarstvo socijalne politike i mladih planira osam projekata od 75 mi-lijuna kuna. Ministarstvo obrane prijavilo je dva objekta ukupno vrijedna 92,9 milijuna kuna.

Iako će realizacija ne-kih projekata započeti već ove godine, Vlada je pro-cijenila da će trebati dvije godine za pripremu i do-vršenje svih radova. Po-tom će se 25 godina pla-ćati najam, za koji bi se godišnje iz državnog pro-računa izdvajalo 2,1 mili-jardu kuna plus PDV. Prve uplate najma očekuju se u 2014. godini.

planirana vrijednost ulaganja u školske objekte

7442 kn po m2(

ministarstvo pravosuđa prijavilo je za Jpp pet projekata ukupne procijenjene vrijednosti 1,2 milijarde kuna

6 Broj 3727, 14. svibnja 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Andrea Šalinović

Z a uspjeh gospo-darstva na prin-cipima održivosti

potrebno je da cijeli sustav počne funkcionirati po kri-terijima održivosti jer nije moguće biti održiv u ne-održivom okruženju, na-glašeno je na konferenci-ji “Zagreb+20, Prošlost i budućnost hrvatske politi-ke održivog razvoja” koja se održava uoči UN-ove Konferencije o održivom razvoju poznatije pod na-zivom “Rio+20”. Uoči ove bitne UN-ove konferencije na kojoj se očekuje sudje-lovanje visokih hrvatskih dužnosnika, ali i predstav-

nika civilnog društva, kon-ferencijom “Zagreb+20” željelo se evaluirati dosa-dašnju hrvatsku politiku održivog razvoja, upozna-ti se s pozicijom Hrvatske te raspraviti budući smjer hrvatske politike održivog razvoja. Na konferenciji su sudjelovali i predsjed-nik Republike Ivo Josipo-vić koji je istaknuo kako politika održivog razvoja nije samo briga o okolišu nego globalni koncept ra-zvoja društva koji uključu-je zelenu komponentu i us-postavu novih društvenih odnosa. Dodao je da kon-cept održivog razvoja ne nosi samo velike promje-ne u industriji, ekologiji

i gospodarenju otpadom, nego i dugoročne promje-ne u društvu i na politič-koj sceni. Ministrica za-štite okoliša Mirela Holy istaknula je da u Hrvatskoj na načelima održivog ra-zvitka treba potaknuti ra-zvoj zelenog gospodarstva i izgraditi ekološki osvije-šteno i socijalno uključeno društvo. A za to su potreb-ni jasno definirani cilje-vi koji potiču razvoj eko inovacija i zelenih tehno-logija.

Zelena ekonomijaGovoreći o zelenoj eko-nomiji, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za

održivi razvoj (HRP-SOR) istaknula je osnov-ne smjerove takve ekono-

mije. “Nužno je odvojiti ekonomski rast od nega-tivnog utjecaja na okoliš - primjenom eko djelotvor-nosti, obnovljivih izvora energije, promjenom kva-litete proizvoda na ra-čun kvantitete, potrebno je orijentirati se na održi-

va rješenja i mijenjati ala-te upravljanja ekonomi-jom. Bitno je naglasiti da te mjere nije moguće na-praviti samo u gospodar-stvu - za promjenu para-digmi potreban je jednak angažman svih sektora društva”, naglasila je Mir-

jana Matešić te dodala da je za jačanje uloge gospo-darstva bitna uloga javnog sektora. “Zakonodavni okvir mora biti prihvatljiv i siguran, da se ne dogo-di da danas investirate u zelene tehnologije, a su-tra netko smanji prihode ili cijenu energije koju iz tih obnovljivih izvora pro-izvodite. Pravo gospodar-stvo dugoročno investira u velike promjene u pro-cesu proizvodnje te mora biti sigurno kakva će poli-tika prema tom istom gos-podarstvu biti sljedećih 20 ili 30 godina. Nužna je strategija gospodarskog razvoja Hrvatske”, zaklju-čila je.

PRVA NACIONALNA KONFERENCIJA O ODRŽIVOM RAZVOJU

Kako biti održiv u neodrživom okruženjuZakonodavni okvir mora biti siguran, da se ne dogodi da danas investirate u zelene tehnologije, a sutra netko smanji prihode ili cijenu energije koju iz tih izvora proizvodite, naglasila je ravnateljica HRPSOR-a

Pravo gospodarstvo dugoročno investira

i mora znati kakva će biti gospodarska

politika i za 20 ili 30 godina

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

O va će godina biti još jedna godina snažnih ograni-

čenja i izazova suočava-nja s tim ograničenjima, što jasno pokazuju i eko-nomska kretanja u prvom tromjesečju, poručio je guverner Hrvatske na-rodne banke Željko Ro-hatinski sa 15. konfe-rencije Tržišta novca, održane u Opatiji. Nasu-prot Vladinoj procjeni o rastu BDP-a za 0,8 posto, guverner se slaže s veći-nom analitičara i progno-

zira pad od jedan posto. Prognozu temelji na nizu podataka o padu industrij-ske proizvodnje za 5,3 po-

sto, građevinske aktivno-sti za 11,7 posto, izvoza za 0,9 posto i zaposleno-sti za 0,8 posto. Uz sve što

je palo, a nije smjelo pasti, prema guvernerovim rije-čima, povećana je tek sto-pa nezaposlenosti za 20 posto, postupno raste i in-flacija, promet u trgovini na malo stagnira, a u pozi-tivi je tek turizam s rastom broja noćenja od 11,4 po-sto, ali i tu je riječ tek o sezonski marginalnom razdoblju. Iako takva kre-tanja u prvom tromjeseč-ju ne moraju biti presud-na za sliku cijele godine, Rohatinski ne vjeruje da će se kretanja u drugom tromjesečju znatnije razli-kovati, pa onda ni postu-pna promjena tendencija

u drugom dijelu godine ne može više promijeniti ne-gativni predznak za cije-lu 2012.

Manji deficit, veća inflacijaTako će, prema njegovoj računici, do kraja godi-ne agregatna domaća po-trošnja pasti za 0,8 po-sto, izvoz roba i usluga za 1,2 posto, što uz sta-gnaciju investicija i uvo-za daje konačan rezul-tat od minus jedan posto BDP-a. Deficit platne bi-lance porast će s jedan na dva posto BDP-a (sa 450 na oko 900 milijuna

eura), čime će se povećati i inozemni dug na razinu od oko 102 posto BDP-a, ali uz pretpostavku zadr-žavanja kreditnog rejtin-ga Rohatinski vjeruje da će inozemne obveze biti moguće refinancirati po postojećim uvjetima. Pro-vedu li se najavljene mje-re fiskalne politike, de-ficit konsolidirane opće države (uključujući Hr-vatske autoceste) smanjit će se sa 5,8 posto na oko pet posto BDP-a, dok će javni dug dostići 56 posto BDP-a. Plasmani banaka porast će za oko pet posto, dok će se tekuća inflacija

ubrzati s prošlogodišnjih 2,1 posto na oko 3,5 posto u ovoj godini, predviđa-nja su guvernera HNB-a. “’Iako ovakva predviđa-nja nisu blistava s aspek-ta socijalnih očekivanja i političkih obećanja, ona nisu niti tragična, ako se u međuvremenu interak-cijom ekonomske politi-ke i konkretnih postupaka ekonomskih entiteta poč-nu uspostavljati osnov-ne pretpostavke i impulsi održivog budućeg rasta i razvoja’’, zaključio je Ro-hatinski u Opatiji. Toga je, nada se guverner, svje-sna i Vlada.

Guvernerova predviđanja

Inozemni dug povećat će se na razinu od oko 102 posto BDP-a, ali uz pretpostavku zadržavanja kreditnog rejtinga Rohatinski vjeruje da će inozemne obveze biti moguće refinancirati po postojećim uvjetima

Industrijska proizvodnja pala

je za 5,3 posto, građevinske

aktivnosti za 11,7 posto, izvoz za 0,9

posto

Nije blistavo, ali ne mora biti tragično

predviđeni pad BDP-a u ovoj godini inflacija u 2012.

1% oko 3,5%( (

7Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

M inistarstvo tu-rizma na svo-jim je web

stranicama objavilo kata-log investicijskih projeka-ta. U njemu je navedeno 14 turističkih društava u kojima država ima udjele (veće od 25 posto temelj-nog kapitala), a namije-njena su prodaji. Ukupno je državni udio u tim tvrt-kama procijenjen na 1,2 milijarde kuna. Navede-na su i trgovačka druš-tva tzv. posebne namjene u kojima je država stopo-stotni vlasnik - Club Adri-atic (bivše vojne nekret-nine), Brijuni Rivijera (projekt Brijuni Rivijera) i Park Prevlaka (projekt Park Prevlaka), a proda-vat će se samo nekretnine,

primjerice Hotel Hrvatska ili objekti u Kuparima. Na prodaji je i poseban pro-jekt - turistička zona Pro-kljan koja će se graditi uz Prokljansko jezero u Ši-bensko-kninskoj župani-ji. Donošenjem izmjena i dopuna Prostornog pla-na uređenja Grada Skra-dina ispunjeni su predu-

vjeti za početak izgradnje te jedinstvene turističko-rekreacijske zone. U njoj je predviđena i izgradnja golf terena sa 18 rupa i vodenog parka.

Privatizacija slijediDruštva kojima predstoji privatizacija su ZRC Li-pik, Bizovačke toplice, HTP Korčula, hoteli Pod-gora, Živogošće, Medena, Plat, Vranjica Belvedere, HTP Orebić, Dalma, Ma-estral, Makarska, Imperial s otoka Raba te tvrtka Mo-dra špilja. “Ministarstvo turizma objavilo je Kata-log investicijskih proje-kata kako bi se na jednom mjestu dao prikaz turistič-kih tvrtki u kojima je rije-šena vlasnička struktura, a nije provedena privatiza-cija. Taj će se katalog i da-lje nadopunjavati jer drža-va u svom vlasništvu ima još nekretnina. Osim toga, oni koji žele moći će obja-viti i svoje privatne pro-jekte”, rekao je Robert Pende, pomoćnik mini-stra turizma. Dodao je kako je objava tog katalo-ga tek prvi korak kako bi se potencijalni investito-ri upoznali s tim nepriva-tiziranim tvrtkama. Ovi-sno o tome kakav će biti interes investitora, Agen-cija za upravljanje držav-nom imovinom (AUDIO) odlučit će o modelu pro-daje (koncesija ili proda-ja) tih nekretnina.

Govoreći o obja-vi natječaja za prikuplja-nje ponuda za privatiza-ciju tih tvrtki, Pende je rekao kako se za tih 14

tvrtki tijekom turistič-ke sezone neće raspisiva-ti natječaj jer nema smisla da investitori razgledava-ju objekte dok su u nji-ma gosti. To će se učini-ti nakon sezone. Natječaj za prikupljanje ponuda za privatizaciju društava tzv. posebne namjene ras-pisat će se vrlo skoro, ali Pende u ovom trenutku još ne zna kada će to biti. U onim turističkim tvrt-kama koje dobro poslu-ju, kao što su primjerice Hoteli Makarska i rapski Imperial, neće se forsira-ti privatizacija, ali stav je Ministarstva turizma da privatizacija svih tih tvrt-ki mora završiti u roku od dvije godine. O tome ka-

kva će biti početna cijena prodaje tvrtki u državnom vlasništvu odlučit će AU-DIO, a tome će prethodi-ti financijska konsolidaci-ja svake pojedine tvrtke.

Aktivna politika“Neke su se neprivatizi-rane tvrtke prodavale po kunu, no to nije bila nji-hova realna cijena jer je budući vlasnik trebao pre-uzeti sve tvrtkine obveze i dugove prema državi. Ako se procijeni da se fi-nancijska konsolidacija u nekoj tvrtki ne može uči-niti, ona će otići u stečaj, a prema tome će se odre-diti prodajna cijena”, ista-knuo je Pende. Što misli o privatizaciji preosta-

lih neprivatiziranih turi-stičkih tvrtki iz državnog portfelja upitali smo Još-ka Lelasa, predsjedni-ka Uprave Hotela Ma-karska. On je naglasio kako pozdravlja tu aktiv-nu politiku Vlade i Mi-nistarstva turizma. “Sam pristup prema kojem su to nove investicije, a ne puka prodaja tvrtki, dje-luje prihvatljivije jer to pridonosi gospodarstvu. Pristup svakoj od tih 14 tvrtki bit će individualan, pa ne treba sumnjati da će to biti korektno i tran-sparentno. Uprava Hote-la Makarska i dalje će ra-diti u interesu tvrtke, a ne u interesu vlasnika jer se vlasništvo neprekidno mi-

jenja. Mi smo odgovorni za tvrtkino pozitivno po-slovanje”, rekao je Lelas.

Za neke od ovih tvrt-ki koje se trebaju privati-zirati postoje već izrađeni projekti. Tako je primje-rice za ZRC Lipik pri-premljen glavni projekt i građevinska dozvola za gradnju novih turističkih objekata. To su Kurhotel koji će imati kategoriju četiri zvjezdice, a troško-vi izgradnje iznose 10 mi-lijuna eura, potom Kursa-lon, objekt koji je ujedno zaštićeni spomenik kul-turne baštine, a u čiju će se obnovu uložiti šest mi-lijuna eura te objekt Wan-delbahn u što će se uložiti dva milijuna eura.

Katalog inveSticijSKih ProjeKata

Državni turistički portfelj uskoro na prodajuProdaje se 14 poduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu, među njima i Zrc lipik, Bizovačke toplice i brojni hoteli. Katalog će se, kaže robert Penda, još nadopunjavati, a ova objava je prvi korak ususret investitorima

Sam pristup prema kojem su to nove

investicije, a ne puka prodaja tvrtki, djeluje prihvatljivije

jer to pridonosi gospodarstvu, kaže

lelas

Rbr. Društvo MjestoTemeljni kapital

knEmitirani broj

dionicaNominalna vrij.dionica

Ukupni državni portfelj Raspoloživi državni portfelj

kn % kn %

1. ZRC LIPIK d.d. LIPIK 3.192.000 31.920 100 2.881.800 90,28 2.881.800 90,28

2. BIZOVAČKE TOPLICE d.d. BIZOVAC 130.912.500 87.275 1.500 130.177.500 99,44 130.177.500 99,94

3. HTP KORČULA d.d. KORČULA 128.229.300 427.431 300 67.029.000 52,27 64.599.300 50,38

4. HOTELI PODGORA d.d. PODGORA 135.512.500 366.250 370 82.046.760 60,55 75.437.450 55,67

5. HOTELI ŽIVOGOŠĆE d.d. ŽIVOGOŠĆE 112.021.200 302.760 370 85.287.590 76,14 84.247.890 75,21

6. HOTEL MEDENA d.d. SEGET DONJI 118.140.000 393.800 300 64.204.800 54,35 63.394.800 53,66

7. HOTELI PLAT d.d. PLAT 59.176.500 197.255 300 54.732.000 92,49 54.732.000 92,49

8. VRANJICA BELVEDERE d.d. SEGET DONJI 30.806.200 83.260 370 21.239.110 68,94 16.632.610 53,99

9. HTP OREBIĆ d.d. OREBIĆ 35.164.000 175.820 200 24.159.600 68,71 22.383.600 63,65

10. DALMA d.d. SPLIT 459.228.090 1.241.157 370 421.870.670 91,87 387.132.110 84,30

11. HOTELI MAESTRAL d.d. DUBROVNIK 103.144.000 515.720 200 80.723.800 78,26 70.397.400 68,24

12. HOTELI MAKARSKA d.d. MAKARSKA 223.894.000 1.119.470 200 157.942.400 70,54 92.661.000 41,39

13. IMPERIAL d.d. RAB 254.342.000 635.855 400 133.135.600 52,35 127.351.200 50,07

14. MODRA ŠPILJA d.d. KOMIŽA 18.496.500 61.655 300 8.243.1500 44,57 7.877.100 42,59

UKUPNO 1.812.258.790 1.333.673.730 1.199.905.760

Društva kojima predstoji privatizacija (udio države raspoloživ za prodaju - više od 25% temeljnog kapitala društva)

Izvor: Ministarstvo turizma

procijenjen državni udio u 14 turističkih tvrtki udio države u temeljnom kapitalu tih tvrtki

na 1,2 mlrd kn više od 25%( (

8 Broj 3727, 14. svibnja 2012.Privredni vjesnikS MARKOVA TRGA

Igor Vukić vukic@privredni.hr

P orezni obvezni-ci u prva su če-tiri mjeseca pla-

tili 20,5 milijardi kuna poreza, što je povećanje od 7,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. go-dine. Rast inflacije i jača porezna disciplina razlog su povećanju proračun-skih prihoda, ocjenjuje se u Ministarstvu financija. Prihod od poreza na doho-dak rastao je 2,7 posto, od poreza na dodanu vrijed-nost 7,5 posto, a od pore-za na dobit 15 posto. Rast prihoda od PDV-a samo je dijelom uzrokovan pove-ćanjem porezne stope jer se učinak stope od 25 po-sto osjetio samo u travnju.

Prihodi od trošarina rasli su 0,2 posto, što po-kazuje stagnaciju ukupne potrošnje. Kod trošarina

na naftne derivate uočljiv je pad od 7,3 posto, dok se kod duhanskih proizvo-da bilježi rast od 18,8 po-sto. Prihod od trošarina na duhanske proizvode pora-stao je 160 milijuna i uku-

pno je iznosio 1,015 mili-jardi kuna.

Ukupni prihodi prora-čuna iznosili su 35,5 mi-lijardi kuna, i bili su veći za 5,6 posto ili 1,89 mi-lijardi kuna. Rashodi su dosegnuli 39,5 milijardi i bili su manji za 0,8 po-sto. Proračunski manjak tako je smanjen na 3,9 mi-lijardi kuna, dok je na kra-

ju 2011. bio veći od šest milijardi.

Oko 8500 dužnika traži reprogram Oko 8500 poreznih duž-nika predalo je molbu za reprogramiranje poreznih dugova, vrijednih oko če-tiri milijarde kuna. Po-zitivno je riješeno 1247 molbi, od toga 657 podu-

zećima, a 585 građanima. Rezultate je počela do-nositi i Uredba o zabra-ni isplate plaća ako nisu uplaćeni pripadajući do-prinosi. Zaostale dopri-nose uplatilo je 13.000 poslodavaca, a na li-sti dužnika su još 32.000 poduzeća. U prvim da-nima svibnja plaće je sa svim doprinosima isplati-

lo 1470 poduzeća, a ban-ke su zaustavile 89 ispla-ta plaća zato što je izostala uplata doprinosa.

Nastavlja se i akcija uspoređivanja prihoda i uplaćenih poreza. Dosad je ispitano 1600 građa-na, za prihode koje su do-bivali u posljednje tri go-dine. Za desetero je već utvrđeno da na ukupno 17

milijuna kuna nisu plati-li porez, pa im je napla-ćeno osam milijuna kuna. Obrađeno je još 38 pore-znih obveznika koji su utajili 62 milijuna kuna. Njima će se idućih dana izdati rješenja o poreznoj obvezi.

Ukupni porezni dug, nagomilan proteklih go-dina, iznosi 52 milijarde kuna. U Ministarstvu fi-nancija smatraju da je mo-guće na neki način napla-titi pola te svote. Sljedeći korak u pokušaju naplate bit će donošenje zakona koji će omogućiti da dr-žava u suradnji s bankama jednostavnije ulazi u ka-pital zaduženih poduzeća. Zatim će ih restrukturira-ti i prodavati, uz naplatu potraživanja. Čišćenje tog dužničkog portfelja tra-jat će najmanje do kraja ove godine, najavljeno je u Ministarstvu.

Punjenje Proračuna u PrVa četIrI mjeseca

Plaćeno 20,5 milijardi kuna porezarast inflacije i jača porezna disciplina razlog su povećanju proračunskih prihoda, ocjenjuje se u ministarstvu financija

Proračunski manjak smanjen je na 3,9 milijardi kuna, dok

je na kraju 2011. bio veći od šest

milijardi

prihod od trošarina na duhanske proizvode porezni dug nagomilan proteklih godina

1,015 mlrd kn 52 mlrd kn ( (

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture objavilo je natječaj za dodjelu financijskih pot-pora za gradnju trupa i rekonstrukciju putnič-kih i izletničkih brodo-va privatnih brodara - malih poduzetnika. Rok za dostavu zahtjeva je 21. lipnja ove godine.

Vlada je još 4. lipnja 2010. prihvatila Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote te za trogodišnje razdoblje provedbe programa u pro-računu osigurala 12 mili-juna kuna. Programom se financira gradnja trupa i rekonstrukcija putničkih i linijskih brodova do 100 BT-a, izletničkih brodova

do 50 BT-a, školskih bro-dova, jahti za gospodarske namjene i brodica za gos-podarske namjene (osim ribarskih), te brodica na-mijenjenih unapređenju, ispitivanju i zaštiti mora.

U protekle dvije go-dine financijske potpo-re za gradnju trupa plovi-la ostvarilo je ukupno 19 brodara, a tri brodara reali-zirala su potporu za rekon-strukciju postojećih plovi-la. (J.V.)

PotPore za PutnIčku I IzletnIčku flotu

Natječaj za potpore malim brodarima

Nakon dvije godine u za-grebačkoj Visokoj ško-li za primijenjeno ra-čunarstvo Algebra 12. lipnja održat će se dru-gi susret koji organizi-ra britanski investicijski inkubator Seedcamp, a na kojemu će 20 naj-kvalitetnijih regionalnih tehnoloških startup tvrt-ki dobiti priliku za pred-stavljanje svog projekta pred 80 mentora iz Hr-vatske, regije te svije-ta, među kojima će biti investitori i internetski stručnjaci iz Intel Ca-pitala, Facebooka, Go-oglea i Eden Venturesa. Svi zainteresirani projekt trebaju prijaviti do 20. svibnja, a više informacija

mogu doznati na internet-skoj adresi Seedcampa. Suorganizatori i sponzori susreta su centar za podu-zetništvo CEED i 10gena koji razvija proizvode i usluge temeljene na otvo-renim bazama podataka, magazin Netokracija.com te domaća mreža poslov-nih anđela CRANE koja ulaže u startupove.

Kako je rečeno na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju su održali Hrvoje Balen (predsjednik Upravnog vijeća Algebre), Ivo Špigel (član Uprave Perpetuum Mobilea), Mi-hovil Brančić (CRANE) te Ivan Brezak Brkan (Ne-tokracija.com), mentori će na temelju predstavljanja

startup tvrtki izabrati naj-bolje finaliste koji će do-biti priliku predstaviti svoj projekt na završnom Seed-campu koji se svake go-dine održava u Londonu. Seedcamp fond već je ulo-žio u niz regionalnih teh-noloških tvrtki poput za-grebačkog GIS Clouda i osječkog Farmerona, da-jući im po 20.000 funti te pristup svojoj mreži men-tora i povezujući ih s no-

vim investitorima. Inače, kako je rekao Špigel, tre-ćina dosadašnjih ulaga-nja tog britanskog fonda išla je u Srednju i Istočnu Europu jer je to područje “izuzetno jak izvor kvali-tetnih inženjera”, ali isto-vremeno i područje gdje nedostaje kvalitetna infra-struktura za razvoj startu-pa. Ono što sada rade BI-CRO i tehnološki parkovi nije dovoljno (J.F.)

seedcamP u zagreBu

Prilika za startup tvrtke

9Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z bog teškog stanja na ribarskom tr-žištu Vlada je od-

lučila sa 25 milijuna kuna subvencionirati ulov riba-ra, posebice onih koji se bave koćarenjem. Prema

riječima ministra poljo-privrede Tihomira Ja-kovine, prošle je godi-ne smanjeni ulov ugrozio standard 1500 obitelji koje se sa 450 brodica bave tim poslom. Pravo na pomoć, odnosno “tržišnu kompen-zaciju” imat će pravne i fi-zičke osobe koje posjedu-ju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru te ostvaruju promet od najmanje 50.000 kuna u šest mjeseci. Ribari po-jedinci dobivat će 14 po-sto dodatka na svaki ra-

čun za prodanu ribu, dok će ribari udruženi u zadru-ge dobivati 24 posto po ra-čunu. Zahtjevi se podnose Upravi ribarstva Ministar-stva poljoprivrede. Dodat-ne informacije o potreb-noj dokumentaciji mogu se pronaći na službenim web stranicama Uprave ri-barstva.

Vlada je prihvatila i zakon o konačnosti na-mire u platnim sustavima i sustavima za namiru fi-nancijskih instrumenata. Uz ostalo, riječ je o preu-zimanju pravne stečevine Europske unije u području prijenosa novca s računa na račun između tri i više sudionika na tržištu i na-plate međusobnih potra-živanja. Prema obrazlo-ženju zakona, konačnost namire naloga za prijenos podrazumijeva da je na-log za prijenos bezuvjet-no i neopozivo proveden i da njegovo izvršenje više nije moguće pobijati, od-nosno poništavati. U su-stavima za namiru na-loga za prijenos, pojam konačnosti veoma je zna-čajan budući da je zbog važnosti takvih sustava za gospodarstvo nužno da provedeni nalog, pod

određenim pretpostavka-ma, bude neopoziv i da ga se ne može pobijati.

Postupak zbog insolventnosti Ovaj zakon regulira i po-sljedice otvaranja postupka zbog insolventnosti pojedi-nog sudionika platnog pro-meta. Određeno je da tre-nutak otvaranja postupka zbog insolventnosti bude datum, sat i minuta dono-šenja relevantne odluke suda ili drugog nadležnog tijela Hrvatske, države čla-nice EU-a ili treće države.

Postupak zbog insol-ventnosti, precizirano je, znači stečaj, odnosno za-branu i ograničavanje pla-ćanja s računa tvrtke nad kojom je otvoren stečaj-ni postupak. Sud i druga nadležna tijela obvezna su odmah obavijestiti HNB i Hanfu o trenutku otvara-nja postupka zbog insol-ventnosti. Na ovaj se za-kon nadovezao i prijedlog o proširenju Zakona o fi-nancijskom osiguranju. Njime Vlada predlaže da vjerovnici od dužnika kao osiguranje svog potraži-vanja mogu preuzimati i kreditna potraživanja. To se, međutim, neće moći

ugovoriti ako je kod kre-ditnog aranžmana riječ o potrošačkom kreditira-nju. I dalje se kao poluga osiguranja potraživanja mogu ugovoriti prava na nečija novčana sredstva, zatim dionice, obveznice i druge vrijednosne papire.

Vlada je donijela Od-luku o dodjeli poseb-ne godišnje nagrade Ron Brown za doprinos gospo-darskoj suradnji Hrvatske i SAD-a. Za poslovanje u 2011. godini nagrađena su poduzeća Applied Ce-ramics iz Siska i Telegra iz Svete Nedelje. Sisačku tvrtku osnovao je povrat-nik iz SAD-a Darko Ser-tić, a tvrtka proizvodi ke-ramičke komponente za izradu mikročipova. Tvrt-ka Telegra posluje u 25 zemalja, a svoj sustav za kontrolu prometa instali-rali su i u Seattleu. Potom se u tom gradu smanjio broj nesreća i povećala protočnost prometa, re-kao je prvi potpredsjed-nik Vlade Radimir Ča-čić. Dodao je i opasku da je razvoj Telegre jedna od posljedica gradnje autoce-sta gdje su domaće tvrtke stjecale i iskustva u nad-zoru prometa.

SjednIca hrVatSke Vlade

Za poticaje ribarima 25 milijuna kunaPrema riječima ministra poljoprivrede tihomira jakovine, prošle je godine smanjeni ulov ribe ugrozio standard 1500 obitelji koje se sa 450 brodica bave tim poslom

Vjerovnici bi od dužnika kao osiguranje svog

potraživanja mogli preuzimati

i kreditna potraživanja

na svaki račun za prodanu ribu dobivat će ribari pojedinci

14% dodatka(

*vijesti

Rast prodaje Henkela

U prvom kvartalu ove godine tvrtka Henkel je ostvarila prodaju od 4,008 milijuna eura, što je 4,8 po-sto više nego u istom lanj-skom razdoblju. Organ-ska prodaja koja isključuje utjecaj tečaja i akvizicija/dezinvestiranja povećana je 4,7 posto.

Veći prihodi, manje korisnika Vipnet je u prvom kvartalu ostvario 92,5 milijuna eura prihoda, što je za 2,5 posto više u odnosu na isto raz-doblje lani. Broj korisni-ka u mobilnoj mreži izno-si gotovo dva milijuna,

objavila je Telekom Au-stria Grupa u Beču. Broj Vip pretplatnika pove-ćan je za 6,3 posto. Snaž-na potražnja za bežičnim broadbandom rezultira-la je porastom od 14,7 po-sto u odnosu na prvi kvar-tal 2011. godine.

HŽ-ov novi ugovor o suradnjiPredstavnici HŽ Carga i Rail Cargo Austria AG-a potpisali su ugovor o su-radnji u predaji i prijemu pošiljaka u graničnom že-ljezničkom robnom prije-vozu između Hrvatske i Slovenije. Rail Cargo Au-stria je tvrtka koja je regi-strirana za željeznički rob-ni prijevoz te ima dozvolu za pružanje usluga u jav-nom željezničkom robnom prijevozu u toj zemlji.

Patr

ik M

acek

/PIX

SELL

Nacionalna strategija inovacija Republike Hr-vatske 2013.-2020. na-slov je ambicioznog do-kumenta iza kojega stoje ambiciozne insti-tucije: Ministarstvo gos-podarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Doku-menta još nema jer je pot-pisan tek Memorandum o suradnji dvaju ministar-stava, ali ministri Radimir Čačić i Željko Jo-vanović tvrde da imaju ja-snu sliku kako će strategija na kraju izgledati. Jovanović bi dodatno ra-zradio potpore inovativ-nim poduzećima, s konač-nim ciljem da se poveća broj doktora znanosti u gospodarstvu. Trenutač-no samo 15 posto hrvat-skih doktora znanosti radi u realnom sektoru, dok ih je u SAD-u čak 80 posto, a u EU-u 50 posto. Čačić bi tu, kako kaže, sramot-nu situaciju riješio poseb-nim fondom koji bi dva

ministarstva zajednički fi-nancirala, a iz kojega bi se plaćali doktorski stu-diji za one koji bi nakon stjecanja doktorata barem tri godine radili u Hrvat-skoj. Ulaganja u istraži-vanje i razvoj u Hrvatskoj trenutačno iznose 0,8 po-sto BDP-a, dok primjerice Finska i Japan ulažu goto-vo tri posto. Prema poda-cima OECD-a, povećanje ulaganja od samo 0,1 po-

sto BDP-a dugoroč-

no po-v e ć a v a u k u p n i

BDP za 1,2 do 1,5

posto, što znači da je multiplikator ula-

ganja prosječno 12 do 15. Rekorder je Belgija, gdje se na svaki euro iz prora-čuna uložen u inovacije zaradi 24 eura, od čega se devet eura vraća u prora-čun. Kada jednom nasta-ne, Nacionalna strategija inovacija trebala bi pomo-ći i većem korištenju sred-stava iz fondova EU-a, što je trenutačno jedna od najvećih boljki hrvatske državne uprave. (D.Ž.)

StrategIja InoVacIja

Kuna uložena u Znanost 12 puta se isplati

10 Broj 3727, 14. svibnja 2012.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

Z agrebačka po-družnica Vladi-mir Nazor u 50

godina rada primarno je usmjerena i posveće-na djeci i mladima čime je stvorena dugogodišnja tradicija organizacije pu-tovanja, ljetovanja i zi-movanja za mlađe uzra-ste. U želji i namjeri da entuzijazmom, kreativ-nošću i vedrinom budu još dostupniji klijentima i korisnicima raznih tu-rističkih programa, u ve-ljači ove godine otvorena je putnička agencija po-družnice Vladimir Nazor u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici. “Iako je upravo tra-dicija ono što nas izdvaja od ostalih turističkih agen-cija, specifični smo i po vlastitim brojnim objek-tima u unutrašnjosti i duž obale te po tome što ima-mo veliku bazu animatora i voditelja koji se brinu da svaki od programa iz naše široke lepeze bude izve-den na potpuno zadovolj-stvo djece i mladih”, rekla je Irena Kraljević, vodi-teljica Putničke agenci-je podružnice Vladimir Nazor.

Hostelske i ugostitelj-ske usluge pružaju u vla-stitim objektima na oba-li, i to u Savudriji, Dugoj Uvali, Crikvenici, Velom

Lošinju, Puntu i Skradinu te u Zagrebu u Gradu mla-dih i hostelu Arena. Agen-cija svoje temeljno poslo-vanje širi i na organizaciju putovanja za odrasle u svim oblicima turističkih boravaka u Hrvatskoj i inozemstvu.

Program preživljavanja u prirodiMeđu brojnim programi-ma te putničke agenci-je posebice se ističe pro-gram preživljavanja. Riječ je o edukativnom progra-mu, namijenjenom za četi-ri dobne skupine. “U tom aranžmanu djeca, mla-di, ali i ostali zainteresira-ni na zabavan i zanimljiv način uče o preživljavanju u prirodi. To znači da ku-haju na otvorenom, druže se i uče orijentaciju u pri-rodi”, istaknula je Irena Kraljević. U planu je i or-ganizacija programa team-buildinga. Putnička agen-cija Vladimir Nazor nudit će i tzv. dinamičke pake-te, što znači da bi pored smještaja u nekom njiho-vom objektu, primjerice u Gradu mladih ili hoste-lu Arena, nekom putniku koji želi smještaj u Zagre-bu ponudili informacije i aranžmane za prehranu i ostale turističke sadržaje.

Govoreći o životu u recesiji, Irena Kraljević je naglasila kako su u po-družnici Vladimir Nazor toga svjesni, pa je sto-ga i poslovanje putnič-ke agencije usmjereno da se svojom ponudom i sni-ženim cijenama na naj-bolji mogući način prila-godi dnevnim izazovima građana. “Želja nam je da putovanja, ljetovanja

i zimovanja ostanu na li-sti obiteljskih godišnjih prioriteta naših građa-na”, rekla je ona. Za gra-đane slabije platne moći napravljeni su vrlo po-voljni aranžmani za ovo-godišnje ljetovanje. Pri-tom je istaknula kako je u ovom trenutku neza-hvalno predvidjeti tijek turističke sezone, ali u ovoj agenciji rezervacije su već krenule, pa je sto-ga Irena Kraljević izrazi-la nadu u maksimalnu po-punjenost svih objekata podružnice Vladimir Na-zor. (S.P.)

O snovna ideja tvrtke Valdez je objedinjavanje

poslovnih, informatičkih, marketinških, komunika-cijskih i knjigovodstve-nih znanja u jedinstve-nu uslugu namijenjenu malim poduzetnicima. Dakle, tvrtka kroz vir-tualni ured malim podu-zetnicima pruža poslov-nu podršku uz korištenje najnovijih informatičkih i

komunikacijskih tehnolo-gija u cilju povećanja nji-hove konkurentnosti.

Denis Zdelar, di-rektor i suvlasnik tvrt-ke, kaže kako paket uslu-ga za male poduzetnike uključuje online knjigo-vodstvo, izradu vizual-nog identiteta, web strani-ce i trgovine, upravljanje

internetskim marketinš-kim kampanjama, anali-zu tržišta i savjetovanje o tehničkoj opremljenosti, održavanje računala i pro-grama. “Uvidjevši kako ponekad početni finan-cijski izdaci za knjigo-vodstvene usluge male poduzetnike znatno op-terećuju te stoga smanju-ju ulaganja u marketing i opremu, rodila se ideja o objedinjavanju navedenih usluga. Tako cijena naših usluga može biti znatno manja u odnosu na poje-dinačno ugovaranje sva-ke usluge kod međusob-no nepovezanih tvrtki”, objašnjava.

Smiješna ponuda bankeNa tim poslovima u Val-dezu trenutačno je angaži-rano pet osoba, međutim, zbog sve većeg zanimanja korisnika uskoro se plani-raju nova zapošljavanja. Osim klijenata iz cijele Hrvatske, njihovi korisni-ci nalaze se i u državama regije. “A vlasnik jedne tvrtke ima boravište čak u Australiji, što ne pred-stavlja nikakav problem s obzirom na to da se sve obavlja online”, napomi-nje on.

Tvrtka se do sada ra-zvijala bez vanjskog fi-

nanciranja. Razlog je i či-njenica da im je banka, preko koje su nekada po-slovali, jedini put kada su tražili kratkoročno me-đufinanciranje, odobrila iznos od pet posto njiho-va godišnjeg prihoda što je bila smiješna ponuda. Na taj iznos još su htjeli uračunati troškove obra-de kredita i kamatu u visi-ni od 10 posto iznosa kre-dita. “Nijedan poduzetnik koji posluje pažnjom do-brog gospodara ne bi pri-stao na takve uvjete, osim ako je u očajnoj situaci-ji te ne može bez traže-nih sredstava”, napomi-nje Zdelar dodajući kako su ponudu banke, narav-no, odbili.

Ove godine aplicirat će na natječaj Ministar-stva poduzetništva. “S ob-zirom na to da je naš način poslovanja u potpunosti u skladu s projektom ePo-slovanje, za koji je Vlada samo u promociju i teori-ju uložila ogromna sred-stva, očekujemo da ćemo dobiti poticaje”, kaže. U budućnosti, uz suradnju s partnerima, tvrtka pla-nira povezati do sada od-vojene aplikacije za knji-govodstvo i web trgovinu, kako bi se ukinula potre-ba za prepisivanjem raču-na ili narudžbi. (B.O.)

Široka lepeza turističkih programa

Online ruka potpore

U njihovom su vlasništvu brojni objekti u unutrašnjosti i duž obale Hrvatske, a imaju i veliku bazu animatora i voditelja

Kroz virtualni ured tvrtka malim poduzetnicima pruža podršku uz korištenje najnovijih informatičkih i komunikacijskih tehnologija

Za građane slabije platne moći napravljeni su vrlo povoljni aranžmani za ovogodišnje ljetovanje

Tvrtka planira povezati odvojene

aplikacije za knjigovodstvo i web

trgovinu

radi Zagrebačka podružnica Vladimir Nazor zapošljava Valdez(( 50 god 5 djelatnika

Putnička agencija Podružnice Vladimir nazor, zagrebValdez, Varaždin

11Broj 3727, 14. svibnja 2012. PRIČA S RAZLOGOMwww.privredni.hr

*vijesti

Porezna uprava “trguje” informacijamaHUP je priopćio kako po‑zdravlja i podržava aktiv‑niji rad Porezne uprave na naplati svih poreza, no upozorava na kontinuirano javno objavljivanje povjer‑ljivih i privatnih informa‑cija iz postupaka Porezne uprave. Time se, napomi‑nju, krše postojeći propisi, uzrokuje značajna osobna i materijalna šteta pojedin‑cima i tvrtkama te stvara atmosfera linča. U HUP‑u smatraju kako je važno na‑glasiti da su porezni po‑stupci, kojima posljednjih dana obiluju mediji, po svojoj namjeni redovni po‑stupci i trebali bi se nepre‑kidno provoditi u svrhu za‑konske kontrole poreznih prijava.

Trogodišnji ugovor Vira i HŽ-aU skladu s nastojanjima da se što više roba preu‑smjeri s ceste na prijevoz željeznicom i da se ona što bolje pozicionira na tr‑žištu prijevoznih usluga, između Uprave HŽ Car‑ga i grupacije Viro potpi‑san je trogodišnji Ugovor o uvjetima prijevoza poši‑ljaka željeznicom. Očeku‑je se da će HŽ Cargo go‑dišnje prevesti najmanje 175.000 tona robe, među kojom su šećerna repa, si‑rovi šećer, peletirani re‑zanci šećerne repe, bije‑li kristalni šećer i melasa.

Končar: još jedan posao u Finskoj

Tvrtka Končar–Generato‑ri i motori sklopila je novi ugovor u Finskoj koji uključuje obnovu i pove‑ćanje snage jednog gene‑ratora i ostale pripadajuće opreme po principu ključ u ruke za hidroelektranu Pamilo. Riječ je o prvom Končarevom poslu za vrlo važnog kupca u regiji, švedsku tvrtku Vattenfall. Inače, tvrtka Končar–Ge‑neratori i motori na skan‑dinavskom je tržištu pri‑sutna već 10 godina i do sada je isporučila genera‑tore za 34 hidroelektrane.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N a europskom tr‑žištu mogu pre‑živjeti samo

proizvodi najbolje kvali‑tete. Jedan od takvih pro‑izvoda koji je sve više tražen je i hrvatski lijes. Hrvatska godišnje proi‑zvede više od 80.000 li‑jesova, od čega najveći dio proizvede samo jed‑na tvrtka – Palma. U ovoj godini Palma će proizve‑sti oko 60.000 lijesova, od čega će oko 60 posto zavr‑šiti na inozemnom tržištu.

Kako kaže Ivan Kne-žević, direktor i većinski vlasnik Palme, najvažni‑ji kupci do sada bili su im Nijemci, no sada šire po‑slovanje i na tržišta Švi‑carske, Francuske i Italije. Hrvatski proizvodi su na stranim tržištima konku‑rentni unatoč tome što su mnogi tamošnji igrači svo‑ju proizvodnju zbog jefti‑nije radne snage i sirovina preselili na istok Europe.

“Glavna konkurencija su nam tvrtke iz Rumunj‑

ske, Slovačke, Češke i Poljske. Njihovi proizvodi su jeftiniji, no kupci cije‑ne Palminu višu kvalitetu, točnost i poštivanje dogo‑vora”, ističe Knežević.

Od pilane do finalnog proizvodaUz lijesove, Palma pro‑izvodi i limene uloške, garniture, pokrove i tape‑cirunge, nadgrobne zna‑kove i ostalu galanteri‑ju za pogrebnu djelatnost. U tvrtki radi 250 radnika od kojih nešto više od po‑lovine u Jastrebarskom, a ostali u prije nekoliko godina kupljenoj pilani u Vladislavcima.

Kriza je promijenila zahtjeve tržišta, no iako se kriza osjeti i u ovoj tvrt‑ki, Palma zadnjih godi‑na stalno bilježi rast pro‑izvodnje i prodaje.

Na hrvatskom tržištu promijenjena je struktu‑ra prodaje, ističe Kneže‑vić. “Udio više kvalitete je u ova krizna vremena opao, količina robe sred‑nje kvalitete se zadržala, a porastao je udio soci‑

jalnog programa”, dodaje Knežević.

Na europskom tržištu Palma drži poziciju sred‑nje kvalitete s proizvodi‑ma u cjenovnom rasponu od 100 do 600 eura, ovi‑sno o vrsti drveta. Strano tržište potaknulo je tvrtku da se odmakne od proi‑zvodnje lijesova od topole prema drugim sirovinama ‑ jasenu, hrastu i nekim drugim vrstama drva, te svjetlijim bojama. Kako kažu u tvrtki, mnogo go‑dina obilazili su sajmo‑ve, učili iz onoga što dru‑gi rade i polako osvajali ponajprije njima poznato njemačko tržište.

Hrvatski proizvođa‑či pogrebne opreme ima‑ju veliku perspektivu pla‑siranja svojih proizvoda na tržište Europske unije, smatra Knežević. “Tvrtke Stolarija Jakopčin, TPO Križevci i Palma, koje

izvoze u Europu otprili‑ke 40 posto svojih proi‑zvoda, to dokazuju. Naše tvrtke imaju jamstvo vr‑hunske kvalitete, rokova isporuke i prihvatljivost cijene, što je prepoznato na zahtjevnom tržištu EU‑a. Ujedno se izvozni tren‑dovi naše pogrebne opre‑me iz godine u godinu pomiču prema višoj ka‑tegoriji i višoj kvaliteti”, kaže Knežević.

Potražnja rasteSajam pogrebne opreme u Parizu Funéraire na kojem su se pojavili prošle godi‑

ne otvorio im je vrata tog tržišta. Tu su se pokazali vrlo konkurentnima, a isto je nastavljeno na najzna‑čajnijem europskom saj‑mu u Bologni.

“Interes kupaca je u Europi velik i zapravo ra‑dimo na našim maksimal‑nim kapacitetima. Upravo zato nužno nam je ulaga‑nje u proizvodnju. Pilana nam već radi u tri smjene i jedva proizvodi dovoljno sirovine za narudžbe”, na‑glašava Knežević.

U idućoj godini krenut će na nove sajmove i po‑tragu za novim kupcima. Najavljuju i ulaganje u nove strojeve u Vladislav‑cima čime će povećati ka‑pacitet proizvodnje si‑rovine, kao i ulaganje u tvornici u Jastrebarskom, i to u lakirnicu u kojoj će se upotrebljavati ekološ‑ki prihvatljiviji vodeni la‑kovi.

PogreBna oPrema: intereS veći od mogućnoSti Proizvodnje

Hrvatski lijesovi za europutvrtka Palma iz jastrebarskog najveći je hrvatski proizvođač pogrebne opreme. većinu svoje proizvodnje (oko 60 posto) izvozi na europsko tržište

Pilana nam već radi u tri smjene i jedva proizvodi dovoljno sirovine za narudžbe, naglašava Knežević

proizvede se godišnje u Hrvatskoj

više od 80.000 lijesova(proizvede tvrtka Palma

oko 60.000(

Tvrtka Palma, registrirana za proizvodnju pogrebne opreme, najstariji je i najveći proizvođač pogrebne opre-me u Hrvatskoj. Osnovana je 1948. godine u Zagrebu, a od 1976. godine posluje na lokaciji u Jastrebarskom.Proizvodi Palme izrađeni su od sirovina hrvatskog podri-jetla i atestirani na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Pro-izvodni program obuhvaća sve vrste lijesova, od najjef-tinijih do najkvalitenijih i najskupljih sarkofaga koji se po izboru, dizajnu i završnoj obradi mogu mjeriti s najbo-ljim europskim proizvodima. Tvrtka izvozi u Njemačku, Italiju, Francusku, Mađarsku, Sloveniju, Bosnu i Herce-govinu, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru. Njihovi proizvodi nositelji su znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvat-sko, a tvrtka posjeduje i certifikat ISO 9001-2000.

Visoka kvaliteta i certifikati

12 Broj 3727, 14. svibnja 2012.INTERVJU Privredni vjesnik

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

N ovog ravna-telja Hrvat-skog zavoda za

zdravstveno osiguranje Sinišu Vargu dočekali su veliki dugovi u zdravstvu i niz drugih problema. O njima, ali i o smjeru u ko-jem će se HZZO razvija-ti te bitnim promjenama koje se mogu očekivati u sustavu razgovarali smo s novim ravnateljem.

Ministar Rajko Osto-jić kazao je da je dug u zdravstvu veći od sedam milijardi kuna, a Vi ste u jednom intervjuu re-kli kako je HZZO zbog dugova u stanju “zblesi-ranog kompjutora” koji treba resetirati. Kakva je struktura tog duga i hoće li biti sankcija za one koji su gomilali du-gove? - Dug od sedam milijar-di kuna nije nastao preko noći. On je posljedica su-stavnog neplaćanja i od-gađanja plaćanja obveza koje su se svjesno gomi-lale s ciljem da se bilanca prihoda i rashoda zdrav-stvenog sustava umjetno uljepša pred izbore i da se stvori dojam da je sve u redu. Krivnju ne bih od-mah svalio na ravnatelje bolnica, no i oni su sva-kako dio problema jer su odgađali probleme kako bi slika zdravstvenog su-stava u režiji prošle vlade ostala dobra. Svi u sustavu koji ne poštuju zakonska ograničenja i ne igraju po pravilima mogu očekivati

oštre sankcije HZZO-a jer se problemi više neće gu-rati pod tepih, već ćemo ih rješavati boljim plani-ranjem i boljom organiza-cijom. Do kraja listopada ove godine rok plaćanja u zdravstvu svest ćemo na 60 dana i svatko tko to neće biti u stanju ostvariti, neće moći ostati.

Vlada planira dodatno smanjiti doprinose za zdravstvo, tako da bi oni sljedeće godine mogli iznositi samo devet po-sto. Što će to značiti za HZZO? - Za nas smanjenje dopri-nosa za zdravstveno osi-guranje iz plaća ne pred-stavlja problem jer se proračun HZZO-a iona-ko puni iz više izvora, te

će nam se manjak iz do-prinosa nadoknaditi iz državnog proračuna. No to što ukupna razina pri-hoda neće pasti ne zna-či da pred nama nije iza-zov smanjenja rashoda, i to onih nepotrebnih ras-hoda koji ne spadaju u zdravstvenu zaštitu. Taj bi se višak mogao uložiti u podizanje razine usluge,

primjerice smanjenje lista čekanja za sve vrste pre-traga, što naši osiguranici s pravom očekuju od nas. HZZO pozdravlja Vladi-nu politiku rasterećenja davanja na plaću jer je to i našem sustavu, koji pred-stavlja jednog od najve-ćih poslodavaca u zemlji, smanjilo troškove za pla-će zdravstvenih radnika. Sredstva ušteđena na ma-njem izdvajanju za plaće već koristimo u restruktu-riranju sustava.

Osnovno osiguranje ve-ćini osiguranika sada znači samo da imaju pravo uplatiti dopunsko osiguranje s kojim onda nisu pokriveni ni svi lije-kovi, a da o dostupnosti liječenja i ne govorimo. Trenutačno, primjerice,

Siniša Varga, raVnatelj HrVatSkog zaVoda za zdraVStVeno oSiguranje

Do naJvećih PromJena Doći će u primarnoj zDravstvenoJ zaštitiCilj je da se jednostavniji dijagnostički postupci odrade u primarnoj zaštiti za što su liječnici i medicinske sestre i više nego osposobljeni. Prihode ćemo im povećati, ali ćemo ih i vezati uz uspješnost u prevenciji bolesti

Do kraja listopada ove godine

rok plaćanja u zdravstvu svest

ćemo na 60 dana i svatko tko to

neće biti u stanju ostvariti, neće moći

ostati

dug hzzo-a

7 mlrd kn(

svetozar sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

E urovoće iz Ora-hovice posljed-njih godina bi-

lježi vrlo dinamičan rast i razvoj. Nedavnim akvizi-cijama tvrtki sličnih djelat-nosti iz Slatine i Đakova, Eurovoće je postalo zna-čajna grupacija u prehram-benoj industriji, ne samo u Hrvatskoj već i u regiji. U toj propulzivnoj tvrtki od-nedavno je direktor Jero-nim Pandurić, ekonom-ski stručnjak koji iza sebe ima devet godina rada u bankarskom sektoru.

Preuzimajući dužnost direktora, najavio je “pre-slagivanje vlastitih redo-va” kako bi se u potpu-nosti iskoristili sinergijski efekti spajanja triju kom-panija. “Zadatak koji je pred mene stavljen je ja-san: stvaranje stabilne i profitabilne kompanije u roku od četiri godine”, kaže Pandurić.

Objašnjavajući kako ostvariti takve ciljeve, novi direktor Eurovoća kaže kako tvrtku kvali-tetno treba pripremiti za snažniji iskorak na vanj-ska tržišta. ”Moramo biti znatno racionalniji, uz re-zanje svega što nije nuž-no u trošku proizvodnje. Samo tako možemo biti konkurentni na domaćem,

a osobito na vanjskom tr-žištu što nam je jedan od temeljnih ciljeva. To će svakako zahtijevati neke teške odluke, no od njih nećemo bježati. Želim da sustavnim radom i boljom organizacijom od Eurovo-ća stvorimo tvrtku zado-voljnih radnika. Uz puni angažman svih zaposle-nih, svakog u svom dijelu, smatram da taj cilj može-mo ostvariti u dvije godi-ne”, kaže Pandurić.

kiselo i slatkoPrema njegovim riječima, sezonski uvjeti proizvod-nje su takvi da se trenutač-no pretežiti kiseli program radi od lipnja do listopa-da, dok je veći dio godi-ne previše slobodnih ka-paciteta. Stoga je logično povećati udio tzv. slatkog programa koji nije ogra-ničen sezonom, može se raditi cijele godine. Na-ravno, prije svega treba pronaći tržište za slatki program.

A sudeći prema ono-me što se u Eurovoću do-gađa, proaktivna izvozna politika daje prve rezulta-te. Konkretno, prošlu go-dinu su u Eurovoću zavr-šili sa 155 milijuna kuna prihoda od čega je oko 15 milijuna plasirano u izvoz. Za ovu godinu već imaju ugovorenih izvo-znih poslova u vrijedno-

sti od 28 milijuna kuna. Najviše se izvozi u Srbi-ju, BiH i Njemačku, gdje se plasiraju proizvodi od višanja. Novi poslovi se očekuju i od nedavnog po-sjeta Azerbejdžanu, gdje je Jeronim Pandurić bio

član izaslanstva HGK-a. Uz to, u Eurovoću su naj-dalje odmakli pregovori s nekoliko velikih trgovač-kih lanaca u Rusiji, a po-stoji i interes za plasma-nom slatkog programa u Oman.

Pored postizanja izvo-zno konkurentne cije-ne, Pandurić ističe kako je svako izvozno tržište priča za sebe i zahtijeva određenu prilagodbu pro-grama. No, kvaliteta se prepoznaje, a o tome svje-doče i nagrade koje Euro-voće prima na međuna-rodnim sajmovima. Tako je na prošlom, 79. poljo-privrednom sajmu u No-vom Sadu osvojilo tri zlatne medalje za proizvo-de brenda DoOra - kiseli krastavci, ajvar i kompot od višanja - te posebnu povelju za kvalitetu.

Jeronim PanDurić, Direktor eurovoća iz orahoviCe

rezat ćemo što nije nužno, bit ćemo stabilni i profitabilnimoramo biti konkurentniji, kaže novi direktor koji najavljuje još jači iskorak eurovoća na strana tržišta

najviše izvoze u srbiju, Bih

i njemačku, a ugovaraju poslove

za rusiju i oman

13Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

u sustavu nema ni naj-običnijeg reagensa za kontrolu hormona štit-njače, a kamoli nečeg ozbiljnijeg. Pretpostav-ljam da imate plan kako sve to dovesti u red. - Svim našim osiguranici-ma treba biti lako dostu-pna informacija o razini usluge koju pokriva do-punsko zdravstveno osi-guranje. Međutim, kako bi se ono razvilo, po-trebno je jasno definira-ti košaricu zdravstvenih usluga koja je pokrivena obveznim zdravstvenim osiguranjem. Dostupnost osnovne zdravstvene za-štite ne smije ovisiti o tome je li osoba ili nije dodatno osigurana. Ono što treba dalje razvijati u području dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja

je dodatno zdravstveno osiguranje, znači pokri-vanje usluga koje nisu po-krivene obveznim zdrav-stvenim osiguranjem kao što su sistematski pregle-di po želji osigurane oso-be i slično.

Pretraga za koju je po-treban reagens koji spo-minjete mora biti dostu-pna našim osiguranicima. Ako postoji ustanova u na-šem sustavu koja bi treba-la obaviti neku pretragu, a ne obavlja je, to je propust vodstva te ustanove, a u ta-kvom slučaju mi nećemo ostati samo nezainteresi-rani promatrač. HZZO će kroz potpuno novi sustav ugovaranja zdravstvene zaštite s državnim i privat-nim zdravstvenim ustano-vama vrednovati njihovu dosadašnju uspješnost u

pružanju zdravstvene za-štite pa se slučajevi da net-ko nije na vrijeme osigu-rao neki reagens ili nešto drugo za naše osiguranike neće moći događati.

Kada će se to dogoditi?- Novi sustav ugovaranja pokrenut ćemo u drugom dijelu ove godine, a sve ostale promjene koje pla-niramo zaživjet će počet-kom sljedeće godine.

Što to konkretno znači za privatni sektor? - Kroz sustavnu kontro-lu i vrednovanje pružene zdravstvene zaštite regu-lirat će se koje instituci-je zaslužuju biti ugovor-ne zdravstvene ustanove, a koje ne. Privatni sek-tor će prvenstveno služi-ti za smanjenje lista če-

kanja, ali ne kao do sada, kao ustanove koje prima-ju paušal, nego će se paci-jenti ponaosob upućivati i ta će se usluga onda indi-vidualno plaćati.

U primarnoj zdravstve-noj zaštiti postoji niz problema, što planirate učiniti u tom dijelu? - U primarnoj zdravstve-noj zaštiti doći će možda i do najvećih promjena. Slažem se da trenutačni sustav nije dovoljno efi-kasan i da plaćamo veli-ki broj dobro obrazovanih kadrova koji premalo sa-mostalno dijagnosticiraju bolesti i provode terapi-ju. Preventivna zdravstve-na zaštita je pak problem za sebe, i tu treba napravi-ti najviše promjena na bo-lje. Liječnike opće prak-

se ćemo grupirati te im na raspolaganje staviti našeg administratora koji će bri-nuti o birokraciji kako bi se oni mogli posvetiti lije-čenju. Cilj je da se jedno-stavniji dijagnostički po-stupci odrade u primarnoj zaštiti, za što su liječnici i medicinske sestre i više nego osposobljeni, a kad ih je više na jednom mje-stu, mogu međusobno i dijeliti zajedničku opremu poput EKG-a ili ultrazvu-ka. Prihode ćemo im po-većati, ali ćemo ih i vezati uz uspješnost u preven-ciji bolesti. Tako će više prihode zadržati samo oni koji svojim pacijenti-ma primjerice smanje in-deks tjelesne mase ili tlak, a gubit će ih oni s nega-tivnim pokazateljima kod svojih pacijenata.

Siniša Varga, raVnatelj HrVatSkog zaVoda za zdraVStVeno oSiguranje

Do najvećih promjena Doći će u primarnoj zDravstvenoj zaštitiCilj je da se jednostavniji dijagnostički postupci odrade u primarnoj zaštiti za što su liječnici i medicinske sestre i više nego osposobljeni. prihode ćemo im povećati, ali ćemo ih i vezati uz uspješnost u prevenciji bolesti

*vijesti

Prenamjena outleta Sveta HelenaTvrtka Zelina centar do-nijela je odluku o pokre-tanju procesa prenamje-ne Outleta Sveta Helena, trgovačkog centra ko-jim upravlja. U dogovoru s investitorima i poslov-nom bankom, Outlet Sve-ta Helena radi do 1. lipnja ove godine, nakon čega će se krenuti s planiranjem i izvedbom novog projekta na postojećem zemljištu i infrastrukturi. Nezadovo-ljavajuća zakonska regu-lativa o poslovanju outleta u Hrvatskoj te krajnje ne-stabilno i neizvjesno trži-šte doveli su do dugoroč-no štetnih posljedica na cjelokupnom tržištu što su i glavni razlozi odluke o prenamjeni projekta.

Povećan broj turističkih dolazakaU prvom tromjesečju ove godine Hrvatska je zabi-lježila 470.000 turističkih dolazaka, 6,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podaci-ma Državnog zavoda za statistiku, u promatranom je razdoblju ostvareno 1,16 milijuna noćenja ili 11,4 posto više. U struktu-ri noćenja prema zemlji iz koje turisti dolaze najviše je bilo turista iz Njemač-ke, i to 15,1 posto, Austri-je - 12,9 posto te Italije 12 posto.

dan moderne logistikeTvrtka Logiko koja se bavi edukacijom i savjetova-njem iz područja logistike i prodaje, 17. svibnja or-ganizira mini konferenci-ju Dan moderne logistike u VMD Poslovnom cen-tru u Zagrebu. Na konfe-renciji će biti riječi o tome kako se priprema projekt novog skladišta, kako se ubrzavaju procesi u skla-dištu, kako učiniti postoje-će skladište učinkovitijim, kako optimizirati skladište u recesiji i poboljšati mu ažurnost, a pojasnit će se i kako skladište može po-većati prodaju.

Najavili ste informatizaciju, tj. umreženost cijelog zdravstva. S obzirom na situaciju s novcem, kada očekujete da bi se moglo krenuti s umrežavanjem bolnica s primarnom zdravstvenom zaštitom, tj. kada bi mogao zaživjeti eKarton pacijenata?- Informatizacija i umrežavanje već su daleko odmakli, no za daljnje korake prema eKartonu potrebno je zakonski urediti pravila raspolaganja medicinskom dokumentaci-jom. Tu će struka morati dati svoj stav o tome koji sve po-daci mogu i moraju biti dostupni kako bi se zaštitila prava pacijenata. Za eKarton bit će dovoljno novca jer je to važan iskorak u dizanju standarda zdravstvenog sektora, a ras-polaganje nepotrebnim podacima uvelike umanjuje po-trebu za nepotrebnim ili udvostručenim pretragama.

za ekarton bit će dovoljno novca

Kroz sustavnu kontrolu i vrednovanje pružene zdravstvene zaštite regulirat će se koje institucije zaslužuju biti ugovorne zdravstvene ustanove, a koje ne. Siniša Varga, ravnatelj HZZo-a

“”

Igor

Kra

lj/PI

XSEL

L

14 Broj 3727, 14. svibnja 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Krvna slika hrvatskog mljekarstva, posebice proizvođačkog dijela, i dalje je prilično loša. Ta proizvodnja u ovom tre-nutku ostvaruje gubitak od oko 20 posto u odnosu na cijenu koštanja, a hr-vatski mljekari proizvode jedva polovinu od 1,2 mi-lijarde litara godišnjih hr-vatskih potreba, istaknuo je Ernest Nad iz Hrvat-ske gospodarske komo-re-Županijske komore

Osijek na prošlotjednom predavanju o iskustvima mađarskih farmera u proi-zvodnji mlijeka nakon što je ta država postala čla-nicom Europske unije. Slični, iako ne tako dra-matični pokazatelji karak-teriziraju i današnje ma-đarsko mljekarstvo.

Mađarska zadnjih go-dina proizvodi oko 1,7 milijardi litara mlijeka, dok je 2004. godine pro-izvodnja iznosila 1,85 mi-

lijardi litara. Kako je re-kao dr. Andras Valentin Vucskits, predstavnik za Srednju i Istočnu Euro-pu tvrtke Phytobiotics, od 2004. godine kada je Mađarska postala puno-pravna članica EU-a, bi-lježi se stalan pad pro-izvodnje mlijeka, broja farmera i broja muznih krava. Konkretno, od ta-dašnjih 250.000 u Mađar-skoj je danas oko 200.000 muznih krava. Osobi-

to veliki pad je zabilje-žen 2008. i 2009., koje se

smatraju godinama najve-će krize za čitav mljekar-ski sektor u većem dijelu Europe.

Otkupnu cijenu (trenu-tačno veoma niskih 80 fo-rinti, oko 35 eurocenti) diktiraju veliki otkuplji-vači, objasnio je Vucskits, a čak 80 posto mađarskih proizvođača mlijeka spa-da u skupinu malih gospo-darstava s najviše 10 mu-znih krava. Oni daju tek 20 posto nacionalne proi-zvodnje mlijeka.

Kad je riječ o poticaji-ma, kao i svi europski far-meri, i oni u Mađarskoj

mogu ko-ristiti četiri do pet modela poticaja koji ukupno izno-se približno 10 eurocenti po litri mlijeka. “Upravo smo pred značajnim pro-mjenama koje trebaju za-živjeti 2013. godine bu-dući da će se Mađarska ubuduće tretirati kao sta-ra zemlja članica, a to do-nosi kompletnu promjenu sustava poticaja”, rekao je Vucskits. (S.S.)

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U laskom Hrvat-ske u Europ-sku uniju doma-

ća prehrambena industrija mogla bi se naći u veli-koj opasnosti, upozorava-ju iz tog sektora. S jedne strane padaju i sve cari-ne na uvoz prehrambenih proizvoda s EU tržišta, a s druge strane, zbog izla-ska Hrvatske iz bescarin-skog tržišta Cefte, izvoz na regionalna tržišta po-staje opterećen visokim carinama. Stoga su čelni-ci prehrambenih poduze-ća s predstavnicima Vla-de pokrenuli inicijativu da se trgovinske povla-stice iz Cefte nakon ula-ska Hrvatske u EU preba-ce i ugrade u sporazume o stabilizaciji i pridruživa-nju koje Unija ima sa ze-mljama regije. Nešto više od godinu dana preostalo je da se izbore koncesije koje Hrvatska danas ima, odnosno da Hrvatska ula-skom u EU ne izgubi bes-carinski režim sa zemlja-

ma Cefte, istaknuto je na konferenciji Učinci ula-ska u EU - prehrambena industrija, koju je uz po-kroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede organizirao Business.hr.

Savjetnica ministra poljoprivrede Zvjez-dana Blažić procjenjuje kako se u rješavanje pro-

blema krenulo na vrijeme i da će biti dovoljno vre-mena kako bi prehrambe-na industrija izbjegla ne-gativne efekte ulaska u EU. “Pokrenuta je inicija-tiva, i krenulo se u proce-duru. Vjerujem da će sve biti riješeno u našu ko-rist”, kaže ona.

Trgovački lanciHrvatska godišnje proi-zvede prehrambenih pro-izvoda za četiri milijar-de eura, a cijela Unija za 1000 milijardi eura, upo-zorio je Stipan Bilić, di-rektor Kondina. “Pita-nje je hoćemo li iskoristiti otvaranje tržišta i poveća-

ti ovaj broj ili ćemo pod-leći pritisku proizvođa-ča iz europskih zemalja. Prehrambene proizvođa-če muči nelojalna konku-rencija trgovačkih lanaca koji ne podupiru dovolj-no proizvodnju doma-će industrije. Cijela in-dustrija od trgovačkih lanaca mora tražiti ravno-pravan status”, smatra Bi-lić. “Želimo imati jednake cijene sirovina, istu kva-litetu radne snage i iste uvjete dolaska do kapita-la. Pojedine sirovine kod nas mogu biti jeftinije, no uglavnom su skuplje. A dolazak do novca potreb-nog za poslovanje je težak

i cijena kapitala previso-ka”, zaključuje Bilić.

Na tržište zemalja Cefte Hrvatska je 2010. izvezla robe za 2,2 mi-lijarde dolara, a uvezla upola manje. Gotovo če-tvrtinu ukupnog izvoza Hrvatska ostvaruje u ze-mlje Cefte. Najjače tvrt-ke domaće konditorske industrije predviđaju da će izlaskom iz Cefte, ne promijeni li se ništa, ima-ti pad izvoza od najmanje 20 do 30 posto. Realna je i opasnost od preseljenja pogona, istaknuto je. Prema nekim procjena-ma, zbog promjene statu-sa hrvatskih tvrtki na trži-

štima Cefte prehrambena industrija mogla bi godiš-nje gubiti i do 100 miliju-na eura.

“Već dulje vrijeme znamo što nam se spre-ma ulaskom u EU. U na-šoj smo kompaniji upravo zato od 2007., kada smo imali četiri tvornice, doš-li do sadašnjih 14 tvornica u regiji. Hrvatskoj kao ve-likoj izvoznici hrane u re-giju svakako će uvjeti po-slovanja biti otežani, no za one koji su se udomaći-li na tržištima regije pro-blema neće biti”, rekao je Alen Fontana, generalni direktor Dukata.

Dubravko Miho-lić, glavni tajnik Hrvat-skih izvoznika kaže kako je najveći problem cijena financiranja. “Naš proi-zvođač teško može kon-kurirati ako dobije veće kamate. Problemi će na-stati i kada budemo štitili svoje izvorne proizvode. Mogli bi nam se dogo-diti sporovi kao između Austrije i Slovenije oko kranjske kobasice”, ističe Miholić.

MađarSKi PriMjer: iSKuStva farMera u Proizvodnji MlijeKa niSu niMalo Bolja od hrvatSKih

PrehraMBena induStrija i eu

Višak problema i manjak mlijeka

Još samo godinu dana da se izbore koncesije koje sada imamoPredstavnici prehrambene industrije zalažu se da hrvatska ulaskom u eu ne izgubi bescarinski režim sa zemljama Cefte

Sustav poticaja nije isti za nove i stare

članice eu-a, pa se Mađari nadaju promjeni statusa

za one koji su se udomaćili na tržištima regije problema neće

biti, ističe direktor dukata alen

fontana

Aleš Kuhar s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani kaže kako su u trenutku ulaska Slovenije u EU njihove kom-panije bile u stanju “hipnotičkog protekcionizma”, a Hr-vatska upravo radi iste pogreške. “Trgovinski tokovi će se preokrenuti i treba se fokusirati na EU, a ne na pro-tekciju domaćeg tržišta. Hrvatska prehrambena indu-strija ne vidi dalje od Ljubljane, a rezultati produktivno-sti u prodaji hrane su joj niski. Udruživanje kompanija u regiji, poput Agrokorovih iskoraka, formula je za pre-življavanje jer su naše kompanije doslovno minijature u EU-u”, kaže Kuhar.

“Ne vidite dalje od Ljubljane”

Naš proizvođač teško može konkurirati ako dobije veće kamate. Problemi će nastati i kada budemo štitili svoje izvorne proizvode.

“”Dubravko Miholić, glavni tajnik Hrvatskih izvoznika

15Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U pravoj poplavi različitih kata-strofičnih pro-

gnoza, izjava i tzv. analiza o stanju hrvatskog gospo-darstva, kao pravi melem zvuče racionalne prosud-be i prijedlozi za rješe-nje preduge gospodar-ske krize. A nešto slično ovih se dana čulo iz redo-va samih gospodarstveni-ka okupljenih u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Žu-panijskoj komori Osijek. Iako je slavonsko gospo-darstvo proteklih 20 go-dina bilo izloženo naj-prije ratnim, a potom i tranzicijsko-privatizacij-skim stradanjima, prote-klih godinu dana ustalili su se i neki pozitivni tren-dovi.

Prema financijskim pokazateljima, gospodar-stvo s područja Osječko-baranjske županije prošlu je godinu završilo u stanju koje se naziva konsolidi-rano pozitivnim.

Što treba učiniti država“U takvim okolnostima od 2012. godine očeku-jemo stagnantnu godinu kakva je bila i prethod-na. Za osječko-baranj-sko gospodarstvo uspjeh će biti ako se stabilizira-ju svi ekonomski pokaza-telji”, rekao je pred Gos-podarskim vijećem ŽK-a Osijek predsjednik Zoran Kovačević postavljajući pitanje koje katastrofiča-ri svih boja obično “zabo-ravljaju” postaviti: “Što u tom cilju možemo učiniti vlastitim angažiranjem, a što možemo očekivati od mjera Vladine gospodar-ske politike?”

Kovačević tako, s pra-vom, od Vlade očekuje rezolutniji obračun s ne-likvidnošću. Gotovo 1500 tvrtki ima problema s ne-plaćanjima, a gotovo njih 1000 od toga boluje već više od godinu dana.

“Sjećamo se koalicij-ske vlade s početka 2000. godine, kada je taj obra-čun bio ekspresan i pre-cizan, i problem je brzo riješen. Današnja vlada sebi mora postaviti bit-no ambiciozniji plan - tre-ba odrediti vrlo kratak rok i pri tome donijeti mje-re koje neće biti parci-jalne, stihijske ili spore. Nelikvidnost definitivno generira problem u cijeloj Hrvatskoj i zato se mora što prije riješiti”, kaže Kovačević.

S nestrpljenjem se očekuje i novi razvojni in-vesticijski ciklus koji bi pokrenuo građevinarstvo. To više jer samo u ovoj slavonskoj županiji poslu-je više od 450 tvrtki koje su izravno ili neizravno vezane uz tu djelatnost. Dovoljno je sjetiti se raz-doblja između 2005. i 2008. godine kada je upra-vo građevinski sektor bio kotač zamašnjak razvoja.

Što možemo samiKad je pak riječ o vla-stitim mogućnostima, slavonsko, a pogotovo osječko-baranjsko gospo-darstvo ozbiljne nade po-laže u vanjskotrgovinske aktivnosti. A da se više ne radi o pukom nadanju naj-bolje svjedoče činjenice

po kojima su prošle godi-ne gotovo dostignute broj-ke iz rekordne 2008. godi-ne. Naime, 350 izvoznika s područja Osječko-ba-ranjske županije u 2011. ostvarilo je 1,1 milijar-

du američkih dolara uku-pne trgovinske razmjene, i to sa suficitom od oko 70 milijuna dolara. Takvi do-bri poslovni rezultati na-

stavljeni su i u prvom tro-mjesečju ove godine kada je zabilježen rast izvoza od gotovo 20 posto u odnosu na isto prošlogodišnje raz-doblje. Sudeći prema tim pozitivnim izvoznim po-

kazateljima koji se bilježe već peti kvartal za redom, definitivno nije riječ samo o trendu, nego o stabilno-sti izvoznika.

Povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmje-ne bilježi i gospodarstvo Brodsko-posavske župa-nije. Tako je sa 313 mili-juna dolara vanjskotrgo-vinske razmjene u 2010., gospodarstvo te župani-je lani ostvarilo poslova u vrijednosti od 373 miliju-na dolara. Doduše, ovdje prevladava uvoz, no u ve-likoj je mjeri riječ o uvo-znicima iz metaloprerađi-vačke branše. Naime, od

373 milijuna dolara uku-pne prošlogodišnje raz-mjene, čak 230 milijuna “povukli” su metaloprera-đivači. Stoga je za očeki-vati da će ovi uvozni po-kazatelji uskoro dijelom biti pretočeni u izvozne.

Slični pokazatelji bi-lježe se i u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije, gdje je ukupna vanjskotrgovinska raz-mjena prošle godine za-ključena s gotovo 470 mi-lijuna dolara. Pri tome u Županijskoj komori Vu-kovar ističu zadovoljstvo jer je čak 84 posto izveze-nih proizvoda ove župani-je plasirano na tržište ze-malja članica Europske unije. Pri tome su najzna-čajniji dio izvoza ostvari-le tvrtke iz prerađivačke industrije (95 posto uku-pnog izvoza). Najznačaj-niji izvoznici su županj-ske tvrtke Sladorana i tvornica kombajna Same Deutz-Fahr, te Adriatica Dunav iz Vukovara.

Očito, za razliku od di-jela slavonskih politikana-ta koji uporno zagovaraju štetnu i besmislenu tezu o “slavonskom inatu”, sla-vonski gospodarstvenici radom i izvozom stvaraju preduvjete za razvoj.

SlavonSki goSpodarStvenici državi: rijeŠite nelikvidnoSt kao i 2000. godine

Slavonci sve više izvozeSudeći prema pozitivnim izvoznim pokazateljima koji se bilježe već peti kvartal za redom, definitivno nije riječ samo o trendu, nego o stabilnosti izvoznika

Slavonsko, a pogotovo

osječko-baranjsko gospodarstvo ozbiljne nade

polaže u vanjskotrgovinske

aktivnosti

Mnogi slavonski izvoznici strahuju od 1. srpnja 2013. godine i ulaska Hrvatske u EU, jer od tada područje Cef-te (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija...) više neće biti svojevrsno domicilno izvozno tržište. Naime, veliki broj slavonskih izvoznika radi upravo s tržištima tih zemalja.“HGK-Županijska komora Osijek već dugo upozorava na taj problem i o tome su upoznate sve mjerodavne insti-tucije u državi. Ključ rješenja ovoga potencijalno velikog problema je u sustavnim diplomatskim potezima. Važ-no je što prije i kvalitetno utjecati na izmjene ugovora iz-među Bruxellesa s jedne, te Sarajeva, Beograda, Podgo-rice i Skopja s druge strane, kako od 1. srpnja 2013. ne bi nastupili veliki problemi za ovdašnje izvoznike, ali i za gospodarstva tih zemalja”, naglašava Zoran Kovačević.

veliki zadatak hrvatske diplomacije

trgovinska razmjena Osječko-baranjske županije ima problema s neplaćanjima

1,1 mlrd $ lanjska 1500 tvrtki ( (

700

600

500

400

300

200

100

0

-100

mili

juni

USD

Vanjskotrgovinska razmjena Osječko-baranjske županije

Izvor: HGK - ŽK Osijek

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

323

248

419

307

448

335

535

434

576

486 57

055

8

568 64

4

426

454

482

478 59

051

8

Izvoz Uvoz Bilanca

16 Broj 3727, 14. svibnja 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

D o prije nekoli-ko godina mala brodogradnja je

proglašavana strateškom granom hrvatskog gospo-darstva, a 2007., po mnogo čemu rekordne godine, čak su i ministri, pa i v.d. direk-tora HUP-a, znali poruči-ti da je mala brodogradnja toliko perspektivna da bi mogla nadomjestiti veliku. Jasno je da su takve tvrd-nje mogli izreći samo neu-pućeni jer riječ je, dakako, o potpuno drugačijim pro-blemima i djelatnostima. Ostala je upitna tvrdnja da je mala brodogradnja stra-teška grana; neupitno je je-dino to da se njena perspek-tiva do danas ni približno nije iskoristila. “Strateš-koj” se grani vjerojatno ne bi nametale trošarine koje su je gotovo uništile (pod-sjetimo se 2009. i Zakona o posebnim porezima na

osobne automobile, plovi-la i zrakoplove). I da je do-ista strateška grana, svaka-ko se ne bi smjelo dogoditi da Državni zavod za stati-stiku ne raspolaže podaci-ma o maloj brodogradnji u Republici Hrvatskoj.

Činjenica je da Hrvat-ska ima dugu tradiciju u gradnji brodova te odlič-ne brodograđevne majsto-re i inženjere. Činjenica je, također, da su naši mali brodograditelji optereće-ni puno većim davanjima nego kolege iz susjednih zemalja, u prvom redu Ita-lije (upućeniji tvrde kako su ta davanja čak najve-ća u Europi). Uz sve po-sljedice globalne i domaće gospodarske krize, dobar

dio malih brodogradili-šta trenutačno muku muči i s problemom dobivanja koncesija.

Posljedice krizeMala brodogradnja je u središte pozornosti dospje-

la nakon što je u razdoblju od 2001. do 2007. godi-ne rasla po stopi od 10 do 30 posto godišnje. Jedna-ko brzo rastao je interes za nju i u tom su se razdo-blju otvarala ozbiljna mala brodogradilišta, ne samo na obali, nego i u unutraš-njosti Hrvatske. Broj malih brodogradilišta u jednom je trenutku premašio broj-ku 100, a danas ih je for-malno ostalo oko 80. Broj zaposlenih se sa 1600 spu-

stio ispod 1000. Sve je to negativno utjecalo i na po-pratne djelatnosti vezane za malu brodogradnju, pa su zbog pada proizvodnje i tržišta nakon 2009. ispa-štali i projektni uredi i pro-izvođači opreme.

Tradicija hrvatske bro-dogradnje vezana je za proizvodnju brodica za gospodarske svrhe - riba-renje i prijevoz putnika, te za obiteljske izlete i od-mor. Nagli razvoj nautič-kog turizma i pojava no-vih materijala utjecali su na pravce razvoja te dje-latnosti prema gradnji, po-pravcima i održavanju bro-dica za sport i razonodu. Istina, mala brodogradnja imala je i veće krize od ak-tualne. Početkom devede-setih propala su najznačaj-nija mala brodogradilišta, ona koja su imala serij-sku proizvodnju. Hrvatska je samostalnost dočekala sa 22 mala brodogradilišta u društvenom vlasništvu i većim brojem radionica

za izradu i popravak brodi-ca. Tijekom 90-ih neslavno su propadali i veliki proi-zvođači malih plovila, svi osim Arause, bivše Drvo-plastike iz Vodica. Propali su Kvarnerplastika, Jugo-plastika, Greben... Istina je da se na dijelu njih obno-vila proizvodnja i iznikle danas respektabilne tvrt-ke. Ipak, Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik tvrtke Bimex prom iz Zagreba, smatra da od postojećih malih brodogradilišta oko 75 posto donekle funkcio-nira, dok ih 25 posto posto-ji samo na papiru.

Tjeraju ih od mora“Uglavnom, situacija je teška i većina malih brodo-gradilišta tek preživljava. Nekima ide malo bolje, ne-kima lošije. Situacija na tr-žištu je toliko teška da se, osim nekoliko iznimki, u posljednje vrijeme proda-

ju samo mali brodići poput pasara, vrijednosti izme-đu 3000 i 5000 eura”, ističe Boris Vukušić. No, on sma-tra da će se situacija popra-viti i da već postoje određe-ni nagovještaji oporavka.

Optimizam mu ulije-va nedavno održani sasta-nak Saborskog odbora za turizam, na kojem je, uz sudjelovanje predstavnika svih grupacija vezanih uz malu brodogradnju i nau-tiku, gotovo pola vrlo kva-litetne rasprave vođeno o stanju i perspektivi male brodogradnje. “Sjednica je bila vrlo kvalitetna i svi su shvatili bit problema, a to je da se prilikom donošenja odluka konzultiraju pred-stavnici realnog sektora kako se ne bi više ponovio slučaj uvođenja tzv. trošari-ne koja je uvelike unazadila malu brodogradnju. Vladi smo dostavili niz kvalitetno osmišljenih prijedloga koje ona može primijeniti, a mo-rala bi ih primijeniti što pri-je kako bi se pokrenuo cje-

Mala BrodogradnJa: od “strateške grane” Preko trošarina do sloMa

Tonći Grašo: Da nismo optimisti, u potpunosti bismo prestali proizvoditiMali brodograditelji ističu da su, što se tiče narudžbi, sada na razini ratne 1992., i baš zato vjeruju da su dosegnuli dno i da dublje ne mogu pasti. smanjivanje cijena dovelo je neka mala brodogradilišta na rub rentabilnosti, a više od 20 njih je već odavno gurnuto preko tog ruba. iznenađujuće stanje za granu koja se ne tako davno nazivala “strateškom”...

U posljednje vrijeme prodaju se samo

brodići vrijednosti između 3000 i

5000 eura

(u društvenom vlasništvu) preživjela 1990-e trenutačno postoji u Hrvatskoj

22 mala brodogradilišta oko 80 malih brodogradilišta( (

17Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

lokupan nautički sektor”, ističe Boris Vukušić. Kaže kako je na tom sastanku po-sebno istaknuo problem do-djele koncesija, a pogotovo činjenicu da se Zakonom o koncesijama tradicionalna naša brodogradilišta u drvu doslovno tjeraju s pomor-skog dobra.

Novi materijali“Vjerujem da će se proble-mima puno ozbiljnije prila-ziti, a imam i osjećaj da se stvari pomiču na bolje, od-nosno da bi se ove godi-ne mogao vidjeti kraj re-cesiji u nautičkom sektoru, pogotovo u dijelu koji se odnosi na malu brodograd-nju. Mislim da bi se već u ovoj turističkoj sezoni mo-gli vidjeti određeni pomaci. Ukoliko Vlada ukine troša-rine, napravio bi se odre-đen pomak. Predložili smo Vladi da ta sredstva može nadomjestiti malim podi-zanjem cijene veza; to je si-guran prihod jer u Hrvat-skoj građani imaju više od

110.000 plovila”, dodaje Vukušić.

Prema njegovim riječi-ma, postoje obećanja i do-bra volja u Ministarstvu financija da se trošarine ukinu. “U ovom trenutku

svako plovilo koje je sku-plje od 5000 ili 6000 eura vrlo je teško prodati. Mož-da ljudi imaju novca, ali ga se boje trošiti jer ne znaju gdje je kraj recesiji”, kaže Vukušić. U svojoj tvrt-ki Vukšić je pad narudžbi gradnje brodova nadomje-stio gradnjom prikolica za vuču brodova.

Dugu tradiciju u proi-zvodnji brodova ima pul-

ska obitelj Grašo, koja je 2002. preregistrirala obrt u tvrtku. Na desetljeći-ma dugoj tradiciji proi-zvodnje plastičnih ribar-skih brodova, tvrtka Grašo brodogradnja tada počinje

proizvoditi obiteljske, tu-rističke i radne brodove od stakloplastike. Na nedav-no održanim Danima hr-vatske male brodogradnje u Splitu tvrtka je obilježi-la 10 godina rada, a direk-tor Tonći Grašo prisje-tio se nagrade struke koju je njegova tvrtka dobila na Sajmu nautike u Rije-ci, gdje su brodovi Gra-šo osvojili Grand prix saj-

ma 2002. i 2005. godine. Grašo brodogradnja je pri-je uvođenja trošarina ispo-ručivala tri broda mjeseč-no, a od trenutka kada su uvedene, znači u kolovo-zu 2009., pa sve do ožujka 2010. godine, nisu isporu-čili niti jedan brod. Tvrtka je prije uvođenja trošarina zapošljavala 18 radnika, a sada ih tu radi 11.

“Uvođenje trošarina nas je toliko unazadilo da se još opravljamo od tog šoka. U posljednje vrije-me isporučujemo jedno-stavnija plovila s minimu-mom ugrađene opreme jer kupci traže jeftinije vari-jante. Proizvodimo četiri bazna modela i šest pod-tipova. Imamo široku po-nudu, od ribarskih brodo-va do brodova za odmor i razonodu”, ističe Tonći Grašo. Kaže kako u ovom trenutku ne vidi naznake oporavka jer su narudžbe i aktivnosti gotovo zaustav-ljene. “Da nismo optimisti, u potpunosti bismo presta-

li proizvoditi. Odupiremo se koliko možemo i razvi-jamo nove modele, ali si-tuacija nije baš ružičasta”, naglašava.

Dodatna proizvodnja Kaštelanska tvrtka Damor je stabilnu poziciju na tr-žištu osigurala zahvaljuju-ći tome što uz šest mode-la brodova proizvodi inoks bačve i spremnike za vino, ulje, mlijeko i pivo. Proi-zvodi brodove od staklo-plastike dužine od tri do devet metara, a redovi-ti je izlagač na domaćim sajmovima. Vlasnik Da-mora Davor Matić sma-tra da smo sada, što se tiče narudžbi, na razini ratne 1992. godine, kada je nje-gova tvrtka unatoč teškim okolnostima uspjela pro-davati brodove.

U prošloj godini Da-mor je isporučio 18 bro-dova, a ove godine Matić predviđa isporuku izme-đu 14 i 16 plovila. “Moje je mišljenje da smo neg-

dje na dnu krize i da du-blje ne možemo pasti. Po-većan interes za plovila na prethodna dva sajma koji je moja tvrtka zabilježi-la ne pripisujem oporav-ku nego smanjenoj kon-kurenciji. Mnogi od mojih kolega su u vrlo teškoj si-tuaciji. Mi smo se odluči-li smanjivati cijenu svojih proizvoda tako da poslu-jemo na granici rentabil-nosti, odnosno s minimal-nim maržama. Nama je nautički program, odno-sno proizvodnja brodova, vrlo važna zbog likvidno-sti. Brodove kupci plaćaju odmah, dok se kod inoks programa plaćanja kom-penziraju ili kasne”, kaže. Matić se nada oporavku i zato će krajem lipnja na tr-žište izbaciti novi model, vjerujući da će rast neza-poslenosti rezultirati za-pošljavanjem dijela naših građana u europskim ze-mljama - pa će tako doći i do povećanja njihove plat-ne moći.

Mala Brodogradnja: od “strateške grane” preko trošarina do sloMa

Tonći Grašo: Da nismo optimisti, u potpunosti bismo prestali proizvoditiMali brodograditelji ističu da su, što se tiče narudžbi, sada na razini ratne 1992., i baš zato vjeruju da su dosegnuli dno i da dublje ne mogu pasti. smanjivanje cijena dovelo je neka mala brodogradilišta na rub rentabilnosti, a više od 20 njih je već odavno gurnuto preko tog ruba. iznenađujuće stanje za granu koja se ne tako davno nazivala “strateškom”...

Zakonom o koncesijama tradicionalna brodogradilišta u drvu doslovno se tjeraju s pomorskog dobra

Jedno od najpoznatijih domaćih malih brodogradilišta, ono u vlasništvu solinske tvrtke AD brodovi, uspješno je provelo restrukturiranje i povećalo broj isporučenih brodova ove godi-ne. U ovom su trenutku naručene 42 jedrilice Salona, a u upravi tvrtke očekuju isporuku oko 50 takvih jedrilica do kraja godine. Upravo pripremaju i dovršenje novog modela - Salona 60. Prvi brod Salona 60 trebao bi biti dovršen početkom iduće godine, a njegova premijera plani-rana je za sajam u Düsseldorfu, gdje predsjednik uprave AD brodova Krešimir Sečak očeku-je osvajanje i prestižnih nagrada. “Već smo krenuli s promocijom Salone 60. Riječ je o jedrilici koja ima dvije tržišne niše. Prva su vlasnici koji žele brz, kvalitetan i komforan brod, a druga skupina su čarter tvrtke koje imaju luksuznu ponudu”, ističe Sečak. Posao koji su lani ugovorili s norveškom tvrtkom Hansvik Bat, a za koju su tijekom pet godina trebali izgraditi gotovo 500 motornih brodova s kabinom (svaki vrijednosti 30.000 eura) za-sad je, čini se, propao. “Nažalost, ova tvrtka je otišla u stečaj tako da nismo dovršili planirani posao o gradnji 455 brodova u idućih pet godina. Isporučili smo 40 brodova, a pregovaramo o nastavku posla s jednim članom obitelji koji je iskazao namjeru nastaviti posao, odnosno, koji namjerava preuzeti tvrtku u stečajnom postupku”, otkriva Krešimir Sečak. Ipak, sklopljen je posao s jednom drugom norveškom tvrtkom o gradnji sličnih brodova.

AD brodovi: i dalje se radi s Norvežanima

donekle funkcionira (a oko 25% samo “na papiru”) ukupno posjeduju hrvatski građani

od toga oko 75% oko 110.000 plovila( (

18 Broj 3727, 14. svibnja 2012.EUROGLAS Privredni vjesnik

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

R APEX - europ-ski sustav uzbu-ne potrošača u

slučaju opasnih proizvoda koji se povlače iz prome-ta u jednoj od članica, ali se o tome promptno oba-vještavaju sve - obuhva-ća 30 zemalja, EU i trojku iz Europskog ekonom-skog prostora (Norveška, Island, Lihtenštajn). RA-PEX pokriva potencijal-no, ponekad i potvrđeno opasne proizvode na trži-štu, a koji nisu u kategori-ji hrane. Ispravnost hrane štiti mreža fitosanitarnih mjera, zakona i provje-ra. RAPEX će od ulaska Hrvatske u EU biti i dio hrvatske svakodnevice, kvalitetna brana za loše ili opasne prozvode na trži-štu, pristigle uglavnom iz trećih zemalja, nerijetko i nepoznatoga podrijetla.

Otkako je u nacional-na zakonodavstva tran-sponirana Direktiva o si-gurnosti općih proizvoda (2004. godine), RAPEX je na straži s nekih 6000

inspektora širom EU-a. Njegovu je aktivnost ubr-zalo proširenje EU-a čla-nicama iz Srednje Europe, ali i intenziviranje uvoza dobara iz Kine. Nova trži-šta i partneri kao i sve po-vezanije unutarnje tržište tražili su bolje provjere kvalitete. Kina je i danas najveći izvor zabranjenih proizvoda premda se broj prijava smanjuje, dije-lom i temeljem aktivnosti iz bilateralnog aranžma-na EU-a i Kine po kojem Kina preuzima odgovor-nost za testiranje isprav-nosti dobara, kontrolom na kineskom terenu pri-je ubacivanja proizvoda u kontejnere. Trenutač-no je 54 posto prijavljenih pa procesuiranih opasnih proizvoda napravljeno u Kini.

Sljedivi tragBilateralni aranžman pret-postavlja i da nakon upo-zorenja iz Europe kineske vlasti idu tragom proizvo-da, slijedeći ga do proi-zvođača. Gotovo u pola takvih slučajeva, prozvo-đača u Kini formalno nisu

mogle naći ni tamošnje vlasti. U tijeku je realiza-cija trilateralnog aranžma-na EU-a, Kine i SAD-a o provjerama kakvoće. Idu-ći je veliki izvor neisprav-nih dobara Turska. Oni malobrojni europski nea-dekvatni proizvodi pori-jeklom su iz Francuske, Italije ili Njemačke. Eu-

ropske izvore ima 19 po-sto, a za osam posto od lani sankcioniranih 1803 proizvoda ne zna se gdje su nastali. Španjolska, Bugarska, Mađarska i Njemačka najaktivnije su u prijavljivanju nekvali-tetne, opasne robe.

Prema RAPEX-ovoj statistici tekstilnih je pro-

izvoda najviše među do-brima koja su kao opa-sna ili povučena s tržišta ili su im zabranjeni uvoz i prodaja. Razlozi povla-čenja su različiti, uglav-nom se zabrane stavljaju zbog iritirajućih, nekva-litetnih, nezdravih ma-terijala, opasnosti od gutanja i gušenja, zapa-ljivosti. Slijede ih igračke gdje su sankcije opravda-ne mahom opasnošću od gušenja ili otrovnih, za-branjenih tvari, ponaj-više olovnih boja ko-rištenih u proizvodnji. Ozljede potrošača su ra-zlog za prijavljivanje i zabranu daljnje prodaje alata, električnih naprava i strojeva, kućanskih apa-rata. Uglavnom uzbunu stvori proizvod koji pro-uzroči strujni udar. U ka-tegoriji kozmetike glav-ni je razlog zabrane rizik od kemikalija korištenih u proizvodnji a zabranje-nih europskim propisima.

U svakom četvrtom dosjeu kao razlog za po-vlačenje proizvoda nave-dena je opasnost od oz-ljede, nešto manje od

nedozvoljenih kemikali-ja ugrađenih u proizvod, opasnosti od davljenja i gušenja te strujnog udara.

Skupe provjereOsnova svih mjera u za-štiti potrošača je obave-za proizvođača i uvozni-ka da na tržište daju samo i isključivo sigurne pro-izvode, unutar standar-dnih parametara. Pro-vjere sigurnosti lani su koštale stotinjak miliju-na eura, detekcijom opa-snih proizvoda spašen je ne jedan život, a mnogi-ma je sačuvano zdravlje. Popisi nađenih opasnih proizvoda koji se redov-no, svakoga petka, daju u javnost, impozantna su ilustracija šarolikosti eu-ropskog tržišta. Mahom su to proizvodi u Hrvat-skoj poznati kao “sve po pet kuna” ili “sve po 12 kuna” ili neuobičaje-no jeftina vozila ili na-prave. No, nađe se i laž-nih rezervnih dijelova za automobile, neispravnih električnih uređaja za do-maćinstvo, opasnih mo-tocikala i bicikala sklo-

pljenih izvan standarda sigurnosti.

RAPEX se razvija u pravcu pojačavanja nad-zora za sigurnost zdravlja potrošača. Intenziviranje aktivnosti kreće i pre-ma drugim rizicima, po-put onih po okoliš. Iako se kvaliteta proizvoda pro-vjerava prije ulaska na unutarnje tržište, filteri još uvijek nisu dovoljno gusti te se provuku i neispravna dobra. Politika njihovog jačanja daje rezultata: lani je otkrivena petina manje loših produkata u odno-su na 2010. godinu, una-toč većem broju provjera i spremnosti potrošača ali i trgovaca da o sumnjivim dobrima brzo informira-ju vlasti te da se podaci o određenom neispravnom produktu odmah podijele ostalim zemaljama unu-tarnjeg tržišta.

Praksa je da se na si-gurnosti i ispravnosti do-bara inzistira već za vrije-me proizvodnje. Druga je kontrolna točka uvoz, jer uvoznici snose odgovor-nost za kakvoću uvezenih dobara.

Provjere SigurnoSti Proizvoda lani Su koštale Stotinjak milijuna eura

Rapex: filter koji radi posaoRAPEX će od ulaska Hrvatske u EU biti i dio hrvatske svakodnevice, kvalitetna brana za loše ili opasne prozvode na tržištu, pristigle uglavnom iz trećih zemalja, nerijetko i nepoznatoga podrijetla

Kina je najveći izvor zabranjenih

proizvoda, a oni malobrojni europski

neadekvatni proizvodi dolaze iz Francuske, Italije ili

Njemačke

RAPEX-a stražari širom EU-a

oko 6000 inspektora(opasnih proizvoda napravljeno je u Kini

54%(

19Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

F rancuska je dobila novog predsjedni­ka – ili demokrat­

ski izabranog suvremenog kralja, kako se šale Fran­cuzi. Nova generacija gla­sača nije se ni rodila kad su socijalisti zadnji put bili na vlasti, a sam Françoise Hollande, novi stanar Eli­zejske palače, bio je tek jedna od budućih zvijezda Mitterandova tima. Malo se tko odlučio ustvrditi za koga je ili što glasovala Francuska: za promjene, novi model upravljanja ili protiv Sarkozyja. Veći­na glasova ipak je skloni­ja promjenama na čelu dr­žave, ma kakve god one bile, negoli novom licu. Iza Hollandea je u finalu predsjedničke utrke stala ljevica – desnica se dvojila i priklonila Sarkozyju, čak i baza Françoisa Bayroua usprkos Bayrouovoj izja­vi da će zaokružiti ime­njaka. Uzgred, od LePe­nove šestmilijunske mase

glasova samo je 14 posto bilo za Hollandea, polovi­na za Sarkozyja, ostatak je predao prazne listiće, pre­ma sugestiji predsjednice Nacionalnog fronta Marie LePen.

Bogati u strahu od porezaProfil birača svjedoči o očekivanjima od nove gar­niture u Elizejskoj palači. Protiv Hollandea su veći­nom bili samo stariji od 60 godina – Hollande je prisi­ljen veoma skoro mijenja­ti glavne odrednice struk­ture francuskog socijalnog modela s ranim umirovlje­njem prije šezdesetog ro­đendana i izdašnim miro­vinama. “Čaša crnjaka u hladu”, simbol državom zajamčene idile u (veo­ma) ranim šezdesetima, ishlapio je pod udarima ekonomske krize. Za Hol­landea je glasovala velika većina radnika, profesio­nalaca i poslodavaca. Za njega je bilo malo i sred­nje poduzetništvo, ali ne i zanatlije. Industrijalci su

mahom bili protiv promje­ne vlasti. Direktori velikih tvrtki, suočeni s predizbor­nom najavom poreznog udara na visoka prima­nja iznad limita do milijun eura godišnje, opredijeli­li su se za Sarkozyja. Op­ćenito, što je kumulativna zarada pojedinog doma­

ćinstva viša – manje je gla­sača za Hollandea. Samo 44 posto glasova novi je francuski predsjednik do­bio od kategorije građa­na čiji su mjesečni pri­hodi iznad 3000 eura. Za kandidata socijalista opre­dijelili su se najmasovni­je radnici s plaćom nižom od 1200 eura! (U prediz­

bornoj kampanji Hollande je obećao porast minimal­ne plaće smatrajući je pre­niskom, makar je povišena za trećinu tijekom zadnjeg desetljeća; minimalac bi trebao rasti uporedo s ra­stom BDP­a, smatra po­bjednički tim.) Novi fran­cuski predsjednik na vlast dolazi i temeljem glasova iz velikih gradova – selo je naklonjenije Sarkozyju.

Male i velike revolucijeUdaranje na sva zvona priče o odustajanju od ste­zanja remena i europskih mjera u ime više socijale nije francuski specijalitet. Slučaj je da se krilatica predizborne kampanje po­klopila s narastajućim po­zivima u Europskoj uni­ji da je vrijeme za novu fazu ekonomske konsoli­

dacije, za prijelaz s mjera štednje (one postaju kon­traproduktivne jer koče ekonomski rast) na mjere poticanja rasta. S time su se suglasili lideri 27 čla­nica na zadnjih nekoliko summita, a idući je sazvan baš s temom pokretanja gospodarskog rasta.

Izmjena ili novih pre­govora o mjerama očuva­nja financijske discipline na razini EU­a neće biti, makar ne dramatičnih – moguće je da će se uvjeti konsenzualno ublažiti ili rokovi produljiti.

Francusku sada čeka pretresanje poreznog su­stava i hrabrost da se su­oči s ekonomski neodr­živom socijalom. Iako iz stranke lijevog centra s tradicionalnim smislom za socijalnu osjetljivost, Hollande će morati dir­

nuti i neke teško izbore­ne francuske svetinje, po­put maksimalnog radnog tjedna ili zakona o radu. Izvjesno je da će svaka promjena izazivati prave male (i veće) revolucije, što je francuska tradicija. Svaki, pogotovo krupniji rez neće proći bez demon­stracija, nereda i barikada.

Francois Hollande predstavio se kao “lijevi reformator”. U realitetima globaliziranog svijeta to može značiti samo jedno: strukturne će se reforme dogoditi, bit će za neke surove, ali će ih umotati u celofan.

A za Europu počinje razdoblje ublaženih mje­ra štednje – koje bi na red došle bez obzira na rezul­tat francuskih izbora. Hol­lande na kormilu Republi­ke samo će ih ubrzati.

Francuska uz predsjednika izaBrala uBlažavanje Mjera štednje

Hollandeov prilog europskom trendu Priča o odustajanju od stezanja remena nije francuski specijalitet: Hollandeova se krilatica poklopila s pozivima u EU-u na prijelaz s mjera štednje (koje koče gospodarski rast) na mjere poticanja rasta

Francusku čeka pretresanje

poreznog sustava i hrabrost da se

suoči s ekonomski neodrživom

socijalom

javni dug Francuske

85% Bdp-a(proračunski deficit

5,2%(

Pariz je do sada manevriranjem uspijevao izbjeći kazne zbog nedozvoljenog ulaska u crve-no, na upozorenja iz Bruxellesa bi se samo oglušio. Stanje državnih financija oslikava fran-cuski javni dug od 85 posto BDP-a i 5,2-postotni proračunski deficit, oba parametra preko maastrichtskih granica (koje označavaju javni dug od maksimalnih 60 posto BDP-a i tri po-sto proračunskog deficita).Francuska, koja je svoju recesiju i negativan rast registrirala u 2009. godini, ove godine ra-čuna na simbolično održavanje BDP-a iznad zastoja (0,4 posto), a dogodine već 1,4 posto. Nova će ekipa imati posla sa stopom nezaposlenosti, nižom od prosjeka EU-a i eurozone, od 10 posto, no ipak 0,1 posto višom nego u prosincu prošle godine. Petina mladih je izvan rada, nezaposleno je 9,8 posto muškaraca i 10,3 posto žena, što je trend suprotan europ-skome gdje je kriza posušila radna mjesta muškaraca, mahom u građevinarstvu i indu-striji. Postotak zaposlenog stanovništva je za pojmove visokorazvijene zemlje nizak, sve-ga 63,8 posto, što se vrti oko prosjeka za EU i eurozonu (no, u Njemačkoj je 72,5 posto).

Francuska odavno u crvenom

21Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

SvjetSke zvijezde filma u Splitu pogled u Svijet

prilično opasni monsieur Hollande?dr. uroš dujšin

S ve je odvagano, izmjereno i pre-brojeno: novi

predsjednik Republi-ke Francuske je socijalist François Hollande. I dok je 52 posto Francuza tu vi-jest dočekalo s veseljem, u ostatku Europe su ma-nje oduševljeni. “Socija-list koji će vjerojatno biti sljedeći francuski pred-sjednik bio bi loš za svo-ju zemlju i Europu”, tvrdi Economistov uvodničar. A to nije bez vraga: Francu-ska je dio motora koji gura Europu naprijed i jezičac na vagi između štedljivog Sjevera i rastrošnog Juga. Stoga su ovi izbori bili ite-kako važni za Europu.

Francuskoj su nužne reforme Upravo iz ovih razloga je Economist (a s njime i ve-lik dio Europe) na izbori-ma 2007. podupirao Nico-lasa Sarkozyja jer je rekao francuskim biračima da promjene nemaju alterna-tive. No imao je smolu što je nakon godine dana izbi-la kriza. Ipak, učinio je niz dobrih stvari: razvodnio je radni tjedan socijalista od 35 sati, liberalizirao je sveučilišta i povećao granicu za umirovljenje. Ipak, njegova se politika pokazala jednako nepred-vidivom i nepouzdanom kao i on sam. Sa socija-lističkim predsjednikom Francuska će učiniti jed-nu dobru stvar. Hollande se protivi strogom steza-nju remena koje nameću Nijemci, a koje umanju-je šanse za oporavak. No on to čini iz pogrešnih ra-zloga, i izgleda da će još mnogo toga učiniti krivo i ugroziti prosperitet Fran-cuske i eurozone.

Iako to nije vidljivo iz predizborne kampanje, Francuskoj su nužne re-forme. Javni dug je ve-lik i u porastu, nije zabi-lježen proračunski suficit

već 35 godina, banke su nedovoljno kapitalizira-ne, nezaposlenost je stal-na, a sa 56 posto udjela u BDP-u francuska je drža-va najglomaznija država u eurozoni. Hollandeov program izgleda kao po-sve neadekvatan odgovor na sve to – utoliko više što

su francuski susjedi podu-zeli radikalne reforme. On mnogo govori o socijalnoj pravdi, ali ništa o tome kako povećati bogatstvo zemlje. Iako se obvezuje da će smanjiti proračunski deficit, on to želi učiniti putem povećanja poreza, a ne smanjenjem izdataka.

Optimisti odgovara-ju da Hollande pripada umjerenoj struji socijali-stičke stranke te je sura-đivao s Françoisom Mit-terrandom i Jacquesom Delorsom dok je bio Mit-terrandov ministar finan-cija. Vodio je stranku u vrijeme mandata Lionela Jospina koji je bio skloniji reformama od degolistič-kog predsjednika Jacque-sa Chiraca.

Otpor promjenamaSve ovo zvuči jako dobro; ipak, malo je vjerojat-no da će na kraju g. Hol-lande učiniti pravu stvar. Ništa ne upućuje na to da će g. Hollande biti dovolj-no hrabar odustati od svog manifesta i povesti Fran-cusku u pravom smjeru. Francuska je u mnogo go-rem stanju nego što je bila u vrijeme Mitterrandovog

socijalističkog eksperi-menta 1981.-1983. A sada bi reakcija tržišta mogla biti brutalna i pogoditi ne samo Francusku nego i francuske susjede.

Problem je u tome što je, za razliku od Marija Montija, njegovo protiv-ljenje fiskalnom dogovoru

iznad svega otpor promje-nama i odlučnost da saču-va francuski socijalni mo-del po svaku cijenu. I stoga se protivi bilo kakvoj refor-mi. Nije čudo da je Angela Merkel izjavila da će vodi-ti kampanju protiv njega. Moguće je zamisliti da će sada predsjednik Hollan-de malo olabaviti sadašnju štedljivost. No mogao bi isto tako i otjerati Nijem-ce u suprotnom smjeru. U svakom slučaju, očito je da će francuski predsjednik

koji se toliko protivi pro-mjenama potkopati odluč-nost Europljana da krenu putem bolnih reformi koje u konačnici moraju prove-sti ako žele očuvati euro na životu. Sve ovo čini, za-ključuje Economist, Fran-çoisa Hollandea prilično opasnim čovjekom.

očito je da će francuski predsjednik potkopati odlučnost europljana da krenu putem bolnih reformi

goran Šikić sikic@privredni.hr

N a zagrebač-koj Akademiji dramske umjet-

nosti međunarodno ci-jenjen mađarski filmski redatelj Béla Tarr pred-stavio je program postdi-plomskog studija filma koji bi od jeseni trebao početi s radom u Splitu. “Splitsko sveučilište po-država namjeru organiza-tora da polaznici budu po-najbolji kandidati ne samo iz Hrvatske, nego i iz cije-loga svijeta”, istaknuo je tom prigodom Ivan Pa-

vić, rektor Sveučilišta u Splitu. Pomoćnik mini-strice kulture Vladimir Stojsavljević istaknuo je kako Ministarstvo kulture vjeruje da je ovo jedan od najvažnijih ovogodišnjih projekata koje podupire.

Tarr je pojasnio da je program zamišljen kao postdiplomski studij fil-ma u trajanju od tri godi-ne. Na prvu godinu studija primat će se 16 međuna-rodnih studenata, redate-lja i snimatelja, koji će se prijaviti svojim radovima i životopisom. Predavanja su zamišljena kao kom-binacija triju elemenata: teoretskog obrazovanja, sudjelovanja na radioni-

cama s etabliranim svjet-skim filmašima, te prak-tičnog rada, kako na filmu tako i na videu.

Učiti od Tilde SwintonMeđu gostujućim preda-vačima je niz cijenjenih filmaša, poput američkih redatelja Jima Jarmu scha i Gusa Van Santa, fin-skog redatelja Akija Ka-urismäkija, Meksikanca Carlosa Reygadasa, Ka-nađanina Atoma Egoyana, te jednog od najvažnijih islandskih filmaša Fridri-ka Tora Fridrikssona. Tu su još i cijenjeni njemač-ki snimatelj Fred Kele-men te Oscarom nagrađe-na glumica Tilda Swinton, koja će studente poduča-vati radu s glumcima.

Za teoretsko zaleđe po-laznika pobrinut će se ku-stosica filmskog odjela njujorške MoMA-e Jytte Jensen, glavni urednik filmskog časopisa Cahiers du Cinéma Jean-Michel Frodon, filmski kritičar britanskog The Guardiana Jonathan Romney, filmski kritičar i povjesničar Jo-nathan Rosenbaum te niz drugih renomiranih ime-na koji će polaznike uvesti u različite vidove teorije i povijesti filma.

Postdiplomski studij neće imati dobnih ogra-ničenja i cijena će mu biti prilagođena cijeni postdi-plomskih studija u Hrvat-skoj. Studij bi se trebao financirati djelomično iz sredstava hrvatskih mini-starstava, europskih kul-turnih fondova, privatnih donatora i fondacija po-put Korejske filmske aka-demije.

Jim Jarmusch i Gus Van Sant od jeseni predaju film na Sveučilištu u Splituugledni redatelj Béla tarr u Splitu pokreće međunarodni postdiplomski studij filma za redatelje i snimatelje iz cijelog svijeta, na kojem će surađivati vrhunski filmaši poput jima jarmuscha, gusa van Santa, akija kaurismäkija i tilde Swinton

postdiplomski studij neće imati

dobnih ograničenja, a cijena će mu

biti prilagođena hrvatskom tržištu

Jim Jarmusch

Gus Van Sant

Aki Kaurismäki

Tilda Swinton

Carlos Reygadas

16 studenata, redatelja i snimatelja

22 Broj 3727, 14. svibnja 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Na odmor u Hrvatsku 27 posto SlovenacaNajnovija anketa pokaza-la je da 35 posto sloven-skih građana neće ići na godišnji odmor. Na do-pust u Hrvatsku sprema se 27 posto građana, u druge države otići će 13 posto, a preostali dio kombini-rat će posao s odmorom u Sloveniji. U ovoj kriznoj godini odmor će preskoči-ti pretežno stariji građani.

Cimos: 73 milijuna eura u pet tvornica u BiHSlovenska grupacija proi-zvođača autodijelova inve-stirala je 73 milijuna eura u pet tvornica autodijelo-va u Gradačcu, Srebrenici, Zenici, Novom Travniku i Sarajevu i svrstala se među pet najvećih bosanskoher-cegovačkih izvoznika. Prošle godine Cimosove tvornice u BiH izvezle su dijelova za automobile u vrijednosti 91 milijun eura VW-u, Peugeotu, Citroe-nu, Fordu, Knorr-Bremseu i drugima. Cimos je prvi s kapitalom ušao u Srebre-nicu te otvorio tvornicu u kojoj danas radi 103 radni-ka. Ukupno je u BiH zapo-slio 999 radnika s prosječ-nom plaćom nešto većom od 800 maraka. Na teme-lju planova o izgradnji ve-likog broja malih elektrana u BiH, ali i regiji, Cimos namjerava pokrenuti i pro-izvodnju opreme za mini hidroelektrane.

Zarubežnjeft za čišćenje Save

Ruski ambasador u BiH Bocan Haračenko obavi-jestio je vlasti BiH da je ruska naftna kompanija Zarubežnjeft zainteresira-na za financiranje projek-ta revitalizacije plovnog puta rijeke Save zbog lak-šeg i jeftinijeg transpor-ta nafte i goriva. Od tih je vlasti ruski ambasador za-tražio pomoć i podršku u definiranju koraka nužnih za realizaciju projekta či-šćenja obala i korita rijeke Save, koja za BiH pred-stavlja i graničnu crtu s Hrvatskom i Srbijom.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

A mir Bukvić, di-rektor Bosna Bank Interna-

tionala (BBI), pokretač je i organizator Sarajevo Business Foruma (SBF) na kojemu se uskoro, 16. svibnja, treću godinu za redom susreću biznismeni Istoka i Zapada. U razgo-voru za Privredni vjesnik ističe kako Sarajevo da-nas ima sve predispozicije postati poveznica ekono-mija i privrednih poten-cijala regije, spona među tržištima Jugoistočne Eu-rope i najlikvidnijih svjet-skih tržišta. I ove godine njegov SBF u Sarajevo dovodi neke od najjačih investitora u svijetu, zain-teresiranih za sudjelova-nje u projektima ne samo u BiH, nego i u susjednim državama.

Treći SBF počinje za dva dana, 16. svibnja. Jeste li zadovoljni priprema-ma za jedan od najvećih susreta vlasnika kapita-la u regiji te koliko sudi-onika i iz kojih zemalja očekujete? - SBF iz godine u godi-nu budi sve veći interes poslovnog svijeta kako u zemljama odakle dola-ze investitori, tako i u ze-mljama regije koje su no-sitelji novih projekata za koje treba privući kapi-tal. Dolazak na ovogodiš-nji SBF potvrdile su nam visoke vladine delegaci-je iz Turske u pratnji de-legacija njihovih privred-nih komora koje će brojati

blizu 200 sudionika. Po-tvrde o sudjelovanju do-bili smo od poslovnih delegacija iz Saudijske Arabije, Katara, Malezije, Pakistana, zatim iz UAE, Japana, Njemačke, Špa-njolske, Velike Britanije i drugih država. Imat ćemo čast ugostiti njegovu ek-selenciju Ahmada Moha-meda Alija, predsjednika Islamske banke za razvoj, KSA, šeika Saleha Abdul-laha Kamela, predsjed-nika Islamske privred-ne komore i predsjednika Baraka grupacije, njego-vu ekselenciju šeika Ah-mada bin Jassima Al-Tha-nija, direktora Al Jazeera networka, njegovu ekse-lenciju Rifata Hisarcikli-oglua, predsjednika Unije privrednih komora i bur-zi Turske – TOBB, Kami-la Gökhana Bozkurta, di-rektora Turk Telekoma, te mnoge direktore inve-sticijskih fondova, bana-ka i kompanija zainteresi-ranih za ulaganja u regiju. Ukupan broj stranih sudi-onika kreće se od 350 do 400 osoba.

Na prva dva SBF-a po-nuđeno je 310 projekata vrijednih 27,2 milijarde eura. Znamo da su po-stignuti sporazumi stvar poslovne tajne partnera. Ipak, imate li informaci-je o realizaciji značajni-jih investicija?- Do sada je na Saraje-vo Business Forumu re-alizirano desetak značaj-nih projekata, npr. projekt Hotel Bristol i Sarajevo City Center u Sarajevu, investicije u zadrugu Api-

Med u Sanskom Mostu, studentski domovi na Ili-dži u Sarajevu, osnivanje investicijske kuće u BiH pod imenom SEIC čiji je

jedan od dioničara Islam-ska banka za razvoj, KSA, te financiranje izgradnje glavne gradske magistrale u Zenici od strane Saudij-skog fonda za razvoj. Po-red investicija ostvaren je i veliki posao za naše gra-đevinare u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, točnije u Abu Dabiju. Po-krenut je Al Jazeera Bal-

kans sa sjedištem u Sara-jevu. U BiH je u procesu registracije pet svjetskih investicijskih koncerna s kojima ćemo ići u razne projekte. Jedan od njih je Baraka grupacija, čiji je predsjednik šeik Saleh Kamel, visokopozicioni-rana osoba na Forbeso-voj listi najbogatijih ljudi na svijetu, a Grupa je vla-snik lanca svjetskih ba-naka. Strategija SBF-a je dugoročna i normalno je da se značajne investicije ne mogu završiti u godinu ili dvije. Za to su potreb-ni dugotrajni pregovori i kontakti. Stoga je većina ranije navedenih proje-kata još u fazi realizacije. Recimo, na SBF-u 2011. najavljena je investicija u energetski sektor iz Južne Koreje od nekoliko sto-tina milijuna eura, koja

bi se trebala realizirati u Banovićima. Za realiza-ciju projekta termoelek-trane velike snage bit će potrebno dosta vremena, ali nas raduje to što po-stoje rezultati i konstantni pomaci prema ostvarenju. Mnogi vlasnici projeka-ta ne žele u fazi pregova-ranja iznositi detalje dok se konkretan sporazum ne donese te o takvim pro-jektima ne smijemo go-voriti, što mi naravno poštujemo. Narodski re-čeno: ‘mi pravimo svjet-sku pijacu’, a koliko ljudi će se na toj pijaci dogovo-riti, koje transakcije će se dogoditi, to ne znamo. To ovisi o kvaliteti proizvo-da i postignutih dogovo-ra. Naša obveza je da do-vedemo što više stranih investitora koji će vidje-ti što mi ovdje nudimo.

RaZgovoR S amiRom Bukvićem, diRektoRom BoSNa BaNk iNteRNatioNala i oRgaNiZatoRom SBF-a

Na Treći Sarajevo Busin ess Forum dolazi 400 velikih vlasni ka kapitalaSBF budi sve veći interes poslovnog svijeta, kako u zemljama odakle dolaze investitori, tako i u zemljama regije koje su nositelji novih projekata za koje treba privući kapital, ističe Amir Bukvić. Rezultati ranijih foruma već su vidljivi u realiziranim ulaganjima

Ne treba zaboraviti da je popravljanje

imidža zemlje u svijetu prvi korak za

dovođenje stranih investitora

ponuđeno na prva dva SBF-a ukupna vrijednost tih projekata

310 projekata 27,2 mlrd €( (

23Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

Ne treba zaboraviti da je popravljanje imidža ze-mlje u svijetu prvi korak za dovođenje stranih in-vestitora.

Koliko će projekata biti prezentirano na Trećem SBF-u i u kojem iznosu?- U ovom trenutku ne bi-smo iznosili konkretan broj. Možemo samo na-

govijestiti da će i ove godine biti više od sto-tinu značajnih projeka-ta za regiju. Temeljito radimo jedan vrlo težak posao i očekujemo re-zultate. Imamo kontinui-ran rast interesa za SBF, a ove godine će u foku-su investitora biti projek-ti iz sektora poljoprivre-de, energetike i turizma. Želimo da naši proizvodi budu plasirani u zemlje Zaljeva koje konstruiraju dugoročne strategije op-skrbe hranom. Treba spo-menuti i halal industriju koja bi mogla pokriva-ti čak i potrebe Zapadne Europe gdje je potražnja za ovim proizvodima u porastu.

SBF je i dobra prilika za zajedničke istupe tvrtki i konzorcija iz regije na trećim tržištima. Koli-ki je zapravo bio interes gospodarstva iz regije?- Interes država regije iz godine u godinu sve je veći. Svake godine raste broj sudionika iz Sloveni-je, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja re-gije. SBF je dobra prili-

ka za zajedničke nastupe tvrtki prema investitorima i pokretanje proizvodnje. Prošle godine u organiza-ciji SBF-a formiran je BH

građevinski konzorcij. Ove godine imamo na-javljen zajednički nastup građevinskih tvrtki iz Sr-bije i Slovenije u konzor-ciju Fenix, a uskoro će mu se pridružiti i građevina-ri iz BiH. Ovakav konzor-cij najjačih građevinskih poduzeća moći će ravno-pravno aplicirati za velike projekte i poslove gdje će sve vrste radova moći za-okružiti njegove članice. Stvara se nova sila građe-vinara koja će vratiti do-bre reference koje je naša regija imala u ovom po-dručuju.

RazgovoR s amiRom Bukvićem, diRektoRom Bosna Bank inteRnationala i oRganizatoRom sBF-a

Na Treći Sarajevo Busin ess Forum dolazi 400 velikih vlasni ka kapitalaSBF budi sve veći interes poslovnog svijeta, kako u zemljama odakle dolaze investitori, tako i u zemljama regije koje su nositelji novih projekata za koje treba privući kapital, ističe Amir Bukvić. Rezultati ranijih foruma već su vidljivi u realiziranim ulaganjima

Želimo da naši proizvodi budu plasirani u zemlje Zaljeva koje konstruiraju dugoročne strategije opskrbe hranom

Koliko se na ovogodišnji odziv sudionika odrazila globalna ekonomska situacija?- Ekonomska kriza koja je zadnjih godina uzdrmala svijet, u novom naletu ostavit će du-gotrajnije posljedice u europskim zemljama. Višestoljetni prosperitet bogatih zapadnih zemalja popularizirao je hedonistički način razmišljanja, što je veliki broj “jakih ekonomi-ja” bacio na koljena. U ovakvim situacijama najčešći instrument za nadilaženje ekonom-ske krize je povećavanje poreza, što zemlje koje ga koriste vodi u postupno gašenje pri-vrede. Uvođenje novih nameta rezultira zatvaranjem malih i srednjih poduzeća koja to ne mogu financijski podnijeti. Javna potrošnja crpi sredstva iz preostalih gospodarskih subjekata kojima se opet povećavaju porezi. Takva fiskalna politika vodi prema potpu-nom gušenju gospodarstva. Rješenja za oporavak ne treba tražiti u porezima već u pri-hodovnoj strani i ekonomski isplativim projektima. Zato BBI već treću godinu za redom nudi jedinstvenu alternativu u Sarajevo Business Forumu.

Rješenja nisu u porezima nego u prihodovnoj strani

ukupna vrijednost tih projekata važnih za regiju predstavlja se ove godine

27,2 mlrd € više od 100 projekata(

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

I shod izbora u Fran-cuskoj i Grčkoj za-cijelo je učvrstio

uvjerenje dvadesetak slo-venskih sindikata koji djeluju u javnom sekto-ru da postupaju isprav-no kada se suprotstavlja-ju programu štednje čije će posljedice za većinu stanovništva biti neugod-

ne. Sindikati su prošli tje-dan prekinuli pregovore zaprijetivši Janezu Janši da se ne igra zakonskim iznudama u okvirima par-lamentarnog odlučiva-nja, jer da će svaku mje-ru iznad onoga na što su pristali u dosadašnjim pregovorima osujetiti re-ferendumskim blokada-ma. Doista, Slovenija ima nezgodan, najliberalni-ji režim referendumskog odlučivanja. Dovoljno je prikupiti 40.000 potpi-sa pa da se bilo koji za-kon izglasan u parlamen-tu stavi na referendumske galge. Lani je na takvom referendumu srušena mi-rovinska reforma, a pao je i zakon o suzbijanju crne ekonomije.

Nedvojbeno je da će nakon nedjeljnih po-ruka s birališta u Grč-

koj i Francuskoj Janši biti teško uvjeriti sloven-sku javnost da svoja oče-kivanja u pogledu pla-ća, socijalnih potpora te standarda u zdravstvu i školstvu mora reducira-ti otprilike za 800 mili-juna eura. Sindikati sva-ku mjeru štednje odbijaju s uvijek istim obrazlože-njem: to je napad na so-cijalnu državu, odnosno isporučivanje računa za

krizu onima koji su naj-manje krivi, a ne finan-cijskom sektoru, prije svega bankama i sličnim suučesnicima u tajkun-skom komadanju Slove-nije.

Razlaz na plaćama Svaka strana donekle je u pravu – vlada kada go-vori da se više ne može živjeti na dug, sindikati kada ponavljaju da radni-ci nisu krivi za krizu i da će drastični rezovi samo otežati oporavak. Vla-da i sindikati razišli su se uglavnom na plaćama. Početni zahtjev vlade bio je da se plaće u javnom sektoru srežu za 15 posto. Kasnije su njeni prego-varači spustili zahtjev na 10 posto. Nasuprot tome, sindikati su najprije pri-stali na pet posto sniženja,

a zatim su popustili i do osam posto. Prošlotjedni razlaz dogodio se na sta-jalištu vlade da sniženje plaća ne može biti manje od 10 posto, te na sindi-kalnoj tvrdnji da zaposle-nici u javnom sektoru ne mogu pristati na više od osam posto reduciranja. Sindikalna žrtva nije tako dramatična kao što izgle-da na prvi pogled. Naime, u tri godine krize (2009.

- 2011.) plaće u javnom sektoru povećane su 10 posto. Kumulativno u te tri godine javni sektor po-vukao je kroz plaće do-datnu milijardu eura.

Iz neoliberalnih kru-gova na vladu sada plju-šte prijekori da je pod-legla sindikalističkim prijetnjama. Janši se spo-čitava da mu je ponesta-lo hrabrosti ostvariti veće uštede kroz sniženje pla-ća u javnom sektoru te ot-puštanjem prekobrojno zaposlenih. Premijeru se predbacuje da bježi u ver-tikalne zahvate kojima se umjesto plaća ruši kvali-teta usluga u važnim dje-latnostima, najizrazitije u školstvu i znanosti, done-kle i u zdravstvu. Plaće, eto, štite sindikati. Kva-litetu usluga, na žalost, nema tko štititi.

SLOVENSKI SUKOB VLADE I SINDIKATA

KRAj SOcIjALNE DRŽAVE?Slovenski sindikati ne pristaju na mjere za uravnoteženje javnih financija jer ih doživljavaju kao uvod u demontažu socijalne države

Iz neoliberalnih krugova na vladu pljušte prijekori da je podlegla sindikalističkim prijetnjama

janša mora reducirati svoja očekivanja

za 800 mil €(

24 Broj 3727, 14. svibnja 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Razvoj socijalnog turizmaEuropska komisija obja-vila je natječaj za dostavu projekata razvitka socijal-nog turizma, kojima bi se olakšala transnacionalna razmjena u vrijeme niske turističke sezone. Cilj tog poziva, koji će se finan-cirati iz EU programa za konkurentnost i inovaci-je CIP 2007.-2013. je pot-pora javnim turističkim tvrtkama da zajedno s pri-vatnim turističkim subjek-tima omoguće transna-cionalnu razmjenu svih Calypso ciljnih skupina. To su starije osobe, mla-di, osobe s invaliditetom te obitelji slabijeg imovin-skog stanja. Rok za dosta-vu projektnih prijedloga je 11. srpnja, a sve informa-cije nalaze se na stranica-ma EK-a.

Otvara se Vitality Hotel PuntaObnovljeni Vitality Ho-tel Punta na Velom Lo-šinju, član grupacije Lo-šinj Hotels&Villas, prve će goste primiti 7. lipnja, dok će svečano otvorenje biti 21. lipnja. Nakon ob-nove hotel ima kategoriju četiri zvjezdice, 219 soba i 16 apartmana. Rekon-strukcija je obuhvatila ho-telsku zgradu, sobe, zajed-ničke prostorije - restoran, recepciju, lobby bar, unu-tarnji i vanjski bazen te wellness centar. Velika po-zornost usmjerena je i na zdravu prehranu gostiju.

Međunarodni kongres o ruralnom turizmuTreći međunarodni kon-gres o ruralnom turizmu s temom Ruralni turizam - pokretač održivog razvoja održat će se od 23. do 26. svibnja u Osijeku u organi-zaciji Kluba članova Selo i Hrvatskog farmera. Kon-gres započinje okruglim stolom Quo vadis europski ruralni turizam?, čiji će sudionici biti predstavni-ci raznih institucija iz regi-je. U sklopu kongresa odr-žat će se izložba proizvoda i usluga ruralnog turizma.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H otelijeri su za-dovoljni star-tom ovogodiš-

nje predsezone i očekuju stabilnu i kvalitetnu tu-rističku sezonu, rečeno je na prošlotjednoj skup-štini Udruge poslodava-ca u hotelijerstvu Hrvat-ske (UPUHH) održanoj u sklopu Međunarodnog sajma turizma CroTour na Zagrebačkom velesajmu. No, neki od njih su ista-knuli kako je ova godina poslovno prilično zahtjev-na zbog povećanja troš-kova uslijed porasta sto-pe PDV-a, cijena goriva, hrane i energije. Nagla-sivši da su hotelijeri i cije-li sektor u ovu sezonu ušli bez stresa za razliku od proteklih godina, Kristi-jan Šustar, predsjednik

UPUHH-a je rekao i da su rezultati kod nekih hoteli-jera u svibnju bolji, a kod nekih lošiji, te da bi takav mogao biti i lipanj. “Glav-na dva ljetna mjeseca, sr-panj i kolovoz, za sada se dobro pune i ne sumnja-mo u dobre rezultate, ali bez nekog većeg rasta jer su kapaciteti još ograniče-ni. Počelo je i ovogodišnje

angažiranje sezonske rad-ne snage, ali u tome kao ni u drugim stvarima ne vidi se ni manje niti više pro-blema nego proteklih go-

dina, a tako će biti i dalje - sve dok se ne poboljša ukupni gospodarski okvir u Hrvatskoj”, istaknuo je Šustar.

Dijagnosticirati problemeU sklopu CroToura odr-žani su i brojni sastan-ci i okrugli stolovi, pri čemu posebice treba ista-knuti sjednicu Zajedni-ce obiteljskog smješta-ja i turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Go-voreći o tom segmentu tu-rizma, Leila Krešić Ju-rić, direktorica Sektora za turizam HGK-a, rekla je kako što prije treba po-jačati suradnju s ostalim relevantnim institucijama te što prije dijagnosticira-ti sve probleme i formuli-rati odgovarajuća rješenja kako bi se olakšalo turi-stičko poslovanje. Upravo

su stupile na snagu izmje-ne Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima se po-jednostavljuje i skraćuje upravni postupak izdava-nja rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatno-sti u slučajevima nastav-ka obavljanja te djelatno-sti u poslovnom prostoru i objektu.

“Ugostiteljima u kam-povima omogućuje se pri-bavljanje privremenog rješenja za obavljanje

ugostiteljske djelatnosti u slučajevima u kojima još nije dana koncesija na tu-rističko zemljište u kam-povima u vlasništvu dr-žave, a koji su podnijeli zahtjev u skladu sa Zako-nom o turističkom i osta-lom građevinskom ze-mljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i pri-vatizacije”, rekla je Sen-ka Janjanin Krklješ, na-čelnica u Ministarstvu turizma.

Pred početak glavne tu-rističke sezone sve ide po planu i u skladu s očekivanjima. Iza nas je turistički uspješan prvo-svibanjski produljeni vi-kend, a prema trenutač-nim najavama o stanju rezervacija turističkih aranžmana za Hrvatsku na našim vodećim emi-tivnim tržištima možemo očekivati pozitivnu turi-stičku sezonu, rekao je Veljko Ostojić, ministar turizma na prošlotjednoj sjednici Turističkog vije-ća Hrvatske turističke za-jednice. Nakon iznimno

uspješne turističke 2011. godine moguće je da se i ove godine ponove do-bri turistički rezultati, ako

ne bude nekih negativnih iznenađenja. Od turizma se na kraju ove godine očekuje prihod u visini od oko sedam milijardi eura. No, bez obzira na to što u

pripremi glavne turističke sezone sve ide po ustalje-nom redu, Ostojić je na-glasio kako je potrebno

i dalje kvalitetno pripre-mati turističku ponudu. Slijedom dobrih najava o rezervaciji aranžmana očekuje se kako će i ove godine najbrojniji turi-

sti u Hrvatskoj biti Ni-jemci te Austrijanci i Slo-venci. Predviđa se i dobar dolazak Talijana, ali po-

znato je kako oni odluku o svom odmoru donose u posljednji trenutak.

Kako bi se što prije i što kvalitetnije pripremi-la turistička 2013. godi-

na, Ostojić je napomenuo kako će se u srpnju doni-jeti program rada HTZ-a čime će javni i privat-ni turistički sektor imati dovoljno vremena za što kvalitetniju pripremu turi-stičke ponude. Pritom tre-ba naglasiti kako se 2013. očekuje uvođenje dife-rencirane stope PDV-a od 10 posto na ugostitelj-ske i turističke usluge, a ta će mjera utjecati na po-dizanje konkurentnosti cijelog sektora te privu-ći što više investitora na ulaganje u našu zemlju. (S.P.)

Dani turizma i enogaStronomije na zagreBačkom veleSajmu

mjerama do lakšeg turističkog poslovanja

Očekuje se sedam milijardi eura

upravo su stupile na snagu izmjene zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima se pojednostavljuje i skraćuje upravni postupak izdavanja rješenja za nastavak obavljanja te djelatnosti u poslovnom objektu

ugostiteljima u kampovima omogućuje se

pribavljanje privremenog

rješenja ako još nije izdana koncesija

od turizma se na kraju ove godine očekuje prihod u visini od oko sedam milijardi eura

turiStičko vijeće Htz-a

Na Zagrebačkom velesajmu proteklog su tjedna održani Međunarodni sajmovi turizma CroTour, hrane, pića i ga-stronomskih inovacija InGa, vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo Vinovita te hotelsko ugostiteljske opreme i cateringa Hotel&Gastroteh. Otvarajući te sajmove, za-mjenik ministra turizma Oleg Valjalo istaknuo je kako tu-rizam ne čine samo infrastruktura nego prije svega ljudi koji u njemu rade. Pritom je napomenuo kako Ministarstvo turizma provodi niz aktivnosti s ciljem jačanja konkuren-tnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu.

Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma

Srpanj i kolovoz za sada se dobro pune i ne sumnjamo u dobre rezultate, ali bez nekog većeg rasta jer su kapaciteti još ograničeni. Počelo je i angažiranje sezonske radne snage.

Kristijan Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu

“”

25Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr HRWWWATSKA

*vijesti

Combisova praksa u Sarajevu Na prošlotjednoj Cisco Expo konferenciji u Sa-rajevu regionalni sistem integrator Combis pred-stavio je, među ostalim, najbolju praksu izgradnje podatkovnog centra nove generacije koji omoguću-ju smanjenje troškova i bržu implementaciju. Su-vremeni podatkovni centri rješavaju niz izazova pri uvođenju novih mrežnih servisa. Tako omogućuju smanjivanje operativnih troškova uslijed smanjene potrošnje električne ener-gije te, primjerice, osigu-ravaju pouzdani pristup podatkovnim resursima.

Sagena na DiSiConu

Tvrtka Sagena informatič-ki inženjering sudjelovala je prošli tjedan kao tehno-loški partner i predavač na prvoj Digital Signage konferenciji (DiSiCon) u ovom dijelu Europe te je predstavila svoje tehno-loško rješenje InformA-sYouWish, koje se koristi u marketingu. Na izlož-benom dijelu konferenci-je tvrtka je prikazala novi-tete u InformAsYouWish sustavu, poput integraci-je s društvenim mrežama Facebook i Twitter te ge-olokacijskom društvenom mrežom Foursquare.

IT u kontrolingu U organizaciji tvrtki SRC.HR i Kognosko kontro-ling, prošli tjedan je odr-žana druga konferencija IT u kontrolingu. Na kon-ferenciji se okupilo više od 60 stručnjaka s područ-ja osmišljavanja i provo-đenja kontrolinga i pred-stavljena su nova rješenja za učinkovito poslovanje i povećanje produktivnosti. Također, istaknuto je da je kontroling nemoguće pro-vesti bez potpore odgova-rajućih IT rješenja jer teh-nologija ima odgovor na konkretne i specifične po-trebe korisnika.

Goran Šikić sikic@privredni.hr

R azvojem druš-tvenih mreža u posljednje dvi-

je godine pojavila su se nova zanimanja, poput community managera ili specijalista za komunika-ciju na društvenim mreža-ma, što u praksi obuhva-ća djelatnost marketinga, korisničke podrške i od-nosa s javnošću. Goto-vo svi community mana-geri (99 posto) upravljaju barem jednim Facebo-ok profilom, ali za svo-je klijente održavaju i ko-munikaciju na Twitteru (78 posto) te YouTubeu (48 posto), dok se za pro-mociju najmanje koriste Google Plus (39 posto) i LinkedIn (31 posto), pre-ma rezultatima istraži-vanja portala MojPosao

i Netokracije provede-nog među 200 communi-ty managera iz Hrvatske, Srbije te BiH.

Većina ispitanih com-munity managera (35 po-sto) radi za tvrtku koja je vlasnik profila, te su taj posao dobili kao dodatno zaduženje, 28 posto njih rade kao vanjski surad-nici. U agencijama spe-cijaliziranim za društve-ne medije zaposleno je

22 posto ispitanih, dok 16 posto njih rade za sebe tj. vlasnici su profila.

U komunikaciji na društvenim mrežama tre-ćina ispitanih (33 po-sto) prosječno provede tri sata dnevno. Četiri petine com munity managera (79 posto) profile na društve-nim mrežama administri-ra i izvan radnog vremena te vikendom. Petina ispi-tanih (20 posto) vikendom

radi samo ponekad, a sve-ga jedan posto ispitanih posao ne nosi kući.

Bolje plaćeni HrvatiSamoinicijativno obavlja-nje posla izvan radnog vre-mena prakticira skoro po-lovina ispitanih (49 posto). Malo više od polovine is-pitanih (56 posto) plan i provedbu aktivnosti na društvenim mrežama do-

govara s vlasnikom stra-nice, nadređenima ili dru-gim odjelima. Povjerenje poslodavca ima 44 posto ispitanih community ma-

nagera što znači da ima-ju potpunu slobodu u de-finiranju strategije vođenja stranica. Situacija je slična i u ostalim zemljama.

Određena interakcija s korisnicima (63 posto), povećanje posjetitelja na stranicama tvrtke (58 po-sto) te bolja percepcija brenda (56 posto) glavna su mjerila uspješnosti co-mmunity managera. Na-kon toga slijedi određeni broj članova u zajednici (50 posto), povećanje pro-daje i smanjeni troškovi oglašavanja (25 posto), ali i manji broj poziva službi za korisnike (sedam po-sto). Cilj nije definiran za 17 posto ispitanih.

Trenutačna prosječna plaća hrvatskog commu-nity managera iznosi oko 6000 kuna, dok su kolege u regiji u prosjeku plaćeni 5000 kuna.

Mreža nikad ne spava

Vikendom radi čak 79 posto community managera interakcija s korisnicima, povećanje posjetitelja na stranicama tvrtke te bolja percepcija brenda glavna su mjerila uspješnosti community managera

prosječna plaća hrvatskog community managera iznosi oko 6000 kuna

radi za tvrtku koja je vlasnik profila

35% community managera (

Virovitička Visoka škola za menadžment u turiz-mu i informatici (VŠM-TI) uvela je Microsoftov sustav Live@edu, kojim će se koristiti oko 600 studenata i 24 zaposle-nika. Na taj način studen-ti i profesori moći će brže pristupiti obrazovnim ma-terijalima, raspravljati o idejama s drugim profeso-rima i studentima, zajed-no raditi na zadacima te ostati povezani s kolega-ma kada završe studij.

Drugim riječima, pro-fesorima i studentima na toj visokoj školi omogu-ćava se pristup servisu za upravljanje elektronič-kom poštom s poštanskim pretincima kapaciteta 10 gigabajta. Zatim, besplat-nim suradničkim i ko-munikacijskim servisima koji rade na Microsofto-voj mreži, kao dodatnom prostoru za dokumente veličine 25 gigabajta koji su smješteni na servisu Microsoft SkyDrive.

Live@edu već se ko-risti na Fakultetu elek-trotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Tehničkom veleučilištu te Visokoj školi za primije-njeno računarstvo u Zagre-bu, priopćeno je iz agenci-je Maksima komunikacije.

“Izrazito mi je dra-go što se Visoka škola za menadžment u turiz-mu i informatici u Viro-vitici pridružila zajednici korisnika Live@edu ser-visa u Hrvatskoj. Pozitiv-

na iskustva ko-risnika potvrđuju kako je riječ o izrazito fleksi-bilnoj platfor-mi koja profe-sorima pomaže u pripremi predavanja, komunikaciji na kolegiji-ma i suradnji na mnogim projektima, a studentima olakšava rad na projekti-ma uz povećanu učinko-vitost komunikacije s ko-legama te pristup brojnim korisnim informacijama i

podacima kao što su za-daće, bilješke s predava-nja...”, ističe Marko Se-ver, voditelj akademskih programa u Microsoftu Hrvatska. (B.O.)

FleksiBilna platForMa

studenti i profesori u oblakulive@edu već se koristi na tehničkom veleučilištu, FesB-u i visokoj školi za primijenjeno računarstvo u Zagrebu, a sada i na vŠMti-ju

26 Broj 3727, 14. svibnja 2012.PST! Privredni vjesnik

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

AlexAndrA HorowitzSViJet iz PSeĆe PerSPeKtiVeNaklada Ljevak

Odnos između ljudi i pasa zacijelo je najfascinantniji od-nos na relaciji životinja – čovjek, stoga što su psi od div-ljih životinja postali čovjekovi prijatelji, a ta je prilagodba izmijenila njihovo tijelo, mozak i ponašanje. Ipak, psi i dalje ostaju životinje – bliske ali i tajanstvene. Laganim pristu-pom i uz čvrstu potporu znanstvenih dokaza Alexandra Horowitz proučila je životinjsku vrstu za koju mislimo da je najbolje poznajemo, no često se pokazuje da je najmanje razumijemo.

GAry zuKAVduHoVno PArtnerStVoDvostruka duga

Knjiga govori o novom modelu odnosa koji nam omogućuje ostvarivanje radosnog i ispunjenog života koji nam je svi-ma na raspolaganju. Duhovna partnerstva mogu nastati bilo gdje gdje dvije ili više osoba odluče ponašati se kao jednake i ravnopravne osobe u cilju duhovnog razvoja. Is-punjena primjerima i praktičnim savjetima, uključujući i specifične smjernice, ova knjiga nas potiče na istraživanje naših emocija, želja, odluka i intuicije, te na njihovo kori-štenje.

AndreA CAmillerioBliK VodeProfil

U ozloglašenoj zoni malog sicilijanskog mjesta smetlari pronalaze truplo ugledna inženjera i političara. Istodobno, u blizini, jedan od njih pronalazi izgubljenu skupocjenu ogrlicu… U istragu se uključuje policijski komesar Salvo Montalbano. Tsunami bijede, prostitucije, zločina, korupci-je, prikrivanja, ucjene, ljubavi, ljubomore i očaja razara sve pred sobom, ali nailazi i na svojevrsnu branu u Montalba-novu liku, branu pred kojom se paragrafi moraju ukloniti elementarnoj ljudskosti.

AleKSAndrA orliĆ Bio Jednom KrAJV.B.Z.

Priča, organizirana kao narativ odrastanja i sazrijevanja, prati junakinju Tamaru u različitim vrstama i fazama ljuba-vi s različitim muškarcima, ne ispuštajući nikada središnju nit koja se provlači kroz sve njih – maratonsku (anti)vezu s plejbojem Alexom. Kako to već s ovakvim pričama biva, one su duboko ukorijenjene u svoje mjesto i vrijeme, tako da knjiga krije i jedan ništa manje važan sporedan lik: tran-zicijski Zagreb 90-ih i nultih godina.

miCHAel ondAAtJemAČJi StolŠkolska knjiga

U ranim 1950-im godinama jedanaestogodišnji se dječak zatekne na brodu dugolinijske plovidbe od Cejlona do Veli-ke Britanije. U restoranu je smješten za tzv. mačji stol, za-jedno s ekscentričnom skupinom odraslih i s još dvojicom dječaka. Tijekom trotjedne plovidbe dječaci se uključuju u svjetove i životne pripovijesti odraslih koji ih okružuju te ulijeću iz jedne pustolovine i neobičnog otkrića u drugo. Noću pak dječaci uhode i istražuju sudbinu brodskog za-tvorenika...

S tvarno, zašto je Ivica Todorić po-stao tako velik?

Usred krize, dok propada-ju Lehman Brothers, AIG i druga svjetska imena, nje-gova poduzeća povećava-ju prihode. Je li potrebno prvo puštati ploče u dis-ku da bi se razvila kompa-nija kakva je Atlantic? Ot-kud volja Pavi Zubaku da na vrhuncu recesije po-krene proizvodnju autobu-sa? Kako je tvrtka Rasco od malog servisera postala treći najveći europski pro-izvođač ralica za snijeg? I to u samo 19 godina.

Pitanja su to s kojima su se susretali mnogi gra-đani tranzicijske Hrvatske. Andrej Vizjak, ekonom-ski analitičar i praktičar iz susjedne Slovenije, nudi neke od odgovora. Na-pisao je knjigu Formula uspjeha za novo desetlje-će (nakladnik Mate), na te-melju analize čak 600 po-duzeća koja su pobijedila krizu. Zaključio je da su pobjednici u hrva-nju s krizom ostali na površini, ali se moraju i dalje ra-zvijati da bi si traj-no osigurali pro-fil pobjednika. No ne zadovoljava se samo verzijom sta-re priče o dinosa-urima, koji se nisu brzo prilagodili pa su izumrli. Detekti-rao je da “globalist gospodarske grane” može preživjeti go-tovo i udar kometa pa mu ništa ne može ni najveća global-na kriza nakon Ve-like depresije. Riječ je o snažnim podu-

zećima s visokom stopom internacionalizacije i veli-kom proizvodnom diver-zifikacijom. Te kompanije većinom preuzimaju po-duzeća s kupovnom cije-nom većom od tri milijar-de dolara, ali pripajaju i

manja poduzeća, bez obzi-ra na geografsku usmjere-nost i gospodarsku granu. Primjeri su Deutsche Tele-kom, Toyota, Volkswagen i General Electric.

Četiri tipa poduzećaOtpornost na krizu poka-zao je i “međunarodni po-bjednik”. Riječ je o sred-nje velikim poduzećima

kojima je rast prihoda

važniji od rasta dobiti. Ra-zvijaju se na više različitih tržišta i vrebaju svoju šan-su za ulazak na teren “glo-balista”. Primjer je kompa-nija Bertelsmann u kojoj je Vizjak bio zaposlen. Ber-telsmann je uz ostalo vla-snik grupe televizijskih poduzeća RTL, zatim iz-davačkih poduzeća Gruner und Jahr, Random House i drugih srodnih kompani-ja. RTL upravlja sa 45 te-levizijskih stanica i 32 ra-dija u 11 zemalja. Zar da im onda predbacujemo što imaju voditeljicu koja ne zna u izgovoru razlikova-ti “č” i “ć”? Unatoč sve-mu, kriza im nije naudila. Vizjak smatra da je Ber-telsmannova tajna “regi-onalni proizvodni fokus pojedinačnih operativnih jedinica koje su prilago-đene pojedinim državama i segmentima proizvoda”.

Sljedeća grupa uspješ-nih zove se “regionalni heroj”. Vizjak kaže da je tipičan primjer Agrokor, a tu je i neizbježni Mer-

cator. U četvr-toj skupni ot-pornih na krizu nalaze se “lo-kalni specija-listi”. Njihov predstavnik je Auto Zubak. U knjizi su detalj-no analizirana ta četiri tipa podu-zeća, s mnogim detaljima i infor-macijama. Podu-zetnicima i gos-podarstvenicima to može biti in-spiracija i poticaj u svakodnevnoj borbi na tržištu. (I.V.)

Nove kNjige

kako tvrtku učiniti otpornom na krizuPobjednici u hrvanju s krizom ostali su na površini, ali se moraju i dalje razvijati da bi si trajno osigurali profil pobjednika

“globalistu gospodarske

grane” ništa ne može najveća globalna kriza

nakon velike depresije

Dr. Andrej Vizjak rođen je 1965. u Ljubljani, a nakon doktorata u Njemačkoj radio je u upra-vi međunarodne korporacije Bertelsmann. Bio je odgovoran za izdavaštvo i vodio najveću maloprodaju knjiga na svijetu. Od 2000. do 2009. partner je i direktor u A.T. Kearneyu, veli-kom poduzeću za poslovno savjetovanje. Zatim radi u Pricewaterhouse Coopers za Jugoi-stočnu Europu. Brojnim tvrtkama u Srednjoj i Istočnoj Europi pomogao je u razvoju kao sa-vjetnik za strategiju ili član nadzornog odbora. Autor je desetak knjiga o menadžmentu, prevedenih na nekoliko stranih jezika.

O autoru

27Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaju se uglavnom poslovni prostori Prostor, ukupne površi-ne 11.077 četvornih meta-ra, koji u naravi predstavlja pravo građenja stečajnog dužnika upisano u zemljiš-nim knjigama Općinskog suda u Opatiji, koje je osno-vao Grad Opatija u korist tvrtke Slatina garaža radi izgradnje i gospodarskog korištenja javne gradske garaže i pripadajućih sadr-žaja, i to za izgradnju tri-ju podzemnih i triju nad-zemnih etaža garaže, dviju nadzemnih etaža poslovnih prostora i jedne instalacij-ske etaže na osnovi Ugovo-ra o osnivanju prava gra-đenja, prodaje se na dražbi 17. svibnja u 9 sati na Tr-govačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba broj 11/I. Procijenjena vrijed-nost te nekretnine koja se nalazi u Rakovčevoj ulici u Opatiji iznosi 13,8 miliju-na kuna. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknad-ne prigovore kupca. Prostor se može razgledati prema dogovoru na broj telefo-na 051/274 137. Jamčevina iznosi 1,38 milijuna kuna. Poslovni prostor, uku-pne površine 145 četvor-nih metara, procijenjene vrijednosti 1,19 miliju-na kuna, nalazi se u Ulici Ante Starčevića 8c u Za-dru, prodaje se na draž-bi 17. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rije-ci, I. kat, sudnica 3. Pro-daja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što is-ključuje sve naknadne pri-govore kupca. Nekretnina se može razgledati svakog radnog dana uz prethodni dogovor na brojeve telefo-na 051/650 624, 650 653 i 650 559. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Poslovni prostor, ukupne površine 256 četvornih me-tara, procijenjene vrijedno-

sti 1,3 milijuna kuna, nalazi se u Strossmayerovoj ulici 11 u Rijeci, u naravi pred-stavlja poslovni prostor na drugom katu, a sastoji se od hodnika, spremišta, 12 kancelarija, WC-a, pretpro-stora i skladišta. Nekretni-na se prodaje na dražbi 17. svibnja u 10 sati na Trgo-vačkom sudu u Rijeci, Za-darska 1 i 3, soba broj 11/I. Prodaja se obavlja po nače-lu viđeno-kupljeno, što is-ključuje sve naknadne pri-govore kupca. Nekretnina se može razgledati uz pret-hodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefo-na 051/371 065. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene.

Poslovna građevina – skladište građevinskog materijala, dvorište i orani-ca, ukupne površine 8107 četvornih metara, procije-njene vrijednosti 130.000 kuna, nalazi se u nase-lju Kupinovac u Bjelova-ru, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 10 sati na Trgo-vačkom sudu u Bjelova-ru, soba broj 5. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kup-ca. Dodatne informacije o nekretnini koja se proda-je mogu se dobiti kod ste-čajnog upravitelja Zlatka Koseca, na broj mobitela 098/9625 891. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 1641 četvorni me-tar, procijenjene vrijednosti 13,9 milijuna kuna, nala-zi se u Banjavčićevoj uli-ci 22 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 21. svibnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 94/II. (ulič-na zgrada). Nekretnina će se prodavati po početnoj ci-jeni od šest milijuna kuna i ispod te cijene ne može se

prodati na tom ročištu. Pro-daja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isklju-čuje sve naknadne prigo-vore kupca. Nekretnina se može razgledati u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na broj mobi-tela 098/855 370. Jamčevi-na iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stambeno-poslovni pro-stor, ukupne površine 4050 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 500.000 kuna, nalazi se u Ulici Petrova Gora bb u Loboru, prodaje se na dražbi 22. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Za-grebu, soba broj 96. Ne-kretnina u naravi predstav-lja stambeno-proizvodni objekt, proizvodni objekt-halu, skladište repromate-rijala i lakirnicu. Prodaja se obavlja po načelu viđe-no-kupljeno, što isključu-je sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/384 574. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Kuća, ukupne površi-ne 1849 četvornih meta-ra, procijenjene vrijedno-sti 550.000 kuna, nalazi se Ulici Volavje 98 u na-selju Volavje u Jastrebar-skom, prodaje se na draž-bi 24. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagre-bu, dvorišna zgrada, soba 93/II. Nekretnina u nara-vi predstavlja obiteljsku kuću, gospodarske zgrade i dvorište. Prodaja se obav-lja po načelu viđeno-ku-pljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kup-ca. Nekretnina se može ra-zgledati uz prethodni do-govor na telefon 091/2111 181. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Burza znanjaBurza zna-nja, Slavon-ski Brod, www.burzaznan ja . com.hr. Burza znanja radi na principu prave burze s tim da

trgujemo idejama, gotovim inovacijama ili prodajemo znanje. S jedne strane ima-mo inovatore koji svoje inovacije ogla-šavaju na stranici, a s druge strane inve-stitore koji kupuju ono što im treba ili oglašavaju koji problem trebaju otklo-niti u procesu poboljšanja poslovanja. Na taj način povezujemo one koji imaju znanje i one koji imaju novac i žele ula-gati u nove proizvode. Kontakt: Brati-slav Bukvić, info@burzaznanja.com.hr, +385 35 225335, +385 98 464940.

InvestitorUltra agent, Dubrovnik. Tvrtka tra-ži sponzora ili tvrtku za proizvodnju ili komercijalizaciju izuma - računala s be-žičnim spajanjem na ekrane. Izum je prijavljen Patentnom zavodu u Zagre-bu te je obavljena njegova objava. Kon-takt: Pero Metkovic, metkovic2001@yahoo.com, +385 20 413409, +385 95 8157019.

SavjetovanjeGA Consulting, Koprivnica, www.ga-consulting.hr. Tvrtka je specijalizi-rana za pružanje usluga iz područ-ja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj industriji. Poznavanje svih ambalažnih materijala, njihove optimalne primjene, tehnologije proi-zvodnje te suradnja s najboljim i naj-kvalitetnijim proizvođačima svih vr-sta ambalaže u regiji samo su neke od referenci tvrtke. Najveća im je pred-nost i jamstvo uspješnog rada nepro-cjenjivo iskustvo na poslovima istraži-vanja i razvoja ambalaže i marketinga u najvećoj prehrambenoj kompaniji u Hrvatskoj s kojom smo uspješno ra-dili više od 20 godina. Kontakt: Go-

ran Andrilović, goran.andrilovic@ gaconsulting.hr, +385 48 221300, +385 99 2175139.

Izrada prototipovaProtorapid, Barcelona, Španjolska, www.protorapid.com. Tvrtka se bavi izradom prototipova za različite sekto-re (autoindustrija, električna oprema, kozmetika, farmaceutski proizvodi...). Kontakt: Fran Querol, fquerol@pimec.org.

SuradnjaTargi Kielce, Kielce, Poljska, www.targiki-elce.pl. Tvrt-ka obavještava sve zainteresi-rane ulagače iz Hrvatske o mo-gućnosti suradnje na projektu izgradnje hotelskog objekta na području postoje-ćeg izložbeno-kongresnog centra u polj-skom gradu Kielce. Targi Kielce je sa-jamsko središte koje djeluje od 1992. godine. Sajam u Kielceu jedan je od dva najvažnija sajma u Poljskoj te jedan od najistaknutijih sajamskih centara u Sred-njoistočnoj Europi. Targi Kielce S.A. tre-nutno organizira oko 70 sajamskih pri-redbi i više od 400 konferencija godišnje. Strategija tvrtke predviđa razvoj sajam-ske djelatnosti i intenziviranje konferen-cijsko-kongresnih aktivnosti. Ostvarenju te koncepcije pridonosi investicijski plan koji se provodi od 2009. godine, a obu-hvaća izgradnju dviju sajamskih hala, modernog kongresnog centra za 1000 ljudi, višeetažnog parkinga te proširenje upravne zgrade. Radovi su sufinancirani iz Operativnog programa Razvoj istočne Poljske. Kako bi se sajamskim gostima i sudionicima kongresa i konferencija osi-gurala potpuna usluga, neophodna je iz-gradnja turističko-poslovnog hotela. Ho-telski objekt nije obuhvaćen ugovorom s Poljskom agencijom za razvoj poduzet-ništva. Kontakt: biuro@targikielce.pl, +48 41 3651222.

IZBOR IZ NADMETANJA

HrvatSkaDonje rublje i poludolčeviteMinistarstvo unutarnjih poslova nabavlja muško i žensko donje rublje i po-ludolčevite. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.

Filteri za klimatizacijuKBC Split nabavlja filtere za klimatizaciju. Rok do-stave ponuda je 28. svib-nja.

Hrana za glodavceUstanova Zoološki vrt grada Zagreba nabavlja hranu za glodavce. Rok dostave ponuda je 28. svibnja.

regIjaautocisterneElektroprivreda BiH, Rud-nik mrkog uglja Kakanj, nabavlja autocisterne. Rok dostave ponuda je 4. lipnja.

kontejneriKomunalno stambe-no javno poduzeće Bud-va nabavlja kontejnere za smeće. Rok dostave ponu-da je 11. lipnja.

Uniforme i oprema za motociklistePolicija Kosova nabav-lja uniforme i opremu za motocikliste. Rok dostave ponuda je 28. svibnja.

Ortopedska pomagalaZavod zdravstvenog osi-guranja Hercegovačko-neretvanske županije/kan-tona nabavlja ortopedska pomagala. Rok dostave ponuda je 5. lipnja.

autogumeUprava policije u Podgo-rici nabavlja autogume po vrstama. Rok dostave po-nuda je 1. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 Broj 3727, 14. svibnja 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

U ožujku je četvr-ti mjesec za re-dom nastavljen

pad ukupnih depozita kod poslovnih banaka na mje-sečnoj razini. Ukupni de-poziti (depozitni novac te kunski i devizni štedni i oročeni depoziti) potkraj ožujka iznosili su 217,5 milijardi kuna, što je 795 milijuna kuna manje nego na kraju veljače te 4,7 milijardi ili 2,1 posto manje nego potkraj prote-kle godine. Na godišnjoj razini depoziti i dalje bi-lježe rast, no stope rasta su već više od tri godi-ne vrlo slabe, pa je tako u ožujku ona iznosila samo 2,1 posto.

Takva kretanja odraz su rasta nezaposlenosti i sta-gnacije realnih dohodaka, dakle smanjenih izvora štednje. No, iako je šted-ni potencijal stanovništva smanjen, štednja ipak bla-go raste odražavajući tako

neizvjesnost i manju sklo-nost potrošnji. Padu uku-pnih depozita u prvom tromjesečju najviše je pri-donijelo smanjenje depo-

zitnog novca, čiji se iznos u prvom tromjesečju sma-njio za 4,9 milijardi kuna ili za 13,7 posto, na 31,2 milijarde kuna.

Smanjenje deviznih depozitaDepoziti u užem smislu, dakle štedni i oročeni de-poziti te devizni depozi-ti, potkraj ovogodišnjeg ožujka su iznosili 186,3 milijarde kuna, što je za 0,1 posto više nego pot-kraj prošle godine. Pri tome je nastavak smanje-nja deviznih depozita bio nadoknađen nešto većim rastom kunskih depozita. Devizni depoziti u iznosu od 144 milijarde kuna u

strukturi depozita čine 77 posto, što je i dalje znatno iznad 70 posto prije krize iako u zadnjih nešto ma-nje od godinu dana devi-

zni depoziti stagniraju ili bilježe negativne stope promjene. S druge strane, kunski depoziti tijekom tog razdoblja pokazuju

razmjerno snažne godiš-nje stope rasta. Promatra-no po sektorima, stanov-ništvo je i dalje generator rasta depozita, što je oče-kivano s obzirom na zna-čajne poteškoće s likvid-nošću kod korporativnog sektora. Depoziti stanov-ništva su potkraj ožujka iznosili 148,2 milijarde kuna, što je za 907 miliju-na kuna više nego na kra-ju 2011. godine. Godišnje stope rasta su manje nego prije krize, ali su i dalje solidne (5,2 posto u ožuj-ku). Depoziti poduzeća su se spustili na 26 milijardi kuna, pri čemu se godišnje stope pada bilježe od kraja 2008. (V.A./RBA)

PoSlovne banke

Depoziti u ožujku 217,5 milijardi kunaNa godišnjoj razini depoziti i dalje bilježe rast, no stope rasta su već više od tri godine vrlo slabe, pa je tako u ožujku ona iznosila samo 2,1 posto

Stanovništvo je i dalje generator

rasta depozita, što je i očekivano

Prema zadnjim podaci-ma Hrvatske narodne banke, potražnja za kre-ditima se i dalje smanju-je. Uz mjesečni pad od 1,8 milijardi kuna ili 0,6 posto ukupni krediti bankovnog sustava potkraj ožujka iznosili su 290,7 milijardi kuna. Rast kredita u odno-su na kraj lanjskog prosin-ca od 1,36 milijardi kuna dominantno je posljedi-ca porasta kreditiranja dr-žave budući da su krediti državi porasli za 2,1 mili-jardu kuna, na 38,9 mili-jardi kuna. Značajno ma-nji rast u odnosu na kraj prošle godine bilježe kre-diti poduzećima, 405 mi-lijuna, dok je stanje kredi-ta stanovništvu manje za 692 milijuna kuna.

Na godišnjoj razini krediti su zabilježili naj-nižu godišnju stopu ra-sta u zadnjih 20 mjeseci - 4,2 posto. Godišnji rast kunskih kredita banaka od 11,6 milijardi kuna ponaj-

više je rezultat rasta kre-ditiranja sektora trgovač-kih društava čiji su krediti na kraju prvog kvarta-la iznosili 119,2 milijarde kuna što je 0,4 posto ma-nje nego potkraj veljače, ali i 8,6 posto više u od-nosu na lanjski ožujak.

Krediti stanovništvu nastavljaju s vrlo skro-mnim godišnjim stopama rasta od svega 1,7 posto, pa su uz mjesečni pad od 0,6 posto iznosili 128 mi-lijardi kuna što je nomi-nalno najniža razina u za-dnjih devet mjeseci. Čak

46,4 posto kredita stanov-ništvu otpada na stambe-ne kredite. Potražnja sta-novništva za kreditima stagnira zbog izraženog pesimizma potrošača koji je prvenstveno uzrokovan slabim tržištem rada i ne-izvjesnošću u ostvariva-nju budućih dohodaka. S druge strane sužene mo-gućnosti za priljev kapita-la s vanjskih tržišta uz vi-soke premije za pokriće rizika na lokalnom tržištu ograničavaju smanjivanje kamatnih stopa na kredi-te. (V.A./RBA)

HNB

Slaba potražnja za kreditima

depoziti stanovništva potkraj ožujka

148,2 mlrd kn(depoziti poduzeća

26 mlrd kn (

Zaklada UniCredit i Za-grebačka banka donira-le su 30.000 eura trima udrugama koje provo-de humanitarne projekte namijenjene djeci. Radi se o Udruzi roditelja Lju-bav na djelu kojoj je do-dijeljeno 15.000 eura za uređenje Odjela hemato-logije i onkologije u sklo-pu Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, gdje se liječe djeca oboljela od malignih bolesti. Udruzi roditelja i djece oboljele od bulozne epidermolize Debra dodi-jeljeno je 10.000 eura, a sredstva će se iskoristiti za dnevnu njegu te formiranje centra za epidermolizu pri Klinici za dječje bolesti. Donaciju od 5000 eura do-bila je Udruga Veliko srce malom srcu za nabavu di-jela opreme za otkrivanje srčanih mana u Kliničkom centru u Zagrebu, što će pomoći djeci s prirođenim srčanim manama. Dona-cije su dodijeljene u sklo-

pu programa Your Choice, Your Project, jedinstvenog po tome što sami zaposle-nici Zagrebačke banke pu-tem internetske aplikacije biraju kome će se raspodi-jeliti namijenjena sredstva. Marina Dijaković, direk-torica Identiteta i komuni-ciranja Zagrebačke banke, naglasila je kako je Zagre-bačka banka, osim što je jedan od velikih donatora

i partnera udrugama u Hr-vatskoj, prepoznala važ-nost njegovanja društve-no odgovornih aktivnosti 5000 zaposlenika Banke i Grupe Zagrebačke ban-ke u Hrvatskoj. Inače, za projekte 12 udruga iz ci-jele Hrvatske Zagrebačka banka i Zaklada UniCre-dit prošle godine prikupile su i donirale 100.000 eura. (A.Š.)

ZAGREBAČKA BANKA I ZAKLADA UNICREDIT

Za bolesnu djecu 30.000 eura

29Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P očetkom svib-nja ove godine Hrvatski zavod

za mirovinsko osigura-nje imao je u evidenciji 1.455.433 osiguranika i 1.215.423 korisnika miro-vine, što nam daje omjer od 1,2:1. Granica održi-vosti mirovinskog susta-va generacijske solidar-nosti od 3:1 prijeđena je još prije petnaestak godi-na, zbog čega je potkraj devedesetih godina poče-la reforma čiji je temelj tzv. drugi mirovinski stup, u koji zaposleni obvezno izdvajaju pet posto dopri-nosa na svoj osobni račun. U obveznim mirovinskim fondovima drugog stupa danas je oko 43 milijar-de kuna, ali prve mirovi-ne isplaćene iz njega vrlo su male, pa se neslužbeno sve češće najavljuje po-većanje izdvajanja s pet na sedam posto. Imamo i treći stup, koji je dobro-voljni, a ulaganje u nje-ga država potiče sa 15 po-sto, odnosno maksimalno 750 kuna godišnje. Četvr-ta mogućnost za one koji se žele osigurati za starost je životno osiguranje, ali

za njega nema poticaja. Osiguravateljska društva već godinama pokušavaju uvjeriti izvršnu vlast da je životno osiguranje ideal-na nadopuna mirovinske štednje pa bi ga trebalo na jednaki način i poticati.

Vjeruje da vjerujuIako se vrijeme recesije ne čini idealnim trenutkom za pozivanje na dodatnu štednju, direktor Hrvat-skog ureda za osigura-nje Hrvoje Pauković vje-ruje da stvari stoje upravo obratno. Baš je sada, kada je državni proračun pod najvećim pritiskom, pra-vo vrijeme da ljudi osvi-jeste potrebu osobne šted-nje za mirovinu jer će se na državu moći sve ma-nje oslanjati. U zemljama EU-a privatni osigurava-telji već imaju važnu ulo-gu i u drugom i u trećem stupu mirovinske štednje, pa nije ni čudo da tamo dobrovoljna mirovinska štednja čini više od 30 po-sto imovine stanovništva, a u Hrvatskoj tek 5,3 po-sto. Međutim, vjeruju li građani privatnim osigu-ravateljima dovoljno da bi im povjerili svoju du-goročnu štednju? Pauko-vić smatra da vjeruju, ako

ništa drugo zato što nijed-no osiguravateljsko druš-tvo u ovoj krizi nije pro-palo. Osiguravatelji su na kraju 2011. godine uprav-ljali s preko 33 milijarde kuna, a zapošljavaju više od 11.000 ljudi, u čemu članica Uprave Uniqa osiguranja Tatjana Ra-čić Žlibar vidi dokaz da je riječ o sektoru u koji se i građani i država mogu pouzdati. Dosadašnje po-slovanje osiguravatelja potvrđuje, kaže direktor

Sektora životnog osigu-ranja u Croatia osigu-ranju Željko Jukić, da su im na prvom mjestu si-gurnost i likvidnost, a tek onda profit.

Poticaji svimaOstvarenje svoje veće uloge u mirovinskoj re-formi osiguravateljska društva vide u pet koraka. Prvi je povećanje finan-cijske pismenosti stanov-

ništva, jer im je u interesu da potrošači budu što bo-lje educirani. Potom bi že-ljeli da se dobrovoljna mi-rovinska štednja zakonski šire definira te da se ujed-nače pravila poslovanja za sve koji nude neke oblike mirovinske štednje. To uključuje i jedinstvenu politiku poticaja, pri čemu je nužan učinkoviti nad-zor i zaštitni mehanizmi. Cjelovit prijedlog Hrvat-skog ureda za osiguranje upućen je Ministarstvu rada i socijalne politike te Hrvatskoj agenciji za nad-zor financijskih usluga. Pauković ističe da pred-ložene promjene nisu ni na koji način u koliziji s postojećim drugim i tre-ćim stupom, već bi se nji-ma samo povećala mo-gućnost izbora za građane koji žele štedjeti za miro-vinu. A na pitanje imaju li što štedjeti, s obzirom na rast nezaposlenosti i pad plaća, osiguravatelji uz-vraćaju podacima o rastu ukupne financijske imo-vine građana za 16,5 mi-lijardi kuna u zadnje četi-ri godine. Udjel životnih osiguranja (4,3 posto) u toj je imovini sada tri puta manji od udjela mirovin-ske štednje (14,4 posto).

Mirovinska šteDnja

OsiguraVateljska društVa mOgu biti nOVi mirOVinski stuP

Predložene promjene nisu ni na koji način u koliziji s postojećim drugim i trećim stupom, već bi se njima samo povećala mogućnost izbora za građane koji žele štedjeti za mirovinu

kriza je pravo vrijeme da ljudi osvijeste potrebu osobne štednje za mirovinu

ukupna imovina osiguravateljskih društava

33 mlrd kn( *vijesti

Vindija u VojvodiniVaraždinska tvrtka Vin-dija preuzela je mljekaru Senta iz Vojvodine koja nije radila šest godina. Vindija će u Sentu uloži-ti 15 milijuna eura počet-nog kapitala, a očekuje se kako će mljekara početi s radom do kraja ove godi-ne. Kapacitet prerade bit će 120.000 litara mlijeka dnevno. U planu je i pro-širenje proizvodnje Sente jer se Vindija bavi i uzgo-jem pilića te plasiranjem pilećeg mesa na tržište.

Prodis u HrvatskojTvrtka Prodis, distribu-ter robe široke potroš-nje, prije nekoliko dana je potpisala ugovor o po-slovnoj suradnji s jednim od vodećih svjetskih pro-izvođača igračaka za dje-cu, kompanijom Hasbro, s kojim je nekada surađiva-

la propala Magma. Tako je Prodis postao distribu-ter Hasbro brendova za tr-žište Hrvatske.

Završava investicijski ciklus kotkeU krapinskoj tvornici Kotka u pogon su pušteni novi strojevi za automat-sku obradu tkanine vri-jedni 220.000 eura. Tom modernizacijom proi-zvodnje završavaju ula-ganja vrijedna skoro pet milijuna eura. Dio je fi-nanciran poticajima Mi-nistarstva gospodarstva, dio kreditom, a dio iz vlastitih zaliha. Produže-na je i Kotkina poslov-na suradnja s njemačkom grupacijom Ahlers koja proizvodi odijela Pierre Cardin i Baldessarini.

Prihodi od međunarodnog turizmaPrihodi od međunarodnog turizma prošle su godine iznosili oko 1030 milijar-di dolara, što je za oko 102 milijarde dolara više nego u godini ranije, objavila je Svjetska turistička organi-

zacija (UNWTO). Kada se tom prihodu pribroji lanj-skih oko 196 milijardi do-lara od prijevoza putnika, ukupni globalni prihod od turizma prošle godine ge-nerirao je oko 1200 mi-lijardi dolara. Najnoviji podaci UNWTO-a o lanj-skim prihodima u među-narodnom turizmu poka-zuju i da se Hrvatska nije svrstala među 25 top ze-malja u svijetu po turistič-koj potrošnji stranih turi-sta, a s obzirom na njenih lanjskih nešto malo manje od sedam milijardi eura prihoda od stranih turista, najbliži joj je Portugal koji je na 25. mjestu s priho-dom od 8,1 milijarde do-lara. Prvi na toj ljestvici je SAD gdje su strani turi-sti prošle godine potrošili 83,5 milijardi eura.

Porastao prihod malim konkurentima Ht-aNeki alternativni fiksni operatori zabilježili su snažan rast prihoda u pr-vom tromjesečju ove go-dine. Tako je Optima tele-kom objavio rast prihoda od 24,6 posto, na 145,8 milijuna kuna, a Metro-net je imao rast od 12 po-sto, na 37,3 milijuna kuna. Neposredno uoči očeki-vane objave rezultata za B.net, njegova je matična kompanija Vipnet objavi-la da gasi tu tvrtku i pri-paja je, čime će prestati i objava zasebnih rezulta-ta B.neta koji je do sada znao rasti i po 30 posto godišnje. Jedini veći alter-nativni operator koji još nije objavio rezultate je H1 telekom.

30 Broj 3727, 14. svibnja 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P okazatelji o po-nudi i potražnji za kratkoročnim

pozajmicama na Tržištu novca Zagreb za proteklo se razdoblje razlikuju od pokazatelja iz tjedna ra-nije. Od srijede je potra-žnja za novcem porasla, dok je ponuda relativno skromna, a kamatna stopa na prekonoćne pozajmice je blago porasla. Razlog tome je smjena razdoblja održavanja obvezne priču-ve depozitnih institucija. Kod ovog obračuna obve-zne pričuve prema Odluci Hrvatske narodne banke stopa obvezne pričuve ba-naka smanjena je sa 15 na

13,5 posto, te se na taj na-čin bankama oslobađa oko 4,1 milijarda kuna u kun-skom i nešto više od 110 milijuna eura u deviznom dijelu pričuve. Ta sredstva bi zajedno sa sredstvima banaka iz drugih izvora, u suradnji s Hrvatskom ban-

kom za obnovu i razvi-tak, trebala biti usmjerena u poticanje gospodarskog oporavka.

Dio kratkoročnih viš-kova likvidnosti neutrali-ziran je na tjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministar-stva financija. Na planira-

no izdanje od 200 miliju-na zapisa u kunama na rok od godine dana prijavlje-na je ponuda od 483 mili-juna kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 250 milijuna kuna, a zbog visoke ponu-de za upis smanjen je pri-nos u odnosu na prethod-

nu aukciju. Kamatna stopa pala je sa 3,95 na 3,9 posto.

Kod trezorskih zapi-sa izraženih u eurima na planirani iznos izdanja od 20 milijuna eura ponuđe-no je 22,8 milijuna eura, a upisano 22,5 milijuna eura. Prinosi kod ovih za-

pisa su značajnije smanje-ni, s prošlotjednih 3,9 na 3,7 posto, a rok dospijeća je 364 dana. Tim izdanjem trezorskih zapisa emiti-rano je tek nešto više od 150 milijuna kuna u odno-su na iznos zapisa koji se nalazio na dospijeću. Ka-matne stope za oba zapisa pale su na najniže razine u posljednjih osam mjeseci.

U sljedećem razdo-blju na novčanom trži-štu, uz povećanje ponu-de, možemo očekivati smanjenje kamatnih sto-pa na razine od tjedna ra-nije. Održavanje obve-zne pričuve uz ovako dobru likvidnost sudioni-ka trebalo bi proteći bez napetosti u trgovanju.

Njemački statističari proš-li su tjedan objavili da je ta zemlja u ožujku ostva-rila rast industrijske proi-zvodnje od 1,6 posto. Bio je to signal da je najve-

će gospodarstvo eurozo-ne ipak izbjeglo recesiju. Njemačka je nedostižni uzor za mnoge u eurozo-ni, ali dobri rezultati proi-zvodnje stigli su i iz Fran-

cuske i Italije. Zabilježili su pad, od 0,9 i 0,8 posto, što je ipak bilo manje od očekivanja tržišnih ana-litičara. Na drugoj stra-ni oceana, u SAD-u, broj

zahtjeva za naknade no-vonezaposlenima pao je u prošlom tjednu za 1000, na najnižu razinu u po-sljednjih mjesec dana. Si-gnal je to investitorima za ulaganje u američke vri-jednosne papire. Ohrabri-le su ih i vijesti iz Kine o usporavanju gospodar-stva, što se odrazilo na pad cijena nafte. Protekli tjedan cijena nafte na nju-jorškoj burzi roba kretala se oko 96 dolara. Na valu javne ponude Facebooka protekli su tjedan rasle di-onice i ostalih velikih teh-noloških kompanija. In-tel je porastao 2,4 posto, a Microsoft 2,1 posto.

TržišTe novca Zagreb

Porasla potražnja za novcem

Prema tečajnici Hrvat-ske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odno-su na euro ojačala za 0,01

posto. Kuna je i u odnosu na švicarski franak u na-vedenom razdoblju bla-go uvećala vrijednost - za

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna ojačala u odnosu na euro i franak

Međunarodno TržišTe kapiTala

Njemačka uzor za eurozonu

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog ob-veznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna pala za 0,46 posto na 162,6848 bodova. Podsjećamo da je tje-dan ranije iznosila 163,4348 bodova.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10. svibnja 2012.

Pala vrijednost Mirexa

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5.

7.502

7.501

7.500

7.499

7.498

7.497

EUR 5.805

5.795

5.785

5.775

5.765

5.755

USD 6.247

6.246

6.245

6.244

6.243

6.242

CHF

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5.

0,001 posto. S druge stra-ne, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vri-jednost domaćeg platnog

sredstva je u usporedbi s američkim dolarom bila umanjena za nešto manje od 0,7 posto.

5450

5500

5550

5600

5650

5700

11.5.10.5.9.5.8.5.7.5.

12800

12860

12920

12980

13040

13100

11.5.10.5.9.5.8.5.7.5.

2900

2920

2940

2960

2980

3000

11.5.10.5.9.5.8.5.7.5.

3100

3140

3180

3220

3260

3300

11.5.10.5.9.5.8.5.7.5.

6450

6490

6530

6570

6610

6650

11.5.10.5.9.5.8.5.7.5.

8950

9010

9070

9130

9190

9250

11.5.10.5.9.5.8.5.7.5.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

Izvor: HNB primjena od 12. svibnja 2012.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,821907

CAD kanadski dolar 5,772159

JPY japanski jen (100) 7,250782

CHF švicarski franak 6,243159

GBP britanska funta 9,330555

USD američki dolar 5,794462

EUR euro 7,498034

Jelena drinković7.5.’12. - 11.5.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 30.4.’12. - 4.5.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

250

200

150

100

50

07.5.2012. 8.5.2012. 9.5.2012. 10.5.2012. 11.5.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

164

163

162

161

MIREX - mjesečni

10.4. 20.4. 30.4. 10.5.

MIREX - tjedni164

163

162

1617.5. 8.5. 9.5. 10.5.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 167,1243

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 165,7799

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 152,5334

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 160,9620

Mirex (*) 162,6848

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 174,9961

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 200,5586

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 119,6024

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 137,8087

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 141,9769

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 153,6234

Zatvoreni DMF-ovi

Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 105,8018

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 189,9027

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 185,1684

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 198,8960

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 143,9970

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 124,5062

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,8200

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 165,3860

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 109,4407

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 120,6907

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 171,4130

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 151,9559

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 124,8788

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 106,9878

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 139,7136

31Broj 3727, 14. svibnja 2012.www.privredni.hr

Više kartica, manje kreditaU Hrvatskoj je potkraj 2011. bilo 9,2 milijuna de-bitnih i kreditnih kartica, 2,9 posto više nego 2010. Iako broj kartica raste, isto-dobno se smanjuju kredi-ti po tim karticama. Krediti po karticama potkraj proš-le godine pali su za 280 milijuna kuna, ispod četi-ri milijarde kuna. Od 2000. do 2011. ukupan broj kre-ditnih i debitnih kartica povećan je gotovo četiri puta, rezultati su istraživa-nja Sektora za bankarstvo i druge financijske institu-cije Hrvatske gospodarske komore.

Veneto banka ojačala poslovanje Veneto banka objavila je poslovne rezultate za 2011. iz kojih je vidljiv rast u svim segmentima poslova-nja. Tako je 2011. u odno-su na 2010. broj korisnika kreditnih kartica povećan za 42 posto, dok je broj korisnika debitnih kartica veći za 26 posto. Značaj-no je rastao i broj korisni-ka internet bankarstva, i to za 34 posto. Banka je lani isplatila 17 posto više kre-dita u odnosu na 2010. te je ostvareno 12 posto više depozita. Broj klijenata te banke, koja je na hrvat-

skom tržištu prisutna već šest godina, povećao se za pet posto.

Inovacijski centar u PleterniciNešto više od milijun eura vrijedni su rado-vi koji su započeli prote-klog tjedna na izgradnji novog tehnologijsko-ino-vacijskog centra s inku-batorom u Pleternici. Iz europskih fondova osigu-rano je 623.000 eura ili 60 posto vrijednosti in-vesticije, dok je preostali dio osigurao Grad Pleter-nica sa svojim partneri-ma Požeško-slavonskom županijom, županijskom gospodarskom komorom, institutom iz Njemačke te Poljoprivrednim fakulte-tom iz Osijeka.

Porasle proizvođačke cijene

Proizvođačke cijene uku-pne industrije u travnju za-bilježile su rast od 5,2 po-sto godišnje, podaci su Državnog zavoda za stati-stiku. Rastu proizvođačkih cijena i dalje više pridono-se cijene na domaćem nego one na stranom tržištu. Ci-jene na domaćem tržištu porasle su za 6,2 posto go-dišnje, kao i u ožujku, a na stranom za 3,2 posto go-dišnje.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 3. do 10. svibnja 2012. godine

Od ukupno 89 fondova, njih 32 je protekloga tjed-na ostvarilo porast vrijed-nosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je HPB Dyna-mic kojemu je vrijednost udjela porasla za 2,15 po-sto, a slijedi ga fond KD Victoria s porastom od 1,13 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova

imao je fond Ilirika Gold kojemu je vrijednost pala 3,78 posto, a slijedi NFD Aureus Bric s padom od 3,75 posto. Jedini dobit-nik kod mješovitih fondo-va bio je HPB Global ko-jemu je vrijednost udjela porasla 0,67 posto. Naj-veći pad kod mješovitih fondova imao je fond AC GBEM koji je pao za 2,58

posto, a iza njega je C-Premium s padom od 1,89 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast

imali su HPB Obveznički (+0,23 posto) i OTP euro obveznički (+0,20 po-sto). Niti jedan obveznič-ki fond protekloga tjedna nije zabilježio negativan rezultat. Novčani fondovi imali su pozitivne rezul-tate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojemu je vrijednost udjela porasla 0,27 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

HPB Dynamic najuspješniji dionički fond

P rotekloga tjedna redovni dionič-ki promet na Za-

grebačkoj burzi iznosio je 60,979 milijuna kuna

što je porast od 1,17 po-sto u odnosu na tjedan ra-nije. Indeks Crobex pao je za 2,43 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.783,98 bodova. Cro-bex10 tjedan je završio na 982,86 bodova što pred-

stavlja pad od 1,87 posto. Najviše se trgovalo dioni-com Hrvatskih telekomu-nikacija, kojom je ostva-reno 15,797 milijuna kuna prometa, a tjedan je zavr-šila na 201,50 kuna što je pad za 2,26 posto. Najve-

ći porast imala je dionica Luke Rijeka koja je trgo-vanje završila na 150,79 kuna što je porast od 0,94 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,458 mi-lijuna kuna. Najveći pad

imala je dionica Petroke-mije koja je pala za 7,44 posto te je trgovanje zavr-šila na 263,51 kuni. Svih

10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a dvije su zabilježile porast cijene.

BURZA

Najtrgovanija dionica HT-a

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

UKUPAN TJEDNI PROMET: 339,791 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.979.216,00 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.783,9800 -2,43%Crobex10 982,8600 -1,87%Crobis 95,3647 -0,07%Crobistr 108,5288 +0,04%

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 94,1373 -0,66

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,5311 1,13

ST Global Equity kn 29,0321 -1,86

HI-growth € 8,1895 -1,94

Raiffeisen World € 105,8100 -1,38

ZB euroaktiv € 102,7400 -2,40

ZB trend € 127,4400 -1,17

FIMA Equity kn 63,7661 -0,97

KD Prvi izbor kn 10,9419 -2,38

Ilirika JIE € 124,2016 -3,07

Raiffeisen Central Europe € 47,0400 -1,53

PBZ Equity fond kn 67,3698 -0,81

HPB Dionički kn 80,3579 0,75

Erste Adriatic Equity € 72,0300 -0,95

NFD Aureus Global Developed kn 89,2023 -1,93

ZB aktiv kn 88,0500 -1,37

HPB Dynamic kn 19,9900 2,15

Prospectus JIE kn 42,4391 -2,73

AC Rusija € 31,0703 -3,58

NFD Aureus BRIC € 22,2460 -3,75

Capital Two kn 64,8241 -1,01

Ilirika Azijski tigar € 45,9130 -2,02

PBZ I-Stock kn 59,0637 -2,86

HPB Titan € 66,4078 -2,45

HPB WAV DJE € 93,2140 -1,84

Platinum Global Opportunity $ 11,8720 -2,88

Erste Total East € 25,6700 -0,66

KD Nova Europa kn 6,0174 -3,51

OTP indeksni kn 36,6151 -1,41

Platinum Blue Chip € 84,4574 -1,57

C-Zenit kn 43,0589 -2,00

NFD Aureus MENA kn 473,3368 -0,11

OTP MERIDIAN 20 € 73,5782 -1,67

A1 kn 79,0800 -1,57

NFD Aureus US Algorithm kn 121,9942 -2,99

NFD Aureus New Europe kn 90,4216 -1,99

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,4386 -2,52

OTP Europa Plus € 96,1209 -1,24

Ilirika BRIC € 83,1165 -2,28

VB CROBEX10 kn 90,6329 -0,84

KD Energija kn 9,1529 -3,58

ZB BRIC+ € 89,8700 -2,38

Ilirika Gold € 79,1809 -3,78

Raiffeisen Prestige Equity € 97,3900 -1,06

Allianz Equity € 104,5410 -0,82

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 107,6200 -0,30

ZB global € 128,6800 -1,06

PBZ Global fond kn 96,8724 -0,91

HI-balanced € 10,0094 -1,06

Raiffeisen Balanced € 131,0900 -0,70

ST Balanced kn 130,7719 -0,59

ICF Balanced kn 115,0759 -1,71

HPB Global kn 82,3990 0,67

OTP uravnoteženi kn 93,3683 -0,31

KD Balanced kn 7,7835 -1,30

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 77,1487 -1,84

C-Premium kn 4,7204 -1,89

Agram Trust kn 60,9227 -0,28

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,2728 -2,58

Allianz Portfolio kn 115,2636 -0,85

Raiffeisen Prestige € 105,0500 -0,14

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 168,7800 0,13

HI-conservative € 11,6867 0,04

Raiffeisen Bonds € 179,3900 0,04

PBZ Bond fond € 135,1231 0,19

Erste Bond € 133,4400 0,03

Capital One kn 170,8873 0,09

HPB Obveznički € 129,3930 0,23

OTP euro obveznički € 113,8072 0,20

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 136,9726 0,07

ZB plus kn 169,0008 0,07

ZB europlus € 144,2577 0,06

PBZ Euro Novčani € 130,6819 0,07

Raiffeisen Cash kn 150,6800 0,07

Erste Money kn 143,7100 0,07

HI-cash kn 143,7815 0,02

ST Cash kn 142,0379 0,13

PBZ Dollar fond $ 126,8800 0,02

HPB Novčani kn 136,9805 0,05

OTP novčani fond kn 127,0504 0,07

VB Cash kn 120,5545 0,06

Agram Euro Cash € 11,1736 0,07

Allianz Cash kn 112,9415 0,07

Platinum Cash kn 82,6230 0,27

Erste Euro-Money € 109,9000 0,06

Auctor Cash kn 102,8973 0,09

Raiffeisen euroCash € 101,8900 0,06

HPB Euronovčani € 101,6066 0,08

Locusta Cash kn 1234,4652 0,07

Hrvatske telekomunikacije d.d. -2,26% 201,50 15.797.358,95

Adris grupa d.d. (povl.) -1,19% 224,05 6.654.153,55

Končar - elektroindustrija d.d. +0,20% 513,00 3.880.385,06

Petrokemija d.d. -7,44% 263,51 2.729.466,46

AD Plastik d.d. -4,44% 118,50 2.664.047,03

Zagrebačka banka d.d. -4,03% 40,00 2.589.429,49

Ericsson Nikola Tesla d.d. -2,41% 1.256,00 2.482.352,54

Luka Rijeka d.d. +0,94% 150,79 2.458.679,70

Valamar Adria Holding d.d. -4,77% 97,00 2.309.890,11

Luka Ploče d.d. -0,55% 720,00 1.821.396,25

Končar - mjerni transformatori d.d. +123,72% 1.400,00 2.800,00

Hoteli Podgora d.d. +98,93% 27,85 7.650,95

Karlovačka banka d.d. +22,50% 61,25 980,00

Hoteli Maestral d.d. +21,05% 115,00 21.399,90

Validus d.d. +17,98% 5,25 336.201,99

Sladorana tvornica šećera d.d. +14,97% 115,00 17.630,00

Finvest Corp d.d. +11,84% 134,21 1.270,38

Hoteli Makarska d.d. +9,90% 98,90 52.005,00

Industrogradnja Grupa d.d. +9,50% 438,00 438,00

Proficio d.d. +9,17% 13,10 4.797,50

VABA d.d. banka Varaždin -31,77% 30,02 6.004,00

Brodogradilište Viktor Lenac d.d. -18,89% 8,03 111.424,28

ZIF Slavonski d.d. -15,42% 17,55 2.808,00

Lavčević d.d. -9,99% 126,00 1.260,00

Tankerska plovidba d.d. -8,32% 650,00 410.288,36

Petrokemija d.d. -7,44% 263,51 2.729.466,46

Dalekovod d.d. -6,88% 126,51 365.073,53

Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d. -6,87% 80,00 394.748,26

Maistra d.d. -6,52% 44,00 4.437,80

Plava laguna d.d. -6,22% 1.614,00 70.970,30

SPONZORI I PARTNERI

PLATINUM SPONZORI:GLOBALNI MEDIJASTRATEŠKI PARTNER

BH GLOBAL MEDIJA PARTNERI:

MEDIJA PARTNERI:

BH PORTAL PARTNER KOOPERACIJSKI PARTNERI:

PODRŠKA:

STRATEŠKI I EKONOMSKI KONSULTANT

INTERPANEL SPONZORI:

SPONZORI:

PANEL SPONZOR

SPECIJALNI PRINT MEDIJA PARTNER: SPECIJAL RADIO PARTNERI:

SPONZOR RUČKA

TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIADD

Oxygene

ZLATNI SPONZOR

w w w . s a r a j e v o b u s i n e s s f o r u m . c o m

ORGANIZATORI PARTNERI FORUMA

MJESTO GDJE SE SPAJAJUPROJEKTI I INVESTITORI

3. SARAJEVO BUSINESS FORUMM E Đ U N A R O D N A I N V E S T I C I J S K A KO N F E R E N C I J A 16.-18. maj 2012., Sarajevo, Bosna i Hercegovina

SARAJEVOBUSINESS FORUM ‘12