održavanje vozila u funkciji...

21
Održavanje vozila u funkciji bezbednosti

Upload: ledung

Post on 02-Sep-2018

230 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Održavanje vozila u funkciji

bezbednosti

SN – saobraćajna nezgodaMŠ – materijalna štetaNAS – nastradaliPOG – poginuliPOV – povređeniTTP – teške telesne povredeLTP – lake telesne povrede

2012

2012

Radni vek motornog vozila

Radna sposobnost motornog vozila, njegovih sistema i elemenata je stanje u

kojem su sposobni da izvršavaju zadatu funkciju.

Parametri funkcionisanja:

• eksploatacioni pokazatelji (npr. potrošnja goriva, transportni kapacitet,

snaga...)

• ekonomski pokazatelji (troškovi po pređenom km, godišnji troškovi...)

• ekološki pokazatelji,...• ekološki pokazatelji,...

Otkaz - događaj koji za posledicu ima gubitak radne sposobnosti.

→ obnovljivi i neobnovljivi (potrošni) elementi i sistemi

Radni vek vozila - period do trenutka kada je dalja eksploatacija vozila

neopravdana (najčešće ekonomski). Koliko je to?

Klasifikacija otkaza

Prema vremenu nastanka otkaza:

• tokom uhodavanja

• u normalnoj eksploataciji

• istek radnog veka

Broj otkaza u jedinici vremena (intenzitet otkaza) u toku radnog veka

Klasifikacija otkaza

Prema mogućnosti korišćenja sistema:

• delimični (paralelna veza u sistemu)

• potpuni (redna veza u sistemu)

Prema funkcionalnoj vezi sa strukturom sistema

• paralelna veza u sistemu

• redna veza u sistemu

Prema karakteru i toku procesa koji dovodi do otkaza:Prema karakteru i toku procesa koji dovodi do otkaza:

• postepeni

• trenutni

Prema uzroku:

• eksploatacija - uslovi okoline i ljudski faktor

• nepravilno održavanje ili njegov izostanak

• konstruktivna – sistemska greška

• tehnološka greška - u materijalu, izradi...

Uticaji na stanje vozila i na pojavu otkaza

Način ekploatacije i ljudski faktor•kako se vozilo koristi u zavisnosti od uslova i kako se koriste resursi vozila,•kakva je razlika između normalnog i nenormalnog rada vozila,•koje su posledice nepravilne eksploatacije vozila,•koliko često je potrebno izvoditi određene kontrolne i servisne radove•izbor goriva,•gde, kad i kako se kontrolišu nivoi eksploatacionih tečnosti,•šta znače signali na komandnoj tabli,...

Uticaji na stanje vozila i na pojavu otkaza

Način ekploatacije i ljudski faktor•kako se vozilo koristi u zavisnosti od uslova i kako se koriste resursi vozila,•kakva je razlika između normalnog i nenormalnog rada vozila,•koje su posledice nepravilne eksploatacije vozila,•koliko često je potrebno izvoditi određene kontrolne i servisne radove•izbor goriva,•gde, kad i kako se kontrolišu nivoi eksploatacionih tečnosti,•šta znače signali na komandnoj tabli,...

Uticaji na stanje vozila i na pojavu otkaza

Uslovi okolineRadni uslovi i okolina su veoma uticajni faktori na radni vek i na učinak vozila:• karakteristike podloge, mikro i makroprofil puta...• temperatura i vlažnost vazduha i njihove promene,• sadržaj nečistoća u vazduhu,

Uticaji na stanje vozila i na pojavu otkaza

Uslovi okolineRadni uslovi i okolina su veoma uticajni faktori na radni vek i na učinak vozila:• karakteristike podloge, mikro i makroprofil puta...• temperatura i vlažnost vazduha i njihove promene,• sadržaj nečistoća u vazduhu,

Pokazatelji tehničkog održavanjaVreme zastoja vozila:

• otkrivanje otkaza

• remont i zamena delova

• organizacija radova

• dostavljanje delova i materijala

Idealna organizacija remonta i održavanja

VREME ZASTOJA = VREME REMONTA

Intervencije na motornom vozilu:

1. preventivne (periodično i prema potrebi)

2. korektivne (otklanjanje neočekivanog otkaza)

Održavanje motornog vozila

Periodične = preventivne intervencije:

održavanje/servisiranje

• Nulti servis

• "Svakodnevno" održavanje

• Prvo tehničko održavanje TO1

• Drugo tehničko održavanje TO2

• ...

Tehnička dokumentacija:

• Račun + Garantni list

• Uputstvo za rukovanje i održavanje

• Radionički (servisni) priručnik

• Katalog rezervnih delova

• Katalog specijalnih alata

• Katalozi potrošnih delova i opreme

(pločice, diskovi, spone...)(pločice, diskovi, spone...)

Tehnički pregled vozilaProvera ispravnosti (+ identifikacija vozila)• uređaja za upravljanje;• uređaja za zaustavljanje;• uređaja za osvetljavanje puta, označavanje vozila i za davanje svetlosnih

znakova;• uređaja koji omogućavaju normalnu vidljivost;• uređaja za davanje zvučnih znakova;• uređaja za kontrolu i davanje znakova;• uređaja za odvođenje i regulisanje izduvnih gasova;• uređaja za odvođenje i regulisanje izduvnih gasova;• uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila;• uređaja za oslanjanje;• elektrouređaja i instalacija;• pogonskog uređaja – motora;• sistema za prenos snage;• ostalih uređaja i delova vozila;• opreme vozila.

Tehnički pregled vozilaRadi utvrđivanja tehničke ispravnosti motornih i priključnih vozila vrši se tehnički pregled.

Tehnički pregledi vozila: redovni (godišnji i šestomesečni), vanredni i kontrolni.

• Redovnom šestomesečnom tehničkom pregledu se moraju podvrgavati:

1) motorna i priključna vozila kojima se obavlja javni prevoz,

2) autobusi,

3) motorna i priključna vozila za prevoz opasnih materija,

4) motorna i priključna vozila koja se koriste za obuku kandidata za vozače,

5) motorna vozila koja imaju ugrađene uređaje za davanje posebnih svetlosnih i zvučnih

znakova ili npr. vozila pod pratnjom i vozila sa pravom prvenstva prolaza,znakova ili npr. vozila pod pratnjom i vozila sa pravom prvenstva prolaza,

6) motorna i priključna vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg,

7) rent -a – car.

• Vanredni tehnički pregled obavlja se nakon popravke i pre puštanja u saobraćaj vozila, kod

kojeg su u saobraćanoj nezgodi ili na drugi način oštećeni vitalni sklopovi i uređaji bitni za bezbedno učestvovanje vozila u saobraćaju, odnosno koje nakon toga nije bilo u voznom

stanju, kao i vozila koje je isključeno iz saobraćaja zbog tehničke neispravnosti utvrđene na kontrolnom tehničkom pregledu.

• Kontrolni tehnički pregled se vrši po nalogu ovlašćenog lica MUP, odnosno inspektora za

drumski saobraćaj, radi kontrole tehničke ispravnosti vozila: samo vozilo koje je u voznom

stanju, odnosno vozilo kod kojeg u saobraćajnoj nezgodi nije došlo do mehaničkih oštećenja uređaja i sklopova od presudnog značaja za bezbedno upravljanje vozilom.

Tehnički pregled vozila

KANAL

PROSTOR ZAISPITIVANJEVOZILA

6 m

0.8

m2

m

2 m 7 m 3 m

1 - kompresor za vazduh sa manometrom za merenje i podešavanje pritiska vazduha u pneumaticima

2 - uređaj za kontrolu sastava izduvnih gasova benzinskih motora

3 - uređaj za merenje dimnosti izduvnih gasova dizel motora

4 - pokazna skala ma

5 - kanalska dizalica

6 - orman sa sitnim alatom

7 - orman za odlaganje sitnih merno-kontrolnih uređaja

8 – regloskop

9 - uređaj za kontrolu kočnica (valjci)

10 - pokazna skala uređaja za kontrolu kočnica

2 m0

Uređaj za kontrolu ispravnosti

sistema za radno i parkirno

kočenje (valjci):

1 – smer obrtanja točka i valjka,

2 – sila kočenja na valjku,

3 – valjak,

4 – elektro-motor,

5 – prenosna poluga,

Tehnički pregled vozila

5 – prenosna poluga,

6 – davač sile,

7 – prenos signala,

8 – displej,

9 – valjak za praćenje obrtanja

lanac

točak vozila

valjak valjak

valjak – senzor obrtanja

Provera ispravnosti sistema za radno i pomoćno kočenje

• Kočni koeficijent vozila izračunava se kao odnos zbira svih sila ostvarenih

tokom merenja na uređaju za merenje kočnih sila i ukupne mase vozila

pomnožene sa 10 m/s2.

• Propisane najmanje vrednosti kočnog koeficijenta, moraju se ostvariti pri

dejstvu sile na komandu kočnog sistema koja ne sme preći propisanu siludejstvu sile na komandu kočnog sistema koja ne sme preći propisanu silu

aktiviranja.

• Normativi kočnog koeficijenta moraju se ostvariti u svim dozvoljenim

uslovima opterećenja vozila, bez obzira da li se ispitivanje vrši uređajem za

merenje usporenja na putu kada je vozilo u pokretu ili uređajem za merenje

sila kočenja sa obrtnim valjcima.

*„PK” je pritisak u komandnom vodu prilikom kočenja u dvovodnim pneumatičkim sistemima

Najveća dozvoljena razlika sila kočenja za radnu kočnicu natočkovima iste osovine iznosi 30 %. Za izračunavanje razlike sile kočenjana točkovima iste osovine uzimaju se najveće izmerene sile kočenja. Zaosnovicu izračunavanja procenta razlike sile kočenja točkova na istojosovini uzima se veća ostvarena sila kočenja.

Parkirna kočnica motornog vozila, odnosno priključnog vozila kad jeono odvojeno od vučnog vozila, mora obezbediti kočenje sa kočnimkoeficijentom od 15%.

Neujednačenost sile kočenja po obrtu točka ne sme biti veća od 20%.Neujednačenost sile kočenja po obrtu točka ne sme biti veća od 20%.Procenat neujednačenosti sile kočenja izračunava se na približno polovininajveće sile kočenja. Za osnovicu izračunavanja procenta neujednačenostisile kočenja uzima se najveća sila kočenja izmerena pri tome.

Sistem radnog kočenja, na vozilima sa nožnom komandom kočenja,mora da izdrži silu na komandi kočenja od 100 daN.

Tačka ključanja tečnosti u kočnom sistemu ne sme da bude niža od155°C, odnosno kočna tečnost ne sme da ima više od 4% vlage.