održavanje_ee_objekata

7/28/2019 Odravanje_EE_objekata

1/12

1

ODRAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATAPRIJENOSNE MREE U UVJETIMA OTVORENOG TRITA

ELEKTRINE ENERGIJE

Miroslav M e s i , dipl.ing.el.

HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. ZAGREB

Saetak Postojea strategija odravanja elektroenergetskih objekata prijenosne mree u Hrvatskojutemeljena je na unaprijed utvrenim rokovima i radovima odravanja dalekovoda i opreme utransformatorskim stanicama. Tradicionalno odravanje objekata prijenosne mree zahtjeva relativnodugo vrijeme iskljuenja objekata ili dijelova objekata iz pogona, ime se smanjuje raspoloivostprijenosne mree i pouzdanost pogona elektroenergetskog sustava u vremenu obavljanja odravanja.Sve vei broj sudionika i transakcija i novih uvjeta na otvorenom tritu elektrine energije, osjetljivostkupaca na prekide u opskrbi, zahtjevi na sigurnost pogona elektroenergetskog sustava, te novetehnologije opreme glavni su razlozi za promjenu postojee strategije odravanja.Nova strategija odravanja ima za cilj smanjiti neraspoloivost objekata prijenosne mree radiodravanja i poveati uinkovitost odravanja, te na taj nain doprinijeti poveanju pouzdanostielektroenergetskog sustava.

Kljune rijei: strategija, odravanje,trite elektrine energije,pouzdanost

1. UVOD

Elektroenergetski sustav ine izvori elektrineenergije (elektrane), prijenosna i distribucijskamrea i instalacije kupaca prikljuenih namreu, koji su svi zajedno u istovremenom

pogonu i interakciji. Ve

ina sustava jeinterkonekcijski povezana sa susjednimsustavima, pa je tako i hrvatskielektroenergetski sustav integralni dioeuropskog sustava u jedinstvenom sinkronompogonu.Prijenosna mrea kao poveznica elektrana idistribucijske mree, odnosno kupaca zauzimasredinje mjesto u elektroenergetskom sustavu,a sigurnost i pouzdanost pogona predstavljajutemeljne zakonske obveze operatoraprijenosnog sustava koji obavlja energetskudjelatnost prijenosa elektrine energije.

Siguran i pouzdan pogon elektroenergetskogsustava temelji se na ispravnom radu svihsastavnica sustava, pa tako i prijenosne mreekoju ine visokonaponski dalekovodi itransformatorske stanice.Ispravan pogon prijenosne mree znai dana suelju prijenosne mree i korisnika mreeoperator prijenosne mree isporuuje elektrinuenergiju propisane kvalitete i sigurnostiopskrbe.Kvarovi i ispadi iz pogona elemenata mree kaonepredvidljivi dogaaji, te neraspoloivostprijenosne mree u elektroenergetskom

sustavu mogu imati za posljedicu prekidopskrbe elektrinom energijom gradova, regija,pa i djelomini, ili potpuni raspad sustava, a

mogu izazvati i poremeaje pogona susjednihsustava.U postizanju ispravnog pogona i smanjivanjuvjerojatnosti kvarova i ispada u prijenosnojmrei glavnu ulogu ima pravodobno, kvalitetno iekonomino odravanje elemenata prijenosne

mree.U hrvatskoj prijenosnoj djelatnosti vie oddvadeset godina primjenjuje se tradicionalnoodravanje elemenata prijenosne mree koje jeutemeljeno na unaprijed utvrenim rokovima iradovima odravanja elemenata mree (tzv.time based maintenance). Tradicionalnoodravanje prijenosne mree izvodi se unajveem dijelu pri iskljuenom objektuodravanja (dalekovod, visokonaponsko polje,energetski transformator), te zahtjeva relativnodugo vrijeme iskljuenja elemenata prijenosnemree u kojem razdoblju je smanjena

raspoloivost i sigurnost pogona mree.Ukidanjem monopola nacionalnihelektroprivrednih tvrtki, te uspostavljanjem ipostupnim otvaranjem trita elektrineenergijepojavio se velik broj novih sudionika i tehnikih ikomercijalnih transakcija koji pretpostavljajuvisoku raspoloivost i siguran i pouzdan pogonprijenosne mree, ali donose i dodatni rizik upogonu elektroenergetskog sustava. Novi uvjetina otvorenom tritu elektrine energije,zahtjevi za kvalitetu elektrine energije isigurnost opskrbe, te nove tehnologije opremepostavljaju predoperatora prijenosnog sustava

obvezu prilagodbe postojee strategijeodravanja tim novim okolnostima.prilagodbe postojee strategije odravanja


2/12

2

Nova strategija odravanja elektroenergetskihobjekata u uvjetimaotvorenog trita elektrineenergije temelji se na postizanju to veepouzdanosti pogona i raspoloivosti elemenata

mree uz to manje trokoveodravanja.energije

2. PRIJENOSNA MREA HRVATSKE

2.1. Osnovni podaci o prijenosnoj mrei

Na slici 1 prikazana je prijenosna mreaHrvatske i interkonekcijske veze premasusjednim sustavima.U tablici 1 prikazani su osnovni podaci oelementima prijenosne mree naponskih razina

400 kV, 220 kV i 110 kV u Republici Hrvatskoj(podaci za 2005. godinu).

Tablica 1. Podaci o prijenosnoj mrei

Iz slike sustava i prikazanih podataka je vidljivoda hrvatsku prijenosnu mreu odlikujespecifian oblik koji slijedi zemljopisni oblikdrave, vrlo dobra povezanost sa susjednimsustavima i najvei udjel elemenata naponskerazine 110 kV u prijenosnoj mrei.

Slika 1. Prijenosna mrea Hrvatske

Napon (kV) 400 220 110 UKUPNO

Duljina vodova (km) 1159 1233 4782 7174

Broj TS (kom) 5 6 101 112

Broj transfomatora(kom) 12 16 158 186

Snaga transformacije(MVA)

4100 2270 4673 11043


3/12

3

PROMATRANA JEDINICA

Nadzemni vod Kab. N-K Transformator Polje SabirniceGodina

400 220 110 Uk. 110 110 402 401 220 110 Uk. 400 220 110 Uk. 400 220 110 Uk.

1995. 8,0 12,1 10,3 10,5 1,0 15,5 3,0 12,0 8,4 7,5 7,6 2,7 2,0 1,3 1,4 1,5 0,2 0,1 1,1

1996. 10,3 8,5 7,8 7,9 2,3 13,7 4,3 10,7 7,3 5,9 6,1 1,1 1,7 1,1 1,2 0,0 0,0 0,2 0,1

1997. 7,5 10,4 7,6 8,0 3,0 9,1 5,3 6,7 6,2 6,4 6,4 1,8 1,9 1,4 1,5 0,3 0,1 0,2 0,11998. 12,3 15,3 7,9 8,9 3,5 16,6 9,0 11,7 7,3 8,2 8,2 2,7 3,3 2,0 2,2 0,7 0,1 0,2 0,2

1999. 11,5 14,3 7,7 8,6 1,0 15,1 6,3 13,0 7,1 8,4 8,3 2,8 2,7 2,0 2,1 0,3 0,5 0,3 0,3

2000. 10,7 13,1 8,3 8,9 1,8 10,0 14,3 14,3 7,7 6,5 6,9 4,4 2,7 1,7 1,9 2,7 0,3 0,4 0,5

2001. 6,4 13,6 7,1 7,8 5,3 10,7 18,5 10,7 9,8 6,4 7,0 2,6 2,7 1,7 1,8 0,3 0,0 0,5 0,4

2002. 6,1 12,4 7,6 8,1 2,5 14,5 8,5 7,3 7,1 6,9 6,9 0,9 1,8 1,8 1,8 0,0 0,6 0,4 0,4

2003. 12,3 10,3 8,0 8,4 5,3 20,1 11,5 9,7 6,3 7,0 7,1 2,0 1,3 1,6 1,6 0,2 0,1 0,2 0,2

2004. 8,3 13,0 7,6 8,2 3,5 16,9 8,5 3,7 11,0 6,8 7,1 2,1 2,0 1,8 1,8 1,0 0,0 0,6 0,5

2005. 6,8 8,4 6,5 6,7 3,8 15,1 9,8 4,3 10,1 5,9 6,2 1,0 1,3 1,6 1,6 0,2 0,1 0,4 0,4

1995.-2005. 9,1 11,9 7,9 8,4 3,0 14,3 9,0 9,5 8,0 6,9 7,1 2,2 2,1 1,7 1,7 0,7 0,2 0,3 0,4

Tablica 3. Prosjena frekvencija prisilnih i planiranih zastoja u prijenosnoj mrei zarazdoblje 1995.-2005. godine

2.2. Osnovni podaci o2.2. elektroenergetskoj bilanci

U tablici 2 prikazani su osnovni podacielektroenergetske bilance za 2005. godinu.

Tablica 2. Elektroenergetska bilanca za2005. godinu (GWh)

Proizvodnja hidroelektrana 6.338,0

Proizvodnja termoelektrana 7.956,8

Ukupna proizvodnja elektrana 14.344,8

Uvoz 5.995,6

Ukupna dobava 20.340,4

Ukupna potronja 16.706,9

Izvoz 3.633,5

Konzum prijenosa 15.752,4

Gubici prijenosa 560,4Vrno optereenje:(02.03.2005. u 20.00 sati) 2900 MW

U pogledu podataka iz elektroenergetskebilance vidljiv je iznos ukupnog konzumaprijenosa od 15.752,4 GWh, iznos gubitaka od560,4 GWh (3,44%) usporediv s europskimprijenosnim sustavima, te povoljan odnosukupno instalirane transformacije i vrnogoptereenja sustava (3,8).

2.3. Pokazatelji pogona prijenosne mree

Kljuni pokazatelji pogona prijenosne mree supokazatelji raspoloivosti elemenata prijenosnemree [L3].U tablici 3 su prikazani podaci o ostvarenim

frekvencijama prisilnih i planiranih zastoja(ukupno) iskazanih godinje po brojupromatranih jedinica mree za razdoblje 1995.-2005. godine, a u tablici 4 podaci o ostvarenojraspoloivosti prijenosne mree u istomrazdoblju.Navedeni pokazatelji pokazuju da je upromatranom vremenskom razdoblju ostvarenavisoka raspoloivost prijenosne mree od99,988% to znai da je radi prisilnih iplaniranih zastoja neisporueno prosjeno0,12 elektrine energije iz prijenosne mree.Podaci o starosti elemenata prijenosne mree

pokazuju najvei udjel objekata starosti 20-30godina, te objekata starosti 30-40 godina.S obzirom na visoku ivotnu dob objekataprijenosne mree ostvarena visokaraspoloivost mree je u najveem dijeluposljedica urednog, pravodobnog i kvalitetnogodravanja objekata.Zakljuno se moe konstatirati dobraizgraenost prijenosne mree u Hrvatskoj,dobra povezanost sa susjednim sustavima kojanaglaava tranzitni karakter sustava u iremokruenju, visoka ostvarena raspoloivostmree i prihvatljivi gubici prijenosa.


4/12

4

3. MJESTO I ULOGA OPERATORAPRIJENOSNOG SUSTAVA NATRITUELEKTRINE ENERGIJE

3.1. Ope znaajke

Slobodan protok ljudi, roba i usluga, otvorenosttrita i konkurentnost su osnove zajednitvazemalja lanica Europske Unije.Trite elektrine energije nastalo je ukidanjemmonopola nacionalnih elektroprivrednih tvrtki iuvoenjem konkurencije na strani proizvodnje iopskrbe elektrinom energijom, a zajednikapravila ponaanja definirana su direktivama iuredbama ija je primjena obvezna.Energetske djelatnosti u Hrvatskoj su sukladnodirektivi Europske Unije podijeljene naregulirane - one ije poslovanje nadzire

Hrvatska regulatorna energetska agencija itrine - koje posluju prema trinim naelima.Regulirane djelatnosti su: prijenos elektrineenergije, distribucija elektrine energije,proizvodnja elektrine energije za tarifne kupcei opskrba elektrinom energijom tarifnih kupaca.Trine djelatnosti su: proizvodnja elektrineenergije za povlatene kupce, opskrbaelektrinom energijom povlatenih kupaca itrgovanje elektrinom energijom.Regulirana djelatnost prijenosa elektrineenergije koja takoer predstavlja i javnu uslugu,svim sudionicima na tritu elektrine energije

mora osigurati jednake uvjete pristupa ikoritenja prijenosne mree po poznatim i javnoobjavljenim pravilima i cijenama usluga.Proces otvaranja trita odvija se na nain dase u pravilnim vremenskim razmacimapostupno smanjuje granica godinje potronjeelektrine energije kojom se stjee statuspovlatenog kupca, te se vremenom poveavabroj povlatenih kupaca, a smanjuje broj tarifnihkupaca. Tako se vremenom poveava i stupanjotvorenosti trita, a smanjuje udjel tarifnihkupaca to je i smisao liberalizacije tritaelektrine energije.

Temeljno naelo djelovanja trita elektrineenergije je pravo povlatenog kupca da

slobodno moe izabrati opskrbljivaaelektrinom energijom, te koristiti prijenosnu idistribucijsku mreu po poznatim i javnoobjavljenim cijenama.

3.2. Model trita elektrine energije

Model trita elektrine energije su zemljelanice Europske Unije izabrale na osnovivlastitog povijesnog razvoja energetskogsektora, znaajki svojih elektroenergetskihsustava i svojih specifinih prilika.Najei je model trita u kojem je operatorprijenosnog sustava potpuno izdvojen izvertikalno integrirane elektroprivredne tvrtke(TSO) i kao takav u cijelosti ispunjava svezahtjeve direktive u pogledu neovisnosti rada iosiguranja ravnopravnosti svih trinih

sudionika u pristupu i koritenju energetskeinfrastrukture. U takovom modelu tritaoperatoru prijenosnog sustava najee jepridijeljena i uloga operatora trita.Rjei je sluaj da je operator prijenosnogsustava u sastavu holdinga-vertikalnointegrirane tvrtke koja obavlja reguliranje itrine djelatnosti to je prema direktivi takoermogui sluaj. Operator prijenosnog sustava utakovom modelu mora regulatoru i sudionicimana tritu dokazati neovisnost, razvidnost,nepristranost i objektivnost rada posebice upogledu odnosa s ovisnim drutvima i vodeem

drutvu holdinga kojemu i sam pripada.Glavna prednost pripadnosti operatoraprijenosnog sustava holdingu, odnosno HEPGrupi je u dostupnosti, raspoloivosti, kvaliteti ivrlo povoljnoj cijeni pomonih usluga sustava,ime je omoguen siguran i pouzdan pogonelektroenergetskog sustava, te kvalitetnausluga prijenosa elektrine energije. Uinkovitopostizanje sigurnosti pogona sustava unutarjedinstvene tehnoloke cjeline HEP Grupe sdobro uhodanim tehnolokim i poslovnimprocesom i tradicijom uspjene tvrtke, usklaenirazvoj povezanih djelatnosti u holdingu,

racionalne organizacije i trokovi poslovazajednikih svim ovisnim drutvima u holdingu,visoki kreditni rejting HEP Grupe koji u

Opis Jed. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2001. 2003. 2004. 2005.

Isporuka iz prijenosne mree GWh 10992 11614 12349 12908 13157 13197 13826 13770 14557 15095 15752

Neisporuena energija MWh 4345 1196 1147 1085 1411 742 417 1210 3013 1192 470

Neisporueni kWh/100 MWh 39,5 10,3 9,3 8,4 10,7 5,6 3,0 8,8 20,7 7,9 2,9

Raspoloivost mree % 99,960 99,990 99,991 99,992 99,989 99,994 99,997 99,991 99,979 99,992 99,997

Tablica 4. Raspoloivost prijenosne mree u razdoblju 1995.-2005. godine


5/12

5

poslovanju koriste sva ovisna drutva takoersu prednosti pripadnosti operatora prijenosnogsustava HEP Grupi.Najrjei je sluaj da je iz sustava vertikalnointegrirane tvrtke izdvojen tzv. neovisni operatorsustava i trita (ISMO) koji obavlja funkciju

voenja sustava, te trine funkcije.U Hrvatskoj se sukladno vaeemzakonodavstvu u razdoblju 2000.-2004. godinepostavio model trita s neovisnim operatoromsustava i trita (HNOSIT) koji se zbogizostanka gotovo kompletne sekundarnelegislative i injenice da je operator sustava itrita ostao organizacijska jedinica u Hrvatskojelektroprivredi, nikada nije ostvario u praksi.Donoenjem novog Zakona o tritu elektrineenergije u prosincu 2004. godine u Hrvatskoj jeuspostavljen model trita s operatoromprijenosnog sustava koji obavlja integrirane

funkcije voenja sustava i prijenosa elektrineenergije u sastavu HEP Grupe prema tonoutvrenim uvjetima.Takoer je uspostavljen i neovisni operatortrita, koji je upravo u postupku potpunogizdvajanja iz HEP Grupe.Specifinost hrvatskog modela trita uusporedbi s drugim modelima je pripadnostoperatora prijenosnog sustava holdingu,odnosno HEP Grupi po posebnim uvjetima ijeispunjavanje nadzire i prati Hrvatskaenergetska regulatorna agencija, te izdvajanjeoperatora trita koji je zaduen za

organiziranje trita iz HEP Grupe u nadlenostdrave.Donoenjem svih podzakonskih akata koji supropisani temeljnom regulativom, od 1. sijenja2007. godine postoje svi zakonodavni,institucijski i regulatorni uvjeti za potpuno

funkcioniranje odabranog modela trita iliberalizaciju trita.

3.3. Pozicija HEP-Operatora prijenosnogsustava na tritu elektrine energije

HEP.Operator prijenosnog sustava premaZakonu o tritu elektrine energije zaduen jeza obavljanje djelatnosti voenjaelektroenergetskog sustava i prijenosaelektrine energije kao regulirane djelatnosti ikao javne usluge. Operator se mora na jednakinain odnositi prema svim sudionicima na

tritu i korisnicima mree, te svima osiguratiiste uvjete pristupa prijenosnoj mrei, koritenjemree i usluga sustava po unaprijed poznatoj,odobrenoj i javno objavljenoj cijeni usluge-naknadi za koritenje prijenosne mree.Na slici 2 prikazan je model hrvatskog tritaelektrine energije u kojem su vidljive funkcijskeveze i pripadajui ugovorni odnosi izmeuenergetskih subjekata na tritu, kao i sredinjapozicija operatora prijenosnog sustava koja mupripada radi njegove sredinje uloge voenjaelektroenergetskog sustava i obveze davanjausluga sustava svim sudionicima na tritu [L6].

Slika 2. Model hrvatskog trita elektrine energije

ugovor o koritenju prekogranine prijenosne moi


6/12

6

Navedenim funkcijskim i ugovornim vezamadodaju se i relacije na veleprodajnom dijelutrita koje se odnose na dodjelu i koritenjeprekogranine prijenosne moi i uravnoteenjaelektroenergetskog sustava kod pruanjausluge tranzita elektrine energije.

Sredinje mjesto na tritu elektrine energijepred operatora prijenosnog sustava stavljasloenu i odgovornu zadau kontinuiranogosiguravanja tehnikih uvjeta za siguran pogonelektroenergetskog sustava i nesmetanoodvijanje svih trinih funkcija na otvorenomtritu. Stalno poveanje raspoloivostiprijenosne mree, pravodobni razvoj, izgradnja,pogon i odravanje prijenosne mree, teuinkovito i ekonomino voenje sustava kaotrajne zakonske obveze operatora svimsudionicima na tritu omoguuju nesmetanosudjelovanje u radu trita.

Tu vrlo zahtjevnu zadau operator prijenosnogsustava moe uspjeno obaviti pomouprikladne organizacije, odabirom iimplementacijom primjerenog sustava voenja,primjenom modernih informatikih alata,obrazovnim i strunim kadrovima, teprovedbom i potivanjem naela neovisnosti,razvidnosti, nepristranosti i objektivnosti nakojima je utemeljeno funkcioniranje otvorenogtrita.

4. TEMELJNI ASPEKTI POUZDANOSTI

POGONA ELEKTROENERGETSKOGSUSTAVA

4.1. Openito

Pouzdanost pogona elektroenergetskogsustava predstavlja ukupnu pouzdanosttehnolokog lanca proizvodnje, prijenosa,distribucije i potronje elektrine energije, ukojoj istodobno sudjeluju svi elementi sustava(elektrane, mrea, troila).Pouzdanost mree kao sredinjeg elementasustava predstavlja ukupnu pouzdanost

odreene kombinacije komponenti mree(transformator, prekida, sabirnice).U pogledu pouzdanosti sustav mora biti umogunosti osigurati normalan pogon, ograniitiprekide i posljedice prekida opskrbeelektrinom energijom na najmanju moguumjeru, te izbjei velike poremeaje i njihoveposljedice.Operator prijenosnog sustava koji je odgovorani nadlean za sigurnost i pouzdanost pogonatreba istovremeno ispuniti tri glavna cilja:pouzdanost, ekonominost i kvalitetu opskrbeelektrinom energijom.S obzirom na sve veu osjetljivost drutva,industrije i javnosti na prekide u opskrbi i

funkcioniranje otvorenog trita elektrineenergije s velikim brojem sudionika itransakcija, pouzdanost pogona sustavapostaje jedno od najvanijih pitanja uenergetskom sektoru.

4.2. Nepredvidljivosti u pogonu sustava

Tehnike znaajke i pogon elemenata sustavau normalnim uvjetima rada mogue je preciznounaprijed planirati. Sustav je meutim izloen inepredvidljivostima kao to su: optereenje,klimatske promjene, ispadi elemenata sustava,vanjski utjecaji i pogreke ljudskog faktora kojese ne mogu planirati [L4].Radi nemogunosti skladitenja, proizvodnja ipotronja elektrine energije moraju biti usvakom trenutku u ravnotei, pa se moe reida sustavom u velikoj mjeri upravlja

optereenje.Optereenje kao posljedica ukupnih drutvenih iekonomskih aktivnosti ima globalno predvidljivikarakter, ali se u obzir mora uzeti i odreenamargina nesigurnosti, s obzirom da su mogue ivelike promjene optereenja u kratkomvremenu koje sustav treba svladati bezporemeaja pogona.Elektroenergetski sustav je radi smjetajaelemenata sustava, posebice mree(dalekovodi i transformatorske stanice) navanjskom prostoru, u vrstoj vezi s okoliem ipodloan je nepredvidljivom utjecaju klimatskih

promjena i direktnom djelovanju klime(grmljavina, oluja, hladnoa, snijeg, vlada,vruina itd.).Ispadi elemenata sustava dogaaju se radikvarova komponenti u sustavu (oprema iureaji), te radi vanjskih utjecaja (vandalizam,sluajni dogaaji npr. pad stabla na vod) kojenije mogue predvidjeti.U obavljanju velikog broja pogonskih operacijau voenju i odravanju sustava nije mogueizbjei, ali niti predvidjeti pogreke ljudskogfaktora.Sustav nije mogue, a niti ekonomski

opravdano potpuno zatititi od svihnepredvidljivosti.Povoljne okolnosti pritom su da senepredvidljivosti ipak ne pojavljuju istovremeno,da se sustav uinkovito moe oduprijeti velikombroju dogaaja i poremeaja, te da nijeekonomski opravdano tititi se od dogaaja smalom vjerojatnou pojavljivanja.Operator prijenosnog sustava koji je zaduenza sigurnost pogona sustava mora stogapostaviti sigurnosnu marginu u voenju sustavakojom e osigurati normalan pogon, ograniitimanje, a sprijeiti velike poremeaje i njihoveposljedice uz prihvatljive trokove.


7/12

7

POUZDANOST SUSTAVA

- osiguranje normalnog pogona- ogranienje kvarova i izbjegavanje velikih kvarova- ogranienje posljedica velikih poremeaja

Zatita sustava od nepredvidljivosti

- kaskadni ispadi

- kolaps frekvencije - gubitak sinkronizma

- kolaps napona

Generalno se moe konstatirati da je poremeaju sustavu najee rezultat nepovoljnekombinacije dogaaja kao to su: nedovoljnasigurnosna margina, kvarovi komponentidalekovoda i postrojenja, djelovanje zatite,ispad sustava telekomunikacijskih veza itd.

Kombinacija neeljenih nepredvidljivosti ima zaposljedicu degradaciju pouzdanosti pogonasustava i negativan utjecaj na sve korisnikesustava s krajnjom posljedicom prekidaopskrbe, pri emu treba uzeti u obzir injenicebrzog irenja poremeaja po irini i dubinisustava, te okolnost da kvar na lokalnoj razinimoe u kratkom vremenu ugroziti cijeli sustav.Stoga je temeljna zadaa operatora upostizanju pouzdanosti pogona sustavasprjeavanje razvijanja i irenja kvara posustavu, te minimiziranje posljedica i trokovakoji bi u suprotnom nastupili.

Prema statistikim podacima za posljednjihdeset godina vjerojatnost raspadaelektroenergetskog sustava iznosi 10-1/godina,odnosno jedan raspad sustava u deset godina[L4].

4.3. Obrana elektroenergetskog sustava4.3. od nepredvidljivosti

Glavni uzroci degradacije pouzdanosti pogonasustava su: kaskadni ispadi dalekovoda, kolapsfrekvencije, kolaps napona i gubitaksinkronizma.

Radi osiguranja normalnog pogona sustav jepotrebno zatititi od degradacije pouzdanostipogona kao to je prikazano na slici 3.

Obrana sustava kao skup mjera za zatitusustava od nepredvidljivosti (slika 4) sadri triglavna podruja: prevenciju/pripremu,nadzor/akciju i mjere ublaavanja.

Obrana sustava temelji se na sposobnostiizbjegavanja poremeaja, odnosno kontroli iograniavanju utjecaja dogaaja koji moguizazvati velike poremeaje u sustavu.Prevencija/priprema podrazumijevaodravanje zahtijevane pouzdanosti iraspoloivosti elemenata, odnosno komponenti

sustava i postie se pravodobnim i kvalitetnimpreventivnim odravanjem komponenti.Nadzor/akcija pogona sustava predstavljakontinuirano lokalno (regija) i ukupno (sustav)praenje pogona i svih veliina koje utjeu nastabilnost pogona, praenje pogona opreme upostrojenjima, te akcije i korake u sluajuugroze normalnog pogona.Sustav mora biti projektiran i izgraen tako damoe izdrati ispad najvee proizvodnejedinice, ili jedinice prijenosne mree, a da pritome nema posljedica za kupce, odnosnougroze stabilnosti (kriterij n-1).

Mjere ublaavanja u osnovi se svode naogranienje poremeaja na to manji prostor ito krae vrijeme, te to bru restauraciju dijela,ili cijelog sustava u sluaju raspada.

4.4. Oekivane performanse elemenata4.4. prijenosne mree

Elementi prijenosne mree (dalekovod,transformatorska stanica) moraju se projektirati,izgraditi i koristiti tako da zadovoljavajuzahtijevane uvjete na mjestu izgradnje i uelektroenergetskom sustavu.

Komponente prijenosne mree na konkretnojlokaciji moraju imati takva elektrina, termika imehanika svojstva da u normalnim pogonskim

OBRANA SUSTAVA

prevencija/priprema mjere ublaavanjanadzor/akcija

Linije obrane sustava

Slika 3. Pouzdanost elektroenergetskog sustava

Slika 4. Obrana elektroenergetskog sustavaod nepredvidljivosti


8/12

8

prilikama, te ogranienjima kao to su kratkispoj, zagaenje, mikroklima daju garantiraneperformanse.Performanse svake komponente mree (vod,transformator, prekida) direktno utjeu napogon sustava i uvijek se moraju odravati na

zahtijevanoj tehnikoj razini u ivotnom vijeku, anjihova degradacija dovodi do kvarova iporemeaja i smanjivanju pouzdanosti pogonasustava.To se postie kontinuiranim nadzorom ipraenjem pogona prijenosne mree, teodravanjem objekata prijenosne mree, kojiimaju za cilj sprijeiti nastupanjenepredvidljivosti u sustavu s posljedicomsmanjivanja pouzdanosti pogona sustava,odnosno poveanja vjerojatnosti pojaveporemeaja u pogonu sustava.

4.5. Kvaliteta opskrbe elektrinom4.5. energijom

Elektrina energija koju operator prijenosnogsustava isporuuje kupcu, odnosnoenergetskom subjektu, na suelju koje u pravilupredstavlja mjesto isporuke/preuzimanja morabiti propisane kvalitete i pouzdanosti opskrbe.Standardna razina kvalitete opskrbe iskazuje sepokazateljim kvalitete napona i pouzdanostinapajanja elektrinom energijom naobraunskom mjernom mjestu korisnika mree.Na mjestu prikljuka korisnika mree na

prijenosnu mreu operator mora osiguratislijedee: nazivna frekvencija: iznosi 50,00 Hz, a

doputene su granice od 49,95 Hz do50,05 Hz.

nazivni naponi u prijenosnoj mrei su: 400kV, 220 kV i 110 kV, a doputene sugranice: u mrei 400 kV: 400-10%+5%=360-420

kV u mrei 220 kV: 10%=198-242 kV u mrei 110 kV: 10%=99-121 kV

valni oblik napona: vrijednost faktoraukupnog harmonijskog izoblienja napona(THD) uzrokovanog prikljuenjem korisnikana mjestu predaje/preuzimanja elektrineenergije moe iznositi: u mrei 400 kV i 220 kV: 1,5% u mrei 110 kV: 3%

jaina flikera u prijenosnoj mrei ne smijebiti vea od: 0,8 za kratkotrajne flikere 0,6 za dugotrajne flikere

Operator standardnu razinu kvalitete napona naobraunskom mjernom mjestu mora dokazatimjerenjem.

Pokazatelji pouzdanosti napajanja elektrinomenergijom su ukupni broj prekida i vrijemetrajanja prekida na jednom obraunskommjestu u jednoj kalendarskoj godini.Doputene vrijednosti ukupnog broja prekida ivremena trajanja prekida u Hrvatskoj utvrdit e

se primjereno izgraenosti i stanju mree iusporedbom s drugim mreama.Navedene vrijednosti ne odnose se na prekideuslijed vie sile, radova odravanja, proradepodfrekvencijske zatite, kvarova upostrojenjima kupca i drugo.Ipak radovi odravanja i rekonstrukcijapostrojenja moraju biti planirani i izvedeni takoda kumulativni iznos godinjeg broja prekida igodinjeg trajanja prekida u zadnjih pet godinane prelaze pet godinje vrijednosti doputenogbroja i trajanja kvarova.Operator e mjerenjem morati dokazati

pouzdanost napajanja elektrinom energijom nasvakom obraunskom mjernom mjestu, te usluaju prekoraenja doputenih iznosa svojomkrivnjom u perspektivi snositi kaznu.S obzirom na nove zahtjeve u pogleduosiguranja pouzdanosti napajanja elektrinomenergijom operator e korigirati strategijuodravanja u pogledu smanjivanja udjela itrajanja odravanja prema rokovima, apoveavanja udjela odravanja prema stanjuopreme, usmjerenog prvenstveno nakomponente mree koja direktno utjeu napouzdanost napajanja korisnika mree.

5. ODRAVANJEELEKTROENERGETSKIH OBJEKATAPRIJENOSNE MREE

5.1. Strategije odravanja

U odravanju sloenih sustava u koje spada ielektroenergetski sustav, te prijenosna mreakao njegov integralni dio, danas se najeeprimjenjuju slijedee strategije odravanja:odravanje prema rokovima, odravanje prema

stanju, korektivno odravanje, odravanjeprema pouzdanosti pogona i odravanje premariziku pogona.U djelatnosti prijenosa elektrine energije uHrvatskoj primjenjuje se kombinirana strategijaodravanja, koja predstavlja kombinacijuodravanja prema rokovima i odravanja premastanju opreme i ureaja u postrojenjima.Kombinirana strategija odravanjatransformatorskih stanica, koja se u prijenosnojdjelatnosti primjenjuje preko dvadeset godinautemeljena je na dostatnoj redundantnosti uprijenosnoj mrei, velikom udjelu vlastitog rada i

infrastrukture odravanja, uputama proizvoaaopreme i tradiciji periodikog odravanja


9/12

9

O D R A V A NJ E

Korektivnoodravanje Interventnoodravanje ElementarnenepogodeRedovno odravanje Odravanjeprema stanju Modifikacije

NEPLANIRANO ODRAVANJEPLANIRANO ODRAVANJE

postrojenja. U obiljejima kombinirane strategijeodravanja prevladavaju uglavnom tehnikiaspekti dok su ekonomski aspekti manjezastupljeni.Iskustva i podaci za razdoblje od zadnjih desetgodina pokazuju visoki ostvareni stupanj

pouzdanosti pogona prijenosne mree, koji je uvelikoj mjeri posljedica uredne i kvalitetneprovedbe kombinirane strategije odravanja.U novije vrijeme, a posebice u liberalizacijitrita elektrine energije, javljaju se novi uvjetirada za sve regulirane djelatnosti u koje spada iprijenos elektrine energije. Glavno naelo radaoperatora je postizanje visoke raspoloivostipostrojenja, visoke pouzdanosti i sigurnostipogona uz minimalne trokove koje odobrava,nadzire i prati neovisno regulatorno tijelo. Tonaelo ima za posljedicu promiljanje opotrebama promjena u kombiniranoj strategiji

odravanja objekata prijenosne mree u smislunjezine prilagodbe novim uvjetima koje donosiliberalizacija trita elektrine energije na nainda se povea zastupljenost i znaajekonomskog aspekta odravanja postrojenja, terespektiraju zahtjevi trita.

5.2. Odravanje dalekovoda itransformatorskih stanica

Pravilnik o odravanju elektroenergetskihobjekata prijenosne mree je temeljni dokumentodravanja, koji sadri definicije osnovnih

pojmova, popis radova i njihovu uestalost zadalekovode i sve vrste opreme i ureaja urasklopnim postrojenjima u tabelarnom obliku[L7].

Planirano odravanje proizlazi iz godinjegplana radova koji se izvodi iz Pravilnika oodravanju elektroenergetskih objekataprijenosne mree (vrsta ureaja, vrsta iuestalost radova).Temeljem popisa radova na dalekovodima i usvim transformatorskim stanicama i raspoloivihfinancijskih sredstava, krajem tekue godine

donosi se godinji plan odravanja za slijedeugodinu. Plan se zatim provodi i prati na tjednoj

Informatizacijom planiranja i praenjaodravanja (ISOHEP) u prijenosnoj djelatnostipravilnik iz 1991. godine je sredinomdevedesetih godina prilagoen informatikimzahtjevima u pogledu jednoznanosti pojmova,redoslijeda i ujednaavanja radova i uestalosti

odravanja.Temeljni element pravilnika je ureaj kojemu jepridijeljena vrsta odravanja (pregled, revizija iremont), radovi po vrstama odravanja, teuestalost obavljanja radova.Pravilnikom su obuhvaene sve izvedbedalekovoda i sve izvedbe i vrste ureaja utransformatorskim stanicama: visokonaponskaoprema, sekundarna oprema, pomoni pogoni,graevinski objekti i drugo, a primjenapravilnika je zakonska obveza operatoraprijenosnog sustava.Radi stalnog tehnolokog razvoja dalekovoda,

opreme i ureaja u postrojenjima, iskustava uodravanju u pogledu opsega radova i rokova,nestajanja najstarije generacije opreme, tepojave novih generacija opreme, nuno jepovremeno auriranje pravilnika.Pravilnik o odravanju elektroenergetskihobjekata prijenosne mree proizlazi izkombinirane strategije odravanja u kojojprevladava odravanje opreme i ureaja porokovima.Odravanje je skup radnji i postupaka kojiimaju za cilj zadravanje ispravnosti opreme iureaja na tehniki prihvatljivoj razini.

Uobiajena podjela odravanja prikazana je naslici 5 [L1].

razini ukljuujui i izvjeivanje. Najvei udjel uplaniranom odravanju od priblino 80% imaredovno (preventivno odravanje).Neplanirano odravanje obuhvaa otklanjanjekvarova dalekovoda, opreme i ureaja koji suizazvali ispad iz pogona dijela ili cijelogpostrojenja u okviru korektivnog odravanja, tebrzo otklanjanje smetnji ili nedostataka koji bi

mogli prerasti u kvar u okviru interventnogodravanja.

Slika 5. Shematski prikaz osnovne podjele odravanja


10/12

10

OdravanjeRekonstrukcija

Zamjena

pouzdano degradacija nepredvidljivo

pouzdanost

Ne raunajui elementarne nepogodeiskustveni odnos planiranog i neplaniranogodravanja objekata prijenosne mree iznosipriblino 75%:25%.Odreeni radovi redovnog odravanja (revizija iremont), te radovi korektivnog i interventnog

odravanja zahtijevaju iskljuenje iz pogonadalekovoda, te opreme i ureaja, odnosnofunkcionalne cjeline postrojenja kojoj ta opremai ureaji pripadaju.Odravanje dalekovoda i transformatorskih stanica unajveem dijelu obavljaju radnici operatoraprijenosnog sustava, koji raspolae alatima,ureajima i specijalnimtransportnim sredstvima za odravanje.Vanjske tvrtke izuzetno se koriste za redovnoodravanje, a ee za korektivno odravanje usluaju veih kvarova.Kvaliteta i uinkovitost odravanja dalekovoda itransformatorskih stanica oituje se postignutom

razinom raspoloivosti prijenosne mree, tekvalitetom elektrine energije isporuene kupcu,odnosno drugom energetskom subjektu na mjestuisporuke.Postupanje s opremom i ureajima u smislugospodarenja imovinom u ivotnom vijeku prikazanoje na slici 6 [L5].

5.3. Statistika pogonskih dogaaja u5.3. prijenosnoj mrei

Statistika pogonskih dogaaja u prijenosnojmrei koju operator prijenosnog sustava vodiposljednjih deset godina ima registrirane sveprisilne zastoje (kvarovi/ispadi) i planiranezastoje (iskljuenja) jedinica prijenosne mree upromatranom razdoblju [L3].

To omoguuje izraun pojedinanih

raspoloivosti jedinica mree, ali i sintetikiizraun ukupne neraspoloivosti mree zaodabrano razdoblje u zadnjih deset godina.Statistika pogonskih dogaaja u prijenosnojmrei pokazuje i kvantificira odnos prisilnih iplaniranih zastoja jedinica mree, te

komponenti mree (vod, kabel, transformator,sabirnice).Broj, uestalost i trajanje prisilnih zastojakomponenti mree izmeu ostalog pokazujekvalitetu opskrbe elektrinom energijom, ali ikvalitetu odravanja tih komponenti.Broj i trajanje prisilnih zastoja jedinica mree, teplaniranih zastoja jedinica mree (iskljuenja)radi redovnog odravanja, a posebice brojkvarova komponenti jedinica mreekvantificiraju udjel kvarova i neraspoloivostijedinica mree u ukupno ostvarenojneraspoloivosti prijenosne mree u sustavu

koji utjeu na ukupnu pouzdanost sustava.Statistika pogonskih dogaaja u kombinaciji spovijesnim podacima o pogonu i odravanjukomponenti predstavlja osnovu i podlogu zaistraivanja i sloene analize ponaanjakomponenti i njihove ostvarene pouzdanosti uivotnom vijeku, te ocjenu ukupne uinkovitostiprimijenjene strategije odravanja.

5.4. Usklaenost odravanja objekata u5.4. elektroenergetskom sustavu

Usklaivanje odravanja interkonekcijskih

dalekovoda, elektrana i transformatorskihstanica naponske razine 400 i 220 kV obavljase sa susjednim operatorima prijenosnihsustava na godinjoj razini.Usklaivanje odravanja elektrana i prijenosnemree u hrvatskom elektroenergetskomsustavu je nadlenost operatora prijenosnogsustava.Odravanje rasklopnih postrojenja uelektranama, koje takoer predstavljaju ivorita u prijenosnoj mrei, je u nadlenostidjelatnosti proizvodnje elektrine energije ukojoj se takoer primjenjuje strategija

tradicionalnog odravanja utemeljena naunaprijed utvrenim rokovima i definiranimradovima odravanja.U dosadanjoj praksi operator prijenosnogsustava provodio je terminsko usklaivanjeodravanja rasklopnih postrojenja elektrana,dalekovoda i transformatorskih stanica uodnosu na zahtjeve korisnika i zadovoljenjekriterija n-1 sigurnosti pogona sustava.Prisilni i planirani zastoji u rasklopnimpostrojenjima elektrana zajedno sa zastojimajedinice prijenosne mree daju ukupnuneraspoloivost dijela sustava za prijenos

elektrine energije.

Slika 6. ivotni vijek opreme i mogueakcije gospodarenja imovinom


11/12

11

5.5. Nova strategija odravanja5.5. elektroenergetskih objekata5.5. prijenosne mree

Sve vea osjetljivost kupaca na broj i trajanjeprekida opskrbe elektrinom energijom i sve

vei broj sudionika i transakcija na otvorenomtritu, te s tim povezana nunost smanjivanjarizika pogona radi neraspoloivosti komponenti,dijela, ili cijelog elektroenergetskog objektapredstavljaju osnovu nove strategijeodravanja.Nova strategija odravanja proizlazi iztradicionalnog odravanja koje treba prilagoditinovim uvjetima na otvorenom tritu elektrineenergije.Glavne smjernice nove strategije odravanjaelektroenergetskih objekata prijenosne mreesu:

- smanjivanje broja i trajanja planiranihzastoja i udjela odravanja po rokovima uukupnom odravanju,

- proirenje opsega i sadraja nadzora ipraenja stanja objekata u pogonu beziskljuenja,

- razvijanje i primjena dijagnostikih metodaza rano otkrivanje degradacije pouzdanostii poveanje udjela odravanja prema stanjuu ukupnom odravanju,

- analiza povijesnih podataka o kvarovima,ispadima i odravanju u pogledupredlaganja obnove objekata, odnosno

zamjene komponenti,- usklaivanje rokova i radova odravanja, teiskljuenja dijelova objekata, ili cijelihobjekata unutar operatora prijenosnogsustava, te s drugim energetskimsubjektima.

U pogledu smanjivanja broja i trajanjaplaniranih zastoja radi odravanja i novih prilikau ukupnom okruenju nuna je izmjenapostojeeg pravilnika kojom rokove odravanjatreba prilagoditi novim tehnologijama opreme iogranienim mogunostima iskljuenja.

U provedbi odravanja objekata po rokovimavrijeme za radove koji zahtijevaju iskljuenjemora se bitno skratiti u odnosu na sadanjestanje (3-5 dana u 6 godina) uvoenjemogranienja iskljuenja objekata:- za vodove: 36 sati u 5 godina- za visokonaponska polja: 36 sati u 5

godina.To je mogue postii novom organizacijomradnog procesa (smjenski rad, internapreraspodjela resursa odravanja i sl.).Smanjivanje broja i trajanja planiranih zastojaradi odravanja, a da se pri tom zadri i po

mogunosti povea kvaliteta odravanja, bitnoe doprinijeti smanjivanju neraspoloivosti

objekata mree radi odravanja, odnosnopoveati pouzdanost pogona elektroenergetskihobjekata, te cijelog sustava.Praenje ponaanja i stanja objekata u pogonukoje ne zahtijeva iskljuenje objekta iz pogonanovo je podruje odravanja koje e se razvijati

u dva smjera:- on line nadzor objekata u pogonu koji setemelji na podacima o pogonu u mrenimcentrima upravljanja, te podacima omonitoringu komponenti (transformatori,prekidai, podsustavi napajanja i sl.).On line nadzor moe rezultirati akcijomizvanrednog pregleda, iskljuenja, odnosnopopravka kojom se sprjeava daljadegradacija pouzdanosti pogonakomponente, ili objekta u sustavu;

- of line analiza povijesnih podataka oponaanju opreme i ureaja u

elektroenergetskim objektima radi utvrivanjatrenda degradacije.Proirenje opsega i sadraja nadzora i praenjastanja objekata u pogonu bez iskljuenja odnosise na poveanje uestalosti i kvalitete vizualnihpregleda postrojenja i dalekovoda, poveanjeuestalosti i kvalitete termovizijskog snimanjaobjekata i sl.Dijagnostika ispitivanja opreme i ureaja poutvrenim metodama i kriterijima premadosadanjem iskustvu daju najbolju ocjenustanja komponente, dijela objekta, odnosno

cijelog objekta, te ih i dalje treba razvijati kaonajuinkovitiji oblik preventivnog odravanja, alis uestalou i vremenom obavljanja radovaprilagoenim zadanim rokovima i vremenimaiskljuenja objekta iz pogona.Interno i eksterno usklaivanje planiranogiskljuenja postrojenja i vodova radi odravanjaprema utvrenim rokovima iskljuenja zapojedine elemente sustava planira, provodi ikoordinira operator prijenosnog sustava, a toima za cilj smanjivanje broja i trajanja planiranihzastoja, odnosno poveavanja raspoloivostielemenata sustava.

Smanjivanjem broja i trajanja prisilnih zastoja, atime i udjela planiranog odravanja u ukupnomodravanju proporcionalno e se smanjiti itrokovi odravanja s tog naslova, meutimporasti e udjel odravanja prema stanjuobjekata i udjel akcija pogona i odravanja kojine zahtijevaju iskljuenje objekata iproporcionalno e se poveati pripadajuitrokovi odravanja.Oekuje se da e analiza trokova planiranogodravanja objekata prijenosne mree uprolom razdoblju prema tradicionalnoj strategijiodravanja i projekcija promjene strukture

trokova odravanja prema novoj strategiji


12/12

održavanje_ee_objekata

Documents