GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XXI. BROJ 84. PROSINAC 2018.

Čestit Božić i sretna 2019. godina

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XXI. BROJ 84. / PROSINAC 2018.

I M P R E S U M

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica

Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK

Ivan DERMIČEK Danijel DRPIĆ

Tomislav GALOVIĆ Iva JURASIĆ LONČARIĆ

Robert Anton KRALJIĆ Daniel MANZONI Bojana MOROŽIN

Petrica MRAKOVČIĆ Ivan PETRŠORIĆ Doris ŠABALJA Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nedeljka TURČIĆ

Milena ŽIC

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak AKD d. o. o. Zagreb

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan.

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

BOŽIĆPoruka Božića u sekulariziranom svijetu ......................................................................... 3

OPĆINANe smijemo nikada posustati .......................................................................................... 4U Hrvatskoj nema prakse i mogućnosti zatvaranja kompletnog dijela obale jer to nije u duhu razvijanja turizma Republike Hrvatske ..................................... 6Nova odluka o komunalnoj naknadi ............................................................................... 950 stipendija za najbolje učenike i studente .................................................................. 10Ulje na dar za predstojeće blagdane .............................................................................. 10U zbratimljenoj Općini Aixe-sur-Vienne ..................................................................... 11Dubašljanske delicije na francuskom božićnom sajmu ................................................. 11Džaba ste krečili ............................................................................................................. 12 U ovoj godini bez većih požara .................................................................................... 12

TURIZAMJesen u veselom tonu ..................................................................................................... 13Maslinovo ulje – novi turistički brend naše Općine ...................................................... 13

KULTURASopele su svima zanimljive ............................................................................................ 14Vrijeme ususret Božiću – ili kako je konzumerizam ukrao Božić ................................... 15Velika Dobrotvorka – šest stoljeća Hodočasničkog svetišta Majke Božje Goričke (1415 – 2015) ................................................................................ 16Ivi Znaor posebna nagrada Zagreb tour film festivala .................................................... 16Izložba Damira Fabijanića o Haludovu ........................................................................ 17Milan Radić i nadalje na čelu Povijesnog društva ......................................................... 17

VIJESTIAndrinja 2018. ili Mogu li mali događaji biti veliki? ..................................................... 18Vjenčani, rođeni i umrli ................................................................................................ 19Tradicionalni izlet veterana Domovinskog rata ............................................................ 20Svečano za Mihoju u Sv. Vidu ....................................................................................... 20Ela Znaor proglašena najboljom učenicom Medicinske škole u Rijeci ......................... 20Predstava Šumska bajka ................................................................................................. 21Terapijom do dječjeg osmijeha ..................................................................................... 21

HUMORESKA Bakalarski problemi ...................................................................................................... 22

ŠKOLAHrast medunac – Dub nagrađeni ekoprojekt .................................................................. 23Knjiga na dar ................................................................................................................ 23Dan posvećen jabuci ..................................................................................................... 24Radionica tradicijske brodogradnje ............................................................................... 24Upoznavanje s jedrenjem .............................................................................................. 25Krušni proizvodi iz naše škole predstavljeni su u Đurđevcu ......................................... 25Za bezbrižno odrastanje djece uz nove elektroničke tehnologije .................................. 26Prvo mjesto za mlade robotičare ................................................................................... 26Sveti Nikola došao je u školu i vrtić .............................................................................. 27Drugi na Kickboxing prvenstvu Županije ..................................................................... 27

VRTIĆOtvorena je nova jaslička skupina ................................................................................. 28

SPORTOdličan početak nove natjecateljske sezone .................................................................. 29Dio članarine ulaže s u rad s mladima .......................................................................... 30Posjetili smo Istru ......................................................................................................... 30Ana Znaor europska kickboxing viceprvakinja ............................................................. 30Dub aktivan tijekom jeseni ........................................................................................... 31

KAMIČIĆI Z DUBAŠNICE (2)Dobra ruka ................................................................................................................... 32

S A D R Ž A J

Na naslovnici:Članice i članovi Ekološke grupe Osnovne škole Malinska-Dubašnica (na fotografiji s učiteljicom Anom Marijom Šviderski-Jurinjak), dobitnici su treće nagrade za najbolje školske ekoprojekte (opširnije na 23. stranici).

Snimila Simona ŠAMANIĆ

NAŠI ZVONI ■ 2

NAŠI ZVONI ■ 3

BOŽIĆ

Poruka Božića u sekulariziranom svijetuPiše Marin DAŠEK, župnik Dubašnice

Iako se čini vrlo jednostavnom i jasnom, poruka Božića uvi-jek je nova i aktualna. Poput kiše koja kada pada na zemlju sve oživljuje, tako i Božja riječ pridiže, osnažuje i oživljava

jer je ona sâm Isus Krist. On je riječ tijelom postala koja se na-stanila među nama. On je rekao: Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta. Jedino uz njegovu pomoć možemo shvatiti čo-vjekovu povijest i događaje koji se odvijaju u njoj...

Sekularizacija Živimo u svijetu koji se iz dana u dan mijenja. Procesi se

događaju tako brzo da se nerijetko nađemo zatečeni i nespremni odgovoriti na izazove koje moderni svijet pred nas stavlja. Kao kršćani primjećujemo proces sekularizacije. Pojam ima pozitivan i negativan oblik. Pozitivno je to što se čovjek više ne utječe Bogu na djetinji način, tj. ne traži od Boga odgovore koje mu omogu-ćuje znanost (npr. da bi mu urodila zemlja čovjek se ne mora nužno utjecati Bogu jer mu znanost i tehnika nude odgovore) ili mogli bismo reći da priznaje relativnu autonomiju stvorenog. Međutim, negativan oblik sekularizacije je u mišljenju da je svijet apsolutno autonoman od Boga, što bi zapravo značilo da Bog ne postoji. Dakle, negativan oblik sekularizacije je zapravo ateizam, ili kako se danas sve češće govori – agnosticizam.

U agnosticizmu se Boga izravno ne niječe, ali mu se ne po-klanja pozornost jer ga se smatra nespoznatljivim. U svijetu se događa ono što je ateistički filozof Friedrich Nietzsche napisao: „Razbijte ploče zakona! Bog je mrtav!” Misleći pritom da Božji zakon ograničava čovjeka, te ako želi biti posve autonoman, mora ubiti u sebi Boga, tj. odreći se morala koji proizlazi iz deset Bož-jih zapovijedi. Tako nastaje „superčovjek” ili „nadčovjek”. U da-našnjoj postmodernoj kulturi koja vlada u svijetu primjećujemo ovog „superčovjeka”. Primjećujemo čovjeka kome Bog smeta da postane potpuno autonoman i neovisan. Pri-mjećujemo čovjeka koji želi sâm od-lučivati o svemu, ne pozivajući se pritom na nijedan zakon, osim na svoje pravo da može činiti što hoće. Upravo taj stav samodostatnosti po-kazuje knjiga postanka opisujući prvi čovjekov grijeh. Čovjek je odbacio Božju zapovijed i želi sâm biti kao Bog. Pripovijest o Adamu i Evi nije pričica za malu djecu, nego pokazuje glavni uzrok zla u svijetu, gdje čovjek odbacuje božanski autoritet.

Čudesna razmjenaNa Božić slavimo nešto zadiv-

ljujuće za čovječanstvo – Isus Krist je zauzeo stav suprotan Adamu: On koji je pravi Bog snizio se do te mjere da je postao čovjekom. Događaj je to

na kojem se temelji kršćanstvo. Evanđelje po Ivanu to izražava riječima: Riječ je tijelom postala! U betlehemskoj noći, u tami je zasjalo jedno jarko svijetlo: Vječni Sin Očev, Riječ, utjelovio se u utrobi prečiste Djevice po Duhu Svetom. Bog od Boga, Svije-tlo od Svijetla, pravi Bog od pravoga Boga, ali istovremeno i čo-vjek, pravi čovjek.

Rođenje Isusa Krista nas pobožanstvenjuje. Crkveni oci tvr-de da je Bog postao čovjekom, da bi čovjek postao Bogom. Tako na Božić slavimo svoj novi početak jer se ostvaruje čovjekova naj-dublja čežnja, a to je povratak u raj iz kojega je zbog grijeha mo-rao izaći. Stoga je upravo Božić ostvarenje naše najdublje i najau-tentičnije želje. U njemu je zasjala čudesna razmjena koja nas preobražava: Vječna Riječ zaogrnula je našu slabost da bi se mi zaodjenuli njegovom slavom. Katekizam Katoličke crkve to ova-ko opisuje: O čudesne li razmjene! Stvoritelj roda ljudskoga uzeo je tijelo i udostojao se roditi od djevice, bez sjemena posta čovjekom i ob-dari nas svojim božanstvom (KKC 460).

Smisao utjelovljenjaAko želimo proniknuti smisao Božića, ne smijemo se za-

držati na površini. Utjelovljenje druge božanske osobe u Isusu iz Nazareta nije sentimentalizam, nego snažan poticaj da se odreknemo samodostatnosti te se obratimo Bogu koji nam je u Isusu postao put, istina i život. U jednostavnosti betlehemske štalice i poklonu trojice mudraca prepoznajemo poziv na poni-znost i otvorenost prema Božjoj objavi, kako i stoji u poslanici svetoga Pavla apostola, mučeniku koji se obratio s poganstva na kršćanstvo. Bio je to biskup Tit na Kreti u 1. stoljeću:

Pojavila se doista milost Božja, spasiteljica svih ljudi; odgojila nas da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, iščekujući blaženu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista. On sebe dade za nas da nas otkupi od svakoga bezakonja i očisti sebi Narod izabrani koji revnuje oko dobrih djela (Tit 2, 11-14).

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

Ne smijemo nikada posustatiPiše Robert Anton KRALJIĆ, općinski načelnik

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica,približili smo se kraju još jedne godine u kojoj je obilježe-na 25. obljetnica postojanja Općine. Vrijeme brzo prolazi,

no moramo priznati da je u tom vremenu, od osnutka Općine, mnogo toga učinjeno kako bi stanovništvo na ovom području imalo bolji standard, odnosno bolju kvalitetu života. Govoreći općenito, u ovih 25 godina moglo se i moralo još više i bolje, ali vrlo često dobre ideje za koje postoji politička volja i osigurana su sredstva, uspore ili naruše određene zapreke, poput nerašči-šćenih imovinsko-pravnih odnosa, tromosti sustava, sve do izvedbe upitne kvalitete. Vjerojatno se i vi, poštovani čitatelji, često susrećete s neodgovornošću pojedinaca, problemima u po-slu, administrativnim nelogičnostima itd., za čije rješenje je po-trebno dodatno vrijeme, energija i angažman, ali i podeblji živci!

Pokušao sam ovdje ukratko u dvije prethodne rečenice opisati i približiti vam, gotovo svakodnevicu i dosadašnje napo-re u radu, nas u Općini, spram raznih državnih tijela, projek-tantskih kuća, izvođača radova; no ipak, čast izuzecima. Nemoj-te ovo smatrati isprikom za nešto što nije ostvareno, a trebalo je biti, već jednostavno, gotovo sve ide jako sporo, čime nismo, niti možemo biti zadovoljni. Sagledavajući sve aspekte društva u našoj državi u posljednjih 25 godina, može se vrlo lako doći do određenih zaključaka. Otvoreno razmišljajući, pitam se, a vjero-jatno i svi vi, hoće li se stanje popraviti?

Izmijenjen Prostorni plan Općinsko je vijeće na sjednici 9. listopada s 11 glasova za i

jednim glasom protiv, donijelo Odluku o donošenju V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubaš-

■ Probijanje ceste u poslovnoj zoni Barušići

nica. U bitnome, ovim je izmjenama dopuštena izgradnja dvije stambene jedinice na 500 m2 za razliku od dosadašnjih šest, te je onemogućena izgradnja ravnih krovova. Ove su izmjene iza-zvale određenu reakciju kod pojedinih investitora, da ne kažem paniku, a uredni zahtjevi koji su podnijeti Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša prije stupanja na snagu ovih izmjena, valja pretpostaviti da će biti obrađeni prema starom Planu, dok bi one neuredne trebalo odbaciti. U skoro vrijeme započet će se s pripremama za donošenje sveobu-hvatnih izmjena Prostornog plana kojima će se odlučivati i o zahtjevima građana za proširivanjem građevinskih zona.

Poskupljuje komunalna naknadaRazvoj Općine zahtjeva značajna sredstva. Često stanovnici

znaju primijetiti određene nedostatke i potrebe i na tome im za-hvaljujem jer određene stvari nama u Općini mogu promaknuti. Stoga je poželjno da se stanovnici uključe i ukažu na nedostatke, primjerice, od javne rasvjete pa nadalje. Iz sredstava uprihodova-nih iz komunalne naknade financira se uređenje javnih površina, nerazvrstanih cesta i javne rasvjete te vatrogastvo i ulaganja u predškolstvo. Cijena komunalne naknade nije poskupila od 2010. godine, međutim javne površine neprekidno se uređuju i poveća-vaju; javna se rasvjeta iz godine u godinu proširuje; asfaltiraju se nerazvrstane ceste; cijena rada i radnika trebala bi pratiti troškove života koji su iz godine u godinu sve veći. Zato smatram da je poskupljenje od 10 do 14 posto, ovisno o zoni, sasvim prihvatlji-vo. Isto tako, svjestan sam da su poskupljenja nepopularna, ali ne robujem populizmu, a ako želimo napredak, onda su ovakve ne-popularne odluke nužne. Više o zonama i cijeni komunalne na-knade možete pročitati u ovom broju lista na 9. stranici.

Radovi u OpćiniNa području Svetog Vida-Miholjica, Porta i Vantačića, na-

stavljaju se radovi na izgradnji odvodnje, s time da će uskoro započeti radovi na ulazu i središtu naselja Porat, a u Sv. Vidu i

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

Maršićima pojačat će se broj ekipa. Oborinska odvodnja gradi se i u Ulici Ivana Zajca i Riječkoj ulici, te ulicama Ruđera Boš-kovića, Nikole Tesle i Branka Župana. Asfaltiraju se i ceste na području Milovčića, Barušića i Sv. Vida. Zbog čestog prokliza-vanja vozila, asfaltirana je mikroasfaltom dionica ceste iznad ambulante u smjeru autobusne postaje te pokraj marketa u Malinskoj. Započinju radovi (iskop) na području budućega sportskog parka iza osnovne škole. Za korisnike parkirališta iza školske dvorane uređeno je područje iza mrtvačnice koje može poslužiti i kao parkiralište za vrijeme sprovoda. Također je ure-đena mrtvačnica s novom fasadom te je postavljen klimatizacij-ski uređaj. Uređen je prostor Jedriličarskog kluba u zgradi Vila Zora koji je bio u vrlo lošem stanju. Asfatirana je cesta u Žgom-bićima (D-102) preko puta benzinske postaje te je u postupku druga faza (projektiranje i dozvole). Početkom nove godine tre-bali bi započeti radovi na starom dječjem vrtiću koji smo nazva-li Domom udruga.

Lučka uprava trebala bi do kraja siječnja provesti i zaklju-čiti javnu nabavu za izgradnju novoga obalnog zida sa zapadne strane, tzv. potkove i popločavanje središta, ali po svemu sudeći nastavak uređenja rive vjerojatno će uslijediti tek najesen 2019. godine. Naime, ukoliko krenemo s radovima početkom godine, upitno je da li će do ljeta biti okončani. Javna rasvjeta izgrađena je sukladno programu za 2018. godinu. Donijet je program gradnje za 2019. godinu te se u tom smislu krenulo s pripre-mom radnji za provedbu.

Interpretacijski centar i novi prostori za udruge

U fazi ubrzane razrade ideje je prostor na području Lasta-vice, odnosno parka Rupa u Malinskoj, za koji smo u mogućno-sti dobiti dio EU sredstva za uređenje postava. Nazvali smo ga interpretacijskim prostorom jer se unutar prostora planira osmi-

■ Računalna simulacija budućega interpretacijskog prostora u Malinskoj na prostoru današnjeg kontejnera

sliti sadržaj vezan uz more ili ono što u danom trenutku sma-tramo najprikladnijim, a vezano za ovaj kraj, kao i turističku, odnosno, muzeološku promidžbu. Nadasve, područje parka do-bilo bi novu lijepu zgradu, u kojoj bi, osim navedenog, bile smještene i naše udruge čije su djelatnosti vezane uz more, je-drenje i ribarstvo.

Otvoren novi trgovački centarU poslovnoj zoni Sv. Vid otvoren je novi trgovački centar

Tommy, a zaživjeli su i radovi na probijanju središnje ceste u novoj poslovnoj zoni Barušići, na lokalitetu Šepići. Nadam se da će u Sv. Vidu čak treći trgovački centar pridonijeti još boljem razvoju ove sada već vrlo aktivne poslovne zone čija je popunje-nost približno 50 %, a svakako i raznolikosti ponude, te novim radnim mjestima.

Božić u nadiU ovom sam tekstu uvodno izrazio jedno blago razočara-

nje općim stanjem u društvu. Papa Franjo nedavno je rekao da je naša nada Isus Krist koji nam je uvijek blizu. Papa kaže da naša nada nije pojam, niti je osjećaj, niti mobitel, niti je hrpa bogatstva. Pokušajte, poštovani čitatelji, samo na trenutak za-tvoriti oči i vratiti se u Isusovo vrijeme i ona mjesta kojima je hodio. Zasigurno biste željeli Isusa vidjeti, čuti, dodirnuti. Sve to možemo i danas u istinskoj vjeri, a jedina prava nada, utjeha i bogatstvo, naš je živi Bog. Ne smijemo nikada posustati i klo-nuti, moramo ići naprijed i kada mislimo da ne možemo, sve uz Božju pomoć, jer ono što se nama čini nemogućim, Bogu je moguće.

Svim stanovnicima Općine Malinska-Dubašnica te našim dragim iseljenicima, uime svih općinskih službenika i nas duž-nosnika, želim sretan i mirom ispunjen Božić i uspješnu novu 2019. godinu.

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

U Hrvatskoj nema prakse i mogućnosti zatvaranja kompletnog dijela obale jer to nije u duhu razvijanja turizma Republike Hrvatske

Piše Robert Anton KRALJIĆ

Na spomen otoka Krka i Malinske, u turističkom smislu pred kraj prošlog stoljeća, nezaobilazno je prisjećanje na hotelski grad Haludovo kao perjanicu otočnog i op-

ćega jadranskog hotelijerstva.Nakon nepunih 20-tak godina novoga stoljeća, Haludovo

je sinonim za lošu privatizaciju i uništenje svega onoga što nam je prepušteno iz nekih drugih, kažu „mračnih” vremena. Tada smo ipak slobodno mogli ulaziti i izlaziti u taj velebni i uvijek uređeni hotel, bez obzira da li smo bili turisti ili samo prolazni-ci. Ponekad i mlađarija koja je htjela provesti subotnju noć u discoklubu, night-baru, nedjeljno poslijepodne u kuglani ili možda samo popiti sok u La miražu, kako smo od milja zvali središnji okrugli šank sa separeima u hotelu Palace.

Danas novi vlasnici kažu kako više nema sigurnosti za go-ste i turiste pa bi upravo zbog toga u slučaju obnove Haludova vrijedne 250-300 milijuna eura, bilo nužno zatvoriti cijelo po-dručje od hotela Maestral, sve oko teniskih igrališta do zgrade uprave na Put Haludovo i dalje po tzv. Aleji do Ribarskog sela. Dakako, to se odnosi i na dužobalnu šetnicu, inače pomorsko dobro Republike Hrvatske. Vlasnik bi nam ipak velikodušno dopustio da kao domaći stanovnici Općine Malinska-Dubašni-ca uđemo na rampi koju bi sagradio kod Maestrala i izađemo na rampi sa suprotne strane sjeverno od Ribarskog sela u smje-ru Rajske ceste putem provlačenja kartice na ogradi. To stoga jer bi kompleks ili resort trebao biti zatvoren za sve ostale, osim za goste hotela koji bi bili navodno vrlo bogati i važni te bi im i na taj način trebalo priuštiti sigurnost i neometani odmor. Po-stavlja se pitanje od koga, od čega i da li je to možda neka nova strategija turističkog razvitka koju mi ne razumijemo, i što mi uopće od toga na kraju imamo? Na što smo mi to došli, od slo-bode kretanja koju smo od pamtivijeka uživali i još na pomor-skom dobru? E, pa ipak neće moći zasad, rekli su i Ministarstvo turizma, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao i Pri-morsko-goranska županija, Općina Malinska-Dubašnica, te javnost s kojom smo podijelili javno obraćanje Are Abramyana

■ Načelnik Robert Anton Kraljić iznio je stavove Općine Malinska-Dubašnica.

i viđenja njegove želje za koncesijom pomorskog dobra od pla-že Maestral do ulaska na Rajsku cestu.

Višesatna raspravaSve smo to upriličili 7. studenog u prilično popunjenoj

školskoj dvorani u Bogovićima, kada smo mnogo toga saznali iz usta predsjednika Nadzornog odbora i vlasnika Haludova Are Abramyana. Naime, dotični je gospodin održao obećanje dano u kolovozu 2018. godine, prilikom susreta s dužnosnici-ma Općine u zgradi Općine kada je ponovno zamolio da mu se pruži prilika za obnovom hotela (što nikad s općinske stra-ne nije bilo sporno) i pomogne oko zahtjeva za dobivanje koncesije na pomorskom dobru, time i obalne šetnice što je za nas u potpunosti neprihvatljivo i prvenstveno je u nadlež-nosti Županije i države. Ispostavilo se da je mišljenje Mini-starstva turizma u potpunom skladu s našim razmišljanjima jer smo to potvrdili na sastanku u Zagrebu koji smo s pred-stavnicima dvaju ministarstva i nekolicine državnih agencija održali istog dana u prijepodnevnim satima u Ministarstvu zajedno s investitorom.

Na kraju jednosatnog sastanka dobili smo isto mišljenje i formiran je sljedeći zaključak državnog tajnika Ministarstva turizma Tončija Glavine: u Hrvatskoj nema prakse i moguć-nosti zatvaranja kompletnog dijela obale jer to nije u duhu ra-zvijanja turizma Republike Hrvatske.

Ono što smo i mi i Županija bili voljni ponuditi investi-toru kao kompromisno rješenje jest koncesija na dijelu poteza od Maestrala do Ribarskog sela, možda čak i zatvorenog tipa, ali nikako u cijeloj dužini ili pak zatvaranjem šetnice kao važ-ne poveznice Malinske i Rajske ceste, no to je kako zasad is-pada nedostatno investitoru za obnovu hotela.

Nakon višesatne rasprave, prilično uvjerljive žalopojke investitora, emotivnih reakcija građana koji su se javili za riječ

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

(Nedjeljko Pinezić, Zdenko Cerović, Radojko Orlić), kritike in-vestitora upućene nekim državnim institucijama i činjenice da je investitoru najvažnije za eventualnu obnovu dobiti kilometarsku koncesiju zatvorenog tipa koja bi trebala prethoditi investiciji, za-ključak je javne rasprave u školskoj dvorani u Bogovićima te ve-čeri jedino obveza i obećanje Općine Malinska-Dubašnica da ćemo dokazati investitoru u pismenom i grafičkom obliku da su sve zemljišne čestice na kojima je sagrađeno Ribarsko selo, Lido bar i vile, porušeni hotel Tamaris, ruševine Marine i hotel Palace, vlasništvo tvrtki Hoteli Haludovo d. d. i TD Insula grupa d. o. o.,

■ Predsjednik Nadzornog odbora i vlasnik Haludova Ara Abramyan (desno)

■ Stanovnici Općine Malinska-Dubašnica sa zanimanjem su pratili javnu raspravu. (Snimio Ivica BRUSIĆ BRUJO)

■ Dio sudionika tijekom rasprave

te da je građenje po još uvijek važećem DPU (Detaljnom planu uređenja Haludova) moguće bez zapreka, samo ako postoji stvar-na želja investitora u ulaganje i izgradnju. U protivnom vrlo će se brzo razmisliti o ukidanju DPU Haludova i opće izmjene Pro-stornog plana koje ionako ide u proces početkom 2019. godine.

Najavljena investitorova obnova je nakon svega i dalje ostala dvojbena, iako je sada kristalno jasno da od zatvorene koncesije i zatvaranja cijelog Haludova neće biti ništa, ča bi se po domaću reklo „Njet”!

NAŠI ZVONI ■ 8

OPĆINA

■ Radovi na izgradnji bazena pored hotela Malin

Vlasništvo terase hotela AdriaPonekad se pitamo što je to prouzročilo takvo drastično

srozavanje hotelske usluge u Malinskoj jer sjetimo se primje-rice hotela Triglav, kako se nekad zvao sadašnji hotel Adria, koji je u zlatnim vremenima kvalitetnog turizma radio gotovo cijelu godinu i imao ugled gradske kavane i mjesta gdje se uvi-jek moglo doći, popiti kavu i pojesti kolač, sresti nekog srcu dragog i čuti „novitadi z Dubašnice” i šire. Sada su na sreću tu funkciju preuzeli ugodni ugostiteljski interijeri s jedne i druge strane rive, a vlasnicima hotela Adria donedavno je glavna preokupacija bila pitanje vlasništva terase koja je nesumnjivo općinska. Osim vlasničkog lista kojim se uobičajeno utvrđuje vlasništvo, terasa 90-ih godina nije bila u privatizacijskom pa-ketu navedenog hotela, pa bi bilo bolje da u dobronamjernoj turističko-ugostiteljskoj maniri porade na povećanju turistič-ke ponude i dužem razdoblju rada svojeg hotela jer bilo bi li-jepo da u srcu Malinske postoji objekt ovakvog tipa koji radi cijelu godinu. Ili je pak spomenuto možda nova turistička strategija koju mi usprkos tradiciji od 110 godina turizma u Malinskoj ne razumijemo?!

Okupacija općinskog zemljištaI na kraju još jedna samovolja lokalnog gospodarstvenika

nakon neuspješnog pokušaja otkupa zemljišta po neprihvatlji-voj cijeni za Općinu, koja je ostavila pečat na hotelijerstvo naše Malinske. Radi se o okolišu hotela Malin, jedinog hotela koji na cijelom otoku radi cijelu godinu, a koji je kroz godine dobio novo ruho i koji se neprekidno i lijepo uređuje. Nakon općinske privole da se s općinske zemlje prione radovima izgradnje baze-

na pored hotela Malin i služnosti odvodnje u korist hotela Ma-lin, dogodila se uzurpacija i na kraju doslovno okupacija općin-skog zemljišta od približno 2000 m2 na kojoj se bez građevinske dozvole grade dva objekta od kojih je jedan manji 76 m2, a dru-gi veći površine 853 m2, od čega je pod objektom 768 m2 koji se nadovezuje na pred desetak godina nelegalno sagrađen dugi i visoki kameni zid također sagrađen na općinskoj čestici koji se proteže od ceste kod uvale Draga u pravcu Dražina. Odmah nakon saznanja da se općinska čestica ne koristi samo za pri-stup i služnost gradnje  za potrebe izgradnje bazena u sklopu hotela, Općina Malinska-Dubašnica poslala je prijavu Građe-vinskoj inspekciji koja je u inspektoratu zaprimljena 6. lipnja. Osim toga, nadležnom sudu u Rijeci 13. srpnja podnijeta je tužba radi predaje u posjed i uspostave prijašnjeg stanja, te je također u srpnju ove godine, nastavljen kazneni progon protiv osumnjičenika.

Dana 24. listopada, zajedno s novinarom odlazim s plivali-cama na rukama na protestno kupanje u hotel Malin na uzurpi-ranu općinsku česticu, a 25. listopada inspekcija zatvara gradili-šte. Cijeli je događaj 26. listopada popraćen u medijima.

Dokad će se ovako raditi u Lijepoj Našoj ostaje nejasno s obveznim pitanjem je li stvarno „nekima sve dozvoljeno”, ali da nakon ovakvih događaja ostaje gorak okus u ustima, višestruko povišen tlak i mnogo upitnika u glavama sušta je činjenica.

Srećom postoje i lijepe priče hotelijerstva na području naše Općine preko novih hotela od Rove do Porta. Konačno na pro-ljeće 2019. godine, dobit ćemo i hotel s pet zvjezdica u Malin-skoj. Možda će sama ta činjenica posramiti sve one koji ne misle raditi „u dobroj vjeri” i u skladu s europskim normama ponašanja te tradicionalnim užancama Malinske, Dubašnice i otoka Krka.

NAŠI ZVONI ■ 9

OPĆINA

Nova odluka o komunalnoj naknadi

U kolovozu je stupio na snagu novi Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine” broj 68/18) koji je utvrdio obvezu jedinicama lokalne samouprave da

usklade svoje opće akte s odredbama novog Zakona. Radi se o aktima iz područja komunalnog gospodarstva: Odluci o komu-nalnoj naknadi, Odluci o vrijednosti boda (B) za obračun ko-munalne naknade i Odluci o komunalnom doprinosu, te Pro-gramu građenja i Programu održavanja komunalne infrastruk-ture kojima se raspoređuje trošenje sredstava od komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Također je utvrđena obveza usklađenja Odluke o komunalnom redu u roku od godine dana od stupanja na snagu Zakona te ustrojavanje evidencije komu-nalne infrastrukture. Slijedom zakonom utvrđenih obveza, Op-ćinsko je vijeće na sjednici 28. studenog usvojilo novu Odluku o komunalnoj naknadi i novu Odluku o visini boda komunalne naknade (B) koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2019. godine.

Odlukom o komunalnoj naknadi utvrđena su područja zona u kojima se naplaćuje komunalna naknada s pripadajućim koefi-cijentima zona, koeficijenti namjene različito po pojedinoj na-mjeni za koju se ona koristi, rokovi plaćanja komunalne naknade, nekretnine koje su važne za Općinu Malinska-Dubašnica koje se oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, te opći uvjeti i razlo-zi za djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade.

Izračun komunalne naknadeGodišnji iznos komunalne naknade predstavlja umnožak

površine nekretnine, vrijednosti boda (B), koeficijenta zone (Kz) i koeficijenta namjene (Kn) za predmetnu nekretninu.

Komunalna naknada = površina (m2) x bod (B) x koef. namjene (Kn) x koef. zone (Kz)

• Vrijednost boda (B) – Odlukom o visini boda komunalne naknade (B) utvrđena je vrijednost boda koji predstavlja visi-nu komunalne naknade u kunama po metru četvornom (m²) korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni jedinice lokalne samouprave.

Dosadašnja visina boda (B) u Općini Malinska-Dubašnica iznosila je 0,52 kn/m2 mjesečno, odnosno 6,24 kn/m2 na godiš-njoj razini. Novom odlukom utvrđena je vrijednost boda od 4,12 kn/m2 godišnje.• Koeficijent zone (Kz) – Područja zona u kojima se naplaćuje

komunalna naknada određena su s obzirom na uređenost i opremljenost područja komunalnom infrastrukturom na način da prva zona obuhvaća područje jedinice lokalne samouprave

koje je najbolje uređeno i opremljeno komunalnom infrastruk-turom i nosi najviši koeficijent zone (Kz) koji je za prvu zonu 1,00, dok se za ostale zone koeficijent utvrđuje u nižem iznosu.

U tablici je prikazana usporedba dosadašnjih područja zona i pripadajućih koeficijenata s vrijednostima iz nove odluke.• Koeficijent namjene (Kn) – Ovisno o vrsti nekretnine i dje-

latnosti koja se obavlja, iznosi za:1. stambeni i garažni prostor 1,002. poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti od 1,00

do 5,003. poslovni prostor koji služi za djelatnosti koje nisu proizvod-

ne od 1,00 do 10,004. građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelat-

nosti koeficijent iznosi 10 % koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor

5. neizgrađeno građevinsko zemljište 0,05.Iznimka su hoteli, apartmanska naselja i kampovi za koje je

određeno da visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5 % ukupnoga godišnjeg prihoda iz prethodne godine, ostvarenog u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave.

U odnosu na dosadašnju odluku koeficijenti namjene (Kz) ostali su nepromijenjeni.

Učinak nove Odluke o komunalnoj naknadiKod pripreme nove odluke obavljena je analiza dosadašnje

naplate komunalne naknade i usporedba s naplatom komunal-ne naknade u susjednim jedinicama lokalne samouprave na otoku Krku i šire. Utvrđeno je kako je dosadašnja visina komu-nalne naknade u Općini Malinska-Dubašnica među nižima u okolici te je utvrđeno kako se svake godine razina uređenja i održavanja komunalne infrastrukture (ceste, javne i zelene po-vršine, igrališta, javna rasvjeta i dr.) značajno povećava. Dosa-dašnja odluka i visina komunalne naknade primjenjuje se od 2010. godine i u tom razdoblju do danas troškovi ulaganja u održavanje komunalne infrastrukture su značajno porasli. Stoga je predložena i usvojena korekcija komunalne naknade na način da će visina komunalne naknade porasti: ■ 10 % za područje nove I. zone (Malinska, Bogovići, Milčetići,

Zidarići i Radići) ■ 12,2 % za područje nove II. zone (Porat i Vantačići) ■ 13,9 % za područje nove III. zone (Sveti Vid, Kremenići,

Žgombići, Turčići i Sabljići) ■ 10 % za ostala naselja.

B. C. ■

Zona Stara odluka Nova odlukaPodručje Koeficijent Područje Koeficijent

I. Apartmansko naselje „Dub” 1,00 Malinska, Bogovići, Milčetići, Zidarići, Radići, područje poslovnih zona 1,00

II. Malinska, Bogovići, Milčetići, Zidarići, Radići 0,60 Porat, Vantačići 0,85III. Porat, Vantačići 0,50 Sveti Vid, Kremenići, Žgombići, Turčići, Sabljići 0,69IV. Sveti Vid, Kremenići, Žgombići, Turčići 0,40 Područje ostalih naselja 0,50V. Područje ostalih naselja 0,30 / /VI. Područje poslovnih zona 0,80 / /

NAŠI ZVONI ■ 10

OPĆINA

50 stipendija za najbolje učenike i studente

Ulje na dar za predstojeće blagdaneJoš u lipnju na području Ribarskog sela povećan je

parkirališni prostor za 70 mjesta te za 10 mjesta uz more za invalide.

Ta je investicija bila prijeko potrebna jer se iz go-dine u godinu grade u Malinskoj novi objekti pa se istodobno time stalno povećava broj potencijalnih ko-risnika za parkiranje. Tome treba dodati da se i udvo-stručilo parkiralište za autobuse. Te će se investicije postupno i financijski isplatiti jer se sukladno tome povećava i prihod od naplate.

Zaposlenici KD Dubašnica u listopadu su obavili jednu hvalevrijednu akciju – pobrali su sve masline koje se nalaze na javnim površinama i parkovima. Od tih količina dobiveno će se ulje uskladištiti u boce s etiketom KD Dubašnica i pokloniti za nadolazeće blagdane.

Ivan PETRŠORIĆ ■

U školskoj/akademskoj godini 2018./2019. Općina Ma-linska-Dubašnica dodijelila je 50 stipendija najboljim učenicima i studentima. Ukupno 23 prošlogodišnja sti-

pendista zadovoljilo je uvjete za zadržavanje stipendije. Osim

■ Načelnik Robert Anton Kraljić s općinskim stipendistima

njih, dodijeljeno je izravno sedam stipendija učenicima i stu-dentima koji prvi put upisuju prvi razred srednje škole ili prvu godinu fakulteta, a sve su razrede osnovne ili srednje škole zavr-šili s odličnim uspjehom. Izravnu stipendiju primilo je i osam učenika koji se školuju za deficitarna zanimanja (kuhar, kono-bar i slastičar). Za preostalih 12 stipendija natjecalo se 15 uče-nika i studenata od kojih tri nije zadovoljilo kriterije.

Učenici koji su dobili stipendije su: Mia Šimić, Lurda Ka-uzlarić, Paula Kraljić, Lucija Vrgoč, Anamarija Dujmović, Ivana Milčetić, Marija Bogdanić, Ela Znaor, Laura Volarić, Dora Ša-balja, Ana Miletić, Elena Lukić, Mauro Orešković, Iva Juranić, Ana Milčetić, Josip Šime Zrilić, Petar Volarić, Eldin Čamdžić, Sandro Kraljić, Marko Bogović, Ivan Volarić, Klara Grbavac, Leonarda Matković, Luka Butković, Nina Bajčić, Anto Avgu-stinović, Danijela Lasić, Ivana Gržetić, Marin Brnjić, Sara Orešković, Nika Orešković, Monika Ivanović, Lucija Žužić i Lea Lulić.

Studenti koji su dobili stipendije su: Kristina Manzoni, Tea Kranjec, Lovro Rukavina, Luce Lukačić, Ana Dujmović, Josip Dujmović, Antonela Pejanović, Maja Radičević, Mia Spi-cijarić, Matko Spicijarić, Lea Imamović, Laura Valentić, Dino Buljat, Katarina Petršorić i Ilijana Dadić.

Stipendiju za poslijediplomski studij dobila je Lidija Ko-vačić.

Općinski načelnik Robert Anton Kraljić primio je ovogo-dišnje stipendiste te im izrazio čestitke i zaželio uspješan nasta-vak obrazovanja.

Ivana DUBROVIĆ ■

Komunalno društvo Dubašnica

■ Djelatnici KD Dubašnica s dijelom ubranog uroda masline

NAŠI ZVONI ■ 11

DANI OPĆINE

U zbratimljenoj Općini Aixe-sur-Vienne

Delegacija Općine Malinska-Dubašnica koju su činili općinski načelnik Robert Anton Kraljić, pročelnik Ber-nard Cvelić, suradnica za društvene djelatnosti Ivana

Dubrović i Matea Leka, prevoditeljica francuskog jezika, prisu-stvovali su godišnjem susretu delegacija zbratimljenih općina: francuske Općine Aixe-sur-Vienne, njemačke Općine Großha-bersdorf, poljske Općine Święciechowa i Općine Malinska-Dubašnica. Domaćin ovogodišnjeg susreta delegacija bila je francuska Općina Aixe-sur-Vienne koja je susret organizirala u gradu Beaune u pokrajini Burgundija. Tom smo prilikom op-ćinskom načelniku njemačke Općine Großhabersdorf Friedri-chu Biegelu uručili Posebno priznanje Općinskog vijeća zbog doprinosa u uspostavi prijateljskih odnosa između njemačke Općine Grosshabersdorf i Općine Malinska–Dubašnica.

Cjelokupni program, smještaj i prehranu Francuzi su nam osigurali u hotelu IBIS Beaune La Ferme aux Vins od 19. do 22. listopada. U zbratimljenoj Općini Aixe-sur-Vienne imali smo čast ove godine prisustvovati primopredaji zlatne plakete koju je predstavnica Europskog parlamenta dodijelila francu-skoj Općini Aixe-sur-Vienne za izniman doprinos u promica-nju europskog prijateljstva na temelju Schuhmannove deklara-cije. Dosad je tu plaketu dobilo 10-ak općina u cijeloj Europi. Ove je godine francuska Općina Aixe-sur-Vienne „zlatna” zbog iznimno bogate društvene i kulturne 35–godišnje suradnje s njemačkom Općinom Großhabersdorf.

Posebno nam je drago da smo dio ove quadrolateralne za-jednice koja zajedničkom suradnjom u kulturi, sportu, susretu mladih i ostalim društvenim događanjima povezuje različite nacije i unatoč međusobnoj udaljenosti vrednuje sve aktivnosti radi promicanja europskog prijateljstva.

Ivana DUBROVIĆ ■

Delegacija Općine Malinska-Dubašnica

Dubašljanske delicije na francuskom božićnom sajmu

Tijekom boravka u Aixe-sur-Vienne bili smo sudionici božićnog sajma u istome gradu, na kojemu smo izlo-žili autohtone proizvode našega podneblja poput krč-

kog sira, kobasica, pršuta, maslina, maslinovog ulja, vina žlahtine, suhih smokava, presnaca, kroštula, rakije od oraha, šljive, smokve i meda. Svoje gastronomske delicije također su predstavile i prijateljske općine Großhabersdorf iz Njemačke i Święciechowa iz Poljske.

U dva dana božićnog sajma imali smo prilike steći nova poznanstva, od posjetitelja sajma dobiti iskrene pohvale za vrhunske krčke proizvode te pod dojmom uspješne i prija-teljske međunarodne suradnje vratiti se svojim domovima.

I. D. ■

■ Zajednički snimak predstavnika quadrolateralne zajednice okupljene ove godine u Općini Aixe-sur-Vienne

■ Friedrichu Biegelu (drugi slijeva) predstavnici Općine Malinska-Dubašnica uručili su Posebno priznanje Općinskog vijeća.

NAŠI ZVONI ■ 12

OPĆINA

Džaba ste krečiliPoštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica, iako vam

je možda naslov ovog teksta neobičan, ubrzo ćete primijeti-ti da ima smisla. Naime, u posljednje nam se vrijeme doga-

đa da vrlo često nailazimo na ovakve slike na autobusnim čekao-nicama, trafostanicama pa i crkvenim ili privatnim zidovima di-ljem naše Općine. Očito je to sve u skladu s nekoć davno friško išaranom fasadom neke balkanske varošice koja je upravo po tom natpisu postala poznata jer odražava svu bijedu razmišljanja neko-ga „jalnog” sugrađanina. No one su u prvom redu žalosne jer po-kazuju nečiji pobrkani smisao za lijepo i ružno, a u onom drugom dijelu stupanj kulture i brige za opće dobro i vlasništvo svih naših stanovnika o kojem se skrbi iz općinskog proračuna.

Sva su ova (ne)djela prijavljena policiji, a komunalno re-darstvo zaduženo je snimiti i dojaviti počinitelje kako bi se od njih naplatila šteta koju su prouzročili svojim nerazumnim po-našanjem. Komunalnom je društvu, osim svih obveza koje već ima, sada još dodatno naručen rad ponovnog ličenja autobusnih čekaonica u neutralne, uredne boje kakve su i bile prije ovakvih događaja. Nogometnim navijačkim skupinama NK Hajduka (1950) i NK Rijeke (1987) za koje se u našoj Općini pretežito navija, pak preporučam „džentlmenski sporazum” kojim bi se dogovorili koje će autobusne čekaonice, uz dopuštenje Općine, ili možda trafostanice, obojati u boje Hajduka ili Rijeke jer ovaj način pokazivanja snage i dokazivanja tko je na kom području jači, više sliči ponašanju mačora koji u siječnju i veljači obilježa-vaju svoj teren na svima dobro poznat način. Za primjer nek’ nam posluže lijepo oslikane autobusne stanice na Lizeru (grad Krk ili Dobrinj), gdje oslikane murale poštuju druge navijačke skupine. Pitam se da li je to zbog možebitnog dogovora oko poštovanja umjetničke vrijednosti obojanih čekaonica ili pak tolerancije suprotne navijačke skupine? 

No svakako ih je ljepše vidjeti nego ove koje imamo (ne)sreću gledati svaki dan kada čekamo autobus ili prolazimo ce-stama naše Općine. Uime svih stanovnika obraćam se i molim počinitelje da razmisle o tome da li će ponovno uništiti nešto što ćemo uredno obojati da nam bude uredno i lijepo za oko u ove blagdanske dane.

Robert Anton KRALJIĆ ■

U ovoj godini bez većih požaraGodina 2018. je pri kraju, i uime izdvojenoga Va-

trogasnog odjeljenja Malinska, sa zadovoljstvom je mogu ocijeniti dobrom. U ovoj smo godini bo-

gatiji za šestero novih članova; nabavljena je i dodatna za-štitna i ostala vatrogasna oprema. Većih požara na našem području nije bilo, što ponajprije možemo zahvaliti dobro odrađenom preventivnom radu sezonskog vatrogasca koju je ulogu na sebe ove godine preuzeo Josip Bogović. Svaka-ko, i uz pomoć ostalih članova, među kojima možemo po-sebno istaknuti Tončića Plišića i Igora Šustića.

Vrijedi istaknuti kako je sezonska patrola izdala više od 20 upozorenja za nedopuštena paljenja otvorene vatre. Nađena su i brojna napuštena ložišta s ostatcima žara ili vatre, od kojih je svaka mogla uzrokovati požar. Malin-skarsko je vatrogasno odjeljenje odradilo brojne aktivno-sti, od kojih mogu izdvojiti osiguranje proljetne biciklijade gdje se pri pružanju prve pomoći i transportu nosilima ozlijeđene biciklistkinje na području Rajske ceste istaknuo naš novi član Perica Jurasić.

Od ostalih aktivnosti, spomenut ću samo neke: pružili smo pomoć Javnoj vatrogasnoj postrojbi Krk prigodom ga-šenja požara na hotelu Palace; na tom je području spašena ozlijeđena srna koja je pala u drenažni otvor; uklonjena su stabla s ceste koja je porušio vjetar kojom prilikom se kao vrijedno pojačanje starim članovima dokazao Lovro Badu-rina. Ne smijemo zaboraviti niti na nesebični angažman ostalih članova društva, Antonija Žgombića, Aleksandra Žuvića i Silvana Celebrinija. Sa zadovoljstvom mogu napo-menuti da su se takvim marljivim radom stekli uvjeti za osnutak matičnog DVD-a Malinska-Dubašnica koje će osnivačku skupštinu održati ovih dana, te ovim putem po-zivam sve zainteresirane da se pridruže radu društva.

Mario MIHALJEVIĆ ■

■ Autobusna čekaonica pokazuje stupanj kulture i brige za opće dobro

Vatrogasno odjeljenje Malinska

NAŠI ZVONI ■ 13

TURIZAM

Jesen u veselom tonu

Maslinovo ulje – novi turistički brend naše Općine

■ Gosti bi se okušali u berbi maslina

Nakon ostvarene uspješne turističke sezone, započelo se s pripremama za narednu. S obzirom na to da nas iduće godine očekuje nekoliko lijepih obljetnica, vremena za

organizaciju nikada nema dovoljno. Međutim, dok se priprema program za iduću godinu, potrebno je s aktivnostima barem malo popuniti i ovaj, mirniji dio godine, radi posjetitelja i gosti-ju, ali i lokalnog stanovništva, koje je svojim naporom dalo veli-ki doprinos ostvarenju rekordnih turističkih brojki.

Sezona je završila održavanjem tradicionalnih ribarskih fe-šta – Fischerfestova u Malinskoj. Zahvaljujući lijepom vremenu koje nas je pratilo u posezoni, sve su manifestacije bile dobro po-sjećene. Pravu jesen dočekali smo održavanjem jubilarne, 10. Je-senske biciklijade u suradnji s BBk Otok Krk, te Infinity Sport iz Krka. Kako interes za bicikliranjem raste, svjedoči i činjenica o 65 prijavljenih biciklista iz Slovenije i Hrvatske. Pridružilo im se i 15 biciklista iz Bosne i Hercegovine koji su ranom zorom krenuli k nama kako bi sudjelovali u manifestaciji. Nakon naporne utrke po vrlo zahtjevnom terenu dužem od 40 kilometara, zajedničko druženje uz prikladnu okrjepu nastavilo se u konobi Nino.

Jesen se nastavila u veselom tonu. U suradnji s umjetničkom organizacijom Kerekesh Teatar iz Varaždina, organizirane su tri predstave u sportskoj dvorani u Bogovićima, od kojih dvije za odrasle i jedna za djecu. Cijela glumačka ekipa na čelu s ocem i sinom, Ljubomirom i Janom Kerekešom, pokazala je zašto je nji-hove predstave struka višestruko nagrađivala. Prisutni su imali pri-godu pogledati kultnog Dimnjačara, predstavu koja je u našoj sre-

dini izvedena po 1282. put, te nasmijati se do suza uz originalne Krtice u kojoj je više od 15 likova na maksimalno duhoviti način, tumačio mladi i nagrađivani glumac Jan Kerekeš. Za tu je predsta-vu bio nominiran za Nagradu hrvatskog glumišta 2015. godine.

S obzirom na dobar odaziv publike, vrlo pozitivne reakcije nakon svake odigrane predstave, ali i veliku pomoć Komunal-nog društva Dubašnica u organizaciji, i u idućem ćemo razdo-blju nastaviti s organiziranjem sličnih predstava.

Daniel MANZONI ■

Jedini proizvod u našoj Općini koji kvalitetom može konku-rirati na svjetskoj gastronomskoj sceni je maslinovo ulje. Stoga, kako bismo taj proizvod bolje predstavili turistima

koji nas posjećuju, započeli smo s pripremama za iduću turistič-ku sezonu. Konkretno, u suradnji s Turističkom zajednicom op-ćine Malinska-Dubašnica i malim privatnim hotelima, u pri-premi je jedan novi projekt u turističkoj ponudi, osobito u po-sezoni kada moramo nuditi više od sunca i mora.

Među ostalim, gostima će se ponuditi individualne izlete i odlazak u berbu maslina tijekom mjeseca listopada. Zamišljeno je da jednodnevni izlet izgleda ovako: po goste će se doći u hotel traktorom i službenim vodičem te ih prevesti u maslinik gdje bi ih domaćini dočekali i zajedničkim druženjem predstavili im berbu maslina. Tijekom berbe gosti će doživjeti maslinu u njezi-nom prirodnom okruženju i uživati u domaćim delicijama. Na-kon toga, s vodičem će se nastaviti do Fumka gdje će osjećati za-dovoljstvo u panoramskom pogledu na Kvarnerski zaljev. Ujedno će im se pokazati križ i križni put – djelo našeg sumještanina Pe-tra Trpa. Potom ćemo posjetiti Muzej u Portu i u njemu pogle-dati stari toš. Traktorom ćemo goste vratiti u hotel gdje će im se pripremiti večeru s maslinovim uljem. Omogućit će im se i razne masaže s maslinovim uljem te degustiranje više vrsta ulja. Sve bi to naravno bilo popraćeno pjesmama naših klapa.

Cilj nam je da ovaj projekt u nekoliko godina poboljšava-mo i marketinški popratimo, kako bi se u dužem vremenskom

razdoblju dobila nova turistička ponuda radi koje će turisti ci-ljano dolazili u našu Općinu. Time bi ona postala prepoznatlji-va sredina s vrhunskim maslinovim uljem.

Sigurno je da bi i uljara koju se mora nabaviti u bliskoj budućnosti itekako pridonijela sveukupnom doživljaju turistič-ke ponude. Dapače, treba ju gledati kao sastavnicu ove sveuku-pne ponude, kao pogon koji služi za preradu maslina.

Branko JUD ■

■ Start Jesenske biciklijade

NAŠI ZVONI ■ 14

KULTURA

Sopele su svima zanimljivePočetkom školske godine s radom su započele sve sekcije

Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica, pojedine već ti-jekom mjeseca rujna, a ostale u listopadu. Osim Škole so-

pela, sve sekcije upisuju nove članove.Folklorno je društvo 22. rujna otputovalo s voditeljima i

ostalim članovima u Vidovec, mjesto nedaleko od Varaždina, gdje se 21. put održala Zeljarijada. Krenulo se u jutarnjim sati-ma, ali prije dolaska u Vidovec posjetili smo u Ogulinu Ivaninu kuću bajki – multimedijalni i interdisciplinarni centar u kojem se slave bajke i bajkovito stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić, rođene Ogulinke, ali i ostalih poznatih pisaca bajki.

Nakon filmske projekcije bajki Ivane Brlić-Mažuranić, uputili smo se prema Vidovcu i njihovoj Zeljarijadi – manife-staciji koja je posvećena izvornom proizvodu toga kraja – zelju. Prisustvovali smo rezanju mega sarme od oko tisuću metara koju pripremaju kuhari iz gotovo svih županija. Nakon razgleda saj-ma starih zanata, tradicionalnih proizvoda i kušanja jela toga kraja, krenuli smo prema Varaždinskim Toplicama gdje smo bili smješteni.

Sljedećeg dana sudjelovali smo u mimohodu s ostalim fol-klornim skupinama iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva na Međunarodnom festivalu folklora. Mimohod je krenuo od osnovne škole u Nedeljancu prema župnoj crkvi u Vidovcu u kojoj je održana misa koju su svojim nošnjama, ali i čitanjem molitve vjernika, obogatili i naši folkloraši. Nakon ručka, uspješno smo predstavili običaje našeg kraja mlađom i starijom grupom školske dobi. Na ovakvim festivalima naše Folklorno društvo posebice dolazi do izražaja zbog specifične glazbe koja prati nastup folklora – sopela, koje su ostatku Hrvatske, posebi-ce kontinentalnom dijelu, uvijek zanimljive.

Kulturno-umjetnička udruga Dubašnica Prva mjesta za Ritmičku sekcijuIako je s radom započela u rujnu, Ritmička je sekcija već

tijekom studenog bila na dva natjecanja. Jedno je održano u na-šoj školskoj dvorani u Bogovićima – Island Dance Competition, na kojem su s četiri prijavljene koreografije osvojile tri prva mjesta i jedno drugo.

Dana 24. studenog u gradskoj dvorani u Solinu održan je Dalmatian Dance Trophy, na kojem su članice Ritmičke sekcije sa sedam prijavljenih koreografija osvojile dva druga mjesta za solo nastupe, prvo i četvrto mjesto u kategoriji duo, te jedno prvo i dva treća mjesta za kategoriju grupa. Nekim je djevojči-cama ovo prvi nastup na većim natjecanjima; bile su uzbuđene, ali i zbog puta na koji su krenule u pratnji voditeljice, roditelja i članova Kulturno-umjetničke udruge. Okićeni zlatom, srebrom i broncom, sretni i zadovoljni, vratili smo se svojim kućama na-kon noćenja u Splitu, kraćeg razgledavanja i šetnje po rivi.

■ Radovi polaznika Kreativne radionice

■ Članice Ritmičke sekcije u Splitu

Članovi Kreativne radionice započeli su s radom početkom mjeseca listopada kada je i upisano 15-ero djece u dobi od četiri do osam godina, od toga četiri prvašića. U ovoj se radionici dje-ci potiče kreativnost i stvaralaštvo u likovnom i plesnom izrazu. Likovne aktivnosti polaznici su započeli s prirodnim materijali-ma. Djeca su izrađivala razne likove od jesenskog lišća i raznih plodova. Planira se i posjet Kazalištu lutaka u Rijeci i još jedan izlet u dogovoru s roditeljima. Svake se godine, već tradicional-no, posjeti konjički klub u Njivicama što djecu posebno veseli. Tijekom mjeseca prosinca izrađivat ćemo božićne ukrase i če-stitke. Radionica objavljuje dječje radove na svojim stranicama na društvenim mrežama (Facebook).

Uveličat će advent u MalinskojMisu za blagdan sv. Katarine – 25. studenog, zaštitnice go-

ranskog mjesta Lokve, obogatio je nastup Mješovitog zbora Ma-linska-Dubašnica. Nakon mise izveli su nekoliko liturgijskih pje-

NAŠI ZVONI ■ 15

KULTURA

sama i zasluženo dobili veliki pljesak te izmamili pokoju suzu. Uz druženje s mještanima toga goranskog mjesta, bilo je prilika za upoznavanjem, produbljivanjem suradnje i razmjenom ideja.

Tijekom mjeseca prosinca, članovi zbora posjetit će sveti-šte Majke Božje Bistričke, grad Varaždin te ponovno Vidovec, gdje će pjevati staroslavensku misu u župnoj crkvi sv. Vida. Tom će prigodom izvesti nekoliko liturgijskih pjesama nakon mi-snog slavlja.

Mješoviti će zbor svojim nastupom sudjelovati u prigodnoj svečanosti paljenja lampica na božićnom drvcu na Jazu, 23. pro-sinca, te uveličati svojim glasovima advent u Malinskoj, kao i Ritmička sekcija i Folklorno društvo svojim nastupima. Dana 30. prosinca zbor će nastupiti u župnoj crkvi sv. Apolinara na tradicionalnom Božićnom koncertu.

Svim članovima, voditeljima, vodstvu Kulturno-umjetničke udruge Malinska te mještanima Dubašnice i Sv. Vida, želim sre-tan Božić te veselu, pjesmom i plesom bogatu novu 2019. godinu!

Doris ŠABALJA ■

Vrijeme ususret Božiću – ili kako je konzumerizam ukrao BožićDošašće ili advent razdoblje je koje vjernicima služi

kao priprava za dolazak malenoga Isusa u naša srca i domove. Danas to je vrijeme postalo simbo-

lom za kupnju, konzumerizam, svijetlost šarenih žaruljica, zapravo malo je izvornih običaja ostalo u vremenu došašća u kojem se čistih i mirnih duša pripremamo za Božić.

Trgovi i naselja ukrašavaju se već u studenome, iako se prema tradiciji božićno drvce ukrašava na Badnjak, dan koji je posvećen postu uz frite i bakalar. Nakon toga je obitelj odlazila na polnoćku dočekati rođenje maloga Isu-sa. Tek tada, obitelji i cijela naselja, puna božićnog duha slavila su Božić u krugu svojih obitelji, čestitajući najdra-žima i svojim bližnjima.

Komercijalizacija Božića vidljiva je na svakom kora-ku, a time istodobno bit Krista nestaje iz samoga blagdana Božića. Na taj način svjedočimo (poglavito u engleskom jeziku) da se iz Božića izbacuje dijete Isus, te se čestita Merry Xmas umjesto Merry Christmas.

Razvoj turističke, ali i shopping ponude svakako je pozitivan i poželjan, ali nije poželjno da želja za brzom zaradom prouzroči gubitak duha blagdana, spomen na onoga zbog kojeg blagdan koji dočekujemo i postoji, a to je maleno dijete Isus, rođeno u jaslama.

Poniznost i dobročinstvo prema potrebitima trebali bi biti temelj ovoga vremena ususret Božiću, a komercijalizirane praznike treba svesti na mjeru koja će ipak odisati Božićem.

dr. sc. Danijel DRPIĆ ■

Osvrt

■ Folklorno društvo na Zeljarijadi u Vidovcu

■ Nastup Mješovitog zbora u crkvi sv. Katarine u Lokvama

NAŠI ZVONI ■ 16

KULTURA

Ivi Znaor posebna nagrada Zagreb tour film festivala

Iva Znaor, 25-godišnja magistrica likovne pedagogije, osvojila je 12. listopada na Međunarodnom festivalu tu-rističkog filma Zagreb tour film festival specijalnu nagra-

du direktorice za svoj film Watu wa Afrika, što na svahiliju znači Ljudi Afrike. To je velika čast jer je nagrada osvojena u konkurenciji čak 807 filmova iz 91 države. Uspjeh je tim veći jer je to njezin prvi video sniman bez odgovarajuće tehničke opreme, poput stativa tako da su svi snimci na-pravljeni „iz ruke”. Kratki dvominutni video snimala je prije godinu dana za vrijeme tromjesečnog boravka u Tanzaniji i Etiopiji. Film kronološki prati njezino putovanje kroz ugrožena domorodačka plemena čiji se način života nije promijenio od pamtivijeka. Zahvaljujući ovom uspjehu, Iva je već dobila pozive za sudjelovanje sljedeće godine na film-skim festivalima u Grčkoj i Španjolskoj.

P. Z. ■

Velika Dobrotvorka – šest stoljeća Hodočasničkog svetišta Majke Božje Goričke (1415 – 2015)

Predstavljena monografija vlč. Marinka Barbiša

■ Sudionici predstavljanja monografije svetišta Majke Božje Goričke (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

U Batomlju je 16. listopada predstavljena monografija vlč. Marinka Barbiša Velika Dobrotvorka – šest stoljeća Hodo-časničkog svetišta Majke Božje Goričke (1415 – 2015).

Ova bogato uređena monografija izazvala je veliki interes pa se gotovo 200 ljudi okupilo u crkvi Majke Božje Goričke. Pro-gram je vodila Gordana Fumić, a predstavljanju su nazočili krč-ki biskup Ivica Petanjak, načelnik Općine Baška Toni Juranić i načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić. Okupljene je pozdravio vlč. Marinko Barbiš, inače rodom iz Malinske, prvo u ulozi rektora ovoga krčkog svetišta, a kasnije tokom večeri u ulozi autora.

Na predstavljanju monografije sudionicima svečanosti obratili su se krčki biskup Ivica Petanjak, te načelnik Općine domaćina Toni Juranić. O monografiji su govorili recenzenti monografije Tomislav Galović i vlč. Franjo Velčić. U ime izvrš-nog nakladnika Glose d. o. o. iz Rijeke obratila se Ksenija Čuli-na zahvalivši autoru koji im je dao povjerenje, krčkom biskupu i načelniku Općine Baška koji su podržali ovu monografiju, te recenzentima.

Na kraju svečanosti koju su upotpunili nastupi poznate pjesnikinje iz Vrbnika Marice Stašić Milić, te ženske klape Ve-janke, obratio se je i autor vlč. Marinko Barbiš. U nadahnutom, i na trenutke vrlo emotivnom govoru, zahvalio se dragom Bogu, ali i svima koji su mu na različite načine pomogli u pripremi i izdavanju ove monografije. U njegovoj zahvali najviše su odje-knule riječi kako smatra da ovo nije samo njegova monografija, kojoj je on autor, nego da je monografija sviju nas.

Ivan DERMIČEK ■

Monografija je podijeljena u 11 poglavlja: Stoljeća bašćan-ske kotline, Svetišta su dragocjeni izvor duhovnog života, Crkva Majka Božje Goričke – jedino svetište na otoku, Zavjetni daro-vi, Čudesna ozdravljenja i druga. Dva su poglavlja napisali vanjski suradnici: prof. emeritus dr. sc. Miljenko Kapović „Me-dicinske znanosti o čudesnim ozdravljenjima” i Josetta Blažić „Terapijska zajednica života Savez”.

NAŠI ZVONI ■ 17

KULTURA

Izložba Damira Fabijanića o Haludovu

Milan Radić i nadalje na čelu Povijesnog društva

Za Noć muzeja

■ Ivan Car: Čempresi (akril u drvu)

■ Naslovnica prospekta izložbe HAZU Haludizam

Galerija sv. Nikole otvara svoja vrata i u zimskim mjesecima. U božićnom će se vremenu orga-

nizirati, druga po redu, izložba krčkih umjetnika i kreativaca, bez obzira na razinu umjetničkog obrazovanja. Ove su godine odabrani radovi Alme Duj-mović iz Punta, Ivana Cara i Petra Lju-tića iz Malinske te Lene Franolić iz Krka. Izložba je to Udruge mladih Ter-men iz Malinske, a organizira ju njihov član Ivan Car, student slikarstva u Lju-bljani.

Najavljujemo Noć muzeja, zadnjeg vikenda u siječnju. Pred stavit ćemo uspješnu izložbu HAZU, nazivom Ha-ludizam. Autor je izložbe poznati foto-graf Damir Fabijanić čije će fotografije govoriti o životu, u vremenu i prostoru Haludova.

Izložbu organizira naša Galerija i najvjerojatnije ćemo je postaviti u školskoj dvorani, o čemu ćemo obavijestiti na vrijeme. U Noći muzeja otvorit će se Arheološka zbirka Cickini u Sv. Vidu-Miholjice i Muzej u Portu. Oče-kujemo velik broj posjetitelja, ne samo iz Malinske, nego i posjetitelje iz osta-lih mjesta koji obilaze događanja u Noći muzeja.

M. Ž. ■

U malinskarskom restoranu Noštromo, 15. listopada, održa-na je izborna skupština Povijesnog društva otoka Krka. Društvo osnovano 1969. godine bavi se istraživanjem

bogate krčke baštine s naglaskom na povijesnu znanost. Svojim istraživačko-znanstvenim radom članovi Povijesnog društva oto-ka Krka educiraju i približavaju povijesne teme široj publici uglavnom putem bogate bibliografije koja je okupljena uz najpo-znatije izdanje – Krčki zbornik. Društvo broji oko 30 članova.

Okupljene je pozdravio predsjednik Društva Milan Radić koji je, nakon uvodnog govora, u kratkim crtama objasnio što se radilo u proteklom razdoblju.

U proteklom četverogodišnjem mandatu valja posebno na-glasiti objavljivanje 70. i 71. broja Krčkog zbornika, suorganiza-torstvo obljetnice Prvoga svjetskog rata održane u Omišlju; proslavu 550 godina samostana u Glavotoku; promoviranje gla-goljaških notarijata u suradnji s Državnim arhivom, Starosla-venskim institutom i dr. U ediciji Male knjižnice Krčkog zbornika posebno valja istaknuti knjige Tihi sudac umjetnosti – fra Vinko

Fulgencije Fugošić (1916. – 2003.) i Hrvatski ustav i njegov „krčki nacrt” (1990.), te mnoge druge.

Uredništvo Krčkog zbornika činit će u naredne četiri godi-ne: Anton Bozanić, Perica Dujmović, Tomislav Galović, Milan Radić, Petar Strčić i Franjo Velčić. Članovi Uredništva Male knjižnice Krčkog zbornika bit će Anton Bozanić, Perica Dujmović, Tomislav Galović (izvršni urednik), Milan Radić (glavni urednik), Petar Strčić (tajnik) i Franjo Velčić.

Na skupštini su izabrana i tijela Povijesnog društva: Sud časti (Antun Lončar, Daina Glavočić i Nikola Radić) i Nad-zorni odbor (Damir Dorčić, Juraj Mužina i Dragutin Žic).

Predsjednik je ostao isti, dakle Milan Radić nastavlja obavljati tu funkciju, isto kao i dosadašnji potpredsjednik Miloš Orlić; Branko Pajalić ostaje tajnikom Društva. U Pred-sjedništvu su Anton Bozanić, Tomislav Galović, Željko Jura-nić i Ankica Kirinčić. Za blagajnika je izabran Petar Kopani-ca, a likvidator je Milan Radić.

Ivan DERMIČEK ■

NAŠI ZVONI ■ 18

VIJESTI

Andrinja 2018. ili Mogu li mali događaji biti veliki?

Piše mons. Nikola RADIĆ

Blagdan sv. Andrije ap., 30. studenog 2018. Dva mala sela: Kremenići i Žgombići slave svojega zaštitnika. Prohlad-no jutro. Zvono s kapele poziva na misu; ove godine ne

samo na misu... „Sv. Andrij”, kako ga zovemo, najstarija je kapela u ovoj

župi. Pamti već sedam prohujalih stoljeća; pamti Ivana Franko-pana, svojega dobročinitelja koji ju je obdario imanjem da može „izdržati” nevolje nesigurne budućnosti, čuva njegovu darovnicu – najstariji glagoljski dokument u Dubašnici, pisan 11. travnja 1454. godine. Pamti i biskupa koji joj je 15. rujna 1614. godine – na blagdan Gospe Žalosne – blagoslovio oltar, ljubomorno čuvajući o tome potvrdu, glagoljsku potvrdu, u samom oltaru.

Što sve ta kapela ne pamti?

Restaurirani kipŠto sve pamti stari kip na zidu, duboki reljef Majke Marije

koja doji svojega sinčića (Madonna lactans, djelo tzv. provincij-ske renesanse), kojoj su se seljani tijekom 500-injak godina obraćali za pomoć u svojim najintimnijim potrebama, zahvalji-vali za uslišanja ...?

Umoran stari kip bio bi propao da ga nisu mještani dali u ruke restauratorima pa on opet, osvježen kao nov, svjedoči o majčinskoj brizi Majke Marije. Ne samo Majke, nego i Kraljice, jer su ga seljani nekada davno, bit će pred kojih 300 godina, dali okruniti. Nisu htjeli zaostajati za drugima (Gospa Trsatska okrunjena je 1715, Gospa Sinjska 1716.). No krune su se, stare i neugledne kakve su bile, jer ih stoljećima nitko nije dirao, neka-ko zagubile. Izostale su od restauracije pa je zadnjih godina kip bio bez njih. Nekim se seljanima to nije sviđalo. Htjeli su oni svoju Majku ponovno okruniti da bi je mogli doživljavati i kao svoju Kraljicu. Pobrinuli su se za to dobročinitelji sv. Andrija.

Blagdan sv. Andrije bio je trenutak za to. Župnik je prije mise blagoslovio obnovljene srebrne krune, sada i pozlaćene, i postavio ih na glave Majke i maloga Sina. A puk je radosno za-pjevao: Kraljice svete krunice, beskrajne sreće more…

Ne treba zaboraviti: krunjenja slika ili kipova Majke Božje u pojedinim crkvama bili su događaj stoljeća..., i događaj za stoljeća.

Je li ovo mali ili veliki događaj?...

Kraljica i Majka milosrđaObraćamo se sv. Andriji. Učenik Ivana Krstitelja, ali otvorenih očiju i ušiju, čuje svo-

jega učitelja: Evo Jaganjca Božjega. Ne spada među one kojima ono što su uhom čuli na drugo uho izlazi van. Hoće vidjeti. Isus mu daje priliku i on radikalno mijenja svoj životni put, diže se na novu razinu. Zove brata Petra... Samo onaj koji se stvarno „zagrije” želi i može zagrijati i drugoga. Mlaki nisu ni za što, osim da se „povrate iz usta” (Otk. 3, 16b). Gdje smo tu mi? – pita se i pita nas propovjednik.

Završivši misu vraćamo se opet Mariji, sada izvan sv. An-drija. Sadašnji štovatelji podigli su joj mali, lijepi spomen, ka-pelicu/poklončić u masliniku nasuprot kapele sv. Andrije. Ka-pelica je udomila lijepi suvremeni kip Bl. Dj. Marije – Kraljice.

Namjernik će sigurno najprije zamijetiti natpis na kapelici: Zdravo Kraljice, majko milosrđa. Malko neobično jer svuda u sličnim situacijama nalazimo: …, moli za nas! – štovatelji je uvi-jek nešto „mole”. I ne bez razloga!

Znamo da su joj vjernici kroz povijest dali titule i častili je raznim nazivima. Dosta se sjetiti litanija Majke Božje. Kako da je ovdje nazovemo? Kako da joj se obratimo? Dosta se razmišljalo o tome. Crkva joj je posvetila blagdan pod jednostavnim nazivom „Kraljica” (22. kolovoza). Peto slavno otajstvo krunice dovodi nam je pred oči kao Kraljicu neba i zemlje, svega svemira. I ko-načno, zašto bismo je uvijek „najprije” došli moliti? Anđeo Ga-brijel ju je „najprije” pozdravio... I tako se iznjedrio ovaj natpis. Dođimo joj najprije s pozdravom! Budući da je ovo i početak istoimene molitve, on ujedno svakome daje natuknicu da nastavi: …, živote, slasti i ufanje naše, zdravo... – i izmoli molitvu do kraja.

Najednom postajemo svjesni da nam okoliš pomaže izreći još nešto što smo htjeli, a nismo mogli. Masline, simboli mira, koje kapelicu kao prirodni vijenac okružuju, svjedoče da je tu „Kraljica mira”. Sv. Andrija se javlja iz kapele i poručuje da je ona i njegova kraljica, „Kraljica apostola”... Iz kapele progovara i blag-dan Gospe Žalosne (dan blagoslova oltara) i sjeća nas da je Ma-

■ Duboki reljef Majke Marije sa Sinom dobio je obnovljene, pozlaćene kune.

NAŠI ZVONI ■ 19

VIJESTI

rija i na druge načine prisutna u našem životu. A što je možda najvažnije, svatko od nas koji smo se ovdje okupili, može je doži-vjeti sada, kao i svaki put kad pred nju dođe, kao „svoju” Kraljicu.

Pred našim se očima slažu bojeToliko je toga sabijeno u trenutku ovoga prohladnoga zim-

skog prijepodneva. Stojimo između dva spomenika: najstarije i najnovije kapele u ovoj župi. Dobrih sedam, osam stoljeća je sabi-jeno tu, između njih. Stojimo tu kao privilegirani svjedoci vreme-na o kojima pričaju stare kvrgave masline, sure, ruševne gromače, i „duplíce” koje se još dosta dobro drže... Da se čovjek naježi...

Župnik moli blagoslovnu molitvu: ...Neka tvoji vjernici, posebno stanovnici ovih sela i naše župe, s pouzdanjem podižu svoje oči Kraljici svemira, ...neka osjete njezin milosni zagovor...; i onda obilazi kapelicu škropeći je blagoslovljenom vodom. A mi moli-mo: Zdravo Kraljice, majko milosrđa…

Koji je to osjećaj, kakva duboka simbolika!Kako se srce zagrijava oči se otvaraju i vide sve više – kao

kod sv. Andrije. I boje oko nas hoće kazati nešto. „Zelenilo” ma-slina kao da moli da se smilujemo Božjoj prirodi koju smo već tako nemilosrdno devastirali....

Ovdje sve govori. Trebalo bi samo još vremena i vidjeli bi-smo i čuli još mnogo toga. Na kraju se pred našim očima slažu i boje: crvena, blagdanska boja sv. Andrije i plava, kraljevskog plašta nebeske Kraljice. Nemoguće je ne zapaziti: manjka bije-la? Pogled je traži... Mi smo između jedne i druge. Ako prihva-timo svojim čestitim životom biti bijela boja i uskladiti se s ovim nebeskima, dobivamo hrvatsku zastavu. Da, možemo je vidjeti: hrvatsku zastavu.

Time je zaključak ove svečanosti jednostavno zadan i on se prelijeva u pjesmu: Rajska Djevo, Kraljice Hrvata, naša majko, naša zoro zlata, odanih ti srca primi dar...

Mogu li mali događaji biti veliki? Odgovor je dan. (Isus bi ovdje možda rekao: Tko ima uši da čuje, neka čuje.)

■ Kapelica – poklončić u masliniku nasuprot kapele sv. Andrije

Vjenčani, rođeni i umrliOd 5. rujna do 5. prosinca 2018.

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAPetra Šverko i Daniel ZinaićPatricia Depikolozvane i Ivan JakominićValentina Benčina i Mersim MahmutovićJosipa Devčić i Toni SormilićAnja Šunić i Luka MajcenMarina Vidović i Đuro KovačevićMartina Geljić i Marin RosovićAntonija Tabako i Tomislav KristićIvana Bartolić i Hajrudin Spahić Suzana Malčić i Vilim RelatićLidija Galović i Mario Tomić-Babić

ROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMAVito Strajinić, sin Ivane Jurčević i Dragomira Strajinića iz KremenićaLuka Pavec, sin Kristine i Bruna iz MalinskeGabrijel Kovačević, sin Marine i Đura iz Milovčića

UMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I/ILI POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAMario Novoselović – mjesto smrti: Oštrobradići; mjesto pokopa: Malinska, Novo grobljeHelga Sauf – mjesto smrti: Malinska; mjesto pokopa: NjemačkaMilivoj Dinter – mjesto smrti: Malinska-Bogovići; mjesto pokopa: ZagrebSlavko Hudorović – mjesto smrti: Malinska; mjesto pokopa: OmišaljLjiljana Plečković – mjesto smrti: Sv. Vid-Miholjice; mjesto pokopa: Sv. Vid-Miholjice Ana Milčetić – mjesto smrti: Ljutići; mjesto pokopa: Malinska, Novo grobljeMarica Nenadić – mjesto smrti: Oštrobradići; mjesto pokopa: Malinska, Novo grobljeJosip Strčić – mjesto smrti: Rijeka; mjesto pokopa: Sv. Vid-MiholjiceZlatko Grubišić – mjesto smrti: Zagreb; mjesto pokopa: Malinska, Novo groblje Mate Žgombić – mjesto smrti: Zagreb; mjesto pokopa: Malinska, Novo grobljeIlija Gregurević – mjesto smrti: Crikvenica; mjesto pokopa: Malinska, Novo grobljeNada Pavletić – mjesto smrti: Milohnići; mjesto pokopa: Malinska, Novo grobljeBernarda Bogović – mjesto smrti: Pula; mjesto pokopa: Malinska, staro grobljeMarija Šamanić – mjesto smrti: Rijeka; mjesto pokopa: Sv. Vid-MiholjiceJosip Milčetić – mjesto smrti: Crikvenica; mjesto pokopa: Malinska, staro grobljeDušan Babić – mjesto smrti: Rijeka; mjesto pokopa: Malinska, Novo groblje

Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije

NAŠI ZVONI ■ 20

■ Branitelji sa suprugama ispred spomen-obilježja Trokut-Novska, spomenika poginulim braniteljima na novljanskoj bojišnici u kojoj je život izgubilo 314 hrvatskih vojnika iz 17 postrojbi.

Ela Znaor proglašena najboljom učenicom Medicinske škole u Rijeci

Ela Znaor, učenica trećega zu-botehničkog razreda srednje Medicinske škole u Rijeci

proglašena je najboljom učenicom škole na svečanoj sjednici Nastav-ničkog vijeća 23. listopada u riječ-kom Art kinu Croatia. To je bila završnica raznovrsnih višednevnih aktivnosti učenika i nastavnika u povodu Dana škole. Medicinska škola u Rijeci najveća je škola u Pri-morsko-goranskoj županiji i jedna od većih zdravstvenih škola u Hr-vatskoj. Škola ima 772 učenika u 31 razrednom odjelu.

P. Z. ■

Svečano za Mihoju u Sv. ViduSvečanom koncelebriranom sv. misom koju je pred-

vodio mons. Ivan Brnić, dekan i župnik u Vrbniku, Župa Sv. Vid proslavila je 29. rujna svojega zaštitni-

ka sv. Mihovila arkanđela. Mons. Ivan Brnić jedini je živući svećenik iz Sv. Vida

pa je njemu povjereno predvoditi slavlje ove godine, koju obilježavamo kao stotinu godinu od osnutka Župe Sv. Vid. Nakon euharistijskog slavlja, nastavilo se je ugodnim dru-ženjem ispred crkve uz prigodno čašćenje.

Iduće, 2019. godine, na blagdan sv. Vida, 15. lipnja, svečanu sv. misu u 10 sati predvodit će krčki biskup, mons. Ivica Petanjak. Nakon mise, predstavit će se mo-nografija o Sv. Vidu, autora vlč. dr. Antona Bozanića, dekana i župnika u Omišlju, koja će se tiskati u povodu te obljetnice.

I. T. ■

■ Ela Znaor

Tradicionalni izlet veterana Domovinskog rataUdruga veterana Domovinskog rata otoka Krka – Po-

družnica Malinska-Dubašnica, organizirala je i ove go-dine trodnevni izlet, od 9. do 11. studenog. Tom smo

prilikom posjetili Glinu, Petrinju, Novsku, Sisak, Daruvar, Ba-ćin, Hrvatsku Kostajnicu i Lonjsko polje. Cilj je svakog izleta u organizaciji Udruge posjetiti mjesta koja su za vrijeme Domo-vinskog rata bila poprišta ratnih sukoba i razaranja. Na taj na-čin upoznajemo i ostale krajeve naše domovine i dozivamo u sjećanje ne tako davnu prošlost u kojoj su svoje živote položili na oltar domovine nesebični i hrabri ljudi.

Tragovi ratnih razaranja još su uvijek vidljivi u mnogim spomenutim mjestima. Uz bogate šume bukve i hrasta, neri-jetko smo mogli vidjeti i mnoštvo spomenika koji neumoljivo podsjećaju na brojne stradalnike.

U razgovoru s predsjednikom Udruge branitelja iz Gline, Ivicom Kneževićem, i pukovnikom HV, Ivicom Pandžom Or-kanom iz Baćina, saznali smo mnoštvo tužnih informacija o strahotama i desecima pa i stotinama nevino ubijenih ljudi samo zato što su bili Hrvati. To nas je podsjetilo na Vukovar. Nažalost, tada postajemo svjedoci spoznaja da događaji iz Vu-kovara nisu se zbili samo u Vukovaru. Istodobno nije moguće otići s takvog mjesta bez osjećaja goleme tuge i gorčine, ali zato s velikim ponosom u srcu što smo Hrvati.

Poginulim žrtvama možemo se pokloniti i pomoliti, odajući im počast i hvalu. Prošlost ne možemo izmijeniti, ali ju moramo poznavati. Kakva će nam biti budućnost, sasvim sigurno će ovisiti o tome što činimo u sadašnjosti.

Ivona DUNDOVIĆ-LJUTIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 21

VIJESTI

Predstava Šumska bajka

Uoči blagdana sv. Nikole u školskoj sportskoj dvorani u Bogovićima održana je predstava za djecu predškolske dobi Šumska bajka, Ri Teatra – kulturnog centra Kalva-

rija iz Rijeke. Predstava je na poučan, te ujedno humorističan i zanimljiv način, prikazala najmlađima da ne smiju paliti vatru u šumi, rezbariti koru drveta iz dosade ili sami rezati jelke, jer se priroda mora čuvati.

Priča se povlači kroz četiri godišnja doba i upoznaje djecu što se u prirodi događa u proljeće, ljeto, jesen i zimu, a završava u vrijeme adventa kada jelke postaju kućni ukrasi.

Nakon završetka predstave, na oduševljenje najmlađih po-javio se sv. Nikola, pozvao djecu da otpjevaju nekoliko prigod-nih pjesmica, nakon čega su svoj djeci s područja naše Općine rođenoj od 2012. do 2016. godine podijeljeni pokloni.

Ivana DUBROVIĆ ■

Terapijom do dječjeg osmijehaUdruga Centar za aktivnosti i terapiju uz pomoć životinja

Moj prijatelj smještena u Njivicama na jezeru (drugi ranč od glavne ceste), dom je za šest životinja: tri konja,

jednog magarca i dvije mace. To je mjesto u kojem glavnu ulogu ima dječji osmijeh i cilj je da taj osmijeh što dulje traje. Mjesto na kojem se zaboravljaju svi aktualni problemi, gdje se prepu-

štate zvukovima prirode. Svake godine Udruga nudi više aktivnosti za

svoje korisnike. Osnovna je

djelatnost pružiti aktivnosti i tera-pije za djecu i odrasle s teško-

ćama u razvoju i invaliditetom te raznovrsne pedagoške aktivno-sti uz pomoć konja za djecu u redovitom razvoju.

Ove godine Udruga provodi dva projekta: Konj i ja – prija-telja dva i Osmijehom kroz život.

Konj i ja – prijatelja dva, projekt je u području pružanja tera-pije uz pomoć konja za djecu s teškoćama u razvoju, pedagoške radionice za dje-cu u redovitom razvoju te vo-lonterske radionice radi usvajanja novog znanja. Želimo zahvaliti opći-nama Malinska-Du-bašnica, Omišalj, Pu nat i Dobrinj te Gradu Krku na prepoznavanju vri-jednosti ovog pro-jekta i što financi-raju rad Udruge već godinama. Tim je projektom ostva-rena međunarodna suradnja; organiziran je međunarodni seminar o pedagoškom jahanju i radi-onica filcanja vune za djecu.

Projektom Osmijehom kroz ži-vot ostvareno je partnerstvo s Centrom za pružanje usluga u zajednici Izvor Selce gdje su organizirane pe-dagoške radionice uz pomoć konja za djecu u udomiteljskim obiteljima. Ovaj su projekt financirali Primorsko-goranska žu-panija, Centar Izvor Selce, Grad Cres i Udruga Centar Moj pri-jatelj.

Iva DORČIĆ LJUTIĆ ■

■ Radionica filcanja vune

Uoči blagdana sv. Nikole

■ Sv. Nikola došao je nakon predstave i djeci podijelio poklone.

HUMORESKA

NAŠI ZVONI ■ 22

Bakalarski problemiPopeo se službeni seoski alarm i prvi pijetao sela, Koko

III., na svoju ogradu te krenuo kukuriknuti novi dan, ali nešto ga je zateklo, a nije bila južina. Bio je to miris baka-

lara koji je već u rane jutarnje sate ispunjavao cijelo Naše selo. Nekome miris, nekome smrad, ovisno o tome kako bakalaru pristupate. Koko III. nije volio taj miris pa je kukuriknuo onako ovlaš bez neke namjere da ikoga probudi jer je vidio da su se probudili mještani Našeg sela smještenog na rubovima prospe-ritetne nam Općine. A, poznato je da je ona postala sinonim za „održivi razvoj”, a kako li samo neće kad samo u ovom selu ima gotovo jedan poduzetnik po krovu kuće.

Kakav je to Badnjak bez ribe, i molit ću vas lijepo, kakav je to Badnjak bez bakalara? Slijedom te misli, svaka je kuća, štuju-ći tu tradiciju spravljala bakalara. Putnik namjernik lako bi mo-gao prepoznati koje je selo u pitanju samo da se prošetao na ovaj Badnji dan tamo gdje su rubovi naše Općine gdje bi ga dočekao pravi tsunami miomirisa koje proizvodi krčkanje baka-lara u loncu.

Naravno, bakalar je namirnica koja potiče na klasične po-djele: na one koji ga vole na crveno, i one koji ga vole na bijelo. Tragedija je to našeg društva, trajne su neke podjele. No jedna će kuća prvi put biti iznimka i neće svakome u toj kući biti dra-ga ta spoznaja.

Kako je Franka ukrala Badnjak– Ma Franka, rožice moja, ma ča nam to činiš?! Kupil san

nam dva bakalaja i ča ćemo sad činit zi njimi?! Samo monade nan činiš…

– Ne ruči bez potribe, pa moramo malo minjati menu! Ne rabi stalno jeno to isto jimit, rabi kambijat, a onaj lipi Pažanin zi teveja – ava ma ča je lip! – dal je tako dobar recept za Bad-njak…

– A ča je zi užancimi?! Molin te lipo, opameti se, pa svi jidu bakalaja, zač mi moramo biti posebni?

– Prvo: ne razumiš se u kulinarske trende pa muči! Drugo: aš si nikakov političar, a političari jidu vavik boje nego običan puk. Zato ćeš na ovaj Badnjak lipo jist lososa kako pravi vođa naroda, a ne tamo niki bakalaj!

– Ovo je kako i u ona vrimena kad su nan branili da jimo bakalaj...

– E pa bit će kako i u tin vrimenima, aš ćeš lipo jist i guštat u receptu onog tevej kuhara Pažanina – ava, ma ča je lip, ti ni lip, a?

– Rožice, ali losos? L-o-s-o-s! Ma ki je vidil lososa na stol misto bakalaja na črljeno pa na belo… Ma zač moramo zmišlja-ti takove stvari pa samo jednom na leto ga jimo, samo jednom na leto je Badnjak…

– Hodi ća zi moje kuhinje, aš me vero pomalo tepliš! Hodi nikano drugamo poglavarit i objavi se puku ili ča god već delaš po celi dani, a mene pusti kuhat!

Nije mu bilo druge nego poslušati pa je neslužbeni pogla-var Našeg sela otišao van iz kuće, sav snužden i potišten. Nije mu pomoglo što je cijelo selo zagrlila mirisna zavjesa blagdan-skog bakalara. Dapače, to mu je samo osnažilo misao o tome kako neće guštati u bakalaru na Badnjak.

Razmišljao je kako se ne može dirati u neke stvari, a jedna od tih stvari je bakalar. Šutnuo je neku konzervu koja je proma-

kla djelatnicima komunalnog društva, a ta mu je konzerva po-stala Newtonova jabuka pa se dosjetio! Sazvat ću Krizni odbor! I kako se već zna, i bi volja poglavarova!

Badnjaka biti nećeSastanak Kriznog odbora održan je u štali Jura Lamarina,

neslužbenog v. d. zamjenika neslužbenog poglavara Našeg sela. Sastanku su nazočili redom: neslužbeni poglavar Našeg sela, re-čeni Lamarin, turistički vizionar Mirko, mesar Nedo Poštar i u ulozi zapisničara Jivić Makako, te dvije Lamarinove krave – Ša-rulja i Žarulja.

– Judi, drago mi je da smo se okupili kompletni aš još od neovisnosti nismo jimili ovakov problem u Našen selu – otvorio je zasjedanje na dramatičan način Neslužbeni poglavar.

– Da što je poglavaru? Što se događa, zborite?! – nije ni Mirku, našem turističkom vizionaru, bilo svejedno; on je naj-značajniji investitor u turističko rebrandiranje Našeg sela.

– Ava, ma da ča nam priti? – zakukao je Lamarin.– Da nan se ne prite nič oni jeleni zi Drugog sela? – upitao

je mesar Nedo Poštar.– Pomalo govorite aš ne morem tako brzo pisati. – požalio

se Jivić Makako. – Jiviću, ne moraš sve zapisivati. Pušćaj to! – naredio je

autoritativno neslužbeni poglavar Našeg sela – Judi, problem je konpliciran i ni dobro! Žena mi neće delat bakalaja na Bad-njak!

Dovršivši ovu rečenicu, hrabri je poglavar briznuo u plač, ali suosjećanje nije dobio od svojih drugova koji su bili poprilič-no iziritirani ovakvim iskorištavanjem institucije kao što je Kri-zni odbor. Pa su najbolje reakcije, cenzurom izdvojene zbog za-štite čitatelja, bile: Čekaj ti si nas zval na Badnji dan samo da nam rečeš da ti žena neće delati bakalaja?!, pa, Zel si mi četiri mi-nuti od života.; Si ti munjen ili ča!, do Judi, homo ća rabi nič i de-lat… Neslužbeni poglavar Našeg sela je tako doživio noćnu moru svakog autokrata, a to je kad se ljudi okreću od tebe, ali ipak, ostala je jedna osoba – ostao je…

– Lipi moj Jiviću, ti si mi vajka bil najvirniji. Ti razumiš ča zeza tvoga poglavara, ča ne?

– ? – napravio je izraz lica Jivić Makako, nesvjestan pomalo značenja ove situacije.

– Bakalaj… – Ma ča van je bakalaj takov problem, pa hote u butigu i

kupite ga tamo na gastru! Morete i črljenoga i beloga, ča god budete otili pa si doma jite to. – dao je začuđujuće sažet odgo-vor Jivić Makako.

Tako je veliki vođa doživio prosvjetljenje pa mu je sinula najpametnija zamisao u ovoj priči dosad – akako, evo ti tristo kun, hoj mi kupiti dvi procije na črljeno i 500 grami belog, a tebi ča ostane.

– Ma ja van ne more…– Moreš, moreš, ala budi dobar mladić pa zemi i hoj mi

kupit to ča sam ti rekal.– Ma znate…– E i Makako!– Ča?– SRETAN BOŽIĆ I NOVA GODINA!

Ivan DERMIČEK ■

NAŠI ZVONI ■ 23

ŠKOLA

Hrast medunac – Dub nagrađeni ekoprojekt

Ekoprojekt Osnovne škole Malinska-Dubašnica Hrast medunac – Dub dobitnik je treće nagrade za najbolje školske ekoprojekte na natječaju INA-e d. d. u suradnji s

Novim listom. INA i Novi list organiziraju ovaj, sada već tradicionalni

nagradni natječaj, radi jačanja svijesti o važnosti očuvanja okoli-ša te poticanja učenika na aktivno uključivanje u ekološke pro-jekte od koristi za lokalne zajednice. Ove je godine na natječaj pristiglo 57 školskih ekoprojekata iz cijele Hrvatske; vrtića, osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. Tročlana komi-sija koju su činili doc. dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković, pročelni-ca Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Snježana Posjepal Tobi-jaš, rukovoditeljica Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurno-sti i okoliša Rafinerije nafte Rijeka, i Bruno Lončarić, voditelj posebnih projekata Novog lista, odabrali su tri najbolja školska ekoprojekta.

Iznimno smo ponosni što je, među tolikim prijavljenim projektima, stručna komisija prepoznala vrijednost i značenje ekoprojekta naše škole, uvrstivši ga u tri najbolja školska eko-projekta u Hrvatskoj.

Prvu nagradu u ukupnoj vrijednosti od 7 tisuća kuna po-dijelile su dvije škole: OŠ Velika Mlaka za projekt Voštane umatalice za hranu – Voštalice i Tehnička škola iz Pule za pro-jekt Navis. Drugu nagradu u ukupnoj vrijednosti od 5 tisuća kuna podijelili su: Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaci-ju Podravsko sunce iz Koprivnice za projekt Učionica u sjeni duda (murve) i Dječji vrtić u Križevcima za projekt 1001 raj-čica.

Treću nagradu u ukupnoj vrijednosti od 3 tisuće kuna po-dijelili su: Osnovna škola Malinska-Dubašnica za projekt Hrast medunac – Dub (Quercus pubescens) i Prva sušačka hrvatska gi-mnazija u Rijeci za projekt Održivi primorski vrt.

Nositelj projekta Hrast medunac – Dub (Quercus pubes-cens) je Ekološka grupa nižih razreda Osnovne škole Malin-ska-Dubašnica, a koordinatorica projekta je učiteljica Ana Marija Šviderski-Jurinjak, voditeljica Ekološke grupe koju čine vrijedni mali ekolozi: Mara Bogović, Helena Tadejević, Julija Tadejević, Veronika Barbiš, Nina Latinović, Erona Baj-ramaj i Fran Hržić (snimljeni na naslovnici). Učiteljica je osmislila ovaj projekt, a svoju kreativnost i entuzijazam uspje-la je prenijeti na male ekologe koji su oduševljeno prihvatili ovaj lijepi zadatak.

Projekt otkriva da je hrast medunac (Quercus pubescens) naj-zastupljenija vrsta hrasta na našim otocima, u Istri i u priobalju. Stoga je potrebno da učenici bolje upoznaju ovaj hrast kako bi ga mogli prepoznati i razlikovati od ostalih biljnih vrsta i hra-stova na našem području. Važno je znati da naša Općina nosi naziv Malinska-Dubašnica i da svoje ime zahvaljuje upravo lo-kalnom nazivu za hrast medunac. U prošlosti je taj hrast imao važnu ulogu u životu lokalnog stanovništva i nastanka naselja Malinske.

Provedbom bogatog sadržaja ovoga ekoprojekta učenici će otkriti brojne činjenice o vrsti hrasta – meduncu, njegovo

Knjiga na darPočetkom mjeseca listopada pokrenuli smo u školi ak-

ciju prikupljanja donacija kako bismo našu školsku knjižnicu obogatili novijim naslovima koje naši mladi

čitatelji s užitkom čitaju. Sve je započelo još u lipnju veliko-dušnom donacijom Školske knjige. Naime, njihova serija ro-mana o Tomu Gatesu ne ispušta se iz ruke. Uvidjevši gole-mo zanimanje za suvremene naslove, uz pomoć učenika 5.a razreda snimljen je promotivni video uradak koji poziva sve one koji su spremni pomoći.

Našu su akciju podržali: Udruženje obrtnika otoka Krka, Žarinac promet (vl. Anđelka Žarinac), Elektroservis Njivice (vl. Marijan Huten), TT 1991 j. d. o. o. (vl. Ivan Tav-čar i Petar Turčić), Petra Kraljić, Sonja Žic-Milčetić i Doris Šabalja. Koristimo priliku te zahvaljujemo i Zlatku Ježu, na-šim učiteljicama Ivoni Dundović-Ljutić, Mihaeli Košić i Ani Mariji Šviderski-Jurinjak te učenicima Dominiku Me-šiću i Sandiju Majetiću koji su tijekom godine knjižnici da-rovali brojne poučne i zabavne knjige i slikovnice. Zahvalju-jemo i onima koji su htjeli ostati anonimni.

Nije kasno da za nadolazeće blagdane nekoga obradujete knjigom, još uvijek možete i nas, objeručke ćemo pri-hvatiti.

Simona ŠAMANIĆ ■

povijesno i današnje značenje za lokalno stanovništvo; uočiti stabla hrasta medunca u okolici škole i promatrati ih tijekom izmjene godišnjih doba; uočavati promjene te voditi dnevnik promatranja; opisati idealne uvjete za rast medunca te štetni-ke koji ga napadaju; promatrati različite faze u klijanju, nica-nju i rastu; posjetiti lokalitet najstarijeg medunca u Županiji; izrađivati prigodne suvenire od različitih dijelova medunca; očuvati kulturni identitet Dubašnice, te surađivati s lokalnom zajednicom.

Posadit će i nekoliko mladica od ploda u suradnji s lokal-nim rasadnikom i voditi dnevnik promatranja. Surađivat će s lokalnim obrtnicima – stolarima, kako bi se upoznali s upora-bom medunca za građevno drvo, te s lokalnim rasadnikom i Udrugom Termen iz Malinske kojom prigodom će doznali koja je korist medunca u zdravstvene i ostale svrhe.

Čestitke učiteljici Ani Mariji Šviderski-Jurinjak i našim malim čuvarima prirode na osvojenoj nagradi i na vrijednom radu na ovom iznimno zanimljivom ekološkom projektu.

Alenka ŽUŽIĆ ■

Osnovna škola Malinska-Dubašnica

ŠKOLA

NAŠI ZVONI ■ 24

Radionica tradicijske brodogradnje

■ U brodogradilištu Franka Kraljića djeca su se upoznala s tipovima tradicijskih plovila

Učenici 3.a i 3.b razreda sudjelovali su 16. li-stopada u radu radionice tradicijske brodo-gradnje. Radionicu su organizirali Pomor-

ski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Pomorski fakultet u suradnji s Frankom Kraljićem u čijem se brodogradilištu radionica i održavala. Učenici su se upoznali s tipovima tradicijskih plo-vila karakterističnih za Sjeverni Jadran, naučili su osnovne konstrukcijske elemente plovila te materi-jale od kojih je građeno. Upoznali su alate koji se koriste u gradnji/obnovi plovila uz navođenje nji-hovih lokalnih i stručnih naziva. Na kraju rada ra-dionice, učenici su probali neke od alata.

Tekst i snimak Mihaela KOŠIĆ ■

Za jabuku se kaže da je kraljica voća; to je jedino voće koje ima svoj dan. Naime, 20. listopada u cijelom se svijetu obilježava Dan jabuka. Tako su naši trećaši ove godine

odlučili jabukama posvetiti čak dva školska dana.U utorak, 16. listopada, učenici 3.a i 3.b razreda sa svojim

učiteljicama Mihaelom i Đanom te ravnateljicom Nedeljkom, uputili su se u Gorski kotar, točnije u Brod na Kupi. Ondje smo posjetili OŠ Frana Krste Frankopana. To je jedna mala škola s vrijednom ekipom učenika i učitelja. U školi djeluje Učenička zadruga Bobovac, a oko škole imaju voćnjak s jabukama sorte bobovac po kojoj je zadruga i dobila ime. U školi su nas lijepo ugostili. Učiteljica Sara upoznala nas je s radom Zadruge, njezi-nim aktivnostima i proizvodima. Naši su učenici mogli kupiti neke od proizvoda kao što su: pekmez od jabuka i dunja, pe-kmez od šljiva, jabučni ocat, sok od jabuka, magnete za uspo-

Dan posvećen jabuci menu i slično. Školska kuharica napravila je lepinje uz koje smo degustirali pekmeze koje Zadruga proizvodi i sok od jabuka. Nakon okrijepe bili smo spremni prionuti na berbu jabuka. Svi smo marljivo krenuli na posao, napunili dosta vreća i nekoliko karijola i usput se dobro zabavili. Kako je u našem zavičaju tada bila aktualna berba maslina, neki su učenici primijetili da je puno lakše brati jabuke nego masline. Nakon uspješne berbe ukrcali smo jabuke u autobus i pozdravili se s našim domaćini-ma koji su nas oduševili svojim gostoprimstvom i entuzijaz-mom.

U ponedjeljak, 22. listopada, imali smo tematski dan po-svećen jabukama. Na satu Hrvatskog jezika čitali smo Monolog jedne jabuke kojim smo se najprije upoznali s jabukom i njezi-nim kvalitetama. Potom smo degustirali jabuke koje smo ubrali i interpretirali priču Tri jabuke. Učenici 3.a razreda odigrali su igrokaz prema spomenutoj priči na način da su podijelili uloge i izradili jabuke od papira koje su im poslužile kao lutke. Za do-maći uradak dobili su zadatak prikupiti različite recepte s jabu-kama. Na satu Matematike rješavali smo zadatke riječima koji su tematski bili vezani uz jabuke i time su učenici ponovili do-sad naučeno gradivo. Zatim su u grupama rješavali mozgalice, također vezane uz jabuke.

Na satu Likovne kulture slikali su jabuku. Na satu razred-nika opet su bili jako vrijedni; 3.a napravio je pitu od jabuka, a učenici 3.b donijeli su u školu još nekoliko vrsta voća te su na-pravili ukusne smoothije. Učenici su sami gulili voće, ribali jabu-ke, vagali ostale potrebne sastojke i miksali. Jedino im je trebala pomoć za pečenje pite pa su je odnijeli u školsku kuhinju gdje ju je naš kuhar Tomica ispekao. Kada se pita ispekla, bili su po-nosni i najprije su uživali u finom mirisu pečenog tijesta i cime-ta, a zatim i u okusu kolača koji su sami napravili. Neki od njih komentirali su kako im je ovo najbolji kolač koji su ikada pro-bali. Od jabuka koje su im ostale, učenica Eni Bužonja je kod kuće, uz pomoć svoje tete, napravila fini sok te ga donijela u školu.

Rezultate ovoga tematskog dana, kao i terenske nastave koja mu je prethodila, izložili su na glavnom panou u školi i time zaokružili cijelu priču o jabukama koja je počela jednoga oblačnog, prohladnog dana u Brodu na Kupi. Poželjeli su da im učiteljice pripreme još ovakvih zanimljivih dana.

Mihaela KOŠIĆ ■ ■ Svi su marljivo odradili posao, napunili dosta vreća i nekoliko

karijola.

NAŠI ZVONI ■ 25

ŠKOLA

Upoznavanje s jedrenjemU Malinskoj je 15. rujna održana dječja rega-

ta, a na rivi istodobno radionica za učenike naše škole. Radionicu su vodili Zoran Se-

kovanić, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture i Mi-haela Košić, učiteljica razredne nastave, u suradnji s Jedriličarskim klubom Malinska i TZ općine Malinska-Dubašnica. Sudjelovalo je 14 učenika.

Cilj je radionice razviti interes za jedrenje. Učenici su učili izrađivati papirnate brodove u origami tehnici i vezivati brodske čvorove. Upo-znali su dijelove jedrilice, a što su naučili pokazali su u kvizu. Ukrcali su se u turističku podmornicu kojom su razgledali podmorje, a s mora su imali prekrasan pogled na regatu.

Tekst i snimak Mihaela KOŠIĆ ■

Krušni proizvodi iz naše škole predstavljeni su u Đurđevcu

■ Učenici – sudionici radionice na rivi

■ Osnovna škola Malinska-Dubašnica iznijela je na štandu svoje krušne proizvode i plodove krčkog podneblja.

■ Učenici su se predstavili u narodnoj nošnji

U nedjelju, 14. listopada, na Trgu sv. Jurja u Đurđevcu, održana je 27. smotra Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje, u organizaciji Udruge Lijepa naša, pod

visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Manifestacija je bila izložbeno-prodajna na kojoj je 40-ak

dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, koje imaju status me-đunarodne ekoškole, izlagalo svoje proizvode i radove. U Đur-đevcu, koji je prvi put bio domaćin ove smotre, izlagači iz cijele države pokazali su koliko Hrvatska ima raznoliku i bogatu bio-lošku i kulturnu baštinu.

Tom je prigodom Osnovna škola Malinska-Dubašnica predstavila svoje krušne proizvode i plodove krčkog podneblja, poput hobotnice na salatu, inćuna, krčkog sira, rafiola, kroštula, suhih smokava, orehnjača, ružica, domaćih marmelada od smo-kve, rakija od višnje, oraha i liker od lovora i ulike, te domaći sok od koprive i kadulje. Svi su proizvodi djelo djece naše škole i nji-

hovih učiteljica. Na taj način one uče najmlađe da poštuju i cijene rad, te putem nastajanja kruha i ostalih proizvoda potiču svijest o zdravoj prehrani, ekološkoj važnosti hrane i očuvanju tradicije.

Ivana DUBROVIĆ ■

ŠKOLA

NAŠI ZVONI ■ 26

Za bezbrižno odrastanje djece uz nove elektroničke tehnologijeU petak, 30. studenoga, u našoj je školi u sklopu projekta

Pro.Bodul.Net – projekt osvješćivanja za bezbrižno odra-stanje djece uz nove elektroničke tehnologije, u organizaciji

LAG Kvarnerski otoci, održana radionica za učenike 5. razreda, te predavanja za Vijeće učitelja, Vijeće roditelja, i roditelje uče-nika 5. razreda. Cilj je projekta povećati svijest učenika, rodite-lja i učitelja o pozitivnim i negativnim aspektima medija u su-vremenom društvu. Projekt se provodi u svim osnovnim škola-ma kvarnerskih otoka. Cilj je radionice za učenike povećati nji-hovu svijest o mogućim opasnostima uporabe interneta i druš-tvenih mreža, s posebnim naglaskom na privatnost.

Predavanje za Vijeće učitelja i za roditelje ima za cilj pove-ćati svijest o sve većem utjecaju suvremenih medija u razvoju djece i potrebi da se djecu usmjerava na koji način moraju pra-vilno koristiti medije. Izvrsne predavačice dr. sc. Lana Ciboci i Ivana Folo, univ. bacc. comm. predstavnice su Društva za ko-munikacijsku i medijsku kulturu iz Zagreba. One su u našoj školi i prije dvije godine imale zanimljiva predavanja i radionice za učenike, učitelje i roditelje u sklopu projekta Djeca medija. Ovoga su nam puta izložile zabrinjavajuće podatke velikog istraživanja EU Kids Online Hrvatska, a rezultate se može po-gledati na http://hrkids.online. Predavanje je zainteresiralo pri-sutne, a slažemo se s izlagačicama da je jedini način za preven-ciju ove vrste rizika, neprekidna izobrazba svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, stavljajući naglasak na učenike i posebice njihove roditelje.

Tekst i snimak Matea MRAKOVČIĆ KOSIĆ ■

Prvo mjesto za mlade robotičare

■ Malinskari – momčadski prvaci regije Rijeka 2 (Snimila Sanja ŠPALJ)

Od ove školske godine, u OŠ Malinska-Dubašnica odr-žava se izvannastavna aktivnost Robotika. Učiteljice ra-zredne nastave Ivana Mišković i Sanja Špalj su, nakon

završene izobrazbe, okupile malu i zainteresiranu ekipu roboti-čara. Učenici su podijeljeni u dvije skupine – Stariju dobnu sku-pinu i Mlađu dobnu skupinu.

Prvo, od četiri godišnja natjecanja (3 online kola i jedno fizičko kolo), održano je od 15. listopada do 1. studenog orga-nizaciji Croatian Makers Lige u prostorijama naše škole.

U 1. online kolu sudjelovali su samo učenici Mlađe dobne skupine: Mia Manestar, Dominik Novak, Jelena Dundović i Lucija Dundović. Oni su prvog dana natjecanja dobili pro-gramski zadatak koji su marljivo proučavali i uvježbavali dese-tak dana. Nakon toga njihove smo uratke snimili, bodovali i poslali na natjecanje.

S ponosom javljamo da su naši učenici, na svojem prvom on-line natjecanju u regiji Rijeka 2 osvojili momčadsko prvo mjesto.

Pojedinačni rezultati su: Mia Manestar – 3. mjestoDominik Novak – 4. mjestoLucija Dundović – 7. mjestoJelena Dundović – 9. mjesto

Ivana MIŠKOVIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 27

ŠKOLA/VRTIĆ

Sveti Nikola došao je u školu i vrtić

Odgojiteljice dječjeg vrtića djeci su pripremile iznenađe-nje u povodu proslave sv. Nikole te pomoću ginjol luta-ka odigrale predstavu Božićna priča. Djeca su je prihva-

tila s veseljem te su još radosnije pjevali Raj se je otvorio kao poziv sv. Nikoli. Na njihovo veliko oduševljenje stigao je i podi-jelio im slatkiše, a oni su mu za zahvalu pjevali i recitirali pje-smice. Također su djeca izradila zahvalnicu sv. Nikoli koju su mu na ovoj proslavi i uručili.

I. D. LJ. ■

U četvrtak, 6. prosinca, u Osnovnoj školi Malinska-Du-bašnica održana je priredba u povodu blagdana sv. Ni-kole. Učenici od 1. do 4. razreda prekrasno su pjevali,

plesali i recitirali na oduševljenje roditelja i ostalih gledatelja. Na kraju polusatnog programa simpatični voditelji pozvali

su učenike da dođu po svoje darove na pozornicu. Sveti je Ni-kola na taj način razveselio naše učenike i ispunio njihove želje.

Karmen DEPIKOLOZVANE ■

■ Sv. Nikola je razveselio sve u školi.

■ Sv. Nikola u vrtiću

Drugi na Kickboxing prvenstvu Županije

Učenici Osnovne škole Malinska-Dubašnica koji treniraju kickboxing u KBK Malinska svoj prvi na-tjecateljski nastup imali su 11. studenog na Prven-

stvu osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Iako su im to bile prve point fighting borbe, ostvarili su izvrstan rezultat. U konkurenciji 24 škole osvojili su momčadsko drugo mjesto, a pojedinačno su njih šestero osvojili šest medalja (dvije zlatne, tri srebrne i brončanu).

Prvaci su: Stella Novak do 50 kilograma i Jakob Daič do 28 kilograma. Drugi su: Paola Ivana Medved do 28 ki-lograma, Jelena Dundović do 32 kilograma i Marijeta Burazer više od 60 kilograma. Treća je Klara Kirinčić do 28 kilograma.

Uspjeh je tim veći kad se zna da su Paola i Jelena na-kon dobivena dva meča svoje finalne borbe izgubile samo s bodom razlike.

P. Z. ■

■ Uspješni malinskarski natjecatelji na Prvenstvu osnovnih škola PGŽ u Kostreni

NAŠI ZVONI ■ 28

VRTIĆ

Otvorena je nova jaslička skupinaDječji vrtić Katarina Frankopan u Malinskoj svaki dan s

novim idejama, aktivnostima i igrama odgaja i obrazuje djecu s područja Općine Malinska-Dubašnica i ostalih

općina. Nova je pedagoška godina u rujnu započela vrlo aktiv-no. Djeca uče čineći, sudjelujući i istražujući aktivnostima koje su sami organizirali ili ih je na njih potaknula odgajateljica bo-gatom, raznovrsnom i zanimljivom ponudom materijala.

Kao i svake godine, u listopadu su upriličeni Dani kruha i zahvalnost za plodove zemlje. Pjesmicama, igrokazima, recitaci-jama i pričama, djeca su u jednom tjednu upoznavala kako kruh nastaje i koliko je važan u svakodnevnom životu. Nakon što su upoznata kako nastaje brašno, samostalno su izrađivali peciva, kolače i različite vrste kruha ukrašavajući ih raznovrsnim sje-menkama. Pekli su i kolače od jabuka.

Uče ponašanje u prometu„Velika djeca” jasličkih skupina ove su godine obilježila Dan

pješačenja. Cilj je ove aktivnosti bio potaknuti djecu na aktivno kretanje, što je vrlo važno za njihov rast i razvoj te upoznavanje bliže okoline vrtića. U suradnji s roditeljima, koji su se priključili jasličkoj skupini „Sovice”, djeca su se prošetala ulicama Malinske gdje su uočavali promjene u prirodi, divne boje jeseni. Obišli smo nekoliko voćki, što je djeci bilo vrlo zanimljivo. Započelo se s izo-brazbom o ponašanju u prometu što je također vrlo bitno za si-gurnost svakog djeteta. Djeca „Zvjezdica” su u šetnji oko vrtića učila kao se ponašati u prometu i kako prelaziti cestu.

Novostima nema kraja, te je počevši od ponedjeljka, 5. stu-denoga, nova grupa od 12 najmlađih polaznika jaslica krenula s cjelodnevnim boravkom u novouređenim prostorijama koje se nalaze u sklopu vrtića u Ulici Priko poja. Djeci u dobi od jedne do tri godine, u novim je prostorijama jaslica sve prilagođeno; nabavljena je potrebna oprema uz poštovanje svih zakonskih normativa. U otvaranje ove skupine Općina je utrošila 85 729 kuna. Uređen je i multifunkcionalni prostor u velikom holu vr-tića, a prazan je prostor iskorišten za kreiranje mjesta u kojem će djeca razvijati svoju maštu i igru. Za ovaj projekt Općina je izdvojila 15.200 kuna. Sada je odgojno-obrazovni rad organizi-ran u sedam odgojno-obrazovnih skupina, tri jasličke i četiri vrtićke skupine. Trenutno 140 djece u dobi od navršene godine dana do polaska u školu pohađa vrtić u Malinskoj.

U utorak 27. studenog vrtić je ugostio Studio Suncokret, umjetničku organizaciju iz Splita koju je osnovao Duško Mu-calo, istodobno i autor brojnih edukativnih lutkarskih mjuzikla za djecu. Predstava Što ću biti kad odrastem? oduševila je djecu koja su sudjelovala u ovom edukacijskom lutkarskom mjuziklu. Predstavu su gledale vrtićke i jasličke skupine.

Vrtić pun radostiOvogodišnja bitna zadaća ustanove je projekt Od rane pi-

smenosti do cjeloživotnog učenja koji se provodi u igri s djecom. Npr. djeca iz grupe „Ribice” sa svojim odgojiteljicama i rodite-ljima uredili su Dječji kutak pun slikovnica i knjiga. Cilj je ove

Dječji vrtić Katarina Frankopan

suradnje poticati djecu na čitanje, usvajanje spoznaje, razvijanje pozitivnih navika i ljubavi prema slikovnici. U sklopu istoime-nog projekta odgojiteljice skupine „Leptirići” osmislile su i oformile centar knjižnice u predvorju skupine. Radi upoznava-nja djece s pojmom knjižnice i načina posuđivanja knjiga, po-sjetili smo školsku knjižnicu Osnovne škole Malinska-Dubaš-nica. Knjižničarka Simona Šamanić približila je djeci knjižnicu i čitanje knjiga na zanimljiv i djeci primjeren način.

Odgojiteljice vrtićkih skupina provele su mnoge projekte. Jedan od njih u „Ribicama” je i projekt Dub – hrast – grb Malin-ske-Dubašnice, putem kojega je provedena i škola učenja u pri-rodi. Razvijali su pozitivne navike u očuvanju šuma i šumskog života.

Vrtićku skupinu „Leptirići” pohađa veliki broj djece koja su u jesenskom razdoblju sa svojim obiteljima sudjelovala u berbi i preradi maslina. Odgojiteljice su vodeći se interesima djece za-počele s projektom Maslina i u sklopu njega organizirale posjet tošu u Bogovićima. Djeca i odgojiteljice zahvaljuju Ivici Bogo-viću koji ih je ugostio u obiteljskom tošu i približio preradu ma-slina kako su to delali naši stari.

Nastojimo da naš vrtić bude pun radosti, prepoznatljiv po zajedništvu, odgovornom ponašanju prema okolišu, sebi i dru-gima.

Iva DORČIĆ LJUTIĆ ■

■ Posjet tošu u Bogovićima

■ Djeca su uživala u predstavi Što ću biti kad odrastem?

■ U knjižnici Osnovne škole Malinska-Dubašica

NAŠI ZVONI ■ 29

SPORT

Odličan početak nove natjecateljske sezoneStolni tenis

Od početka rujna stolnotenisači STK Malinska-Dubaš-nica ponovno su u punom pogonu. Osim što nastupa-mo na brojnim turnirima, krenula su natjecanja u Su-

perligi za žene, 2. HL PIG regija i 2. PGŽ ligi.Do kraja studenog odigrano je sedam kola Superlige. Naša

je momčad (Mateja Magličić, Petra Turčić, Ema Marn, Sunčica Zajec i Leona Šantek) ostvarila dvije pobjede i pet poraza. Po-bijedile su momčadi STK Starr iz Varaždina i STK Bjelovar i s osvojenih devet bodova zauzimaju 7. mjesto na tablici, što im osigurava, ako tako ostane do kraja, opstanak u Superligi. S ob-zirom na to da je djevojkama to prva sezona u tom najvišem rangu natjecanja, ostanak u Superligi bit će odličan rezultat. Do kraja jesenskog dijela natjecanja ostalo je još jedno kolo.

Naši su dječaci krenuli s natjecanjem u 2. HL PIG regija. Dosad su odigrali četiri meča i ostvarili četiri uvjerljive pobjede (4:0) te su trenutno na vrhu ljestvice. Do kraja jesenskog dijela natjecanja ostala su još dva kola. Za momčad su nastupali Ve-dran Saftić, Leonardo Šplehar, Dominik Salma, Adrian Šantić, Matej Lacković i Nikola Baša.

Dječaci su započeli natjecanje i u kupu. Dosad je odigrano samo jedno kolo (igra se na ispadanje) i u tom meču su teško, ali zasluženo pobijedili momčad STK Vrsar s rezultatom 3:2.

Naša druga muška momčad (uglavnom veterani) natječe se u 2. PGŽ ligi. Dosad su nastupili Antun Plivelić, Nikola Baša, Adrian Šantić, Denis Žic i Čedomir Miler. „Dečki” su nastavili svoj pobjednički niz iz prošle natjecateljske sezone i u ovoj na-nizali pet uvjerljivih pobjeda, uz samo jedan poraz. Trenutno se nalaze na 1. mjestu tablice s realnom šansom da nakon još jed-nog kola i ostanu na toj poziciji.

U istom razdoblju, naši su natjecatelji nastupili na sedam tur-nira (Bjelovar, Mali Lošinj, Rijeka, Dugo Selo, Krk, Umag, Zagreb).

Najbolji rezultati ostvareni su na 7. Prvenstvu jadranskih otoka u Malom Lošinju (13. listopada). Momčad od 35 natje-

catelja, uglavnom mlađeg uzrasta, osvojila je 20 medalja (osam zlatnih, četiri srebrne i osam brončanih) i bila je najuspješniji klub. Osim naših natjecatelja, sudjelovalo je još oko 70 natjeca-telja s Korčule, Zlarina, Paga i Lošinja. Osvajač medalja su:Početnice: Laura Šakić 1. mjesto, Lucija Jakovljević 2. mjesto,

Katja Purić i Mirta Erić 3. mjestoNajmlađe kadetkinje: Mia Žužić 2. mjestoMlađe kadetkinje: Petra Turčić 1. mjesto, Valentina Dujmović

2. mjestoKadetkinje: Maja Erić 3. mjestoPočetnici: Kristijan Pavačić i Petar Bajčić 3. mjestoNajmlađi kadeti: Adrian Šakić 1. mjesto, Anteo Muzurović Ja-

neš 3. mjestoMlađi kadeti: Ivan Bogović 1. mjesto, Matija Strilčić 3. mjestoKadeti: Adrian Šantić 1. mjestoJuniori: Leonardo Šplehar 1. mjestoSeniori : Mateja Magličić 3. mjestoVeterani: Denis Žic 1. mjestoStariji veterani: Čedomir Miler 2. mjestoParovi: Nikola Baša i Mateja Magličić 1. mjesto

Od 16. listopada započelo se s treniranjem stolnog tenisa u Baški. Rozanda Fantov, bivša stolnotenisačica, prihvatila je izazov i već radi s oko tridesetak djece. Ako se sve bude odvijalo prema planu, i u ovoj ćemo sredini uskoro imati uspješne stolnotenisače.

Ovakvi uspjesi i „rast” kluba vesele, ali i zabrinjavaju ruko-vodstvo kluba, jer se s postojećim resursima nalazimo na granici izdržljivosti/održivosti. Trenutno, nakon provedenih animacija u Malinskoj i Krku, imamo 91 člana kluba, bez djece iz Baške. Ako se ovako nastavi i dalje, zahvaljujući kvalitetnom radu cije-log tima, nužna će nam biti dodatna novčana pomoć i osigura-vanje klupskih prostorija kojih danas nemamo. Nadamo se da će to prepoznati čelnici naših jedinica lokalne samouprave, ali i potencijalni sponzori i donatori. Ovom prilikom posebno za-hvaljujemo na pomoći Općini Malinska-Dubašnica i Gradu Krku te Atlantic Grupi bez čije donacije klubu ne bi bili u mo-gućnosti financirati nastup naših djevojaka u Superligi.

Čedomir MILER ■

■ Mlade stolnotenisačice i stolnotenisači na Otvorenom prvenstvu STS PGŽ, 4. studenog: Mia Žužić, Vanesa Krnić, Leona Kafadar, Laura Šakić...

■ ... i Dominik Lesica, Alen Šebelja, Adrian Šakić, Jakov Babić s mlađom sestrom.

NAŠI ZVONI ■ 30

SPORT

Dio članarine ulaže se u rad s mladimaJedriličarska sezona završila je 2. studenog u Kostreni za na-

tjecatelje Jedriličarskog kluba Malinska, gdje je u prostorija-ma JK Galeb organizirana svečanost završetka Kupa Kvarne-

ra, te u Rapcu 9. studenog gdje je organizirana završna priredba Kupa Hrvatskog primorja. Walter Marelja jedrilicom Portanka osvojio je u jedriličarskoj sezoni 2018. prvo mjesto u Kupu Hr-vatskog primorja, kao i Nikola Jurić jedrilicom Malinska. U Kupu Kvarnera za 2018. godinu treće je mjesto osvojio Zdenko Cerović jedrilicom Ivan. Ukupno uzevši, od četiri jedrilice koje se natječu u ova dva bodovna kupa, to je odličan rezultat.

■ ■ ■Škola jedrenja bila je dobro organizirana u ovoj godini, za-

hvaljujući mladom treneru Vidu Kraljiću i agilnom voditelju Škole jedrenja Zdravku Furlanu. JK Malinska organizirala je 8. kolovoza regatu u akvatoriju malinskarske uvale za klasu Op-timist i Laser, na kojoj su se okupili mladi jedriličari otoka Krka: JK Vihor Baška, JK Plav Krk, JK Punat Punat i JK Malinska. Odlično je to bilo druženje za mlade natjecatelje koji su još jed-nom pokazali svoje talente i mogućnosti. U tu se manifestaciju uključila i Osnovna škola Malinska-Dubašnica s prigodnim programom.

Jedriličarski klub Malinska u 2018. godini od općinskog je proračuna dobio 70 tisuća kuna. Mora se naglasiti da je za potrebe Škole jedrenja, tj. za rad s mladima, uloženo 78 tisuća kuna. To znači da sredstva iz proračuna nisu bila dostatna te se i dio članarine uložio u rad s mladima. U održavanje Opti-mista uloženo je 18 tisuća kuna a u ostala sredstva još 20 ti-suća kuna. Seniori, odnosno troškovi sudjelovanja krstaša (se-niora) na regatama koje se boduje za Kup Hrvatskog primorja i Kup Kvarnera financiraju se isključivo sredstvima vlasnika jedrilica jer se iz kluba ne financiraju seniorske rega-te. U Školi jedrenja sav je teret na voditelju Škole jedrenja Zdravku Furlanu, trenerima Vidu Kraljiću i Sandri Kraljić, a potporu im daju i Nikola Kraljić, Nikola Jurić, tajnik Radojko Orlić i blagajnica Gita Rošić. Planovi za 2019. godinu još su ambiciozniji. U kalendaru Hrvatskoga jedriličarskog saveza uvrštena je, osim tradicionalne regate krstaša 22. Kupa Du-bašnice, i nova regata koja se predviđa organizirati 24. i 25. svibnja pod nazivom „Mića regata”, za klase Optimist i Laser. Na njoj se očekuje više od 100 mladih natjecatelja.

Na kraju još jedne jedriličarske sezone, vodstvo JK Ma-linska mora se zahvaliti na svesrdnoj podršci u radu kluba, Nedeljki Turčić, ravnateljici Osnovne škole u Bogovićima, di-rektoru TZ općine Malinska-Dubašnica Danijelu Manzoni-ju i načelniku Antonu Robertu Kraljiću, koji su svaki na svoj način dali nezaobilazni doprinos u radu kluba.

Zdenko CEROVIĆ ■

Posjetili smo Istru

Sportsko-ribolovna udruga Lastavica

Ove smo godine, 8. rujna, bili domaćini Kupa Čavlena – prigodnoga tradicionalnog natjecanja u sportskom ribolovu tri domaća kluba: Čavlene iz Poljica, Potelja-

na iz Brsca i Lastavice iz Malinske. U dobroj atmosferi i još boljem društvu nešto se i ulovilo; dapače ulov je bio solidan. Ukupno 17 natjecatelja raspoređenih u dvije kategorije: junio-ri s obale i seniori iz barke, zajedno su ulovili 8248 grama kva-litetne ribe. Valja napomenuti da su prva mjesta u obje kate-gorije, u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji, osvojili naši članovi.

■ ■ ■Sredinom mjeseca listopada uputili smo se na klupski izlet i

posjetili Istru. U Novigradu smo prespavali i obišli još Umag, Gračišće i Livade. Izlet je protekao opušteno, u lijepom druženju, ali i uz edukativni sadržaj – prisustvovali smo finalnom vaganju

Ana Znaor europska kickboxing viceprvakinja

Ana Znaor osvojila je drugo mjesto na Europskom seni-orskom kickboxing prvenstvu od 18. do 24. studenog u Mariboru (Slovenija). Nastupila je u light contactu

skupine do 70 kilograma i ponovila svoj uspjeh od prije dvije godine zadržavši naslov europske viceprvakinje. U finalu se Ana borila protiv domaće Mariborčanke Urše Terdin koja je aktualna svjetska i europska prvakinja u toj kategoriji. Upravo je ona prije dvije godine uz gromoglasnu podršku svojih su-građana preotela europski naslov Ani. Borba se održala na ve-černjoj gala priredbi u punoj dvorani Lukna.

P. Z. ■

■ Walter Marelja, sa svojom jedrilicom Portanka

Jedriličarski klub Malinska

Kickboxing

NAŠI ZVONI ■ 31

SPORT

Dub aktivan tijekom jeseniProteklo je razdoblje bilo vrlo aktivno za strijelce Duba. Uz redovite treninge

organizirana je Škola streljaštva s učenicima Osnovne škole Malinska-Du-bašnica koju vode učitelji Zoran Sekovanović i Ljiljana Karabaić. Nastav-

ljena je suradnja s klubovima Primorsko-goranske županije kako bismo stvorili što bolje uvjete za rad i time pridonijeli još kvalitetnijim rezultatima. Među osta-lim, ističemo suradnju sa Streljačkim klubom Lokomotiva iz Rijeke koji poput Duba posvećuje pažnju radu s mladima. Ti su susreti, na kojima se trenira i iz-mjenjuju iskustva, od velikog značenja za oba kluba.

U natjecateljskom dijelu programa mogu se istaknuti natjecanja poput onoga održanog u Vinkovcima u sklopu Vinkovačkih jeseni. Nastupili su najmlađi u gađanju standard zračnim oružjem. Četiri strijelca Duba osvojila su tri medalje: Kristijan Kobrehel u konkurenciji kadeta drugo mjesto; Karla Žužić je za 0,3 kruga izgubila zlato u istoj kategoriji kod žena, dok je Matija Kosić osvojio zlatnu medalju u kategoriji juniora.

ulova na državnom prvenstvu u podvodnom ribolovu od 11. do 13. studenog u Novigradu. Na izletu nas je bilo tridesetak.

■ ■ ■Potkraj mjeseca studenog organizirali

smo druženje u prostorijama kluba na Obali za sve članove uz rižoto od sipa koji smo sami pripremili. Rižoto je bio odličan, začinjen ri-barskim štorijama, što ga i čini posebnim. Uslijedilo je druženje i dogovor za godišnju skupštinu koju ćemo održati potkraj prosinca i na taj način simbolično zaključiti još jednu uspješnu ribolovnu sezonu.

Ivan ŠAMANIĆ Snimio Mladen KIRINČIĆ ■

■ Članovi Lastavice u Novigradu

Streljaštvo

■ ■ ■U Vrapčanskom Potoku održan je prvi turnir olimpijskih nada gdje je Karla

Žužić s pogođenih 603,9 krugova imala najbolji rezultat u svom godištu, dok je u kategoriji mlađih juniorki osvojila 4. mjesto.

■ ■ ■Studeni je bio izrazito bogat nastupima. Na međunarodnom natjecanju u

Solinu, koje je ujedno i I. kolo lige u gađanju standard zračnim oružjem i izborno za reprezentaciju, nastupili su mladi strijelci iz Malinske. Natjecanje im je poslu-žilo za stjecanje dodatnih iskustava jer je konkurencija bila vrlo jaka uz nastupe osvajača svjetskih i olimpijskih medalja.

■ ■ ■Kadeti Duba gađaju i u I. Hrvatskoj ligi serijskom zračnom puškom. U prva

tri kola ostvarene su dvije pobjede što nam daje nadu kako bi se nakon deset kola strijelci iz Malinske mogli popeti na pobjedničko postolje. Do sada se u ligi poseb-no istaknuo Kristijan Kobrehel sa 187 krugova u drugom kolu pa je sada trenutno među deset najboljih strijelaca u Hrvatskoj. Momčad, osim Kristijana, čine pouzda-ni Patrik Šplehar i Vili Kršanac.

■ ■ ■Drugi turnir mladih održan je 10. studenog u Dubravi na kojem je Kristija-

na Kobrehel pogodio osobni rekord od 566,5 krugova. Dva tjedna potom ponov-no se gađalo u Dubravi sa serijskim oružjem. Bile su to kvalifikacije za finale bo-žićnog turnira koji će se održati 21. prosinca, a plasman na završnicu ostvarilo je troje Malinskara.

Nediljko VUČETIĆ ■

■ Detalj sa treninga ŠSK Dub

(2)

Mikić, komu su prvi dva spridnji zubi pali, je zel za ruku nikulike leta mlajega bratića i šli su čestitat materinomu bra-tu, barbi, ki je prišal doma z Merik se oženit. Očuvaj te Bože svake tuje ženske, doma se pride po mladu! Bura je švikala. Batili su na vrata, otvorila je sutla Dume. Mikić njoj je dal ručicu i zašveljkal. „Doobri blagdani!” A mići ju je zagrlil i rekal: „Bobri bladgani!”

„Hote naprid!” Spod zadimljene nape je skočil barba, zagrlil jih obih na bot.

„Vidiš, lipo, prišli ste nan čestitat. Dat će van barba talar dobre ruke!”, a mići će na to: „Hvala, mi jimamo na svake vrata talar. Mat je sprid Božića snažila kuću i delala veliku puliciju, a rekla je da će oprat vrata i talari.”

Smisal darivanja je da se nikomu da del sebe„Ma ti si, bratić, jedan mali brtoldo! Barba će nan dat

merikanski šoldi – talari.” I dobili su svaki po jedan dolar. Lipo su se zahvalili, a sutla Dume njin je svakomu dala po jabuku i rekla: „Šoldi dajte materi! Neka jih hrani, pak će van kupit ča rabi.”

Nijeno dite u selo ni dobilo tuliko šoldi. Oni drugi dica su dobili skromniji dari ma nisu za to bili ni žalosni ni zavidni Mikiću i bratu mu. Iako mići, dica su i ćutili i znali da je smisal darivanja u to da se nikomu da del sebe, pokaže se ljubav i pa-žnja, da voliš onoga ki je kraj tebe i da gradiš tu ljubav. A tako-vo ča je važnije, čuda važnije od toga koliko dar vridi!

Svin ljuden u Dubašnicu, a i svin pod kapu nebesku že-lin srićan Božić, dobri blagdani, a u sve dojduće vrime neka svakomu bude kako on sam želi!

Dobra rukaOvih vrimen, kad se dobro živi, se u svaku kuću u Du-

bašnicu dela božićno drvce. Malo se kadi vidi naša šmrika. Čuda je kupnenih drvac od živoga drva, a ji-

maju ljudi i plastičnih drvac ke se kladaju više Božići. Drvca se lipo nakite z balice, danaska su i one najveć plastične i z svitlašca svakakovih koluri mirnoga al drhtećega svitla. Pod drvce su jaslice. Dite Isusić z jaslic daruje fameji mir, radost i milosti ke samo on more dat. Pod drvce fameja klada dari: stariji dici, a dica starijin. Niki se tuže da je s ti dari Božić zgubil na svoju svetost i da danaska Božića morda ne bi ni bilo da ni butig.

Hodili smo na polnoćku i na mašu na dan Božića

U ovo ča pamete današnji starci, bilo je ovako. Božićno drvce je bilo od šmrike. Drugoga ni moglo bit, ni ga bilo za kupit. Drvca smo zakitili z bumboni zamotani u zlato al sre-bro (staniol), a bilo je i obišenih šiškići i šišak pokoluranih z pituru za gurle na šparhet. Bilo je to srebrnkasto. Svitla ni moglo bit aš ni bilo ni letrike. Namesto kipići od jaslic, na najveć mest je sinjal jaslic bila kakova lipa čestitka ča smo ju dobili od roda. Pod drvce smo kladali mah na koga smo stav-ljali od žesa delane ovčice.

Cele fameje smo hodili na polnoćku i na mašu na dan Božića. Na Božić zapodne su dica hodili čestitat po selu i u bliži rod, a za dar – dobru ruku, bi bili dobili pešćicu smokav, jabuku, morda žepić orihi i ki god šold, ma to samo od dedi i bab al koga god ki je prišal od svita i je jimil za dat dolar al marku.

Kamicici z DubašniceKamicici z DubašnicePiše Anton BOGOVIĆ JUROV