•

/

ČIT AJ PA SE MISLI.

...

IZDAJE KNJIZEVt.JO DRUŠTVO ,,ALFA" SUBOTICA, HARAMBAŠICEV A UL. 7.

zkvh

.org.r

s

:.t············································································t: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

"' Stiocu! Pođeš li ulicom, prošetaš li se parkom, čekaš

li na tramvaj, putuješ li željeznicom svugdje susri­j evaš ljude, žene, djecu, zadubene u čitanje. it vide, nit čuju, da ne paziš, lupio bi se o njih, toliko se zadubili u svoju knjigu il novinu. Štaviše vidio sam pastirče u poliu, čuva svinje i - čita.

Ali šta sve čitaju ti ljudi, žene, djeca? Ruka mi zadrhće i ne mogu da pišem kad pomislim na to ! U najviše slučajeva upijaju otrov u dušu svoju.

Svijet se sve više udaljuje od Gospoda Boga svoga, svijet je mekoputan, svijet voli škakljive stvari, a bezdušni izdavači knjiga to znaju, p , ga s takom hranom i hrane, samo da što više zarade.

Ovo zlo pobija ti, ovu rak-ranu liječiti zadaća je naše ,,Dinarske Knjižnice.,, Biti će tu

poučna i zabavna, ozbiljna i vesela štiva, a sve će odisali ljubavlju za Boga i narod naš. Voli „ li čitati ti, žena i djeca tvoja, a ti kupuj ,,Dinar­sku Knjižnicu,, i mirne duše možeš je dati svakom u ruke, a da te savjest nikada zapeći ne će, da si koga zlim štivom otrovao.

Uredništvo D. K .

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

:1 •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ~·····························l:

zkvh

.org.r

s

-

DINARSKA KNJIŽNICA: SVEZAK 1.

'

•

ČIT AJ PA SE MISLI.

,.l'Jerujem u Dota . :·

Dvije l1iljade godina ovi1n riječima izriče krš­ća11in })rvu i naj,,eću istintr svoje vjere. Ova nje­gova vjera uzdiže ga sa pouzdanje1n do najvišeg }Jića. Ova ga \rjera čini sretnim i uzvišenim na o-

om svijetu. 01101 svijet ne može se podignuti do shvaćanja ove kršćanske istine Ovom poniznom vjerom l1oćemo, da promatramo djela Božja; ne želimo (:'l1vat1ti, kako je Bog u EeSi, al ga želimo, upoznati 11 r rirodi l{ao u ogledalu.

Vjerujemo u istinost njegovu brez da bi svo­u1nom dosegli clo njegovih sa\1ršenosli. Promatrajmo njegova djela u prirodi i pol<.Io-

1 m 11jegovoj \reličini.

I

-2-

,, Bog je dul1 '' veli pismo (I van 4 24 ), z ne možemo osjctili1na ili neposrednim ~,ledanJem upo­znati, ali doznajemo za njegovo bivovanje umov njem, ako motrimo postojeći svijet kao učinak zaključujemo na uzrok, koji je taj učinak 1zveo.

Čo,,jek, koji promatra bistrim umom sv1Jet može upoznati da jest Bog. ,Djela ruku njego 1

oglasi\,a nebesl{i svod.'' (Ps. 18, 2.) Otkuda postoji ovt1j svjjet '? Olltud je kretanje nebesl{ih tjelesa? Otl{ud organički život na svjjetu? Otkud taj divni red i sklad u naravi? Otkud u čovjel{u savjest za dobro i otk d

,,jera u Boga kod S\iih naroda 'l Na ova pitanjc1 čovječji razum ne može da

dovoljna odgovo1 d, nego da prizna, da je to o bića, l{oje Je izvan i iznad ovog svijeta, a to Je bi vječni Bog

Svijef postoji

ol{o nas 1 mi s1no u 11Jemu ; svijet možemo upozn t ne1Josredno tjelesnim našim osjetilima. Očima -dimo, uhon1 čujemo, ruko1n doticamo, njuhom m -i·isamo i jezikom kušamo poJedine stvari a svijet skup s,,iju ovih stvari.

Ovo je vidljiv svijet l{oji možemo iskus1t n -posredno, i da bivuje brez daljeg umovanja pot -đuje1no. Ne\idlJivom s, ijetu pripadaju anđeli I n -

zkvh

.org.r

s

- 3 -

naravni život. za ovaj znamo iz objave, što dolazi od Boga, a Boga mi upoznajemo po djelu njegovog stvorenja, l<oje se da vidjeti, i zove se vidlji\r svijet.

Da po vidljivom s\rijetu Boga u1Joznamo, do­voljno je imati zdrav razum i nepristranu volju. Razu1n shvaća istinu, a volja ju prima. ,, Tašti su svi ljudi, l(oji ne poznaše po djelima, tko il1 načini.~, (Mu d r. 13, 1.)

OtliUdil je stwarni s11ijet ~

Na to ne freba1no ni mnogo mudrovanja, da uvidimo, da se l{uća nije sama sagradila od sebe brez zidara, ni njiva se nije uzorala brez orača, ni žito niklo brez sje1nena. Ni jed11a stvar na ovom svijetu nije sama od sebe, nego je svaka postala od t1zroka, koji je izvan nje. Ako pak JJojedini di­jelo,,i svjjeta nisu od sebe, onda ni cijelost nije od sebe nego je od drugog izvede11a. S alJlo je od koštice, pile od jajeta, i to tako dalje, jedno postaje od drugoga, al ma da ćemo kal{o dugo nizati red, dolazi na kraju pitanje, a ono prvo od koga je, koji je posljedni uzrol{, koji nije ni od koga, koji je jedini sam od sebe. Treba dakle priznati, da ima prvi po redu, il pos]jedni po računu unatrag, a taj se zo\,e Bog.

Othud je na swijetu žiwota ?

Divimo se napretl{u svijeta· govori1no lJrez žice čak sa Amerik9m i dolazi čas, da ćemo za koji sat JJrelefjeti 1nore. Cuje1110 glasove iz najdaljeg svi-

- 4

jela; znadu naučnjac1 ra t 1t1 r najsilnije. AI samo J dno n1 u m kupa sastaviti a lo je zrno koJ

snage, da ponikne. e mo u struk trave, a kamo 11 z1vot1nJu 11 Svaki život dolazi iz sJem n o al ga nadahnuo duh 1 to bilo p iz jajeta, ovo od kokoske, ma prel{o milijuna por d1c r. k prvom jajetu dolazi od n„ JVl U

Ovo mora pi iznat1 vnk1 e J r ,,Nerazrješiva zagonetka, u koJ prizivati samo na neispitlJivu mo, Stvo 1l l isto tako postanak organskih b1ć l p krute mase zemaljske.''

'

da je materija od atoma, to jest od n dJelJ ćušnih tjelešaca, pa da se ti atom g1bl te tako da tvore različita bića. Op t se n tanje, otkud su ovi atomi, otkud u n 1m Ako se brane, da je kretanje po lJed1c sila; a otkud ova električna na ? ater1J samo gibanjem, a svako gibanJe Je uc n k sile, ne može biti zadnji uzrok. ater1J jer ju tkogod drugi kreće, a tko kr c tom 1

snage za gibanje?

tiibilnj

Položi kamen kudgod, ne će se m k mjesta svog od sebe do vijeka. Lopt I l

zkvh

.org.r

s

-5-

tko sa svojom silom baci. Točak ostaje mirno, dok ga drugi ne krene i dalje fjera. Mrtva tvar prirode po ovom zakonu ostala bi nepomična do vijeka, da ju nije krenula na gibanje jedna sila, koja je izvan nje„

Sunce, mjesec, zemlja i sve zvijezde, ma da se zovu stajačice gibaju se po neizmjernom putu i oko sebe. Otkud ovoj mrtvoj masi početak gibanja, ako ne od jedne sile, koja je jača i veća od sviju o, il1 ogromnih svijetova i koja je iznad ovil1 brez­l<raj ni h tjelesa i putova, a ova se vječna sila zove Bog.

Nebeslii svod.

Dvanaesti je sat. U tornju odbija četvrte i za­tim cijele satove. U ljetnjoj noći čuje se hrptanje čekrka i škripanje uzvlačila. Nješto kasnije za njim izbija i zidni sat u sobi. Izvučem i pogledam džepni sat, prije pol sata je stao. Zaboravih navući ga .... Udesim ga i na,,učem pa tim je hod džepnog sala osiguran na 32 sata. To čini sval~i dan o podne zvonar na tornju a domaćica subotom u veče kod zidnog sata. Najtačniji mi je ipak džepni sat, koji je rad švicarskih tvornica. Ipak ne ide sam od sebe; sastavio mu je stroj vješt urar, a da može dalje 1ći od potrebe mu navlačenje. Nehotice pogledam na zvjezdana nebo i pomislih, da paor ne tre!;:>a sati, po stanju zvijezda zna, koje je vrijeme. Stapovi, Kvočka i pilići i Volovska kola, u raznim dobama godine pokazivaju u noći, koji je sat. A ovaj sat ne treba navući, uvijek je tačan. Okreće se, odlazi i dolazi već milijun godina. U kojoj su ga fabrici sastavljali, tko ga navlači, udešava?

- 6 -

Zamisli i pogledaj u daljinu noćnu, \1idit ćeš milijune zvijezd 1, planeta, pla11oida, kometa, stajač1ca, sunčanih krugova, maglo,,itih putova u daljini, koji se brojkama ne mogu izreći. I to sve se kreće, i kako se zemlja okreće oko svoje oso\1ine, dobivamo dojam, da pojedine zvijezde „izlaze i zalaze" da se kreću po zvjezdanom nebu. Šta n1isliš, jesu li ove zvijezde od sebe postale, i tko ih je krenio, tko im je puteve odredio, i tl{o il1 vodi dc1lje ?

Je li je sat sam od sebe se sastavio i uspeo gori u toranj, ili sam po svojoj snagi se uzvlači. Sat m1 tačno ltuca u džepu, a je li su se točkovi sami iz­rezali iznenada sastavili, ili je trebao tko drugi, da ga opravi i sastavi, krene i za dalje uzvlači '?

Budala bi mislio, da bi se u satu mogli toč­kovi iznenada smjestiti, i tačno se okrećati, budala bi mogao reći, da su se zvijezde po sebi ovako skladno sastale i tačno okreću.

Divan red opažamo u ogromnim 1-1ebesk1m tjelesima i u njihovim stalnim ophodnjama, n1i ovaj prekrasan sklad ne možemo pomisliti brez redate­lja, koji je sve po njekoj osno\1i iz,,eo, a taj je iz\ an zvijezda, veći od njih i njego\ra mudrost je sredila i uzdrža,,a da svijet postoji.

Kepler, l{oji je pr,,i uhodio tečaj planeta, napisa na koncu s\roga djela, kojim je harmoniju svijelova dovršio : ,,Preostaje još samo da napokon podignem oči i rulie k nebu i ponizno zamolim : Tebi ja za­hvaljujem Gospodine i Stvoritelju, što si me razve­selio svojim stvorenjem, jer ja sam usl1ićen s djela ruku tvojih."

zkvh

.org.r

s

- 7 -

l\1Iul1e su od potrebe, da raznose l{lice trul1losti, al da se ne nakote, pauk rasprostire svoje mreže, pa il1 l1vaća, ptice žive o njima. Jedna lasta unišli više hiljada muha preko ljeta.

Njekoje bube noćom izlaze, tu je slijepi miš, so,,oljuge i druge ptice, koje il1 hvafaju.

Miševe h,,aćaju ,,repčari i l'-obe, i o,,i i1naju tako oštre oči, da ih opaze iz najveće visine.

Pile i pače sa1no se l1rani, čim se izleže, golub hrani svoje golubiće po d\,jje 11edjelje. Zašto je to? Oni se u većem broju ležu, da ih maler ne bi mogla othraniti, ovi s,1oje dvoje 1nalih mogu otl1raniti. Tko je O\'O tako mudro uredio?

Guska i patka imaju zliježde, iz njih istiskaju masti i svoje perje mažu, da im voda ne naudi. Prste im landra veže, da 1nogu lakše plivati. Zar da SLI one same stvorile sebi o\re zliježde mazalice i kožne landrice?

Ljudi se nadmeću, da što bolje krilatice na­činu, a nisu li sigurnija ]{rila u ptica. Lasta leti per­jom, slijepi miš landram, tanl<im košticama buba i muha. A l<ako su tanana i fina krila u obada?

Ljudi ma da žrtvuju ži\rot i sve svoje znanje, ipak ni kada ne će st,,oriti t{:lke sigurne i lake ltri­latice kao što su u ptičica. Sla 1nišlis. da li su ova krila izu1n živinica, ili da su postala od puke J)rirode?

Ribe su za vodu stvorene; konji i goveda da podvore čovjel(a.

Mečka nas brani, da se miš ne naspori; tako je i stvorena. Da l)i tiho n1ogla hodali i da joj se

-8-

štri papci 11e otupe u l1odanju, može papl{e u,,ući i na mekane tabane l{oracali. Je li to mačka sama ·zrnislila 7 Tako ju je slvo1io tko, l{oji je mudriji od nje.

U 1nnogim stvari1na i 11e z11amo za svrhu, ne znan10 za što su mnoge životinjice. ali to što jesu i kal{o postoje, JJokazuju nam njihova stvoritelja.

Ako bi se u velike l1valio i slavio onaj, l{oji b1 otkrio zakone ovoga svijeta, l{oji bi znao istumačit· odnose styari7 l{oliko je po tomu neizmjerno 111udar bio onaj, l{oji je taj red, le odnose i zakone izumio · tal{o udesio, da je u ovom svijetu tal{o lijepi sl{lad i red.

za 11 ti je,, a je d 11 o g mudrog red i le lj a. -Sto naufnjaci istražuju i S\1jedoče preko svoJa

dalel{ozora, l\ojim 1notre opl1od zvijezda i što drugi prosulom promatraju i u laboratoriju l{emičnim pu­em nastoje JJroiz,,esti, to s,,e svojim zdra\iim okom idi i prirodnim razt1mom uviđa poljodjelac koji

živi u :;::elen oj p, .. ir·odi. e,,vton zvjezdoznanac našco je dolcaz o bi\ o­

anju Božjem u 11ebeskim tjelesima, tal{o ga nalazi ratar u žit11om }\lasu.

Nije od slučajnosti nego po neiz111jernoj mud­rosti dobila ,,oda tal{u narav, da se ispari, u ,,isine uzi d g r1 e, sa s ta,, i se LI o b I a l{ e, I{ oj e ,, je ta r l{ r e ne od 11ora i odnese na suho, gdje se rasipa l{ao kapljice {iše i oplodi zemlju. I u tom se vidi božansl\a 1nud­

rost, d3 zimi J)ada voda iz oblaka l{ao pal1uljicc

zkvh

.org.r

s

-9-

snijega, da nam pokrije usjeve i polako se otopi 11a zemlji.

Pogledamo Ii samu jednu jedincatu travicu, ,,idjet ćemo , kako je di\rno ustrojena. Tanke žilice s a biraju joj hranu u zemlji, lišće joj od sunca do­lJi,,a toplotu, kora joj služi za l{a banicu, a nutarnje l{ao vlas tanl{e cijevčice razvode hranu po svim njeni1n dijelo,,ima.

Loza, grah i druge biljke imaju brčiće da se mogu na druge stvari uspeti i ove biljke ove brčiće po s\iojem nagonu s a me pružaju prema oslonu svojem.

· U travi, cvijetu i u žilju krije se kod 1nnogih lJi]jka Jijel{ il otrov na korist čovj el{u i živini.

Otl{ud cvijetu il drugom bilju di\rna ljepota, l{rasna uredba ?

· Al{o , ,idima cvijet, konja ii čovjeka lijepo na­slil{ana ii izrezana, odmah pitamo za slikara il ki­para koji je to izveo: ne ćemo li, motreći pravo cvijeće, pra,,a stabla, prave životinje i žive ljude, misliti na umjetnika, čija se mudrost i vještina oval{o pokazuje.

Posije se žito, ječam i l{ukuruz, al gle ponik­ne, pusti žilice, l{rene se u struk, izbaci vlat i do­nese nova sjemena. I<od kul{uruza se zrna ređaju na čutki, ova se zavije u Jjusku, da ih ova čuva do zrelosti.

O l<ako je to sve mudro uređeno. I ako se do­l{aže pra\1ilnost ma i jednoga vlata od slame, mora se odmah uzeti i jedan, koji je ovu svrhu postavio i nju izveo J)remudri i svemogući Bog. Biljke je proučavao Linne, on ih je razdijelio u 24 razreda, po njegovoj razdiobi uči se prirodoslovlje o biljka­ina po visol{im šliolama, i ovaj naučnjak piše u svojoj oporuci sinu s,,01n: ,,Nevino živi, Bog jest!'' Na ovo ga je navelo proučavanje prirode . .

- 10 -

Sv. Franjo je motrio prirodu u samoći na kras­ni1n poljanama Italije. Kad je hodao med cvijećem„ l{orio ga, što cvijeće od njega glasnije hvali Boga. Kad je vidio ptičice, Z\1ao ih je k sebi da s njim zajedno slave Gospodina.

- - '., •

Al{o promatrali budemo ustrojst,,o i ži\,ot životinja„ nalazimo, da su u svakoj i najsićuš11ijoj životinjici umno uređeni S\1i organi, l{oji su joj potrebni za život i da se s,,e ži\rotinje podupiru na zajedničku S\1rhu prirode.

a pr,,i pogled mnogo i1na štetnil1 ži\rolinja, a da se ne naspore što nalazimo u prirodi ? Druge se živo­tinje hrane s nji1na.

ČOVie -

njegO\'O tijelo, ustrojst\ o tijela ookazuje mudrost stvoritelja. Oči na1n vide bliže i daljnje tvari: uhom pril1\raćamo glasove, a nozdr,,e služe za disanje, da ne bi morali usta ot,,oreno držati.

Gla,,a je najvažniji dio čovječjeg tijela, a da bi se možaani sačuvali, jaka kost ih brani, kosa ih pokri\,a. Obr\re čuvaju nježne oči, da im znoj sa čela ne naudi.

Čo,,jel{ ima zubi po 4 sekutića 2 očnjaka i 10 kutnjal{a, l{oji pokazuju, da se čo,,jek može hraniti i 1nesom i ze1naljskim rodom.

zkvh

.org.r

s

-11-

Ruku sačinjavaju 8 košćica, na kraju bliže podlaktici, zatim 5 srednjih kosti, na l{oje se vežu prsti. Prsti se smotaju u tri zgloba a na vrhu imaju; nokte sve zato, da bi mogli s njima vještije raditi.

Srce i pluća čuvaju 12 rebara. Pitaj sam sebe~ jesi li to ti sa1n tako smislio

ili ti je dao taku narav IJO prirodi drugi, mudriji od tebe, koji je sve stvorio, da bude celisl1odno, ugodno i krepko za čovječji život i njegove svrhe.

Mogao bi navesti na hiljade takih primjera, koji nam pokazuju di\,an red i sklad, što u prirodi vlada. Od male travice, i od živine do čovjeka, svako biće je stvorena za jednu svrhu, i opskrbljena je s\rim nužnim za svoju životnu svrhu.

Razu1nan čovjek videći sve ovo, misli se ovako : znam, da je ova živina i biljka od druge, a druga od treće, a od čega je postala prva?

Zna se, da na zerr1lji nije 1noglo biti uvijek života. Svaka klica života bi se uništila za vrije1ne, kad je još cijela zemlja u vatrenom stanju bila ; a da je zemlja bila oganj, vidi se po slogovima ka­menja i metala, što se nalazi u njoj. Kad se je zemlja ohladila, otkud je došao na nju život. Otkud prvo pile, prva travica i prvi čovjek?

sc1vJest u čovjekil pokazuje njekog, koji je usadio u čovječje srce za­kon, po ltojem čini dobro ii zlo.

U svakom čovjeku živi svijest, čuje jedan glas, koji ga kori ako je zlo učinio a hvali ga, ako je

- 12 -

dobro radio. Ova svijest nije od čovjeka, dijete se za­rumeni, kad prvi put slaže ; a kod zlotvora se može o,,aj 11utarnji glas jedno vrijeme ušutkati. Srce čo,,ječje otvrdni zataji svoju zloću, al to S\'e samo jedno vrijeme. Poslije se savjest probudi, muči ga i kori. može se čovjel{ od nje otimati, ovaj glas je jači od čo\1ječe volje.

Ne za,,isi od nas, dal{le nije ni postao od nas, nego ga je usadio u nas tkogod veći, jači i mudriji, koji sve zna koji poznaje dobro i zlo, koji je dao i zal{on za dobro i zlo, a dao je u čovjeka i sa­,,jest da može upoznali, što· je dobro, što je zlo.

O\raj , koji je čovjel{u usadio u srce savjest, veći je od čovjel{a, sve poz11aje, želi da se uzdrži zakon, a to je najs,,etiji i najpravedniji Bog.

i e l

A oll{ud im ovo znanje ? l\.ako su došli do tog miš]jenja ? S,,i su to znali i osjećali da ima Bog. Nikad nije bilo naroda, ni sela, a da se nije znalo za Boga.

Stari pogani su pisali o Bogu. putnici su svje­dočili, da ne ima naroda, koji ne bi znao za Boga, ne ima jezika, u l{ojem bi falila o,,a riječ: Bog.

Ovaj sud je tal{o općenit da ga za istinu mo­ramo primili. Ako sa\, svijef tal{o zna i vjeruje, da jest Bog, ova se istina ne n1ože poricati, jer bi se tim poricala, da čovječja pamet može što sigurno upoznati.

zkvh

.org.r

s

- 13 -

\ljera u Boga l{orijeni se u čovječjem srcu;

ovo nije izmislio pojedinac. I~ad bi pojedinac počeo tumačiti prirodne sile Božjim sremogućstvon1 ili bi htio svoje krivo sh,raćanje na druge narinuli, ostalo bi to kod vrlo male skupine, a i ova bi se ogra­đi\rala proli ove no,,e naul(e, pa otkuda lJi bilo to,

da i najdalji, najnevaspito,1aniji narodi znaju za

Boga. lsli11a, dn su njel<oji imali krivo sl1vatanje o Bogu, al to ne 1nijenja sr1agu dokaza, da jest Bog. Sat ostaje sat, ma da mu pokaz~la kri\ o J)Ol<azuju.

Istina o Bogu ostaje istina, n1a da su ju njel<oji isk\,arili, ovo je bilo 01Jćenito osjećanje kod svih naroda ovako općenito vjerovanje mora da je istinito.

ft'"l(o bi se bezvjerci htjeli fi1n ispričavali, da se je sve uredilo

Vidio san1 u ludnici jednog čovjeka, koji hoda po hodnicima i zvecl<a sa j-edno1n škatuljo1n. Malo­malo pa pristane, JJri1nakne škatu]ju k uhu, prisluhnP, za1nahne glavom, pa ide dalje trese s,roju škatulju još ,,ećma. Nije opasan za život sarno je sažaljenja vrijedan. Razbrkao inu se sat na komadiće. i on ga nije htio odnijeti l{ sajdžiji, nego je s,,e ločkiće po­bacao u šl{alulju. pa ju poče tresl{ati, i tjera svoju zamisao da će se točkovi sa1ni od sebe i brez satara

slučajno sastati u dobar i točan sat.

- 14 -

Ovo1n IJi nesrećniku naličio na svjjetu 011aj, koji bi tjerao svoje krivo mišljenje, da se je ovaj svjetski najveći i najtočniji sat sam od sebe slučajno, brez vječnog satara Boga, sastavio.

•

koja po svojim silama i zakonima svijet izvađa. Al tirp nije dokazan, niti protumače11 postanal{

svijeta ni red u svijetu, jer odakle su zakoni? Tko ih je uputio, da baš po tim zakonima rade ? A što je ta narav? Što bi mogla bili drugo nego zemlja, ,,oda, zral{, toplina i skup svih vidljivil1 stvari.

Pogledaj jedan l{omad naravi, uzmi kamen ii blato tI ruke, pa k-9ko bi mogao misliti, da u tom kamenu il blatu leži ona mudrost, koja je uvela red i sklad u cijelon1 svijetu i u svakom pojedinom biću i odakle djelova11je primjereno svrhama, koje se svuda opaža.

Ovom djelo\ranju traži se posljednji uzrok, a to je Bog.

.J> •••

Kada si ovako razložio : da ništa ne postaje brez uzroka, dakle ni svijet

nije postao brez stvoritelja, da gibanje nebeskih ijelesa nužno pretpostavlja

pokretača, da život u mrtvoj tvari nije unišao po sebi,

i lijepi red u naravi da nije mogao postati slučajno, od sebe,

,

zkvh

.org.r

s

- 15 -

nego morala je sve doći od premudrog Oca i Stvoritelja,

pa ako još i o~da l{reće gla,,om pa veli ,

• ne znam. ne wJeruJem .

onda mu možeš slobodno reči: ,,Luda reče u svom srcu, ne ima Bog". (Psl. 13, 1.)

Istina, da jest Bog~ tal{o je jasna da sv. pis1no pravo kaže, d3 „oni nemaju izgovora, l{oji ne bi poznali Boga." (Rim. 1, 20.), a pravi je razlog 11ije­

kanju Bo6a strast i pol<vareno srce, l{ojemu je ne­prilična, da bivuje Bog. Zato lijepo s,,jetuje Ruso svoga sina : ,,Moj sinko I Uzdrži sebi dušu u takovu stanju, koje će ti dati, da želiš : e bi Bog bio, i ti ne ćeš nil{ada dvoji~i o njegovu bivovanju '' .

Zato bježi od onih, koji pod izlikom da istun1ače prirodu, siju bezutješne 11a1rke, l{oji sve obaraju, raz­oruju i nogama gaze, što je istini sveto, koji nesret­nil{u posljednju utjehu u njegovim bolovima otimlju, a mogućnici1na jedinu uzdu njihovih strasti sl{idaju, koji u srcim=:1 glas savjesti ugušuju, pa se još time hvastaju da su naučnjaci.

Dol{azali smo, da Bog bivuje da je on stvorio S\1ojom vo]jo1n vidljivi svijet. On je gospodar svernu. sve on uzdržava i upravlja. ,,Nebesa l{azuju slavu Bož­ju i djela ruku njegovil1 glasi s,,od nclJesl{i. (Psl. 18, 2.)

- 16 -

•

Tko smjelo pogleda u ~\:jetlost Božju. oslijepi će. Tko oholim mudro\r1anjem traži Boga, ne ć ga 11aći, i ako mu dođe u trag. 11c će ga shvatiti.

Mi s1no u ovoj l<njižici pro111c trali , elika <iJela o, e prirode, da upoznamo 11jezinog St,,oritelja. Činil smo to sa pouzdanjem. da će nam se \'jera ol{rijepit1

Iznad s,,ega u životu pripravljajmo nase src 1

da nam duša dostojna bude jednoć onogc1 i \ "djcl koga snio nastojali sada upoznati .

............... • • • • • • . . . . . . : .....

=:-J=············= =············· : . .. . . . . ••••• • • • ••••

• • • • • •

D0z\1olon1 Duho\ ne Oblasti u Subo'ici 2779/ t927.

zkvh

.org.r

s

:.t······························~·············································J,: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • e • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Razne knjige: koje se mogu dobiti jedino kod Književnog Društva ,,Alfa'' Subotica, Harambašićeva 7 .

Velika Slava Božja u molit­vamA i pjesmama. Str. 804. u koži sa zla t()rezom . .

Slava Božja samo molitve U koži sa zlatorezom .

Svetotajstvo molitvr n I k za kJanJanJe presv. Oltar~kom Sakramentu . • • •

Narodno Blago bunj . šok. narodne PJesme . . . •

Subotička Danica jedini bunj. šok kalendar . . . •

Stari Mirotvorci. Divna pri­poviJest iz doba apostola

Crkvene pjesme za školsku mladež • . . . • . .

Živa Ružica. Pravilnik o sv . ružariju . . • • • •

Oltarsko Društvo. Priručnik Šestnedjeljna pobožnost sv .

Alojziju . . . . . Sv. Potvrda. Nauk o krizm . Molitve za sv. ispovijed i

pričest • • • • ~ . •

Din. tso·- poštom 155·

125·_

•

"

" ,,

,, ,,

" "

,, "

" " " ..

"

" "

u 1 ·25

I sve službene crkvene tiskanice.

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • :t •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• l':

............................. __________________________ ~~~~~~~~~~~~~-

:t:··········································································:J,1

• SUBOTICA, HARAMBAŠIČEVA UL. 7. • • • :··············································································· . : • • • • • • • • • • . ~ . • • • • • • • • • • ! Dosada izašle knjige: ! • • • • • • • • : l . Bog. Čitaj pa se misli. Din. 2 poštom 2·50 : . .. . • • : 2. Sveta noć. I druge : • • : legende o malom Isusu " 2 " 2·so : • • • • • • • • • • • • • • • • • • : : • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • if:,,ee•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••o••••••••••••••••••••••••••~

T'-ura Joaipa Horvoth, Subotica Jelačićeva ul. S.

I