MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

CRTICA- ČUVANJE I ZATVARANJE GRADSKIHVRATA

N a današnji dan, 6. lis-topada 1523. godine, Vijeće umoljenih donijelo je odluku o

čuvanju i zatvaranju gradskih vrata od Pila i od Ploča. Pre-ma toj odluci službujući go-spari noći imali su stajati cijeli dan jedan na Placi, a drugi na vratima od Ploča. Na vratima od Ploča uz drabante morala su stajati i dva plaćena bom-bardijera. U određeno vrijeme gospari noći morali su prvo za-tvoriti vrata od Ploča, pa onda ona od Pila. Ujutro kod otva-ranja vrata bilo je obratno, to jest najprije su imali otvoriti vrata od Pila, pa onda ona od Ploča. Vrata nisu smjela ostati bez straže drabanata.

SenadaTikveša

slika tjedna

KNEŽEV DVOR

www.tzdubrovnik.hr

Više o nagradnoj igri potražite u prodavaonicama, promotivnim materijalima, na www.tommy.hr ili nas potražitia na www.facebook.com/tommy prodavaonice, www. instagram.com/tommyprodavaonice. Sretno!

NAJBOLJA NAGRADNA IGRA“Tommy kupovina koja osvaja - osvoji i ti!”

od 02.10.2017. do 26.11.2017.g.

Glavne nagrade:Audi Q2 1.0 TFSI Comfort

virtualni katalog

Audi Q2

1x

Audi Q2

1x

Foto

grafi

ja n

e m

ora

odgo

vara

ti st

varn

om iz

gled

u au

tom

obila

.

godišnja kupovina u trgovinama Tommy

12.000 kn Laptop MacBook Air 13”

Smartphone Apple iPhone 7 32 GB

na Visa - potrošačkoj kartici Splitske banke

5.000 kn

1x1x1x1x

Smartphone Apple iPhone 7 32 GB 1 nagrada x 8 tjedana

8x

vrijednosti potrošnje goriva na poklon kartici1 nagrada x 8 tjedana

6.000 kn 8x

Tjedne nagrade:

Dron DJI Spark iPad Apple9,7” Wi-Fi 32GB PlayStation 4

1x 1x 1x

TV Samsung 49”

1x

8xna Visa - potrošačkoj kartici Splitske banke1 nagrada x 8 tjedana

10.000 kn

TV Samsung 49” 1 nagrada x 8 tjedana

8x

ZA SUDJELOVANJE U NAGRADNOJ IGRI POTREBNO JE:u razdoblju od 02.10.2017.g. do 26.11.2017.g.

Kako do dodatnih kodova?Kupovinom posebno označenih proizvoda dobavljača koji su na polici istaknuti oznakom dobivate dodatni kod za sudjelovanje u nagradnoj igri.

web i smsNAGRADNA IGRA

poslati kod koji se nalazi na dnu računa putem SMS poruke (zajedno s osobnim podacima) na broj 60045(cijena SMS poruke iznosi 2,40 kn s PDV-om) ili upisom koda (zajedno sa osobnim podacima) na Internet stranici www.tommy.hr.Za svakih potrošenih 50 kn ili kupovinom posebno označenih proizvoda dobavljača dobije se 1 kod (50 kn = 1 kod ili 1 posebno označeni proizvod dobavljača = 1 kod). Slanjem 5 kodova sudjeluje se u izvlačenju za tjedne nagrade. Slanjem 10 kodova sudjeluje se u izvlačenju za glavne nagrade.

Prima: 60045Tekst:5898217952Marko HorvatMatoševa 2921210 Solin

Primjeri:

www.tommy.hrKOD IME

PREZIMEADRESA

SENKO GLAVINIĆ- TAJNIK TENIS KLUBA

DUBROVNIK

Kad se veliki broj novinara iz svijeta okupi na jednom mjestu zbog tenisa i kad se to dogodi u Dubrovniku

onda je ponovno riječ o gradu koji voli i živi sport. Tako je bilo ovaj tjedan u Tenis klubu Dubrovnik, ali to nije sve. Turniri se nižu, a stiže i klizalište. U nekoj sretnijoj budućnosti dva tenis terena će se natkriti - o navedenom više doz-najemo od tajnika Tenis kluba Du-brovnik Senka Glavinića.

U Dubrovniku se održao svjets-ki turnir novinara u tenisu, ali i memorijalni turnir?Prije ovog prvenstva imali smo memo-

rijalni turnir Đuro Bukula koji tradicio-nalno, još od njegove smrti, održava-mo u spomen na njega, tako da smo imali 20 dječaka i 14 djevojčica koji su završili taj dio turnira. Nastavak je

intervjuTJEDNA

bilo svjetsko prvenstvo novinara koje se prvi put organizira u Dubrovniku. Iako nije prvi put u hrvatskoj, ali jest u Dubrovniku. Nastupalo je ukupno 90 novinara koji se bave tenisom i imaju svoju asocijaciju i udruženje u sklopu kojeg igraju zajedno i organiziraju se.

Koliko je ukupno novinara sud-jelovalo na turniru i iz kojih ze-malja?Novinari su došli iz ukupno 12 zemal-

ja - Italija, Mađarska, Slovačka, Rusija, Austrija, Njemačka, Srbija, Crna gora… i naravno Hrvatska. Dakle, imali smo sudionike iz cijele Europe, iako je to zapravo svjetsko prvenstvo novinara.

Turnir je trajao četiri dana, osim samog turnira što su sve sudionici imati priliku vidjeti?Turnir je završio u četvrtak kada smo

u hotelu Adriatic organizirali zajed-ničku večeru na kojoj smo podijeliti priznanja najboljima po kategorija-ma. Postoje četiri kategorije muških i tri kategorije ženskih natjecatelja. Ig-rali su duble i mix tako da su se više zabavljali nego što su se natjecali. U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika sudionici turnira su ovog utorka imali organiziran obilazak gra-da s dva vodiča, također isti dan su bili i na prijemu kod gradonačelnika, a u

TENIS NADUBROVAČKI

četvrtak su imali razgledanje s brodom Karaka.

Koliko jedno ovakvo događanje znači Dubrovniku i tenis centru?Mislim da ne treba spominjati koliko to

znači Gradu s obzirom na to da je riječ o novinarima. I sami znate što mediji znače u sportu, ali i u svim ostalim seg-mentima. Znači nam jako puno, osobito sve ono što su ovdje doživjeli, pogotovo oni koji su prvi put u Dubrovniku. Vjeru-jem da su očarani i kako će to prenijeti u svijet.

Ovdje nisu bili samo sportski novi-nari već i novinari koji prate različi-ta područja?Upravo tako. To nisu samo sports-

ki novinari nego novinari koji se bave sportom. Netko od njih igra tenis, ali netko igra i neki drugi sport. Riječ je o novinarima iz svih područja koji pišu o svemu i to nam je vrlo bitno i za Klub i za Grad.

Jesu li neki od njih podijelili svoje dojmove o Dubrovniku - što kažu?Naravno da jesu i to je odlično. Neki su

došli još u prošli četvrtak, a neki su os-tati i dulje od trajanja turnira i sigurno je kako su oduševljeni Dubrovnikom i svi oni koji će ostati još nekoliko dana. Dio ekipe s kojima sam razgovarao rekli su kako su očarani toliko da nisu mogli vje-rovati da nešto ovakvo uopće postoji. Osobito im se svidjela naša novouređe-na glavna plaža u Lapadu, kao i šetnica, a ovu zimu dolazi još promijena, riječ je o našem terenu koji postaje klizalište.

U sklopu Zimskog festivala bit će postavljeno klizalište, što će se sve događati na teniskim terenima?Od 3.12.2017. do 6.1.2018. na našem

terenu će biti postavljeno klizalište, ali i ostali sadržaji. Također će se biti i vlakić koji će ići po cijeloj šetnici, oko hotela Sumratin i Park i radit će đireve tako da

OD 3.12.2017. DO 6.1.2018. NA NAŠEM TERENU ĆE BITI POSTAVLJENO KLIZALIŠTE, ALI I OSTALI SADRŽAJI. TAKOĐER

ĆE SE BITI I VLAKIĆ KOJI ĆE IĆI PO CIJELOJ ŠETNICI, OKO HOTELA SUMRATIN I PARK I RADIT ĆE ĐIREVE TAKO DA ĆEMO OVU ZIMU NAŠ LAPAD PODIGNUTI NA JEDNU NOVU RAZINU

Razgovarala: Ines Vlašić

ćemo ovu zimu naš Lapad podignuti na jednu novu razinu, zapravo tamo gdje i pripada.

Koje su još aktivnosti Tenis klu-ba što nas očekuje u nadolazećem razdoblju?Nakon ovih turnira koje sam naveo ide

Turnir veterana koji počinje sedmog i traje do 12. listopada. To je ITF turnir koji okuplja 30 do 40 sudionika i oni imaju svoje turnire koji su u kalendaru ITF-a. Riječ je turniru koji se igra i u Cavtatu u mjesecu ožujku i travnju tako da je na-dovezan na ovaj navedeni turnir. Zims-ki period je vrijeme u kojem ulazimo u svojevrstan zimski odmor, ali s gore navedenim klizalištem dobit ćemo novi sadržaj tako da se nećemo samo tako ‘izgasiti’. Već u proljeće kreću redovni turniri do 10 godina, kao i svi ostali koji su u kalendaru natjecanja.

Koliko je djece upisano u školutenisa?

sport bitan. Ja sam cijeli život u sportu. Igrao sam nogomet i trener sam. Ono što preporučujem svima je da se bave sportom onoliko koliko im vremenske i financijske prilike omogućavaju, ali de-finitivno sport i samo sport.

Postoje li neki problemi u tenis klu-bu koje bi trebali riješiti - koji su na-jveći problemi?Najveći problemi ono što smo već

započeli je to da postoje dva terena koja bi se morala natkriti. Djeca u zimskom periodu ne mogu zadržati trenažni pro-ces kako bi u proljeće krenuli s nastu-pima na turnirima. Jedan balon koji se postavlja pored sportske dvorane nije dovoljan za toliko mladih tenisača koji preko cijelog dana održavaju trening. Prema tome intencija ove Uprave kao i bilo koje druge mora biti da se u dogovo-ru s Gradom pokriju dva terena, te da se

stvore adekvatni uvjeti za rad u zims-kom periodu. Nadam se kako će se

to i realizirati s obzirom na činje-nicu da je već jedan dio iznosa plaćen zbog papira i dozvala.

Nedavno smo bili na sastanku u Gradu Dubrovniku na kojem je reče-

no kako se planira uložiti 120 milijuna kuna u sportske objekte, stoga se nada-mo kako će i Tenis klub biti obuhvaćen navedenim ulaganjima.

Za sada imamo oko 90 polaznika škole tenisa i 84 rekreativca koji koriste terene od 18 sati, ovisno o zimskom vremenu. Imamo i pet zaposlenika, tako da Klub broji ukupno 200 članova.

Dosta naših sugrađana igra i rekreativno tenis. Je li se broj rekreativaca s vremenom povećao?To je zapravo sve relativno. Nekad ih

je više, nekad manje, ali uglavnom je to oko 80-ak rekreativaca koji redovito igraju, koji se druže, imaju svoju ligu, a imamo čak i ženski dio lige koji redovito igra i odlazi na turnire. Odlično je što se tako druže s članovima iz ostalih klubo-vima.

Koliko je sport bitan za svakod-nevni život? Vidjeli smo imate i jednog natjecatelja koji ima 85 go-dina, a još uvijek je u stanju odi-grati meč.Pa da, još uvijek radi sklek-

ove. Bitan je, naravno da je

INTENCIJA OVE UPRAVE KAO I BILO KOJE DRUGE MORA BITI DA SE U DOGOVORU S GRADOM POKRIJU DVA TERENA, TE DA SE STVORE

ADEKVATNI UVJETI ZA RAD U ZIMSKOM PERIODU "GlasGrada - 654 - petak 29.9.2017. 27

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

28 GlasGrada - 654 - petak 29.9.2017.

DRUGA STRANA AQUATHLONA

GOST UREDNIK: ANA-MARIJA BUJIĆ- VODITELJICA HELEN DORON LEARNING CENTRA U DUBROVNIKU> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Ma i više. To je moj vječni leitmotiv. Kad sam 2007. odlučila početi pisa-ti blog, o njegovu se imenu nisam dugo dvoumila. Tek što sam pomis-

lila da bih mogla urediti taj neki svoj kutak na internetu, poželjela sam nešto slatko i problem imena bio je riješen. No to je tek početak – za du-govječan blog treba puno rada i truda, kreativ-nosti, ali i znanja ili barem želje za istim, a svemu tome zajednički je nazivnik upornost.U proteklih deset godina na internetu se mno-go toga promijenilo. Za blogove se u Hrvatskoj 2007. slabo znalo. Sjećam se kako bi me ljudi začuđeno pogledali kad bih im pokušala obja-sniti čime si to kratim slobodno vrijeme. Da bih izbjegla te blijede poglede, često bih svoj hobi i prešutjela. Osim toga, tada nije bilo društvenih mreža u ovom obliku u kojem ih poznajemo danas. Ljudi su do tekstova dolazili ili ciljano, dolaskom na web stranicu, ili pomoću tražilica. Također, uglavnom su to bili oni koji istinski vole hranu i nerijetko im nije bilo teško pisati duge i smislene komentare. Kakva su to vremena bila...Danas je situacija umnogome drukčija, ni bolja ni lošija, nego jednostavno slijedi neka nova pravila. Prvo, blog kao pojam više nije nepoznanica. Blogera ima na svakom kora-ku – što boljih što lošijih, ali tu su i nitko se više previše ne iščuđava kad čuje za nekoga od njih. Teme kojima se blogeri bave vrlo su šarolike, a hrana je jedna od istaknutijih. Vrlo je zaniml-jivo promatrati i kakvi su profili tih autora – od srednjoškolaca pa do umirovljenika, svi kuhaju i tipkaju. #SviSmoMiStevoKarapandža Drugo, u takvom moru blogova vrlo je važno znati plivati na društvenim mrežama. Ako te nema na Face-booku i Instagramu, kao da te nema uopće. I već tu počinje velik dio posla – za prave rezultate trebalo bi svaki dan imati neki sitni as iz rukava koji možeš podijeliti na Faceu. A to zahtijeva an-gažman.Općenito, pisanje bloga zvuči kao jednostavna stvar, ali kad se u taj hobi krene malo dublje, shvatiš da tu ima materijala za cjeloživotno učenje. Uzet ću za primjer blog o hrani jer mi je ta tematika najbliža. Za jednu smislenu obja-vu potrebno je jako puno vremena. Prvo kupi namirnice (jer, budimo realni, tko to uvijek ima baš sve sastojke pri ruci?) pa ih donesi doma, is-kopaj onaj recept koji si jednom prilikom negdje zabilježila i kreni kuhati. Kad je hrana spremna (a to može biti nakon 15 minuta ili dva dana i 15 minuta), uhvati se fo-toaparata, ali tek nakon što si postavila set za fotografiranje. A i to ima svoja pravila – odaberi podlogu za snimanje (neka će jela najbolje izgle-dati na finom porculanu, a neka na prastarom komadu vrata od pojate koja si jednom prilikom s mužem pilala negdje na selu – svaka sličnost sa stvarnim životom je slučajna) pa odaberi po-suđe i rekvizite koji će fotografiji dati malo šarma i stvoriti priču koju želiš ispričati. Namjesti stativ, difuzor i postavke na fotoaparatu i ulovi najbolje svjetlo i najbolji kut. Ne valja. Pokušaj ispočetka. A da okreneš sve skupa s druge strane? Nije ni

DA MI JE NEŠTO SLATKO...PA TAKO VEĆ DESET GODINAu tome stvar. Da se sve pospe s malo šećera u prahu? Ne. Počisti. Fali dojam dubine. Ajme, memorijska kartica je skoro puna, izbiši sve ovo što nije valjalo. Dodaj jednu bocu, drukčije razmjesti pribor za jelo. Ma bezveze. Odgrizi ko-mad kolača da se malo utješiš. E, to već bolje izgleda! Sad razbacaj još par mrvica po podlozi i ubaci jednu zgužvanu salvetu. Odlično. Ali požu-ri, dnevno svjetlo već pomalo nestaje.Nakon praktičnog prehrambenog dijela, slije-di digitalni. Prebaci fotografije na kompjuter, odaberi nekoliko najboljih (zvuči kao lagan za-datak, ali zna biti jako dugotrajno), po potrebi ih malo doradi – pojačaj kontrast, povećaj ili smanji ekspoziciju, popravi zasićenost boja itd. pa ih spremi u formatu prikladnom za web. Onda sjedni za tipkovnicu i piši. I to piši tako da tekst ne bude faktografski, da ne bude suho-paran ni dosadan. Piši tako da bude pismeno, a istodobno ne uštogljeno. Piši tako da čitatelj doista poželi isprobati to što serviraš. Zatim oblikuj tekst, ispravi tipfelere, ubaci fotografije i sve dobro pregledaj. Vrijeme je za dijeljenje na društvenim mrežama. Smisli kratak uvod koji će zagolicati interes i klikni 'objavi'. I ode pola dana! A sve to kad si se već kao bloger poprilič-no uhodao. Izostavila sam tu često razmišljanje o tome što bi mogla biti tema sljedećeg teksta, obilaske Hrelića i sličnih mjesta u potrazi za najpitore-sknijim rekvizitima, maniju listanja kuharica u svakoj knjižari na koju naiđeš, biranje stola u

restoranu po kriteriju kako na njega pada svjet-lo i, nipošto ne zaboravimo, čestu konzumaci-ju hrane koja se od lova na savršeni kadar već ohladila.Ali sve to ima i puno svojih čari – da nije tako, ne bi mi se taj hobi toliko uvukao pod kožu da se njime bavim već deset godina. Lijepo je steći nova, makar virtualna, poznanstva i konstant-no biti u kontaktu s ljudima koji vole isto što i ti. Lijepo je uvijek učiti nešto novo: bilo da je riječ o kulinarskim tehnikama, novim kombinacija-ma okusa, jelima sa svih krajeva svijeta ili pak o fotografiji, kompoziciji, stiliziranju, psihologiji boje, pa čak i marketingu, pisanju i web alatima. Sve su to djelići slagalice koja se zove kvalitetan blog.A još je ljepše kad takva virtualna platforma dovede do konkretnih i opipljivih stvari u stvar-nom svijetu, u mom slučaju do objavljivanja ku-harice i otvaranja restorana zajedno s mužem i našim poslovnim partnerom, te do pravih iskrenih prijateljstava koja ne žive samo kao slo-va na ekranu. No to su već druge teme, a bojim se da sam i ovako možda pretjerala s brojem znakova.Poanta ove (pre)duge priče? Bavite se hobi-jem koji vas privlači, makar ga drugi u početku ne razumjeli – najgore što se može dogoditi jest da potrošite vrijeme... Na nešto što volite i u čemu uživate. Sve ostale lijepe nus pojave i neočekivani životni preokreti koji proizađu iz te ljubavi i hobija samo su dodatni bonus.

Vjekoslav Kobeščak i AntonijaKojan postali roditeljiTrener VK Jug CO Vjekoslav Kobešćak i Antonija Kojan postali su roditelji. U noći s utorka na srijedu rodio se njihov mali Karlo. Čestitamo roditeljima i obitelji.

Mateo Milković otišao u mirovinuNakon skoro 47 godina rada, prvi rektor Sveučilišta u Dubrovniku Mateo Milković otišao je u zasluženu mirovinu. Od 1. veljače 1993. bio je u stalnom radnom odnosu na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku, potom na Veleučilištu u Dubrovniku i Sveučilištu u Dubrovniku gdje je neprekidno radio 24,8 godina. Biran je u sva znanstve-na i znanstveno-nastavno zvanja: 1993. za docenta, 1997. za izvanrednoga profesora, 2001. za redovitoga profesora, a od 2005. je redoviti profesor u trajnom zvanju. Obnašao je dužnosti: prodekana Pomorskog fakulteta u Dubrovniku (1994. – 1997.), prorektora i rektora Veleučilišta u Dubrovniku (1997. – 2003.) te prvoga rektora Sveučilišta u Dubrovniku (2003. – 2012.)

“Trubadur” ostao bez stolovaGradonačelnik Mato Franković potpisao je odredbu u kojemu se ugos-titeljskom obrtu “Trubadur” raskida dvogodišnji ugovor korištenja javnih površina zbog učestalih kršenja pravilnika. Tvrtka Ray 32 d.o.o. je obvez-na prestati se koristiti javnom površinom i ukloniti stolove i stolice s javne površine odmah po primitku ovog otkaza, bilo putem pošte, odnosno po dostavi Komunalnog redarstva.U slučaju odbitka primitka pošiljke otka-zni rok počinje teći od dana kada je obavijest o otkazu predana na poštu, odnosno po uručenju obavijesti komunalnog redara. Ako zakupnik tvrtka Ray 32 d.o.o. ne postupi u skladu s Otkazom, Otkaz će se izvršiti putem trećih osoba koje odredi komunalni redar, na teret zakupnika.

Mara Bratoš rodila djevojčicuDubrovački par, fotografkinja Mara Bratoš i glumac Nikša Kušelj, postali su roditelji svog prvog djeteta, objavila je Gloria. Dubrovkinja je malu djevojčicu rodila u srijedu 4. listopada u zagrebačkoj Petrovoj Bolnici. FOTO: Davor Višnjić/Pixsell

Dubrovnik i ove godine ruši rekordePorast u broju dolazaka i noćenja na području Dubrovačko-neretvanske županije je nastavljen i u rujnu, pa je tako tijekom prvih devet mjeseci ove godine registrirano preko milijun i 700 tisuća dolazaka s ostvarenih 7,6 milijuna noćenja. U usporedbi s 2016. godinom, dolasci su u porastu za 15, a noćenja za 12 posto.U rujnu je na području naše županije registrirano preko 250 tisuća dolaza-ka, 13 posto više nego u istom mjesecu 2016. te 1,1 milijun noćenja, što je za 8,6 posto više nego u rujnu 2016.

KUNDURARIJE

32

P rispodoba o vinogradarima uboji-cama je Isusov proročanski govor o vlastitoj smrti kojim želi opisati odnos između Boga i njegovog

izraelskog naroda, naroda kojeg je Bog iz-abrao između svih drugih naroda da mu bude „predraga svojina mimo sve narode“ (Izl 19,5), naroda kojemu je Bog slao pro-roke koje oni istukoše, ubiše, kamenovaše, a zatim i vlastitog Sina kojeg oni pogra-be, izbace, ubiju. Ni ova prispodoba, kao uostalom i druge prispodobe, ne može se, u svom značenju iscrpiti samo na po-vijesnom odnosu između Boga i jednog naroda, pa bio to i Izabrani narod, nego je ona u svom značenju nadpovijesna slika odnosa između Boga i cjelokupnog čov-ječanstva jer Božji je „sav svijet“ (Izl 19,5). Prispodoba je zapravo logičan nastavak Božje žalopojke iz Izaijinog proročanstva, koju smo čuli kao prvo čitanje. Zato bis-mo u tom Izaijinom proročanskom govoru trebali pronaći ključ za njezino razumije-vanje. U svijetlu Izaijinog proročanstva, odnosno pjesme „ljubljenog njegovu vi-nogradu“ mi, naime, saznajemo da Bog nije izabrao izraelski narod zbog plodova koje će on donositi, nego da ga je izabrao jer ga je ljubio. Bog je zaljubljen u svoj vinograd, odnosno Bog je zaljubljen u iz-raelski narod. On ga nije posadio, ogradio, iskopao, podigao i iznajmio mu svoj vino-grad zbog vlastite koristi, ta Bogu ništa ne treba, nego zbog koristi i dobra samog vinograda, odnosno zbog dobra i koristi samog Izraela. Zato su i plodovi koje Bog očekuje, a ti su plodovi ljubav prema Bogu i prema bližnjemu, na korist Izraelu, a ne Bogu. Gledana ovako ova prispodoba nadilazi

odnos Boga i izraelskog naroda. Ona postaje prispodoba o odnosu Boga i ljudi svih vremena, pa tako i ovog našeg vreme-na. Ovo je razlog što se u prispodobi osim proročanstva o Isusovom odbacivanju od strane vlastitog naroda i smrti izvan zidi-na Jeruzalema, dogodilo i proročanstvo o predaji vinograda „drugim vinogradarima što će mu davati urod u svoje vrijeme.“ Očito je da je u ovom slučaju riječ o Crkvi, koja je novi Božji narod, nova Božja „pre-draga svojina mimo sve narode“, ponuđe-na međutim svim ljudima i narodima, pa i do tada jedinom Izabranom narodu, jer Božji je „sav svijet.“ Crkva bi možda mogla pomisliti da se prispodoba iz današnjeg evanđelja odno-si na nju samo u drugom dijelu, tj. da je se gleda samo kao narod koji je izabran nakon što je odbačen Izabrani narod, a ne i u onom prvom dijelu, tj. kao narod koji također može biti odbačen ako ne donosi plodove. To, međutim, nije tako. Iako je Krist s Crkvom vezan neraskidivim vezom, ne smijemo zaboraviti da nam se, nama članovima Crkve, može dogoditi da se i nama oduzme vinograd – u našem sluča-ju je to upravo Crkva – i dade narodu koji će donositi plodove. Nije samo Crkva ona na koju može biti primijenjena današnja prispodoba. To su i sve druge ljudske zajednice koje us-pijevaju odoljeti prolaznosti vremena on-oliko koliko donose plodove usklađene s Božjim planom. Ne mogu se, u ozračju ovog govora o primjeni prispodobe na različite ljudske zajednice i činjenice da danas slavimo Dan neovisnosti, ne sjeti-ti i našeg naroda i prekrasne zemlje koju je Bog za nas izabrao između svih ostalih zemalja. To je zemlja koju je Bog za nas posadio, ogradio, iskopao i iznajmio je našim precima prije četrnaest stoljeća. Nakon njih ju je povjerio i nama, sadašn-joj generaciji. Iako je bilo teških i lijepih trenutaka, iako je bilo naših izdajstava, ali i Božjih upozorenja, probijanja zidova vinograda i mnoštvo nevinih žrtava, neo-bjašnjivih stvari i događaja, ipak smo još tu, kako kaže pjesnik, „na tvrdoj siki.“ Vi-nograd koji nam je povjeren nije nam još oduzet jer još uvijek, usprkos svemu, nis-mo potpuno odbacili Isusa Krista. Onoga

dana kad se to dogodi, a dogodit će se vrlo skoro ako je suditi po katastrofalnoj demografskoj slici Hrvatske koju dodatno pogoršavaju masovna iseljava iz domov-ine, gotovo da već i to možemo reći, tog će nam dana zemlja koja nam je bila darova-na i kojom smo trebali upravljati donoseći plodove, biti oduzeta i dana narodu koji će „davati urod u svoje vrijeme.“ Jer, ako nema života nema ni plodova!Ovo je šire tumačenje današnje prispodo-be. Prispodobe gotovo uvijek imaju i uže značenje. Naime, možemo ih tumačiti i kao poruku upućenu pojedincima. Svi smo i kao pojedinci ljubljeni Božji vino-grad. Zato bismo se trebali zapitati kak-va je u našem osobnom životu sudbina Božjeg vinograda, odnosno glasnika koje nam Bog šalje i u konačnici njegovog lju-bljenog Sina Isusa Krista. To je pitanje na koje bi svatko osobno trebao odgovoriti.Na prvi pogled današnja prispodoba nema sretan završetak. Isus njom najavlju-je odbacivanje od ljubljenog naroda i od-bacivanje tog naroda od strane Boga. Či-tamo li, međutim, tu prispodobu u svijetlu cjelokupne povijesti spasenja, onda se u njoj, pa čak i u ovom odbacivanju, može otkriti pozitivna poruka. To je poruka da Božja odbacivanja nisu nikad konačna. Ona su samo Božje odgajanje, kroz privre-meno odbacivanje. U svijetlu ovog Božjeg odgajanja kroz privremeno odbacivan-je možemo gledati i odbačenost Izraela. Ona nije i ne može biti konačna. I Izrael je pozvan da sa svim drugim narodima čini dio novog Božjeg naroda, Crkve. I za nas je važno biti svjesni ovog Božjeg odgajan-ja kroz privremeno odbacivanje. Ono nam kaže da usprkos svojim slabostima, tko ih od nas nema, ne trebamo biti „zabrinuti ni za što“, osim da se svakog dana ponovo trudimo da nam u srcu bude „što god je istinito, što god časno, što god pravedno, što god čisto, što god ljubazno, što god hvalevrijedno; je li što krepost, je li što pohvala.“ To su plodovi koji Bog traži od nas za naše dobro. Budemo li to činili, slijedeći ono što smo od sv. Pavla u da-našnjem ulomku poslanice Filipljanima „naučili, i primili, i čuli, i vidjeli“, onda će zasigurno „Bog mira biti“, a i ostati, zauvi-jek s nama.

CRKVA ZA SVE LJUDE I NARODE / 26. NEDJELJA KROZ GODINU (A), 2017.

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

AKO ŽIVOTA NEMA, NEMANI PLODOVA ŽIVOTA

34 GlasGrada - 654 - petak 29.9.2017.

GlasGrada - 654 - petak 29.9.2017. 35

simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti 11.10.2017.Predstava - Hoerspiel: Mala igra za slušanje i gledanje 20.00 h, Kazalište Marina Držića 12.10.2017.Izložba - PRAZNINA - izbori iz serije 15 autora (autorica hrvatske fo-tografije XXI stoljeća) Umjetnička galerija Dubrovnik Koncert - Najljepše sk-ladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

DEŽURNA LJEKARNALJEKARNA „GRUŽ“ – od 6. – 8.10.2017.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 9.10 – 15.10.2017.g.

Dnevno dežurstvo sva-kog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

Sastojci:1/2 kg bijelog mesa (piletina)1 zelena paprika1 crvena paprika1 tikvica25 dkg šampinjona (manjih klobuka)3 žlice ulja (bolje je ko-ristiti maslinovo ulje)1 žlica estragon senfasoli po ukusu

Priprema:Pileće bijelo meso bez kosti i kože na-rezati na trake de-bljine otprilike 1,5 do 2 centimetra, pa trake

SLOBODNA RADNA MJESTA

6.10.2017.3. Jesenji glazbeni Moskar - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti Izložba - Davor Sanvin-centi: CON UNA CIERTA CALMA / S ODREĐENIM MIROM Galerija Dulčić Masle PulitikaAtelijer Pulitika Koncert - Grand finale: Shapeshifters, Freema-sons 23.00 h, Culture Club Revelin Zlatni Oliganj 2017.16.00 h, OrašacDJ Andrej Soul & Body 22.00 h, Lazareti7.10.2017.Koncert - Dubrovački komorni trio 21.00 h, Crkva Domino Brzopotezni šahovski turnir 17.00 h, Šahovski klub Dubrovnik STK Libertas - STK Varaždin 17.00 h, Sportska dvora-na Dubrovnik RKHM Dubrovnik - RK Pećine

18.00 h, Sportska dvora-na Dubrovnik ITF Mens Futures & ITF Womens Circuit 7. - 12.10.2017.Tenis tereni Lapad Nagrada Dubrovnika 17. Memorijal Željko Đuratović7. – 8. ListopadaTechnodrome label night 23.00 h, Lazareti8.10.2017.Dubrovačka regata 6. - 8.10.2017Koločepski kanal ŽKK Ragusa - ŽKK Požega 16.00 h, Sportska dvora-na Dubrovnik Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Galerija Sebas-tian Čilipi hiking, Cadmos Village9.10.2017.Dubrovnik and Konavle Walking Festival 2. - 9.10.2017Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa 10.10.2017.3. Jesenji glazbeni Moskar - Dubrovački

DOGAĐANJARAŽNJIĆI OD PILETINE

DUBROVNIK

PETAK, 6.10.

SUBOTA, 7.10.

NEDJELJA, 8.10.

15°C / 21°C

15°C / 21°C

13 °C / 21°C

RECEPT TJEDNA

KONOBAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: Ugostiteljski obrt "MAESTOSO"Rok za prijavu: 6.10.2017.

KUHAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: IMPORTANNE RESORTRok za prijavu: 10.10.2017.

FINANCIJSKI ANALITIČAR / KA Traženo radnika: 1 Poslodavac: POLIKLINIKA MARIN MED Rok za prijavu: 10.10.2017.

KONOBAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: IMPORTANNE RESORTRok za prijavu: 10.10.2017.

VIŠI / A STRUČNI / A SAVJETNIK / CA Traženo radnika: 1 Poslodavac: MINISTARSTVO HR-

VATSKIH BRANITELJA Rok za prijavu: 12.10.2017. UČITELJ / ICA MATEMATIKE Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA MARINA DRŽIĆA Rok za prijavu: 12.10.2017.

UČITELJ / ICA FIZIKE Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA MARINA DRŽIĆA Rok za prijavu: 12.10.2017.

UČITELJ / ICA EDUKACIJSKI REHABILITATOR Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA MARINA DRŽIĆA Rok za prijavu: 12.10.2017.

STRUČNI SURADNIK / CA U ODJE-LU PROMOCIJE I PRODAJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: PROFIL KLETT d.o.o.

Rok za prijavu: 13.10.2017.

POMOĆNI KUHAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: GALERIJA DVA d.o.o. Rok za prijavu: 15.10.2017.

PROGRAMER / PROGRAMERKA Traženo radnika: 2 Poslodavac: MINT MEDIA d.o.o.Rok za prijavu: 15.10.2017.

KUHAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: GALERIJA DVA d.o.o. Rok za prijavu: 15.10.2017.

KONOBAR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ORKA, ugostiteljski obrtRok za prijavu: 15.10.2017.

SPREMAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ORKA, ugostiteljski obrt Rok za prijavu: 15.10.2017.

PROGNOZA

narezati na pravilne kockice. Pomiješati ulje, senf i sol (omjeri su okvirni, prema uku-su može dodati i više senfa), pa namazati meso ovom smjesom, omotati plastičnom folijom (ili staviti u vrećicu za smrzavanja) i ostaviti preko noći u hladnjaku.Očistiti šampinjone, tikvicu oprati i nareza-ti na kolutiće, papriku očistiti i narezati na kockice slične veličine kao i meso. Na drve-ni ili metalni ražnjić

nabadati naizmjence jedan komad mesa pa jedan komad povrća tako da bude šareno. Mogu se između dva komada mesa stavl-jati i dva komadića paprike (jer je paprika tanka i pečenjem će se još stanjiti).Ražnjiće peći na sred-njoj vatri (ne smije biti prejaka jer će meso izgoriti, ali niti presla-ba, jer bi piletina mogla biti presuha) otprilike 7-8 minuta sa svake strane, nekoliko puta okrećući meso.

36 GlasGrada - 654 - petak 29.9.2017.