OKO

Anatomija i fizika oka

Hlebec Boriswww.belimantil.info

Općenito

Oko je organ koji nam omogućuje prijem vizualnih informacija

To je sferni parni organ smješten unutar lubanje u očnim šupljinama

Zadaća mu je prikupljati svijetlost te pretvarati upadnu svijetlost u

bioelektrične impulse koje mozak moţe interpretirati kao vizualne

informacije.

Sloţene je graĎe

www.belimantil.info

Pomoćni dijelovi oka

www.belimantil.info

OČNE ŠUPLJINE

Štite oči od mehaničke ozljede, tvoreći koštanu šupljinu u kojoj je oko

smješteno

Oblika su četverostrane piramide, čiji je vrh okrenut unutrašnjosti lubanje

Šupljine imaju odreĎene pukotine kroz koje prolaze očni ţivci i ţile

Optički foramen otvor je kroz koju prolazi očna arterija i optički ţivac

U zdravom oku, šupljina je obloţena urednom količinom masnog tkiva

www.belimantil.info

www.belimantil.info

Očni kapci

Od vitalne je vaţnosti da oko bude vlaţno

Razmazuju izlučevine lakrimalnog aparata po prednjoj površini oka

Tokom sna, kapci su zatvoreni kako bi se spriječilo isparavanje

Štite oko od ozljeda pomoću refleksa treptanja i trepavica smještenih na

vrhu

www.belimantil.info

Conjuctiva

Conjuctiva je mukozna membrana koja oblaţe unutarnju stranu kapaka

(palpebral conjuctiva), te površinu očne jabučice (bulbral conjuctiva).

Pomaţe u prijanjanju kapaka za jabučicu

www.belimantil.info

Ţljezdani aparat

U svakom oku po jedna je lakrimalna (suzna) ţljezda

Oblika su badema, i proteţu se do vanjskog kuta oka

Sastavljeni su od dva dijela: jedan je plitko udubljen u dio očne šupljine, a drugi dio se pruţa prema gornjem dijelu gornjeg kapka

Izvodnih je vodova od 3 do 12 te se otvaraju u šuplju elastičnu strukturu “fornix conjuctiva superior” koja sluţi kao “vreća za suze”

Suze se ispuštaju, teku preko oka i do točke u rubu oka (puncta lacrimalia)gdje ulaze u nazolakrimalne vreće, te kroz daljne vodove u nos

Suze se mješaju s produktima nekih pomoćnih ţljezdi koje luče uljaste dodatke poradi spriječavanja isparavanja suza.

www.belimantil.info

www.belimantil.info

Ostale pomoćne strukure

Mišići kapaka i oka

Koža

Fibralni (nitasti) sloj

www.belimantil.info

Generalne karakteristike oka

www.belimantil.info

Oblik i graĎa

Oko nije jednostavna sfera već se moţe promatrati kao spoj manjeg djela male

izuzetno zakrivljene sfere sa velikim djelom veće, ne toliko jako zakrivljene sfere.

Rožnica (cornea) – Manji sferni dio, zauzima pribliţno 1/6 ukupnog volumena i

ima radijus od 8 mm. Prozirna je. U biti je to sferni dioptar, debljine oko 0,5 mm

Bjeloočnica (sclera) – veći neprozirni sferni dio

- ima radijus veličine 12 mm

Ta se dva djela spajaju u prstenu zvanom Limbus

Šarenica (iris) – smještena iza roţnice, odreĎuje boju oka

- takoĎer regulira količinu upadne svijetlosti (mijenja

polumjer zjenice – od 2 do 8 mm)

- pomaţe i pri fokusiranju (suzuje zjenicu u korist povećanja

oštrine slike) pri gledanju blizih predmeta

Zjenica (pupilla) – smještena u središtu šarenice

- to je mjesto ulaska svijetlosti u unutrašnjost oka

- tamna točka

www.belimantil.info

“ZLO” OKO

www.belimantil.info

ODE...

www.belimantil.info

Normalno oko

www.belimantil.info

Slojevi oka

Oko je graĎeno od 3 sloja

Vanjski slojevi - roţnica i bjeloočnica

Srednji sloj – glavni krvoopskrbni sloj

- sastoji se od cilijarnog tijela, šarenice i ţila

Unutarnji sloj – Mrežnica (retina) - dio oka osjetljiv na svjetlo

- u oku je upravo ona “zastor”, radijusa

oko 40 mm, na kojem konvergentni

sistem stvara realnu i obrnutu sliku

www.belimantil.info

www.belimantil.info

www.belimantil.info

Fotoreceptori Fotoreceptori (pribliţno 125 000 000) su meĎusobno nejednoliko

pomiješani preko gotovo cijele mreţnice.

Štapići (promjera 0,002 mm) jako su osjetljivi na svjetlost, pa je za osjet potrebno samo nekoliko fotona. Pomoću njih gledamo po noći.- Ne razlikuju boje (po noći sve izgleda sivo).

Čunjići (6 - 7 milijuna, promjera 0,006 mm svaki) rade pod jakim svjetlom i pomoću njih razlikujemo boje.

Svaki ima svoj odvodni ţivac i djeluje kao najmanja samostalna vidna stanica. - Gotovo su neosjetljivi kod slabog intenziteta svjetlosti.

Vezivnim tkivom štapići i čunjići povezani su sa bipolarnim stanicama koje su opet povezane sa ganglionarnim stanicama koje daju vlakna vidnog ţivca.

www.belimantil.info

www.belimantil.info

Slijepa pjega

Slijepa pjega je područje gdje optički ţivac izlazi iz očne šupljine

Nazvana je “slijepom” jer na tom području nema ni štapića ni čunjića, pa je

ona sasvim neosjetljiva na svijetlost

Efekt nestanka zvijezda objašnjiv slijepom pjegom – probajte! (lijepo je

ponekad leţati i gledati zvijezde, jako opušta)

A moţemo isprobati i odmah – na manje opuštajući način

www.belimantil.info

www.belimantil.info

Ţuta pjega

Mala udubina (promjera 2,5 - 3 mm) smještena odmah iznad centra mrežnice. Tu se nalazi gotovo dvostruko više čunjića nego štapića.

U centru je maleni dio (promjera 0,3 mm) u kojem uopće nema štapića i zove se fovea centralis.

Tu su čunjići tanji i jako gusto pakirani, te je to područje koje daje najjasniju sliku sa najviše detalja. - Zato se oko stalno pomiče tako da svjetlost, koja dolazi sa dijela predmeta koji nas najviše zanima, padne upravo u to područje.

www.belimantil.info

www.belimantil.info

Nastajanje slike

Optički sustav oka je takav da stvara umanjenu obrnutu sliku vidnog polja

na mreţnici.

Čitav se sustav ponaša kao konveksna leća, ali je u biti mnogo

kompleksniji

- refrakcija se vrši na četiri odvojene površine: na prednjoj te straţnjoj

površini roţnice i leće

Svaka od tih površina pribliţno je sferna, a na svakom dioptru svijetlost se

lomi prema okomici

postoje dakle 4 površine na kojima dolazi do loma prema okomici

upućujući zrake konvergentno s jedne na drugu površinu

www.belimantil.info

A KAKO SE TO OSTVARUJE?

www.belimantil.info

Kod oka, indeks loma sredstva iz kojeg svijetlost stiţe uvijek je manji od onog u koje ulazi

1) relativni indeks loma pri prelasku iz zraka u roţnicu n2/n1=1,3376(nzraka=1, nroţnica = 1,3376)

2) pri prelasku iz očne vodice i staklovine (koje imaju pribliţno isti indeks loma pa nema znatnije refrakcije) u leću: nstaklovina=1,386 nleća=1,406.

-I tako je ostvarena konvergencija zraka. Ovaj je konvergentni sustav kod zdravog oka fino podešen, na način da se slika stvara (tj. da se zrake sjeku)točno na zastoru – mreţnici, pod uvjetom da su upadne zrake paralelne,što znači da je predmet koji gledamo u daljini.

-Ako je predmet koji gledamo nije dovoljno udaljen, zrake nisu paralelne i oko se treba prilagoditi za gledanje bliskog predmeta – kaţemo da se oko AKOMODIRA

www.belimantil.info

Akomodacija

sposobnost očne leće da mijenja svoju jakost (poveća konvergenciju) kako bi od blizih predmeta nastala jasna slika na mrežnici.

U akomodacijskom miru, kad je predmet u dalekoj točki, cilijarni mišići su opušteni pa je leća skoro ravna, što znači da joj se povećao radijus zakrivljenosti, a s time i žarišna daljina. Leća tada ima najmanju jakost, j = 59 dpt.

Kad se predmet približava oku, cilijarni mišići se napinju, pa popušta vanjska sila na leću i ona se zbog vlastite elasičnosti ispupči. Tada joj se smanji radijus zakrivljenosti, a s time i žarišna daljina, što znači da joj je jakost porasla.

Oko je u akomodacijskom maksimumu onda kad se predmet nalazi u blizoj točki i tad je jakost leće najveća, j = 71 dpt.

Na daljini jasnog vida oko akomodira bez napora i tada je jakost leće približno 64 dpt.

www.belimantil.info

a) Za Daleku Točku

Oko je najmanje konvergencije te stvara sliku na mreţnici bez naprezanja.

www.belimantil.info

b) Za Blisku Točku

Oko je napregnuto, i to jače što je predmet bliţe, povećavajući na taj način

svoju konvergenciju.

www.belimantil.info