PITANJA i ODGOVORI OPI DIO DRAVNOG STRUNOG ISPITA

Sukladno Programu opeg dijela dravnog strunog ispita (NN br. 144/03 i 149/03), opi dio dravnog strunog ispita obuhvaa sljedee predmete: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ustavno ureenje Sustav dravne uprave Upravni postupak i upravni sporovi; Uredsko poslovanje Slubeniki odnosi Sustav lokalne i podrune (regionalne) samouprave Osnove sustava Europske unije

1. USTAVNO UREENJE......................................................................................................................................2 2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE............................................................................................................................2 3. UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR......................................................................................................3 4. UREDSKO POSLOVANJE...................................................................................................................................3 5. SLUBENIKI ODNOSI.....................................................................................................................................4 6. SUSTAV LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE..............................................................5 7. OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE UNIJE..........................................................................................................5 1. USTAVNO UREENJE......................................................................................................................................6 IZVORINE OSNOVE - imaju znaaj normativnog akta, one su osnov tumaenja i razumijevanja Ustava............6 TEMELJNE ODREDBE ..........................................................................................................................................6 ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA.....................................................................................6 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE...............................................................................................................6 MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA...................................................................6 MEUNARODNI ODNOSI......................................................................................................................................6 PROMJENA USTAVA.............................................................................................................................................6 2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE.........................................................................................................................25 3. UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOROVI...............................................................................................39 4. UREDSKO POSLOVANJE................................................................................................................................74 5. SLUBENIKI ODNOSI.....................................................................................................................................87 6. SUSTAV LOKALNE I PODRUNE ...............................................................................................................102 (REGIONALNE) SAMOUPRAVE....................................................................................................................102 7. OSNOVE SUSTAVA ....................................................................................................................................118 EUROPSKE UNIJE.........................................................................................................................................118

1 / 126

1. USTAVNO UREENJEOBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI: 1. Ustav Republike Hrvatske (proieni tekst Narodne novine, broj 41/01 i 55/01 ispravak), 2. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02), 3. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (proieni tekst Narodne novine, broj 49/02), 4. Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 55/90, 26/93 Zakon o izmjenama i dopunama zakona kojima su odreene novane kazne za privredne prijestupe i prekraje l. 137., 29/94 Zakon o izmjenama i dopunama zakona kojima su odreene novane kazne za privredne prijestupe i prekraje l. 3.), 5. Zakon o dravnom peatu (Narodne novine, broj 33/95), 6. Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 22/92, 42/92 ispravak i 71/97), 7. Zakon o politikim strankama (Narodne novine, broj 76/93, 111/96, 164/98 i 36/01), 8. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (proieni tekst Narodne novine, broj 69/03, 167/03 vjerodostojno tumaenje lanka 4. u vezi sa lancima 15. i 16.), 9. Zakon o popisima biraa (Narodne novine, broj 19/92).

2. SUSTAV DRAVNE UPRAVEOBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI: 1. Zakon o sustavu dravne uprave (Narodne novine, broj 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 127/00 vjerodostojno tumaenje lanka 2. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu dravne uprave i 59/01, 190/03 proieni tekst, 199/03), 2. Zakon o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 101/98, 15/00 i 117/01, 199/03, 30/04), 3. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija sredinjih tijela dravne uprave (Narodne novine, broj 48/99, 15/00 i 20/00 - ispravak 199/03, 30/04, 136/04, 22/05), 4. Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda dravne uprave u upanijama (Narodne novine, broj 21/02 i 78/03), 5. Uredba o naelima za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave (Narodne novine, broj 43/01, 08/04), 6. Zakon o proraunu (Narodne novine, broj 96/03).

2 / 126

3. UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOROBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI: 1. Zakon o opem upravnom postupku (Narodne novine, broj 53/91 i 103/96 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-248/1994 od 13. studenoga 1996.), "Slubeni list SFRJ" br. 47/86, 2. Zakon o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 53/91, 9/92 i 77/92). "Sl. list SFRJ" br. 4/77.

4. UREDSKO POSLOVANJEOBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI: 1. Uredba o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj 38/87 i 42/88), 2. Uputstvo za izvrenje Uredbe o uredskom poslovanju (Narodne novine, broj 49/87 i 38/88), 3. Zakon o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 33/95) 93/95 Pravilnik za primjenu zakona o peatima i igovima s grbom RH), 4. Zakon o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 95/97, 131/97, 68/98, 77/96, 66/99, 145/99, 30/00 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-747/96, 744/98 od 1. oujka 2000. i 116/00, 163/03, 17/04, 110/04), 5. Uredba o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave, lokalne, podrune (regionalne) i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (Narodne novine, broj 34/02).

3 / 126

5. SLUBENIKI ODNOSIOBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI: 1. Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (Narodne novine, broj 27/01), 2. Zakon o plaama u javnim slubama (Narodne novine, broj 27/01), 3. Zakon o radu (Narodne novine, broj 38/95, 54/95, 65/95, 69/95, 17/01, 82/01 i 114/03, 142/03, 30/04, 142/03 Ispravak, 137/04 Proieni tekst), 4. Uredba o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika (Narodne novine, broj 78/03, 57/04), 5. Zakon o dravnim slubenicima (Narodne novine, broj 92/05) stupio na snagu 01.01.2006.

NAPOEMANE: Iz Zakona o dravnim slubenicima NN 92/05 1. l. 144 stavak 1. podstavak b "U odnosu na namjetenike prestaje vaiti Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (Narodne novine, br. 27/01.) i na temelju njega doneseni provedbeni propisi, osim odredaba kojima su ureene njihove plae, koje ostaju na snazi do dana poetka primjene propisa kojima e se urediti klasifikacija radnih mjesta i plae namjetenika." 2. l. 144 stavak 3. "U odnosu na slubenike i namjetenike u upravnim odjelima i slubama jedinica lokalne i jedinica podrune (regionalne)samouprave Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima (Narodne novine, br. 27/01.) ostaje na snazi do stupanja na snagu posebnog zakona kojim e se urediti njihova prava, obveze i odgovornosti." Pojanjenje napomena: Pravni izvori pod rednim brojem 1. 4. primjenjuju se samo na slubenike i namjetenike u upravnim odjelima i slubama jedinica lokalne i jedinica podrune (regionalne) samouprave. Pravni izvor pod rednim brojem 5. primjenjuje se na dravne slubenike i namjetenike.

4 / 126

6. SUSTAV LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVEOBUHVAENI SU SLJEDEI PRAVNI IZVORI: 1. Europska povelja o lokalnoj samoupravi (Narodne novine meunarodni ugovori broj 14/97), 2. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 33/01 i 60/01 vjerodostojno tumaenje lanka 31. stavka 1., lanka 46. stavka 1. i 2., lanka 53. stavka 4. i lanka 90. stavka 1., 129/05), 3. Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 50/98 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-103/1997 od 31. oujka 1998, 68/98, 22/99, 42/99 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-772/1997, U-I-773/1997 od 21. travnja 1999., 117/99, 128/99, 128a/99, 128b/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03 i 107/03, 175/03), 4. Zakon o Gradu Zagrebu (Narodne novine, broj 62/01), 5. Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 117/93, 69/97 l. 28. stavak 3. Zakona o porezu na promet nekretnina, 33/00, 127/00 lanak 172. toka 11. Opeg poreznog zakona, 59/01, 107/01 i 117/01 ispravak i 150/02, 147/03, 73/00), 6. Zakon o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 33/01, 10/02 Odluka Ustavnog suda, 155/02 Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i 45/03, 43/04, 40/05, 44/05 Proieni tekst).

7. OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE UNIJEOBUHVAENE SU SLJEDEI PUBLIKACIJE MINISTARSTVA ZA EUROPSKE INTEGRACIJE: 1. Europska unija u 10 lekcija, Pascal Fontaine, 2. Hrvatska na putu u Europsku uniju, Od kandidature do lanstva, MEI. Publikacije se mogu pronai na slubenoj Internet stranici Ministarstva za europske integracije: www.mei.hr.

5 / 126

1. USTAVNO UREENJE1. to je Ustav i tko ga donosi? Ustav je temeljni akt jedne drave (RH), najvii pravno-politiki dokument (akt) drave, s kojim u suglasnosti moraju biti svi zakoni i ostali propisi, tj. na temelju kojeg se donose ostali zakoni. Ima IX poglavlja i 146 lanka. Ustav donosi Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. 2. Kada je donesen Ustav? Prvi Ustav RH donio je Sabor dana 21.12.1990. god., a proglaen je 22.12.1990. god. Odlukom o proglaenju Ustava RH i stupanja Ustava na snagu. /Najnovije izmjene 28.03.2001. god./ RH je priznata 15.01.1992. god. 3. Koja podruja obuhvaa Ustav? Ustav sadri: IZVORINE OSNOVE - imaju znaaj normativnog akta, one su osnov tumaenja i razumijevanja Ustava TEMELJNE ODREDBE ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA zajednike odredbe osobne i politike slobode i prava gospodarska socijalna i kulturna prava USTROJSTVO DRAVNE VLASTI Hrvatski Sabor predsjednik RH Vlada RH sudbena vlast dravno odvjetnitvo USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA MEUNARODNI ODNOSI meunarodni ugovori udruivanje i razdruivanje PROMJENA USTAVA 4. Kakva je drava RH (na kojim je temeljnim odredbama definirana)? RH je suverena (1), jedinstvena (2), nedjeljiva (3), demokratska (4) i socijalna (5) drava. to znai da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. 5. Koje su temeljne odredbe Ustava? - RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava - vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana - suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv - najvie vrednote (sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav) - trodioba vlasti - ustavnost i zakonitost - slobodno osnivanje politikih stranaka - oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost - granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora - zabrana progonstva, oduzimanja dravljanstva, izruivanja drugoj dravi te zatita interesa hrvatskog dravljanina u stranoj dravi - grb, zastava i himna - slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma - Zagreb - glavni grad RH 6. to je to suverenitet RH i gdje se prostire? Suverenitet RH je definiran kao nedjeljiv, neotuiv i neprenosiv. Suverenitet RH prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja. 6 / 126

Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima. 7. Kako se dijeli vlast u RH (na kojem je naelu ustrojena)? Dravna vlast ustrojena je na naelu trodiobe vlasti i dijeli se na : 1. zakonodavnu /Sabor/ 100 - 160 zastupnika 2. izvrnu /Vlada/ najvie tijelo izvrne vlasti u RH 3. sudbenu /sudovi/ a ograniena je Ustavom zajamenih pravom na: 1. lokalnu samoupravu i 2. regionalnu samoupravu 8. Kako narod ostvaruje vlast u RH? Izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. 9. Da li RH moe sklapati savez sa drugim dravama? RH moe sklapati saveze s drugim dravama, zadravajui suvereno pravo da sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. O tome odluuje Sabor sa 2/3 glasova svih zastupnika, i narod neposredno na referendumu. 10. Da li se granice RH mogu mijenjati i kako? Granice Republike Hrvatske se mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskog Sabora (2/3 veinom). 11. Kakav je odnos Ustava, zakona i ostalih propisa? Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. 12. Koje su najvie vrijednosti Ustavnog poretka RH? Najvie vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav. 13. Kako se moe promijeniti Ustav? Pravo da predloi promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada RH. Pravo da predloi promjenu ustava RH ima: najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru predsjednik Republike vlada Republike Hrvatske 14. Tko proglaava promjenu Ustava? Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor odluuje veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglaava Sabor. 15. to je zadatak Oruanih snaga RH? Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad oruanim snagama RH ureuje se Ustavom i zakonom. Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskog Sabora. Bez prethodne odluke Hrvatskog Sabora mogu prijei granice Republike Hrvatske u sklopu vjebi u okviru meunarodnih obrambenih organizacija kojima je Republike Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi. 16. Temeljne slobode i prava ovjeka (zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda)? Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.

7 / 126

Svim graanima RH jami se: 1. zajednike odredbe - ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina zabrana diskriminacije - pravo na albu i sudsku kontrolu zakonitosti pojedinanih akata 2. osobne i politike slobode i prava - pravo na ivot (u RH nema smrtne kazne) - ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva (nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda osim kada je to odreeno Zakonom o emu odluuje sud) - zabrana zlostavljanja, prisilnog i obvezatnog rada - zabrana uhienja bez pismenog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga, koji mu mora biti proitan i uruen prilikom oduzimanja slobode - svi su graani RH kao i stranci jednaki pred sudom i drugim dravnim i inim tijelima koje imaju javne ovlasti - svatko je neduan dok mu se ne dokae krivnja - sloboda kretanja ili nastanjivanja (pravo biranja boravita) - nepovredivost doma (potreban je sudski nalog za pretraivanje prostorija) - nepovredivost tajne pisma i drugih oblika openja - sloboda miljenja i izraavanja misli - sloboda tiska i drugih informacija - sloboda udruivanja - sloboda savjesti i vjeroispovijedi te sloboda javnog oitovanja vjere ili drugog uvjerenja - sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave - svim graanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed - pravo na slobodno udruivanje u sindikate i druge udruge - svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube - birako pravo (svi graani RH s navrenih 18 god., imaju ope i jednako pravo) - vojna obveza - sigurnost i tajnost osobnih podataka 3. gospodarska, socijalna i kulturna prava - pravo vlasnitva i nasljeivanja - poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja RH mogunost ograniiti ili oduzeti vlasnitvo uz naknadu trine vrijednosti porezni sustav temeljen na naelima jednakosti i pravednosti osobita zatita stvari od interesa za RH (more, obala, otoci, ivotinjske i biljne vrste) HNB sredinja banka, samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru - drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu, zabranjeni su monopoli - pravo na rad i slobodu rada pravo zaposlenih na zaradu pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba - pravo osnivanja sindikata (moe se ograniiti u oruanim snagama i redarstvu) - pravo na trajk (moe se ograniiti u oruanim snagama i redarstvu, dravnim tijelima) - pravo na zdravstvenu zatitu - osnovno kolovanje je obvezno i besplatno - pravo na zatitu obitelji (obitelj je pod osobitom zatitom drave) zatita materinstva, djece i mladei - roditelji su duni odgajati, kolovati i uzdravati djecu, samostalno odluuju o odgoju djece, djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelj dunost je svih tititi djecu i nemone osobe, osnovno kolovanje je obvezatno i besplatno, jami se autonomija sveuilita, - sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva - pravo na zdrav ivot i okoli 17. 1. 2. 3. Kako je ureeno pravo na zatitu i osobnu sigurnost pojedinca? odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba koja osigurava graanima pravnu pomo svatko je neduan dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja osumnjien ili optuen zbog kaznenog djela ima pravo na : -da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete, -da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane, -na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat, -da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom, 8 / 126

-da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu, -da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube, -na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. 18. Kako je Ustavom RH zajameno pravo kretanja i nastanjivanja na podruju RH? Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima pravo slobodno se kretati i birati boravite. Svaki dravljanin RH ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu. Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima meunarodnog prava. 19. Kako je Ustavom zajamena nepovredivost doma i tajnost dopisivanja na podruju RH? dom je nepovrediv samo sud moe (pismenim) nalogom odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai, uz nazonost (dva) svjedoka jami se tovanje i pravna zatita osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti zajamena je nepovrediva sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika openja jami se sigurnost i tajnost osobnih podataka 20. Kako Ustav regulira slobodu savjesti i vjeroispovijesti te prava udruivanja i osnivanja stranki i organizacija? - jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja - sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave - svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom - svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom 21. Birako pravo i kako je ono odreeno Ustavom RH? Birako pravo je pravo svakog punoljetnog hrvatskog dravljanina da ima pravo sudjelovanja na izborima, ima pravo biranja i biti biran, ope je i jednako za sve. - svi dravljani sa navrenih 18 godina - na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem - birako pravo ostvaruje se temeljem upisa u popis biraa - u mjestu prebivalita u RH, vodi ga opinsko tijelo nadleno za poslove ope uprave Aktivno birako pravo da biraju zastupnike Pasivno birako pravo da moe biti biran za zastupnika Zakonom se moe pored opeg birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno birako pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. 22. Koje dunosti ima svaki graanin RH po Ustavu? - vojna obveza i obrana RH dunost je svih za to sposobnih dravljana (doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama, te su osobe obvezne ispunjavati druge dunosti odreene zakonom) - svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima (porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.) 23. Kako je Ustav definirao pravo vlasnitva? - Jami se pravo vlasnitva. Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom. Jami se pravo nasljeivanja. - Svi poduzetnici imaju jednak pravni poloaj na tritu, zabranjeni su monopoli. - Zakonom je mogue ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti, a iznimno zakonom i poduzetnika sloboda i vlasnika prava. 24. Poloaj Hrvatske Narodne Banke (HNB)? Hrvatska Narodna Banka je sredinja banka Republike Hrvatske. Poloaj, prava i dunosti Narodne Banke Hrvatske ureuje se zakonom. Hrvatska Narodna Banka je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom Saboru. 25. Sindikalne organizacije i pravo na trajk? Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne organizacije. U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje. 9 / 126

Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Jami se pravo na trajk. U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima zakonom, moe se ograniiti pravo na trajk. 26. U kojem se sluaju mogu ograniiti slobode i prava zajamena Ustavom? Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti o tome odluuje Hrvatski Sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike. Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti. 27. Kako se stjee hrvatsko dravljanstvo? Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravni. Naini stjecanja hrvatskog dravljanstva su: podrijetlom roenjem na teritoriju RH priroenjem po meunarodnim ugovorima 28. Kada hrvatsko dravljanstvo prestaje? otpustom odricanjem po meunarodnim ugovorima 29. to je domovnica? Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko dravljanstvo, a izdaje ju matini ured grada/opine ili nadleno diplomatsko ili konzularno predstavnitvo u inozemstvu. 30. ime se dokazuje hrvatsko dravljanstvo? domovnicom vaeom osobnom iskaznicom vojnom iskaznicom ili putovnicom 31. to se ureuje zakonom o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti Predsjednika RH? Ureuje se opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne Republike Hrvatske, te opis zastave i lente predsjednika Republike Hrvatske , kao i nain i zatita njihove uporabe. 32. Koje su oznake dravnosti RH /simboli drave/ i kada se rabe? To su: zastava, grb, himna RH. Mogu se rabiti u obliku, opisu i tekstu koji su utvreni Ustavom RH i ureeni zakonom, na nain kojim se istie ugled i dostojanstvo RH. Zabranjeno je javno isticati dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi nain oteene grb ili zastavu Republike Hrvatske. U grbu i na zastavi Republike Hrvatske ne moe se nita mijenjati. Iznimno, ako je statutom ili drugim propisom pravnih osoba predvieno, dijelovi grba ili zastave RH mogu se rabiti kao sastavni dio drugih amblema odnosno znakova, pod uvjetom da se time ne vrijea ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske. Uporaba grba, zastave i himne RH slobodna je u umjetnikom i glazbenom stvaralatvu i u odgojno-nastavne svrhe, pod uvjetom da se time ne vrijea ugled i dostojanstvo RH. 33. Grb RH i kada se upotrebljava? Grb RH je povijesni hrvatski grb u obliku tita, dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 naizmjeninih crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu crvene boje. Iznad tita nalazi se kruna sa pet iljaka koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom tita. U krunu je smjeteno 5 manjih titova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani sa lijeve na desnu stranu tita i to: 1. najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom 2. Grb Dubrovake republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede 3. Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave 4. Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima 10 / 126

5. Slavonski grb

sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo U gornjem plavom polju je uta (zlatna) esterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom. Omjer visine polja na glavnom titu i visine manjih titova u kruni je 1 : 2,5, a omjer irine polja na glavnom titu i irine manjih titova u kruni 1: 1. Izvornik grba RH uva se u Saboru. Grb Republike Hrvatske rabi se: 1. u sastavu peata i igova dravnih organa i drugih javnih tijela 2. u slubenim natpisima tijela dravne vlasti istaknutim na zgradama i uredima kako u RH, tako i inozemstvu; 3. u sveanim prostorijama tih zgrada; 4. na slubenim i slinim aktima; 5. na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju; 6. u drugim prilikama utvrenim zakonom. 34. Zastava RH i kada se istie? Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer irine i duine zastave je 1 : 2. Boje zastave su poloene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja ini jednu treinu irine zastave. Grb Republike Hrvatske je smjeten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Sredinja toka grba poklapa se s tokom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Zastava Republike Hrvatske istie se: 1. stalno na zgradama svih dravnih organa; 2. u dane praznika RH (na svim zgradama); 3. u dane alosti u RH i vije se za trajanja alosti na pola stijega; 4. u drugim prilikama utvrenim zakonom (brodovi i druga plovila pomorske i unutarnje plovidbe). Moe se isticati na javnim skupovima (politikim, znanstvenim, sportskim i dr.) i drugim prilikama, koje se odravaju u RH, u skladu sa pravilima i obiajima odravanja takvih zbivanja. Ako se zastava RH istie preko ulice ili trga u okomitom poloaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istonoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istonoj strani krunog trga. Ako se zastava RH istie okomito na stolu, tribini ili kakvom drugom poasnom mjestu, te se polae na odar, postolje ili koji drugi predmet ili se nosi u vodoravnom poloaju, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane. 35. Himna tko ju je napisao i uglazbio te kada se izvodi? Lijepa naa domovino proglaena je himnom RH 1891 god., napisao ju je Anton Mihanovi, uglazbio Josip Runjanin, a spomenik se nalazi u Zelenjaku u dolini Sutle, rodnom mjestu Antona Mihanovia. Tekst himne glasi:Lijepa naa domovino, Oj junaka zemljo mila, Stare slave djedovino, Da bi vazda sretna bila! Mila, kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina. Mila, kuda si nam ravna, Mila, kud si planina! Teci Dravo, Savo teci, Nit' ti Dunav silu gubi, Sinje more svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi. Dok mu njive sunce grije, Dok mu hrae bura vije, Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu ivo srce bije!

Himna se izvodi: 1. na poetku zasjedanja Sabora RH; 2. pri slubenom dolasku u RH, odnosno ispraaju efa strane drave ili ovlatenog predstavnika meunarodne organizacije; 3. u drugim sluajevima utvrenim zakonom. Moe se izvoditi i na slubenim proslavama, politikim skupovima i drugim sveanim manifestacijama. Ne smije se izvoditi na nain i u prilikama koji vrijeaju ugled i dostojanstvo RH. 36. Zastava predsjednika RH i kada se istie? Kvadratnog je oblika, obrubljena tankim rubom naizmjeninih crvenih i bijelih polja. U sredini zastave na modroj podlozi je znak u obliku povijesnog hrvatskog grba sa 25 crvenih i srebrnih polja. tit krasi vijenac medaljona u kojima su povijesni hrvatski grbovi poredani od lijeve na desnu stranu tita ovim redom: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Sa medaljona se uzduno pruaju snopovi usporednih zlatnih, crvenih i bijelih linija. Iznad tita je poloena vrpca s bojama zastave Republike Hrvatske, na kojoj su u sredini zlatnim slovima u rimskoj kapitali izvezena slova "RH". koja znae: Republika Hrvatska. Zastava predsjednika RH se istie: 1. na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi: 2. na prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik: 3. u drugim sveanim prilikama.

11 / 126

37. Lenta predsjednika RH i kada ju nosi? Lenta je znak predsjednike asti, sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave koje su poloene kao i na zastavi RH. Lenta je obrubljena zlatnim rubom. U sredini lente s prednje strane u bijelom polju nalazi se grb RH obrubljen zlatnim rubom koji je s lijeve strane ukraen izvezenim zlatnim granicama hrasta, a s desne strane zlatnim granicama masline. Lenta se nosi poloena preko desnog ramena dijagonalno poprsjem do struka gdje se kopom spaja s drugim krajem lente. Kopa je kvadratnog oblika obrubljena zlatnim pleterom. Na sredini polja kope je znak isti kao i znak na zastavi predsjednika RH, ali bez natpisa na vrpci. Predsjednik RH nosi lentu u posebnim sveanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje RH: 1. na Dan dravnosti; 2. pri predaji priznanja; 3. kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika; 4. u drugim sveanim prilikama 38. to je Hrvatski sabor? Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. 39. Kakav je sastav Hrvatskog sabora? - Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine, nemaju obvezujui mandat te imaju imunitete. broj zastupnika, uvjeti i postupak izbora ureuju se zakonom. mandat se moe produiti samo u sluaju rata. - Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora, a prvo zasjedanje odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika. - Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. - Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Predsjednik sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamenta stranaka sazvati izvanredno zasjedanje. - Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika. Zastupnici glasuju osobno. - Sabor se moe raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina zastupnika, a isto tako Predsjednik moe raspustiti Sabor. 40. Izbor zastupnika u Hrvatski sabor? Zastupnike biraju svi dravljani RH s navrenih 18 godina ivota. Predsjednik RH raspisuje izbore i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Bira se 140 zastupnika u Sabor tako da se podruje RH podijeli na 10 izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika. Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: - ako podnese ostavku - ako mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost - ako je pravomonom sudbenom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci - smru. 41. Imunitet saborskih zastupnika? - Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. - Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. - Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. - Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora. - Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno imunitetno povjerenstvo Sabora, s time to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Sabor. 42. Tijela za provoenje izbora zastupnika u Sabor? Tijela za provoenje izbora su: - Dravno izborno povjerenstvo - izborna povjerenstva izbornih jedinica - opinska i gradska izborna povjerenstva - biraki odbori. 12 / 126

43. Kako je ureen nain rada i unutarnje ustrojstvo Sabora? Sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i nain rada Sabora ureuje se poslovnikom, a u skladu s Ustavom. Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika. 44. Koje su ovlasti Hrvatskog sabora? - odluuje o donoenju i promjeni Ustava, - donosi zakone, - donosi dravni proraun, - odluuje o ratu i miru, - donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, - donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, - ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske, - odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, - raspisuje referendum, - obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, - nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, - daje amnestiju za kaznena djela, - obavlja druge poslove utvrene Ustavom. 45. Kako se donose odluke na sjednicama Hrvatskog sabora? Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika (kvalificirana veina). Zastupnici glasuju osobno. Predsjednik RH proglasit e zakone u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni u "Narodnim novinama". Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Ako Predsjednik smatra da izglasani zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom RH. Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju nacionalna prava, Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razgrauje Ustavom utvrene slobode i prava ovjeka i graana izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i regionalne samouprave Sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Veina glasova svih zastupnika potrebna je i za donoenje. 1. odluke o pristupanju promjene Ustava 2. odluke o davanju povjerenja Vladi Dvotreinskom veinom (2/3) glasova donosi se : 1. Ustav RH 2. meunarodni ugovori 3. Ustavni zakoni za provedbu Ustava 4. Zakon o Ustavnom sudu 5. zakoni kojima se ureuju nacionalna prava 46. Tko moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava? Sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. O prethodna dva pitanja Sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to trai 10% od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. O referendumu se donosi zakon. 47. Tko ima pravo predlaganja Zakona? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske. 48. Tko proglaava zakone? Zakone proglaava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako predsjednik Republike smatra da proglaeni zakoni nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavni sud Republike Hrvatske. 13 / 126

Prije nego to stupe na snagu Zakoni i ostali propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno. Zakoni ne mogu imati povratno djelovanje. Promjenu Ustava proglaava Sabor. 49. Tko moe raspustiti Hrvatski sabor? Sabor se moe raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika u Saboru, a isto tako Predsjednik moe raspustiti Sabor. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun. Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu ustava. 50. Puki pravobranitelj? Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Pukog pravobranitelja bira Sabor na vrijeme od 8 godina. Uvjeti za izbor i razrjeenje, djelokrug i nain rada pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika ureuju se zakonom. 51. to se ureuje Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor? Ovim zakonom se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika moe biti biran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina. Zastupnike biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se moe produljiti jedino u sluaju rata. Mandat zastupnika nije obvezujui i oni nisu opozivi. Dan provedbe izbora je neradni dan. 52. Tko ne moe biti zastupnik istodobno (nespojivost dunosti)? Zastupnik istodobno s obnaanjem zastupnike dunosti ne moe biti: sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika, puki pravobranitelj i njegov zamjenik, predsjednik ili potpredsjednik Vlade, ministar ili drugi lan Vlade, zamjenik ministra, pomonik ministra, ravnatelj dravne upravne organizacije dravni tajnik, veleposlanik, generalni konzul, upan, podupan, gradonaelnik ili zamjenik gradonaelnika grada Zagreba, slubenik ili namjetenik u oruanim snagama, lan uprave trgovakog drutva i dr. dunosti. 53. U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako: podnese ostavku ukoliko mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost ukoliko je pravomono sudbenom odlukom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci smru 54. Koliko se zastupnika bira za Hrvatski sabor? Trenutno ima 140+8+4=152 zastupnik u Hrvatskom saboru. 140 zastupnika bira se tako da se podruje Republike Hrvatske podijeli na 10 izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika. Birai koji nemaju prebivalite u RH biraju zastupnike na temelju liste s 14 kandidata u posebnoj izbornoj jedinici, a broj zastupnika koji e izabrati birai odreuju se na slijedei nain: ukupni broj vaeih glasova biraa u 10 izbornih jedinica u RH se dijeli sa 140 koliko se ukupno zastupnika bira u tim izbornim jedinicama. Dobivenim rezultatom dijeli se broj vaeih glasova u posebnoj izbornoj jedinici. Rezultat koji se dobije je broj zastupnika koji je izabran u posebnoj izbornoj jedinici. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokruuje se na cijeli broj od 0,5 na vie, a ispod 0,5 na nie. Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike pojedinanim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najvei broj glasova biraa koji su glasali. Ako dva ili vie kandidata dobiju isti broj glasova, izbori s ponavljaju. Pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 % glasova. 55. Tijela za provoenje izbora? 14 / 126

Tijela za provoenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor su: Dravno izborno povjerenstvo Izborna povjerenstva izbornih jedinica Opinska i gradska izborna povjerenstva Biraki odbori Etiko povjerenstvo je nadstranako tijelo opepriznatog javnog ugleda koje priopenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etikih i demokratskih naela u izborima. Ono ima predsjednika i est lanova koje imenuje Ustavni sud. Izborna promidba poinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a zavrava 24 sata prije dana odravanja izbora. Provode se na birakim mjestima na podruju RH i diplomatsko-konzularnim predstavnitvima. Pravo predlaganja stranakih lista imaju sve politike stranke registrirane u RH. Moe predloiti jedna stranka ili zajedno vie njih (koalicija). Birai predlau kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa = 500 potpisa biraa za kandidiranje zastupnika) nezavisni kandidat. Pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno 8: srpska n. m. = 3 zastupnika maarska = 1 zastupnika talijanska = 1 zastupnika eka i slovaka = 1 zastupnika austrijska, bugarska, njemaka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaka, idovska = 1 zastupnika albanska, bonjaka, crnogorska, makedonska, slovenska = 1 zastupnika 56. Predsjednik RH? Predsjednik RH predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti (brine se za potivanje Ustava i redovno djelovanje dravne vlasti). Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske (osigurava opstojnost i jedinstvenost Republike). 57. Tko bira Predsjednika RH i kako? - Izbore raspisuje Vlada RH. - Kandidate mogu predlagati u RH registrirane politike stranke i birai pojedinano ili skupno; dvije ili vie politikih stranaka mogu predloiti jednoga kandidata. Kandidati su svi koji su podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 biraa, ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa. Kandidat koji na izboru dobije najmanje 10% glasova, ima pravo na jednaku naknadu trokova izborne promidbe. - Prijedlozi kandidata moraju stii najkasnije u roku 12 dana do dana raspisivanja izbora. - Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava graana RH, na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, na vrijeme od 5 godina. - Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike. - Bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova. - Izbor se obavlja najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata. - Mandat traje 5 godina, a najvie 2 mandata. - Prije preuzimanja dunosti, predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost ustavu. - Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Nakon izbora predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Sabor. 58. Tko moe biti biran za predsjednika RH? Mogu biti birani hrvatski dravljani s navrenih 18 godina. 59. Tijela za provoenje izbora Predsjednika RH? - Izborno povjerenstvo RH (predsjednik i 4 lana) koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika - opinska izborna povjerenstva (predsjednik i 2 lana) koje imenuje Izborno povjerenstvo - gradska izborna povjerenstva (predsjednik i 2 lana) Republike Hrvatske iz reda sudaca - Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba (predsjednik i 2 lana) ili drugih pravnika - biraki odbori (predsjednik, 2 lana i zamjenici, neposredno provode glasovanje, osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja) Imenuje ih opinsko izborno povjerenstvo lan izbornog povjerenstva i birakog odbora kao i zamjenik lana ovih tijela moe biti samo osoba koja ima 15 / 126

birako pravo. lanovi izbornih povjerenstava i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti lanovi niti jedne politike stranke. lanovi birakih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti lanovi niti jedne politike stranke. 60. Sastav izbornog povjerenstva RH i tko ga imenuje? Izborno povjerenstvo RH je sastavljeno od predsjednika i etiri lana te njihovih zamjenika. Imenuje ih Ustavni sud RH iz redova sudaca Vrhovnog suda i drugih istaknutih pravnika. Brine se o zakonitoj pripremi i provoenju izbora, imenuje lanove opinskog izbornog povjerenstva i daje im upute za rad, propisuje obrasce u postupku pripreme i provoenja izbora, nadziru rad opinskog izbornog povjerenstva, sastavljaju listu kandidata..... Na dan izbora i 24 sata prije zabranjena je svaka izborna promidba. 61. Tko utvruje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvruje Izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim birakim mjestima. Biralita otvorena od 7-19 h. 62. Otkud se osiguravaju sredstva za pokrie trokova izbora? Sredstva za pokrie trokova izbora osiguravaju se iz dravnog prorauna Republike Hrvatske. 63. Kada izabrani predsjednik stupa na dunost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istie mandat. Na dan stupanja na dunost polae pred Ustavnim sudom sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. 64. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Dunosti tijela za provoenje izbora? Izborno povjerenstvo RH brine se za zakonitu pripremu i provoenje izbora predsjednika Republike Hrvatske; imenuje lanove opinskih izbornih povjerenstava i daje obvezatne upute za rad opinskih izbornih povjerenstava i birakih odbora; propisuje obrasce u postupku pripreme i provoenja izbora; nadzire rad opinskih izbornih povjerenstava; na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske, nadzire pravilnost izborne promidbe u skladu s ovim zakonom; objavljuje rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske; obavlja i druge poslove odreene ovim zakonom. Obvezatne upute za rad opinskih izbornih komisija i birakih odbora. Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske duno je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. opinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba brine se za zakonito provoenje izbora na birakim mjestima na svom podruju: odreuje biraka mjesta; imenuje birake odbore; prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehnike pripreme za obavljanje izbora na svom podruju; prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na birakim mjestima na podruju opine i dostavlja ih Izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske na nain i u roku koji ova odredi; obavlja i druge poslove odreene ovim zakonom. biraki odbori neposredno provode glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja

65. Ovlasti Predsjednika RH? dravni je poglavar, predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, obavlja druge dunosti odreene Ustavom, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija, vrhovni je zapovjednik oruanih snaga RH, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom, a na temelju odluke Sabora na temelju odluke Hrvatskog Sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zakljuuje mir; u skladu s Ustavom i zakonom, surauje u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. 16 / 126

za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog Sabora. ako Sabor nije u zasjedanju, predsjednik ima ovlast da uredbom sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtjeva ratno stanje. 66. Tko moe zamijeniti Predsjednika RH? U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike. U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda, a na prijedlog Vlade. U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka (od kada je bivi predsjednik prestao obavljati dunost). 67. Koje akte donosi Predsjednik RH? Ukaze Odredbe sa zakonskom snagom (u sluaju rata) 68. Tko donosi odluku o objavi rata i zakljuenju mira? Predsjednik RH vrhovni je zapovjednik oruanih snaga RH, imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i zakljuuje mir (na temelju odluke Hrvatskoga sabora), a u sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, uz supotpis predsjednika Vlade moe narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. 69. Tko donosi odluku o osnivanju diplomatskih misija i konzulata? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija. 70. to se dogaa ako Predsjednik RH u obavljanju svojih dunosti povrijedi Ustav? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti. Postupak za utvrivanje njegove posebne odgovornosti moe pokrenuti Sabor 2/3 veinom svih zastupnika. O njegovoj odgovornosti odluuje Ustavni sud RH 2/3 veinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika RH za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Ako Ustavni sud RH utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava. 71. to je to imunitet nepovredivosti? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. On ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. 72. Predsjednik RH i Vlada RH (zajedniki)? surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike osnivanju i opozivaju diplomatske misije i konzularne urede RH u inozemstvu rasputaju Hrvatski sabor 73. to je Vlada RH i kakav je njezin sastav? Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu RH ine predsjednik (Ivo Sanader), jedan ili vie potpredsjednika (Kosor i Polanec) i ministri. 17 / 126

74. Izbor lanova Vlade RH? lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske: - rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, - rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za jo najvie 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog Sabora tada e Predsjednik RH sastaviti privremenu nestranaku Vladu i raspisati prijevremene izbore za Hrvatski Sabor. 75. Rad Vlade RH? Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom, predlae zakone i dravni proraun, te provodi zakone i druge propise koje donosi Sabor. 76. Nadlenost Vlade RH? odgovara Saboru RH predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvrenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad dravne uprave, nadzire rad tijela dravne uprave brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom

77. ime je regulirana funkcija, nadlenost, ustrojstvo i sastav Vlade RH? Regulirana je Ustavom RH i Zakonom o Vladi RH. Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i poslovnikom. 78. Kome je odgovorna Vlada RH? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Polae prisegu pred Saborom. Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada. 79. Povjerenje nepovjerenje Vladi RH? Na prijedlog najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. 80. Tko obavlja SUDBENU VLAST na podruju RH? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Ustavni sud = neovisan. 81. Koji je najvii sud u RH? Najvii sud u RH je Vrhovni sud RH, kojemu je osnovna zadaa osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnost graana pred zakonom. 82. Tko bira i razrjeuje predsjednika Vrhovnog suda RH? Uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda RH i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, bira i razrjeuje Hrvatski sabor, a na prijedlog Predsjednika Republike. Bira se na 4 godine. 83. Tko imenuje i razrjeava suce? Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. 84. Kakva je sudaka dunost? 18 / 126

Sudaka dunost je stalna. Iznimno, prvo imenovanje je na 5 godina, a nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno. 85. Kada sudac moe biti razrijeen dunosti? ako to sam zatrai, ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, kad navri 70 godina.

86. Tko sainjava Dravno sudbeno vijee? Dravno sudbeno vijee ima 11 lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea. lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na vrijeme od 4 godine, s time da lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta uzastopce. Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veine lanova Dravnoga sudbenog vijea na vrijeme od 2 godine. Djelokrug i nain rada Dravnoga sudbenog vijea ureuje se zakonom. 87. to je to Dravno odvjetnitvo, koja su njegova prava i dunosti? Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo, ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.

88. Izbor Glavnog dravnog odvjetnika RH i njegovih zamjenika? - Glavnoga dravnog odvjetnika RH imenuje na vrijeme od 4 godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora - Prigodom prvog stupanja na dravno odvjetniku dunost zamjenici dravnog odvjetnika e se imenovati na vrijeme od 5 godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik dravnog odvjetnika obavlja svoju dunost stalno. - Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno odvjetniko vijee. - Dravno odvjetniko vijee bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravno odvjetnikog vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika. elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravno odvjetnikog vijea. 89. to se ureuje Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu? Ovim se Ustavnim zakonom ureuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak, i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ustavnih sloboda i prava ovjeka i graanina i druga pitanja vana za izvrenje dunosti i rad Ustavnog suda. 90. Sastav Ustavnog suda RH, tko ga bira i na koji rok? Ustavni sud RH ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine. 91. Nadlenosti Ustavnog suda RH? odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom, odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana, odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti, odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad, 19 / 126

nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, obavlja druge poslove odreene Ustavom. 92. Tko moe podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? Zahtjev kojima se pokree postupak pred sudom imaju pravo podnijeti: - 1/5 zastupnika Sabora - radno tijelo Sabora - predsjednik RH - Vlada RH - za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom - Vrhovni sud RH - ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima - puki pravobranitelj - u postupcima zatite ustavnih i zakonskih prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti - predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave - u stvarima iz ustrojstva lokalne samouprave i uprave - svaka fizika i pravna osoba - ima pravo predloiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona i drugih propisa - sam Ustavni sud - moe pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti 93. Na koji nain se donose odluke Ustavnog suda? Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukije odreeno. Ustavni sud donosi odluku kada odluuje o biti stvari, a u ostalim sluajevima donosi rjeenje. Odluka tj. rjeenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloenje. Odluke i vanija rjeenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama. Odluka ili rjeenje - mora biti dostavljeno svim sudionicima u postupku, a ako je to neizvodivo iz bilo kojih razloga tada se odluka ili rjeenje stavlja na oglasnu plou Ustavnog suda, dostava se smatra obavljena po isteku 8 dana od stavljanja na plou. 94. Kada e Ustavni sud ukinuti ili ponititi neki zakon ili propis? Ustavni sud ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan, a ponititi neki propis ako utvrdi da je nezakonit i neustavan. Ustavni sud ponitit e propis ako se njime vrijeaju temeljne slobode i prava ovjeka i graanina te ako se njime neki pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji poloaj. 95. Ustavna tuba? Ustavnu tubu moe podnijeti svatko tko smatra da mu je pojedinanim aktom tijela dravne vlasti povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda, ali tek nakon to je iscrpljen svaki drugi pravni put. Ustavna tuba se odbacuje - ako sud nije nadlean - ako je tuba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva, nedoputena Ustavna tuba se obustavlja ako: - podnositelj tube umre - pravna osoba koja je podnositelj tube prestane postojati - se tuba povue 96. Tko moe pokretati postupak pred Ustavnim sudom? 1. fizike i pravne osobe kojima su povrijeena neka od Ustavom zagarantiranih prava 2. Sabor, zastupnici, predsjednik RH, Vlada RH, Vrhovni sud, puki pravobranitelj, najvia tijela jedinica lokalne samouprave 97. to je i koja prava ima: mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava? Ustavom se graanima jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu, koje obuhvaaju pravo odluivanja o potrebama i interesima graana lokalnog znaaja. Imaju statut, pravne su osobe, mogu imati grb i zastavu. Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na: ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu. Jedinice podrune (regionalne) samouprave (upanije) obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici Hrvatskoj 20 / 126

zakonom se mogu dati ovlasti upanije. 98. Tko sklapa meunarodne ugovore? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskog sabora, predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. 99. Tko potvruje meunarodne ugovore? Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoene ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH (2/3 veinom). Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Meunarodne ugovore koji meunarodnim organizacijama daju ovlasti iz Ustava, Sabor potvruje 2/3 veinom. 100. Kakva je snaga meunarodnih ugovora? Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava. 101. Udruenje RH u saveze s drugim dravama? Pravo da pokrenu postupak udruivanja imaju: - najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru - predsjednik Republike - Vlada Republike Hrvatske Zabranjeno je pokretanje postupaka udruivanja RH u saveze s dr. dravama u kojem bi udruivanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne saveze. O toj odluci prvo odluuje Hrvatski Sabor 2/3 veinom, a potom se o tome odluuje na referendumu veinom glasova od ukupnog broja biraa. 102. Na osnovu kojih pravnih izvora se Republika Hrvatska obvezuje na potovanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina? Republika Hrvatska u skladu sa: Ustavom Republike Hrvatske Naelima Povelje Ujedinjenih Naroda Opom deklaracijom o pravima ovjeka, Meunarodnim paktom o graanima i politikim pravima, Meunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima Zavrnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava ovjeka Konvencijom Vijea Europe za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda Meunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Konvencijom o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida Okvirnom konvencijom za zatitu nacionalnih manjina Vijea Europe Obvezuje se na potivanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina, vladavine prava i svih ostalih najviih vrednota svog ustavnog i meunarodnog pravnog poretka, svim svojim dravljanima. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN br. 155/02) (1) Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana. Imaju pravo na ouvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima, imenima osoba i dogaaja od znaaja za povijest i kulturu nacionalnih manjina RH te pravo koritenja imena i prezimena na jeziku kojim se slue Kada se izvodi himna nacionalne manjine, obavezno se prije nje izvodi himna RH Imaju pravo na osnivanje udruga, fundacija za obavljanje kulturnih i znanstvenih djelatnosti (2) U Sabor: biraju najmanje 5 a najvie 8 zastupnika. Oni koji u ukupnom stanovnitvu RH sudjeluju s vie od 1,5 % jami se najmanje 1 a najvie 3 zastupnika mjesta. Oni koji u ukupnom stanovnitvu RH sudjeluju s manje od 1,5 % imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika (3) Prava nacionalnih manjina: sluenje svojim jezikom i pismom, uporaba svog znamenja i simbola, kulturna autonomija, pravo na oitovanje vjere, samoorganiziranje i udruivanje, pravo zastupljenosti u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini. (4) Vijee nacionalnih manjina - ako nacionalne manjine sudjeluju s manje od 1,5 % u ukupnom stanovnitvu, ili u jedinici lokalne samouprave na ijem podruju ivi vie od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, ili u jedinici podrune (regionalne) samouprave s vie od 500 pripadnika nacionalne manjine mogu osnovati Vijee nacionalne manjine. lanovi VNM biraju se neposredno tajnim glasovanjem na razdoblje od 4 godine. U Vijee nacionalnih manjina opine bira se 10 lanova, grada 15 lanova i upanije 25 lanova. VNM ima 21 / 126

pravo u jedinici samouprave predlagati mjere za unapreivanje poloaja nacionalne manjine u nekom podruju, isticati kandidate za dunosti u tijelima dravne uprave i jedinicama samouprave. (5) Savjet za nacionalne manjine - Imenuje se radi sudjelovanja nacionalne manjine u javnom ivotu RH . Rjeava pitanja u vezi s ostvarivanjem i zatitom prava i sloboda nacionalnih manjina. Surauje s nadlenim tijelima dravne uprave i tijelima jedinica samouprave te VNM i udrugama nacionalnih manjina. lanove imenuje Vlada RH na 4 godine (7 lanova na prijedlog VNM - 5 lanova istaknutih kulturnih, znanstvenih itd. osoba iz reda manjina. lanovi Savjeta su zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru 103. Zakon o politikim strankama? Politike stranke su svojim slobodnim osnivanjem izraz demokratskoga viestranakog sustava kao najvie vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. One su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom. Politikim strankama smatraju se udruge iji su ciljevi izraeni u programu i statutu, usmjereni na stvaranje i oblikovanje politike volje te politiko djelovanje graana. Ustrojavaju se i djeluju po teritorijalnom naelu i ne mogu organizirati svoje organizacijske oblike u dravnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, poduzeima, ustanovama, vojsci, policiji i drugim pravnim osobama. Politiku stranku moe osnovati 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana RH, a njezinim lanom moe pod jednakim uvjetima, propisanim statutom, postati svaki punoljetni i poslovno sposoban graanin. Upisuju u registar politikih stranaka vodi Ministarstvo nadleno za poslove uprave. Registar je javan. Statut politike stranke mora sadravati odredbe o: nazivu i sjeditu, znaku stranke, predstavljanju i zastupanju stranke, ciljevima i nainu djelovanja, lanstvu, ustrojstvenim oblicima, upravnim tijelima, nainu njihovog izbora i opoziva, trajanju mandata te nainu odluivanja, sredstvima za rad, prestanku te postupku s imovinom u sluaju njenog prestanka. Politika stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u "Narodnim novinama". Zahtjev za upis u registar politikih stranaka mora podnijeti u roku od 15 dana od dana odravanja osnivake skuptine, a zahtjevu se prilau: zapisnik o radu i odluke osnivakog tijela stranke, program i statut, popis osnivaa i lanova upravnih tijela, imena osoba ovlatenih za predstavljanje i zastupanje, dokaz o hrvatskom dravljanstvu osnivaa i lanova upravnih tijela. Naziv politike stranke mora biti na hrvatskom jeziku, a moe se upisati u registar i u prijevodu. Takoer se moe pisati i skraenica ako je ona upisana i u registar. Ako politike stranke u svom djelovanju ostvare dobit, moraju s dobiti raspolagati kao neprofitne organizacije. Politike stranke mogu stjecati prihod od lanarine, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna, prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i drugih propisima dozvoljenih izvora. 104. Sredstva za rad politikih stranaka? Politike stranke su neprofitne i dune su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godine. Prihode mogu stjecati od lanarine, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna (za iduu proraunsku godinu iznosi 0,056 % sredstava tekuih izdataka prorauna iz prethodne godine), jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, dobiti poduzea iji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. 105. Kada i zato politike stranke prestaju s radom? 1. ako je nadleno upravno tijelo donijelo odluku o prestanku politike stranke, 2. ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana, 3. ako je proteklo vie vremena utvrenog statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana, 4. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Brie se iz registra danom objave odluke o zabrani rada.

22 / 126

106. to se ureuje zakonom o popisima biraa? Tim zakonom se ureuje nain i postupak voenja popisa biraa radi evidentiranja hrvatskih dravljana koji imaju birako pravo. Hrvatski dravljani ostvaruju birako pravo temeljem upisa u popis biraa. Popisi biraa su javne knjige. Popis biraa se vodi za podruja svake opine. Za hrvatske dravljane koji nemaju prebivalite u RH, popisi biraa se vode u Gradu Zagrebu. 107. Nain upisa u popis biraa? U popis biraa upisuju se hrvatski dravljani koji su navrili 18 godina ivota osim onih koji su pravomonom sudskom odlukom potpuno lieni poslovne sposobnosti. Birai se upisuju u mjestu prebivalita u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne opine. Popis biraa ima sljedee rubrike: redni broj prezime i ime nacionalnost jedinstveni matini broj graana spol datum roenja prebivalite primjedbe Komisija za popis biraa (osniva je opinska skuptina, predsjednik + dva lana i njihovi zamjenici) provjerava pravilnost popisa biraa, odluuje o zahtjevima graana za upis, dopuni ili ispravku popisa biraa. Popis biraa moe se voditi automatskom obradom podataka ili u obliku kartoteke. Vodi se i imenik (registar) po abecednom redu prezimena svi birai. Nain upisa: Matini ured duan je nadlenom tijelu dostavljati izvjetaj o osobama s podruja opine koje su prema podacima u matinim knjigama navrile 18 godina. Policijska uprava ili policijska postaja vode evidenciju o prebivalitu i dune su nadlenom tijelu takoer dostavljati podatke o prebivalitu ili odjavi prebivalita osoba koje su navrile 18 godina. Opinski sud duan je dostaviti pravomonu sudsku odluku kojom je neka osoba potpuno liena poslovne sposobnosti. Uzimajui sve ove podatke u obzir nadleno tijelo duno je odmah izvriti upis ili brisanje iz popisa biraa. 108. Zakon o dravnom peatu? Veliki dravni peat krunog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini peata je grb RH. U krugu oko grba RH na gornjoj strani je rije "REPUBLIKA", a na donjoj "HRVATSKA". Oko grba RH i toga napisa kruno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u peatni vosak izravno na ispravu ili u peatni vosak u zatitnoj kutijici, koja se privezuje trakom u bojama dravne zastave na ispravu. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik Republike u okviru ustavnih ovlatenja predstavljanja i zastupanja RH u inozemstvu. Mali dravni peat je promjera 50 mm istoga sadraja kao i veliki dravni peat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Otiskuje se na odluke o proglaenju zakona, odluke o dodjeli odlikovanja te na druge akte i isprave koje donosi predsjednik Republike. uvar dravnog peata odgovoran je za uporabu peata, kojega imenuje Predsjednik RH. 109. Tko rabi peat i ig s grbom RH? Peat i ig s grbom RH koriste predsjednik RH, ured predsjednika RH, Sabor, Vlada, tijela dravne uprave, sudovi i druga tijela dravne vlasti, Ustavni sud RH, oruane snage RH, javni biljenici, puki pravobranitelj, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. 110. Koje tijelo izdaje rjeenje o ovlatenju za izradu peata i iga? Ministarstvo unutranjih poslova, ovlatenom obrtniku. 111. Tko izdaje odobrenje za izradu peata i iga? Ministarstvo uprave daje odobrenje za izradu peata tijelima prethodno nabrojanim kao korisnici.

23 / 126

112. Peat, ig, tambilj? PEAT gumeni okrugli stalan sadraj otiskivanje grb HR za potvrdu vjerodostojnosti utiskivanje IG metalni TAMBILJ metalni ili gumeni etvrtasti promjenjiv sadraj otiskivanje --tehniko pomagalo

24 / 126

2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE113. Koji su poslovi dravne uprave i tko ih obavlja? Poslovi dravne uprave su: - neposredna provedba zakona, - donoenje propisa za njihovu provedbu (provedbeni propisi), - obavljanje upravnog nadzora te - drugi upravni i struni poslovi. Poslovi dravne uprave ureuju se zakonom. Poslove dravne uprave obavljaju tijela dravne uprave. Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti. 114. Koja su tijela dravne uprave? Ovim se zakonom ustrojavaju 1. sredinja tijela dravne uprave: - ministarstva, - dravne upravne organizacije, - uredi dravne uprave (sredinji dravni uredi Vlade RH), 2. prvostupanjska tijela dravne uprave u upanijama: - dravne upravne organizacije i - uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave (upanijama). Ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade RH, dravne upravne organizacije (ova tri tijela ine sredinja tijela dravne uprave) i uredi dravne uprave u upanijama. 115. Tko obavlja poslove dravne uprave u prvom stupnju? Obavljaju ih uredi dravne uprave, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti sredinjih tijela dravne uprave mogu se u upaniji, gradu i opini osnivati podrune jedinice. Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinicama lokalne ili podrune (regionalne) samouprave mogu se u gradu odnosno opini osnivati ispostave. - Poslove dravne uprave u tijelima dravne uprave obavljaju dravni slubenici, koji se primaju u dravnu slubu na temelju javnog natjeaja, ako zakonom nije to drugo odreeno. - Pomono-tehnike poslove u tijelima dravne uprave obavljaju namjetenici. - Ministri, dravni tajnici i pomonici, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, te dravni tajnici i pomonici dunosnici su RH. 116. Tko su dunosnici RH? To su premijer i lanovi Vlade, ministri, dravni tajnici i pomonici ministra, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, njihovi zamjenici i pomonici, upani i podupani, gradonaelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici. 117. Tko obavlja poslove dravne uprave u tijelima dravne uprave? Dravni slubenici koji se primaju u slubu na temelju javnog natjeaja, ako zakonom nije drugaije odreeno. 118. Tko obavlja pomono tehnike poslove u tijelima dravne uprave? Obavljaju namjetenici. 119. Osiguranje zastupljenosti pripadnicima nacionalnih i etnikih manjina? Osigurava im se zastupljenost u ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama, vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu RH, a u uredima dravne uprave u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu upanije. Vlada RH nadzire provedbu zastupljenosti manjina u tijelima dravne uprave. 120. Obveza Vlade RH? - usklauje i nadzire obavljanje poslova dravne uprave - nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima dravne uprave 121. Kako se osiguravaju sredstva za rad tijela dravne uprave? - Sredstva za rad tijela dravne uprave osiguravaju se u dravnom proraunu. - Sredstva za obavljanje poslova dravne uprave povjerenih tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom 25 / 126

kojim su te ovlasti povjerene. 122. Kakav je rad tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave? Javan. 123. Koje su funkcije tijela dravne uprave? 1. neposredna provedba zakona tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujui zakone i druge propise, rjeavaju 2. u upravnim stvarima, vode propisane oevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne poslove i strune poslove. 3. donoenje provedbenih propisa tj. priprema zakona i podzakonskih akata ministri, dravni tajnici i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa (objavljuju se u NN(, pravilnik- potanje razrauje odredbe zakona radi njihove primjene, naredba nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje, naputak propisuje nain rada tijela dravne uprave ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 4. provedba upravnog nadzora - tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim poslovima dravne uprave. Tijela dravne uprave osobito nadziru: zakonitost rada i postupanja, rjeavanje u upravnim sporovima, djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave, svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova, odnos slubenika i namjetenika prema graanima i dr. strankama. 5. inspekcijski nadzor u skladu s posebnim zakonima provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kada je to odreeno posebnim zakonom. (inspektor ima pravo narediti uklanjanje odreenih nedostataka, podnijeti prijavu i poduzeti dr. mjere) 6. drugi upravni i struni poslovi: praenje stanja u okviru svog djelokruga, izrada nacrta i prijedloga propisa i drugih strunih poslova (tumaenje nekih odredbi propisa iz svog djelokruga, odgovarati zastupnicima na upite...) 124. Tko donosi provedbene propise u tijelima dravne uprave? Ministri, dravni tajnici sredinjih dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama date ovlasti. 125. U kojem obliku se donose provedbeni propisi? Provedbeni propisi donose se u obliku: 1. pravilnika, 2. naredbe ili 3. naputka, a objavljuju se u Narodnim novinama, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno odreeno da zbog naroito vanih razloga stupaju na snagu danom objave. - Pravilnikom se potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. - Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. - Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. 126. to je upravni nadzor? Upravni nadzor je nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave. 127. to se osobito nadzire u provedbi upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave nadziru osobito: 1. zakonitost rada i postupanja, 2. rjeavanje u upravnim stvarima 3. djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave, 4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dravne uprave te 5. odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama. 128. to tijelo dravne uprave, koje je obavilo nadzor, moe poduzeti kada ocijeni da stanje nije zadovoljavajue? 1. zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave, 2. raspraviti stanje izvravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja pojedinih poslova dravne uprave, 3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika, odnosno namjetenika, 4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima na njihov troak, kad ocijene da se na drugi 26 / 126

nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a tijelo dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku, 5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 129. to je inspekcijski nadzor i tko ga provodi? Inspekcijski nadzor u skladu s posebnim zakonima provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kada je to odreeno posebnim zakonom. (inspektor ima pravo narediti uklanjanje odreenih nedostataka, podnijeti prijavu i poduzeti dr. mjere). 130. Tko obavlja inspekcijske poslove? - u prvom stupnju obavljaju ih uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave - u drugom stupnju sredinja tijela dravne uprave 131. Rad inspektora prava i obveze? Inspektor ima posebnu iskaznicu kojom dokazuje identitet. Inspektor ima pravo: - pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, sasluati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora - duni su postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrena tajna (slubenici tijela dravne uprave, dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba duni su inspektora upozoriti to se po propisima, odnosno po njihovim opim aktima smatra tajnom) Ukoliko naie na povredu zakona ili dr. propisa, ima pravo i obvezu: - narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku - podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela - poduze