opĆina peteranec · 5 - pravilnici o prihvatljivosti izdataka za razdoblje 2014.-2020. daje se...

OPĆINA PETERANEC

Program ukupnog razvoja Općine Peteranec (PUR) za razdoblje 2015.-2020.

NAČELNIK Krešimir Matijašić

Izrada: Koprivnički poduzetnik d.o.o.

Peteranec, 2016.

2

1 UVOD ....................................................................................................................................................... 4

2 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................................................. 7

2.1 PROSTOR ...................................................................................................................... 7

2.2 STANOVNIŠTVO ........................................................................................................... 8 2.2.1 Kretanje stanovnika ........................................................................................................................... 8 2.2.2 Trendovi stanovanja ........................................................................................................................ 12 2.2.3 Obrazovanje .................................................................................................................................... 12 2.2.4 Nezaposlenost ................................................................................................................................. 12 2.2.5 Zaposlenost ..................................................................................................................................... 14

2.3 TLO ............................................................................................................................. 15

2.4 PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA ...................................................................... 16

2.5 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA ............................................................................... 18

2.6 GOSPODARSTVO ........................................................................................................ 20 2.6.1 Osnovni pokazatelji gospodarstva ................................................................................................... 20 2.6.2 Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika ............................................................................... 21 2.6.3. Obrtništvo ......................................................................................................................................... 24 2.6.4. Poljoprivreda .................................................................................................................................... 25 2.6.5 Turizam ............................................................................................................................................ 26

2.7 SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE .................................................................................. 26

2.8 PROMETNA INFRASTRUKTURA .................................................................................. 28

2.9 SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE ........................................................................ 29

2.10 ENERGETIKA ............................................................................................................... 32

2.11 POSTUPANJE S OTPADOM ......................................................................................... 33

2.12 PRIKAZ KAPACITETA ZA UPRAVLJANJEM RAZVOJEM ................................................. 33 2.12.1. Indeks razvijenosti ......................................................................................................................... 33 2.12.2. Struktura zaposlenika Općine Peteranec ........................................................................................ 37

2.13 PROBLEMATIKA I MOGUĆA RJEŠENJA ................................................................................... 37

3 ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI (SWOT ANALIZA) OPĆINE PETERANEC ........................ 40

4 REZULTATI PROVEDENE ANKETE I JAVNOG POZIVA ZA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA ................. 41

5 VIZIJA OPĆINE PETERANEC DO 2020. GODINE ........................................................................................ 44

6 STRATEŠKI CILJEVI I RAZVOJNI PRIORITETI ............................................................................................. 45

6.1 STRATEŠKI CILJ 1. POTICAJNO DRUŠTVENO I RAZVOJNO OKRUŽENJE ........................................... 46 6.1.1 Prioritet 1.1. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu .................... 46 6.1.2 Prioritet 1.2. Unapređenje društvene infrastrukture ....................................................................... 46 6.1.3 Prioritet 1.3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost.................................................................... 47 6.1.4 Prioritet 1.4. Podrška razvoju gospodarstva ................................................................................... 47

6.2 STRATEŠKI CILJ 2. RAZVOJ KULTURE I TURIZMA TE OČUVANJE TRADICIJE ...................................... 48 6.2.1 Prioritet 2.1. Očuvanje kulturne baštine i tradicije .......................................................................... 48 6.2.2 Prioritet 2.2. Razvoj i promocija turističke ponude .......................................................................... 49

7 RAZVOJNE MJERE I PROJEKTI ................................................................................................................. 50

8 FINANCIRANJE ....................................................................................................................................... 84

8.1 FINANCIRANJE RAZVOJNIH PROJEKATA IZ OPĆINSKOG PRORAČUNA ............................................ 84

8.2 MOGUĆI IZVORI FINANCIRANJA PROJEKATA .......................................................................... 85

9 POVEZNICE PUR-A OPĆINE PETERANEC 2015.-2020. SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH RAZINA .... 89

3

10 OBRADA RAZVOJNIH MJERA I PROJEKATA ............................................................................................. 93

11 AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR-A ........................................................................................................... 97

11.1 STRUKTURA ODGOVORNA ZA IZRADU, PROVEDBU I PRAĆENJE PROVEDBE PUR-A OPĆINE PETERANEC

……………………………………………………………………………………………………………………………..97

11.2 INFORMIRANJE I VIDLJIVOST .............................................................................................. 99

11.3 USVAJANJE POKAZATELJA .................................................................................................. 99

11.4 PRAĆENJE I PROVEDBA ................................................................................................... 100

12 POPIS TABLICA, GRAFIKONA, SLIKA I SHEMA ....................................................................................... 101

4

1 UVOD

Donošenjem prvog Zakona o regionalnom razvoju RH (NN 153/09), Strategije regionalnog razvoja RH 2011.-2013. te Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10) pokrenut je sustavan proces strateškog planiranja razvoja na razini županija.

Prema tome možemo zaključiti da je Republika Hrvatska (RH) prepoznala potrebu definiranja politike regionalnog razvoja koja je sukladna praksi Europske unije (EU) za smanjivanje socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija/područja. Takva se politika regionalnog razvoja provodi pomoću različitih strukturnih i kohezijskih EU fondova s ciljem stvaranja bolje konkurentske sposobnosti regije/područja i standarda stanovništva.

Izgradnjom sustava nacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja omogućuje se: - jasno definiranje potreba razvoja, - usuglašavanje razvojnih prioriteta, - razvijanje ideja i predlaganje projekata naročito za ulaganje javnih sredstava u pojedina područja iz lokalnih, regionalnih, nacionalnih i EU izvora. Cilj je politike regionalnog razvoja doprinijeti društveno-gospodarskom razvoju RH u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala. Za postizanje takvog cilja posebno se nastoji osigurati povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima središnje razine te ciljevima kohezijske politike EU, potpora slabije razvijenim područjima i otklanjanju uzroka razvojnih teškoća, mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprava u pograničnim područjima i investicijskih fondova EU namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.1

Svaka jedinica lokalne samouprave treba utvrditi vlastite razvojne ciljeve kako bi ostvarila viziju budućeg razdoblja. Postoji Strategija Europa 2020 kao temeljni dokument koji trebaju slijediti sve članice EU pa je time olakšan rad na izradi novih strateških dokumenata. U nastojanju za postavljenje vlastitih razvojnih ciljeva i projekata, Općina Peteranec pristupila je izradi vlastitog strateškog dokumenta, a to je Program ukupnog razvoja (PUR).

Program ukupnog razvoja (u daljnjem tekstu PUR) jedinica lokalnih samouprava je važan dokument u procesu odabira budućih pravaca razvoja uzimajući u obzir obilježja, prednosti i ograničenja tog područja i okruženja. Postavlja se jasna vizija i ciljevi koji nadalje predstavljaju smjernice u načinu djelovanja u određenom razdoblju.

Dokumenti na kojima se temelji Program ukupnog razvoja Općine Peteranec su sljedeći:

- Kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.,

- EUROPA 2020 – Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast,

- Sporazumom o partnerstvu 2014.-2020. između RH i EU za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta za razdoblje 2014.-2020. (ESI FONDOVI),

- Operativni programa 2014.-2020. Konkurentnost i kohezija, Učinkoviti ljudski potencijali, Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.

1 Zakon o regionalnom razvoju RH, članak 2.

5

- Pravilnici o prihvatljivosti izdataka za razdoblje 2014.-2020. daje se okvir za primjenu strateških odrednica i definiranje mogućih izvora financiranja razvojnih projekata.

- Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013./2015.,

- Razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije 2011.-2013.,

- Lokalna razvojna strategija LAG-a Podravina,

- Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije,

- Prostorni plan Općine Peteranec,

- ostali relevantni nacionalni strategije i programi.

Izrada strateškog dokumenta razvoja obuhvaća nekoliko osnovnih koraka ili faza izrade. Prva faza procesa izrade ovog strateškog dokumenta je izrada analize postojećeg stanja područja i okruženja kako bi se istaknuli raspoloživi općinski resursi. Drugu fazu procesa čini identifikacija ključnih problema područja kako bi se temeljem toga izradila SWOT analiza razvojnih mogućnosti područja (snage, slabosti, prilike i prijetnje). U trećoj fazi utvrđuje se vizija budućeg razdoblja, a kako ju postići, definiramo strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama/projektima.

Proces izrade PUR-a obuhvaća četiri osnovna koraka, koji su prikazani na slijedećoj slici.

Slika 1. Koraci u izradi Programa ukupnog razvoja

Analiza

postojećeg

stanja područja

Identifikacija

ključnih problema

i SWOT analiza

Prepoznavanje

vizije i razvojnih

ciljeva

Identifikacija

potrebnih mjera i

razvojnih projekata

6

Za vrijeme izrade ovog dokumenta formirana je radna skupina za izradu PUR-a, uvažene su željene smjernice lokalne samouprave za određivanje lokalnih ciljeva te se slijedila zadana metodologija za utvrđivanje pristupa izradi ukupnog razvoja. Strateški razvoj proizašao je iz brojnih prijedloga i rasprava radne skupine, te prijedloga i sugestija nastalih u tijeku izrade.

Radna skupina za izradu PUR-a imenovana je od strane Općinskog vijeća Općine Peteranec Članovi radne skupine su:

1. Krešimir Matijašić, općinski načelnik, 2. Mario Gaži, predsjednik Općinskog Vijeća, 3. Milica Lukačinec, zamjenica Općinskog načelnika i predstavnica civilnog sektora, 4. Branislav Blažek, predstavnik OPG-a, 5. Vedran Perić, komunalni predstavnik, 6. Dijana Lončarić, predstavnica odgojne institucije, 7. Sunčica Hrženjak, predstavnica odgojne institucije, 8. Lidija Bogčev, predstavnica obrazovne institucije, 9. Darko Palaš, predstavnik civilnog sektora, 10. Zlatko Blažek, predstavnik civilnog sektora, 11. Marina Njerš, predstavnik civilnog sektora.

7

2 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1 PROSTOR

Općina Peteranec smještena je sjevernom dijelu Koprivničko-križevačke županije. Graniči s gradom Koprivnicom i općinama Koprivnički Ivanec, Drnje, Gola, Hlebine i Koprivnički Bregi. Zauzima površinu od 51,77 km² (2,9 % od ukupne površine Koprivničko-križevačke županije). Na području općine nalaze se tri naselja Peteranec, Sigetec i Komatnica. Naselje Peteranec ima površinu od 24,98 km2, Sigetec 20,16 km2 te Komatnica 6,63 km2.

Slika 2. Položaj općine Peteranec u Koprivničko-križevačkoj županiji

Izvor: Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Peteranec

Općina Peteranec smještena je dijelom uz rijeku Dravu, a dio općine veže se neposredno uz grad Koprivnicu. Naselje Peteranec formiralo se uz cestovni pravac Zagreb-Koprivnica-Republika Mađarska. Na sjeveru granica prati tok rijeke Drave, jugoistočno prati Košanski jarek i djelomično ide uz korito stare Drave, a na jugu prati kanal Koprivnicu, prolazi šumom Šalovicom, obilazi Herešin, te na zapadu prati županijsku cestu; na sjeveru je granica kanal Vratnec i isušena korita Drave.

Općina Peteranec nadovezuje se na Grad Koprivnicu te se nalazi u blizini državne ceste D2 Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Osijek. Kroz Općinu prolazi dionica državne ceste D41 prema Republici Mađarskoj i graničnom prijelazu Gola. Također se Općina Peteranec nalazi u blizini željezničke pruge na relaciji Koprivnica-Botovo-Republika Mađarska.

8

Slika 3: Prostorni obuhvat općine Peteranec

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Peteranec

2.2 STANOVNIŠTVO

Podaci o stanovništvu Općine Peteranec, navedeni u nastavku, temelje se na podacima objavljenim na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Korišteni podaci su iz Popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine, koji je ujedno i posljednji službeni popis stanovništva, te iz Statističkih biltena i ljetopisa.

2.2.1 Kretanje stanovnika Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika na području Općine Peteranec iznosi 2.704, što je za 5,06 % manje u odnosu na Popis iz 2001. godine (2.848). Općina Peteranec ima najmanji pad broja stanovnika na području Koprivničko-križevačke županije. Iz sljedećeg grafikona može se pratiti kretanje broja stanovnika od 1857. godine nadalje. Prema navedenom možemo vidjeti da je od popisa stanovništva 1921. godine broj stanovnika laganom padu.

9

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika na području Općine Peteranec od 1857. do 2011. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Peteranec imala je 2.704 stanovnika što predstavlja 2,33% od ukupnog broja stanovnika Koprivničko-križevačke županije, odnosno 0,06% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Drnju je 52 stanovnika/km2. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine naselje Peteranec ima 1.431 stanovnika, naselje Sigetec 1.212 stanovnika i naselje Komatnica 61 stanovnik. Tablica 1: Kretanje broja stanovnika u općini Peteranec

Naselje Broj stanovnika

Razlika (%) 2001. 2011.

Peteranec 1531 1431 - 6,53

Sigetec 1240 1212 - 2,26

Komatnica 77 61 - 20,78

UKUPNO 2848 2704 - 5,06 Izvor: Državni zavod za statistiku

Ukupno smanjenje stanovništva općine Peteranec 2011. godine u odnosu na 2001. godinu bilo je za 144 stanovnika, odnosno za -5,06%. U naselju Peteranec broj stanovnika u zadnjem međupopisnom razdoblju smanjio se za 6,53 %., u naselju Sigetec za 2,26 % i u naselju Komatnica za 20,78 %. Uzrok većeg smanjenja stanovnika u specifičnom „konačkom“ naselju Komatnica je odsjećenost od ostalih naselja te iseljavanje mladog stanovništva.

40644313 4205

44324651 4725

4515 4456

4104 4020 3904

34853199

2954 28482704

1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.

10

Tablica 2. Nacionalna pripadnost - općina Peteranec

Nacionalna pripadnost

Narod Broj stanovnika

Udio u %

Hrvati 2.503 92,57% Romi 191 7,06% Albanci 3 0,11% Srbi 2 0,07% Slovenci 1 0,04% Makedonci 1 0,04% Nepoznato 3 0,11%

Ukupno 2.704 100% Izvor: Državni zavod za statistiku

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, čak 92,57% stanovnika općine Peteranec čine pripadnici hrvatske nacionalnosti. Drugi po redu narod s najvećim udjelom u općini Peteranec su pripadnici romske nacionalnosti s udjelom od 7,06 %. Tablica 3. Materinji jezik – općina Peteranec

Materinji jezik

Jezik Broj stanovnika

Udio u %

Hrvatski 2.494 92,23%

Romski 200 7,4%

Albanski 3 0,11%

Slovenski 3 0,11%

Makedonski 1 0,04%

Nepoznato 3 0,11%

Ukupno 2.704 100% Izvor: Državni zavod za statistiku

Uspoređujući stanovnike općine Peteranec prema jeziku koji im je materinji, iz tabličnog prikaza je vidljivo kako je hrvatski jezik materinji jezik čak 92,23% stanovnika Općine. Sukladno podacima iz tabličnog prikaza o nacionalnoj pripadnosti stanovnika općine Peteranec, drugi materinji jezik po zastupljenosti u Općini jest romski kojim govori 200 stanovnika (7,4%). Tablica 4: Kontigenti stanovništva Općine Peteranec 2001. i 2011. godine

2001. 2011.

Ukupno 2.848 2.704

Muškarci 1.376 1.343

Žene 1.472 1.361

0-6 godina 222 227

0-14 godina 484 487

0-17 godina 594 598

0-19 godina 678 661

Žensko fertilno stanovništvo (15-49 god) 638 589

https://bs.wikipedia.org/wiki/Albanci

https://bs.wikipedia.org/wiki/Makedonci

https://bs.wikipedia.org/wiki/Nijemci

https://bs.wikipedia.org/wiki/Romi

https://bs.wikipedia.org/wiki/Slovaci

https://bs.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik

https://bs.wikipedia.org/wiki/Albanski_jezik

https://bs.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dki_jezik

https://bs.wikipedia.org/wiki/Romski_jezik

https://bs.wikipedia.org/wiki/Srpski_jezik

https://bs.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik

11

Radno sposobno stanovništvo (15-64 god) 1.714 1.752

60 i više godina 711 605



Prosječna starost 40,8 40,4

Indeks starenja 104,9 91,5

Koeficijent starosti 25 22,4 Izvor: Državni zavod za statistiku

Iz tablice možemo vidjeti da je u općini Peteranec podjednako zastupljena i muška i ženska populacija. Radno sposobnog stanovništva ima 64,79 %. Prosječna starost stanovnika je 40,4 godina. Prosječna starost stanovnika općine Peteranec manja je od prosjeka RH (41,7). Indeks starosti pokazuje omjer broja starih 60 i više godina na 100 mladih u dobi do 19 godina. Prema tablici možemo vidjeti da se u općini Peteranec indeks starenja u 2001. godini smanjio za 12,77 % u odnosu na 2001. godinu. Kritična vrijednost indeksa starosti iznosi 40 %. U 2011. godini indeks za područje općine Peteranec iznosi 91,5 % što je veoma dobar pokazatelj te možemo zaključiti da se broj mladih u odnosu na stare povećao, što je suprotno današnjem trendu. Tablica 5: Prirodno kretanje stanovništva Općine Peteranec u razdoblju od 2012. do 2014. godine

2012. 2013. 2014.

Živorođeni 25 45 33

Umrli 35 36 51

Prirodni prirast -10 9 -18

Brakovi - sklopljeni 11 13 19

- razvedeni 2 3 1

Vitalni indeks 71,4 125 64,7 Izvor: Državni zavod za statistiku

U Hrvatskoj 2014. godine zabilježen je negativni prirodni prirast (-11.273), isto kao i u Koprivničko-križevačkoj županiji (-514) dok je u Općini Peteranec u skladu sa trendom prirodni prirast negativan (-18) što je u odnosu na 2013. godinu gdje je bio 9 puno lošiji. Vitalni indeks je za RH iste godine iznosio 77,8 dok je u Koprivničko-križevačkoj županiji iznosio 67,3 (odnos živorođeni/umrli) što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu. Također, u 2013. godini značajno je povećanje broja sklopljenih brakova u odnosu na broj razvedenih. U odnosu na 2013. godinu broj sklopljenih brakova se povećao za oko 68%. Možemo zaključiti da prirodno kretanje stanovništva općine Peteranec prati trendove na razini cijele Hrvatske, ali sa povoljnijim pokazateljima. Što se tiče migracija u općini Peteranec, prema popisu stanovništva 2011. godine, od ukupnog broja stanovnika (2.704) od rođenja u istom naselju stanuje 1.624 stanovnika. Doseljenih s područja Republike Hrvatske je 984, što je daleko više nego doseljenih iz inozemstva, 94. Ukupan broj doseljenih iznosi 1.078 što dokazuje da općina Peteranec postaje sve privlačnije mjesto za život i stanovanje.

12

2.2.2 Trendovi stanovanja Na području općine Peteranec ukupan broj kućanstva iznosi 876, a prosječan broj članova po kućanstvu iznosi 3,08. Broj stamenih jedinica iznosi 860. Tablica 6: Broj kućanstva

Privatna kućanstva

Ukupno

Obiteljska kućanstva prema broju članova Neobiteljska kućanstva

svega 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

svega samačka kućanstva

višečlana kućanstva

876 659 172 152 168 79 51 18 10 2 3 4 217 208 9 Izvor: Državni zavod za statistiku

2.2.3 Obrazovanje S obzirom da je obrazovanje ključan čimbenik ukupnog društveno-ekonomskog razvoja nekog područja, potrebno se usmjeriti i na obrazovnu strukturu na području Općine Peteranec. Tablica 7: Obrazovna struktura stanovnika Općine Peteranec u 2001. i 2011. godini (Stanovništvo Općine Peteranec staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi)

Godina Ukupno Bez škole

Osnovna škola

Srednja škola

Stručni studij

Sveučilišni studij

Magisterij

2001. 2.364 69 726 713 34 30 2

2011. 2.217 48 920 856 66 57 1 Izvor: Državni zavod za statistiku

Iz tablice je vidljivo da se udio stanovnika bez škole u razdoblju od 10 godina smanjio za oko 30%. Jednako tako, više je visokoobrazovanih stanovnika tj. onih sa završenim stručnim i sveučilišnim studijem. Najviše je onih sa završenom osnovnom školom, i to 41,49 % od ukupnog broja stanovnika starih 15 i više godina. Broj nepismenih, odnosno broj stanovnika bez škole iznosi 2,16 % od ukupnog broj stanovnika u Općini.

2.2.4 Nezaposlenost

Kretanje nezaposlenosti za razdoblje od 2005.-2015. godine u Općini Peteranec prikazana je u sljedećem grafikonu. Najveći broj nezaposlenih evidentiran je u 2013. godini (281 nezaposlenih) dok se nakon 2013. godine bilježi pad nezaposlenosti, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

13

Grafikon 2: Kretanje nezaposlenosti na području Općine Peteranec u razdoblju 2005. - 2015. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2015

2015. godine evidentirano je 199 nezaposlenih, a najviše ih prema kriteriju stupnja obrazovanja ima završenu srednju školu. Prikaz strukture nezaposlenih prema postignutom stupnju obrazovanja dan je u sljedećoj tablici i grafikonu.

Tablica 8: Struktura nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja u Općini Peteranec po godinama na dan 31.12. (krajem godine)

Godina 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Bez škole i nezavršena osnovna škola 68 49 69 78 61 60

Završena osnovna škola 53 42 57 65 54 43

Srednja škola 109 112 113 129 103 89

S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike 72 80 81 90 63 62

S.Š. u trajanju od 4 i više godina 35 28 30 39 38 26

Gimnazija 2 4 2 0 2 1

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 5 4 1 2 3 5

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 3 6 6 7 6 2

Ukupno 238 213 246 281 227 199 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2015.

226235

206

182

221238

213

246

281

227

199

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

14

Prema stupnju obrazovanja, najviše nezaposlenih je onih sa završenom srednjom školom što je u skladu sa trendom nezaposlenosti na razini cijele Hrvatske.

Grafikon 3:Struktura nezaposlenih u Općini Peteranec na dan 31.12.2015. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2015.

2.2.5 Zaposlenost

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, odnosno popisu stanovništva za 2011. godinu, prema trenutnoj aktivnosti stanovništva starog 15 i više godina na području općine Peteranec, od ukupnog broja (2.217), stanovnika njih 43,66 % je zaposleno. Nezaposleni čine 9,11 % ukupnog broja stanovnika dok je ekonomski neaktivnog stanovništva 47,13 %. Podaci se mogu pratiti i u sljedećoj tablici.

Tablica 9: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, 2011. godinu

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2014.

26%

20%

47%

32%

14%

2% 4% 3% Bez škole i nezavršena osnovnaškola

Završena osnovna škola

Srednja škola

S.Š. do 3 godine te za KV i VKVradnike

S.Š. u trajanju od 4 i više godina

Gimnazija

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij iviša škola

Ukupno

Zaposleni

Nezaposleni Ekonomski neaktivni

svega

nezaposleni, traže

nezaposleni, traže

svega umirovljenici

osobe koje se bave

učenici ili studenti

ostale neaktivne

prvo zaposlenje

ponovno zaposlenje

obavezama u kućanstvu

osobe

2.217 968 202 63 139 1.045 572 120 168 185

15

Tablica 10: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život na području Općine Peteranec 2011. godine

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2014.

Sukladno prikazanoj tablici, vidljivo je da su prihodi od stalnog rada glavni izvori prihoda stanovnika na području Općine Peteranec. U Općini je veliki udio stanovnika bez prihoda i to njih 34,09 % od ukupnog broja stanovnika, isto tako veliki je broj i stanovnika u mirovini što nije dobar gospodarski pokazatelj za područje. Socijalnu naknadu prima njih 143.

2.3 TLO

Geološka podloga ovog dijela Podravine uglavnom je sastavljena od neogenih sedimenata (lapori, laporoviti pješčenjaci i slične naslage). Ispod tih kvartarnih sedimenata nastavlja se razmjerno dubok sloj tercijarnih naslaga. Promatrano područje pripada panonskom bazenu. Na području koprivničke Podravine kao posljedicu djelovanja rijeke Drave pružaju se dva osnovna reljefna oblika: poloj i terase. Vrijednost rijeke Drave u prostoru koprivničke Podravine proizlazi iz geomorfoloških i hidroloških oblika (mrtvice, rukavci, riječni otoci, sprudovi, bare, jezera, sami riječni tok). Riječne terase pokazatelj su evolucije riječnog toka. Terasne nizine nešto su više od poloja (nekoliko metara) pa ih poplavni valovi nisu toliko zahvaćali. Otcjeditost je jedna od najbitnijih karakteristika terasne nizine. Razlikujemo tri terasne nizine: holocenska, mlađa i starija würmska. Holocenska terasa odvojena je terasnim odsjekom (najviše do 4 metra) od mlađe würmske terase. Pruža se na području od Kutnjaka do Hlebina. To je pretežito erozijska terasa koja je dijelom razorena djelovanjem toka Drave. Ona nije prošla sve faze razvoja pa je njena površina neravna. Za vrijeme visokih voda njeni su najniži dijelovi poplavljeni. Izgrađena je od siltoznih pijesaka i šljunka, debljina joj je svega nekoliko metara. Mlađa würmska terasa je erozijsko-akumulacijska, odvojena je oštrim rasjedom nekoliko metara od starije, a građena je pretežno od lesoidno glinovito-pjeskovitog silta. Njen prijelaz prema aluvijalnoj ravni nije vidljiv jer je razoren i maskiran barskim sedimentima. Ova terasa je bila povremeno preplavljivana pa su postojali jezersko-barsko-kopneni uvjeti sedimentacije. Visinske razlike nisu velike: cijeli teren spušta se od zapada (133 m) prema istoku (120 m), pa je tako Peteranec na 130 m, Sigetec na 125,5 m i Komatnica na 120 metara nadmorske visine. Pad visine kod Komatnice omugućio je prodor vodotoka Gliboki prema rijeci Dravi. Kao posljedicui eolsko-fluvijalnog djelovanja istočno od Peteranca nalazimo manje djelove nekadašnjih pješčanih površina, čije značajnije ostatke danas nalazimo samo kod Đurđevca. Područje Općine zahvaća i tri veća riječna otoka: Virke, Balkan i Vrbik. Zemlja ovog područja je plodna i pogodna za obrađivanje i razvoj poljoprivrede. Zahtjevi suvremenog prostorno - gospodarskog razvitka općine Peteranec odnose se osobito na razvitak poljoprivrede.

Ukupno

Prihodi od stalnog rada

Prihodi od povremenog rada

Prihodi od poljoprivrede

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od imovine

Socijalne naknade

Ostali prihodi

Povremena potpora drugih

Bez prihoda

2.704 764 16 223 299 355 4 143 119 18 922

16

2.4 PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA

Klima Za područje Općine Peteranec karakteristična je svježa klima kontinentalnog tipa. Temperaturne i padalinske prilike pokazuju prijelazne osobine prema zapadnom, vlažnijem i

hladnijem dijelu središnje Hrvatske. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,0C. Temperature zraka su porastu od srpnja kada dosežu svoj maksimum, a nakon toga u padu sve do siječnja. Godišnje u prosjeku ima oko 85 hladnih dana. U prosjeku bezmrazno razdoblje u Podravini traje oko 184 dana. Jesenski mraz započinje u prosjeku negdje sredinom listopada, a u proljeće prestaje obično sredinom travnja. Ima slučajeva da se i prvi jesenski i zadnji proljetni mraz pojavi i do mjesec dana prije ili poslije od navedenih prosječnih datuma. Ukoliko se mraz pojavi u vegetacijskom periodu (01.04.-30.09.) ima negativan utjecaj na određene poljodjelske kulture. Najneugodniji je svakako travanj u početku vegetacijskog perioda. Iako rijetko kao rezultat prodora polarnih zračnih masa, mraz je moguć i tokom svibnja. Vjerojatnost za mrazni dan naglo se smanjuje kako se udaljujemo od prosječnog datuma za prestanak razdoblja. Iz toga se može zaključiti da se rizik za štete od eventualnog mraza smanjuje u proljeće ako se s presađivanjem sadnica pričeka koji dan nakon srednjeg datuma. Dio područja općine Peteranec nalazi se unutar Regionalnog parka Mura - Drava. Regionalni park Mura - Drava smješten je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i proteže se od granice s Republikom Slovenijom do Dunava kroz 5 županija. Regionalni park Mura - Drava na prostoru Koprivničko- križevačke županije zauzima 167 km². Rijeka Drava na području Koprivničko - križevačke županije najočuvanija je jer ima još uvijek prirodan tok s brojnim meandrima, mrtvicama i rukavcima s raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Dio Općine nalazi se i u području ekološke mreže koje je međunarodno važno područje za ptice i to „Gornji tok Drave“. Isto tako „Šire područje Drave“ važno je za divlje svojte i stanišne tipove. Peteranske livade Južno od naselja Peteranec prostire se široko područje livada. Površina od približno 2 km2 nalazi se sjeverno i južno od Možđanskog jarka te istočno i zapadno od poljskog puta Peteranec - Koprivnički Bregi. Idući od sjevera prema jugu i istoku vlažnost se povećava jer zemljište pada od 133 na 124 m. To su dvootkosne livade koje zaposjedaju vlažnija staništa nepogodna za ratarsku proizvodnju, a obuhvaćaju mjesne toponime: Podgorice, Kotari, Grušnice i Bereki. Mikrouzvišenja se obrađuju kao oranične površine. Najniži tereni se dijelom neredovito kose, zapušteni su i pretvaraju se u šikare. Cijeli krajolik presijecan je brojnim poljskim putevima, a uz međe i prometnice nazočne su široke živice i pojedinačna stabla hrastova i vrba. Manji dio livada na višim položajima gnoji se mineralnim i organskim gnojivima. Radi vlažnosti biotopa na ovim livadama nazočan je određen broj biljnih vrsta u velikim populacijama. Ekološki je najznačajnije prisustvo velike krvare (Sanguisorba officinalis L.), visoke trajnice koja u ljetnom aspektu postiže najveći razvitak, a mjestimice zaposjeda i 60-90% površine livada. Ovako velikom pokrovnošću biljka veže velik broj životinjskih vrsta među kojima se posebno izdvajaju ličinke i leptir veliki plavac (Maculinea teleius Brgstr.) iz porodice danjih leptira plavaca (Lycaenidae). Pored ljekovite velike krvare, biljke značajne u entomološkom i ekološkom pogledu, ističu se vrste iz porodice kiselica (Polygonaceae): livadna kiselica (Rumex acetosa L.) i kovrčava kiselica (R. crispus L.) te još nekolicina vrsta, kao močvarna mlječika

17

(Euphorbia palustris L.), trušljika ili krkavina (Frangula alnus Mill.), prava krkavina ili pasdrijen (Rhamnus cathartica L.). Zoocenološki livade obiluju nizom vrsta među kojima dominantno mjesto zauzima danji leptir veliki livadni plavac (Maculinea teleius Brgstr.) s godišnjom populacijom od nekoliko tisuća primjeraka. Biljka velika krvara je njegova ovipozicijska i nutritivna biljka, a vremenski najveći dio razvojnog ciklusa provede u stadiju ličinke (gusjenice) u mravinjacima livadnog mrava (Myrmica rubra Nyl.). Ova specifična i osjetljiva mirmekofilna zajednica održava se pod neprestanim čovjekovim utjecajima na tim staništima. Naime, čovjek redovitom košnjom održava livadu kao biocenozu, a s njom i ove vrste biljaka i životinja koje su se prilagodile tim kontinuiranim i trajnim čovjekovim zahvatima. Kada košnja izostane iz bilo kojih razloga, ovi odnosi se brzo prekidaju te nestaje skoro svih članova u uspostavljenim vrlo specifičnim prehrambenim lancima.

Slika 4: Veliki livadni plavac Slika 5: Velika krvara

Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Peteranec

Budući da je leptir veliki livadni plavac, kao jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta Europe na ovim biotopima peteranskih livada nazočan u relativno velikim populacijama te da je na tim antropogenim biocenozama, kao optimalnim za njegov opstanak, uspostavljena biološka i ekološka ovisnosnost s ostalim vrstama prehrambenog lanca, predlaže se zaštititi ova staništa kao botaničko-zoološki spomenik prirode. On u cjelosti iskazuje kako se veliki dio naše prirodne baštine razvio i kako se uspješno održava samo uz neprekidnu i određenu čovjekovu djelatnost. Zaštita bi se trebala sastojati u nastojanju podržavanja tradicionalnog livadarstva na ovim prostorima, uz sprečavanje svih onih radnji koje bi mogle promijeniti ekološke prilike i živo naselje na ovim biotopima, napose prokapanje odvodnih kanala i snižavanje razine podzemnih voda. Rukavac Virki i ušće Glibokog Unutar vodoprivrednog nasipa u blizini naselja Komatnica protječe veći dravski rukavac s desne obale Drave gradeći pošumljeni otok. Ovom krajoliku pripada i ušće potoka Gliboki koji se u njega ulijeva. Prostor bi trebalo čuvati od promjena režima voda jer se ističe znatnim estetskim i krajobraznim vrijednostima te je poznat kao veće obitavalište mnogobrojnih životinjskih organizama.

18

2.5 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Kulturno-povijesnu baštinu Općine Peteranec čine sakralne građevine. Tu je Crkva Sv. Petra i Pavla koja se nalazi u središtu naselja Peteranec. Nova barokna crkva gradi se 1773., a župa je obnovljena 1789.g. Jednobrodna, pravokutnog broda sa zaobljenim svetištem i dodanom sakristijom s JI strane i zvonikom iznad pročelja (zanimljivo riješeno sa zaobljenim timpanonom i bočnim završecima, te zanimljivom plastikom portala - u nišama skulpture sv. Petra i sv. Pavla). Vrijedan barokni inventar: iz starije crkve sačuvani su kipovi Apostola Bartolomeja i Matije, glavni oltar je iz 1804.g., propovjedaonica s kipovima, samostojeća krstionica, orgulje su sa poč.19.st. Crkva je djelomično obnovljena. Crkva Sv. Marka Evanđelista u središtu naselja Sigetec. 1789. je osnovana samostalna župa u Sigecu i odijeljena je od bivše župe u Drnju. Nova zidana crkva građena od 1805. do 1812.g. vjerojatno na mjestu starije drvene, na čije postojanje upućuje staro zvono s utisnutom godinom 1510.g.. Jednobrodna, pravokutnog broda i zaobljene apside, sakristijom s J strane svetišta i zvonikom iznad pročelja. Klasicizam. Inventar je iz vremena gradnje (oltari, propovjedaonica). Svetište je oslikano s prikazima iz života evanđelista. Slika 6: Crkva Sv. Marka Evanđelista, Sigetec


Uz sakralne objekte tu su i Župni dvor, Peteranec i Sigetec sagrađeni u prvoj polovici 19. st. U Župnom dvoru u Peterancu nalazi se i zbirka slika podravskih slikara-naivaca.

19

Slika 7: Župni dvor, Peteranec


U baštinu Općine možemo uvrstiti i zgradu Općine odnosno Zgradu kapetanije koja je najočuvaniji građevni objekt iz doba vojnokrajiške uprave. Kapetnija Peteranec spadala je pod Đurđevačku pukovniju koja se sastojala od 12 kapetnija. Nakon razvojačenja Vojne krajine 1871. godine zgrada je služila u razne svrhe (mjesna škola), a nakon drugog svjetskog rata postala je zapuštena. U razdoblju od 1981. do 1983. godine obavljene su temeljite adaptacije zgrade (sanirano je krovište i prvi kat). Slika 8: Zgrada Kapetanije, Peteranec


Zgrada je smještena u središtu naselja. Jednokatnica, svođenog prizemlja i podruma. Sagrađena 1775.g.. U njoj je danas smještena Općina, a u donjem se dijelu prostorija nalazi zbirka kipara I. Sabolića. Ispred zgrade postavljena skulptura Ivana Sabolića kao i bista Frana Galovića od istog autora. Galerija skulptura Ivana Sabolića u Peterancu otvorena je 1983. godine na osnovi darovnice originalnih skulptura, odljeva, crteža, skica, studija i maketa akademskog kipara Ivana Sabolića iz 1977. godine. Ispred pročelja kapetanije podignuta je Sabolićeva skulptura «Zimsko sunce» u kojoj je pohranjena urna donatora.

20

Tablica 11: Kulturna dobra upisana u Registar Republike Hrvatske

Spomenik/element baštine Mjesto Vrsta kulturnog dobra

Crkva sv Petra i Pavla i župni dvor Peteranec Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Općina Peteranec poznata je i po istaknutim osobama iz književnosti i likovnog stvaralaštva. U Peterancu je rođen Fran Galović, najznačajniji pjesnik dijalektalne poezije, osim njega tu je rođen i Ivan Sabolić, akademski kipar te Ivan Generalić akademski slikar koji je rođen u Hlebinama ali posljednje dane života provodi u Sigecu gdje je i sahranjen. Općina Peteranec ima i nematerijalno kulturno dobro koje je značajno za šire područje Podravine, a to je izrada peteranskog veza-filea. Značajan je zbog svoje profinjenosti, zahtjevne izrade i dubokom povezanosti s načinom življenja naselja Peteranec.

2.6 GOSPODARSTVO U RH sve jedinice lokalne samouprave su razvrstane u skupine u odnosu na stupanj razvijenosti prema prosjeku RH. Općina Peteranec spada u II skupinu razvijenosti što znači da joj je stupanj razvijenosti 50-75 % prosjeka Republike Hrvatske. Odnosno konkretno stupanj razvijenosti za općinu Peteranec je 66,80 %. Na području općine djeluje 20 trgovačkih društava i 23 obrta. Ostvareni prihodi 2014. godine na području općine iznosili su 86.547.103 kn, a prihodi Koprivničko-križevačke županije iznosili su 9.4 milijardi kuna (Izvor: FINA). Poduzetnici su ostvarili dobit u iznosu od 3,96 milijuna kuna. U tim poduzećima radi 138 zaposlenika. Podaci koji su korišteni za potrebu gospodarske analize Općine Peteranec, dobiveni su od Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Koprivnica, te se isti baziraju na podacima FINA-e. Potrebno je napomenuti da obrađeni podaci obuhvaćaju samo financijske rezultate poslovanja trgovačkih društava, ne i obrtnika i slobodnih zanimanja, za koje nije moguće dobiti podatke jer se sustavno ne prate. Primarni sektor sačinjavaju poljoprivreda, šumarstvo i lovstvo. Na području općine Peteranec ima ukupno 2.686 ha poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD sustav na dan 31.12.2015. godine. Većina poljoprivredne proizvodnje je usmjerena na ratarstvo. Sekundarni sektor obuhvaća industriju, građevinarstvo i proizvodni obrt. Tercijarni sektor obuhvaća uslužne djelatnosti koje su razvijene, ali ne na dovoljnoj razini za potrebe stanovništva općine i okolnih naselja.

2.6.1 Osnovni pokazatelji gospodarstva

U nastavku slijede podaci o broju registriranih poduzeća, broju zaposlenih, ostvarenim prihodima te rezultatu poslovanja poduzetnika. Analizom tih informacija može se definirati trend i budući razvoj općine.

21

U nastavku se daje pregled značajnijih gospodarskih značajki područja. Tablica 12: Osnovni pokazatelji poslovanja poduzetnika

Pokazatelji 2011 2012 2013 2014

Broj tvrtki 19 15 16 20

Broj zaposlenih 100 86 121 138

Ukupni prihodi 70.527.407 82.302.872 84.923.739 86.547.103

Ukupni rashodi 67.904.043 74.276.805 79.256.828 82.443.239

Investicije u DI 19.846.237 21.156.458 27.881.896 29.510.944

Dobit prije oporezivanja 2.611.475 7.507.001 4.994.846 4.375.300

Gubitak prije oporezivanja 427.222 401.662 309.066 416.351 Izvor: HGK

Prema podacima iz tablice vidljivo je da su se gospodarske aktivnosti na području Općine Peteranec u razdoblju od 2011. do 2014. godine u znatnom porastu. Ukupni prihodi u promatranom razdoblju porasli su 22,71 % dok je dobit porasla za 67,56 %. Rast prihoda i dobiti proizlazi iz rasta prihoda od prerađivačke industrije za 73 %. Većinu rasta doprinijelo je po jedno poduzeće iz svakog sektora. Gubitak koji je ostvaren u poslovanju iznosio je 416.351 kn.

2.6.2 Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika Kako bi se utvrdili određeni trendovi, specifičnosti i odstupanja u pojedinim segmentima poslovanja promatraju se gospodarski pokazatelji u određenom vremenskom periodu. Na taj način mogu se postaviti budući parametri i odrediti potencijalna gospodarska kretanja, kao i postaviti konkretni projekti. Na donjem grafikonu možemo vidjeti prihode i rashode svih poduzeća, kao i broj zaposlenih, koje imaju sjedište u Općini Peteranec i njihovu dinamiku u razdoblju od 2005. do 2014. godine. Grafikon 4: Kretanje prihoda i rashoda te broja zaposlenih od 2005. do 2014. g

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Koprivnica, 2016

63 67

91 93

105

80

100

86

121

138

0

20

40

60

80

100

120

140

160

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

80.000.000

90.000.000

100.000.000

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

prihodi

rashodi

broj zaposlenih

22

Iz priloženog grafikona jasno se vidi konstantan rast gospodarstva od 2005. godine osim 2009. kada se je gospodarska kriza osjetila i u gospodarstvu Općine, kako u RH, tako i u ove prostore. Pogledamo li linearnu liniju trenda koja ide od početka do kraja predmetnog razdoblja možemo vidjeti samo čvrst i pouzdan rast općinskog gospodarstva. Tablica 13: Pokazatelji po djelatnostima u 2014. godini

Ukupni prihodi

Učešće u ukupnom prihodu (%)

Broj poduzetnika

Učešće u broju poduzetnika (%)

Broj zaposlenih

Učešće u broju zaposlenih (%)

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 58.747.182 67,88 4 20,00 100 72,46

GRAĐEVINARSTVO 13.218.222 15,27 2 10,00 5 3,62

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 13.268.500 15,33 8 40,00 26 18,84

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 822.523 0,95 2 10,00 3 2,17

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE 479.632 0,55 2 10,00 4 2,90

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 11.044 0,01 2 10,00 0 0,00

UKUPNO 86.547.103 100,00 20 100,00 138 100,00 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Koprivnica, 2016

Iz gornje tablice vidljivo je da samo jedna djelatnost (prerađivačka industrija) ostvaruju ukupno 67,88% prihoda i zapošljavaju 72,46 % zaposlenih. Djelatnosti prerađivačke industrije bave se 4 poduzetnika odnosno njih 20 %. Udio zaposlenih po najznačajnijim djelatnostima prikazuje se u sljedećem grafikonu:

23

Grafikon 5: Udio zaposlenih u općini Peteranec po djelatnostima u 2014. godini

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Koprivnica, 2016.

Najveći broj zaposlenih je u sektoru prerađivačke industrije gdje je zaposleno 100 radnika odnosno 72,46 % od ukupnog broja zaposlenih. Uvjet za razvoj postojećeg poduzetništva je izdvajanju dijela novoostvarene vrijednosti za investicije u dugotrajnu imovinu. Pregled kretanja investicija u dugotrajnu imovinu u razdoblju od 2005. do 2014. godine prikazan je u sljedećem grafikonu: Grafikon 6: Kretanje investicija u dugotrajnu imovinu poduzetnika u razdoblju od 2005.do 2014. godine


Kao što je vidljivo iz grafikona znatne su oscilacije u investiranju tijekom godina. Većina investicija odnosi se na sektor prerađivačke industrije.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;POPRAVAK MOTORNIH VOZILA IMOTOCIKALA

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TEPRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKEDJELATNOSTI

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

10.000.000

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

20

12

20

13

20

14

Investicije u dugotrajnu imovinu

Investicije udugotrajnu imovinu

24

Sljedeći grafikon prikazuje učešće pojedine djelatnosti u strukturi dobiti prije oporezivanja vidljivo je da najveću iskazanu dobit ima djelatnost građevinarstva (51%), zatim slijedi prerađivačka industrija (44%) te uslužne djelatnosti. Grafikon 7:Udio u % djelatnosti po strukturi dobiti prije oporezivanja u 2014. godini


2.6.3. Obrtništvo

Prema posljednjim podacima Udruženja obrtnika Koprivnica na području Općine Peteranec aktivan je 21 obrtnik čija je struktura djelatnosti po sekcijama sljedeća: Tablica 14: Broj obrtnika po djelatnostima

Izvor: Udruženje obrtnika Koprivnica

Iz prethodnih podataka vidimo da je obrt uglavnom sveden na uslužne djelatnosti te 5 poljoprivrednih obrta dok ostala poljoprivredna gospodarstva su registrirana u upisnik poljoprivrednih gospodarstva ili kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu poreza na dohodak.

44

51

5

1PRERAĐIVAČKAINDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO INA MALO; POPRAVAKMOTORNIH VOZILA IMOTOCIKALA

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

Ugostiteljstvo i trgovina 3

Uslužni obrt i intelektualne usluge 13

Poljoprivreda 5

UKUPNO: 21

25

2.6.4. Poljoprivreda Značajan dio gospodarske aktivnosti na području općine Peteranec čini i poljoprivreda. Ukupno je registrirano 345 poljoprivrednih gospodarstava od kojih najviše ima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (98,6%). Nositelji poljoprivrednih gospodarstvenika imaju uglavnom završenu osnovnu s udjelom od 26,6%, srednju školu s udjelom od 20,7% ili pak njih 20,7% uopće nemaju završenu osnovnu školu. No, za njih 26,63% nema podataka. Za daljnji razvoj poljoprivrede ima potrebe za dodatnu edukaciju poljoprivrednika za privlačenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja, EU i drugih izvora financiranja novih projekata, a naročito onih koji spajaju poljoprivredu i turizam.

Tablica15: Podaci o poljoprivredi

BROJ OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

Obiteljsko

gospodarstvoObrt

Trgovačko

društvoZadruga Ukupno

340 5 0 0 345

ŠKOLSKA SPREMA NOSITELJA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

FakultetNema

podataka

Nezavršena

osnovna

škola

Osnovna

škola

Srednja

škola

Viša

škola

4 90 70 90 70 14

BROJNO STANJE STOKE NA DAN 14.12.2015. (broj stoke/broj PG)

Goveda Konji Koze Ovce Svinje

1385/107 26/5 21/2 31/3 35/6

BROJ KOŠNICA I BROJ PČELARA IZ UPISNIKA PG

Broj košnica Broj PG

30 1

POVRŠINA (ha) POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO VELIČINI (broj PG/površina)

<3 3-20 20-100 100-1500 Ukupno

102/146,3 164/1199,0622/778,73 3/562,27 291/2686,36

Izvor: APPRRR

U ARKOD registrirano je 2686,36 ha poljoprivrednih površina od strane 291 gospodarstva, prosječna veličina gospodarstva je 9,23 ha što je znatno više od državnog prosjeka. 107 gospodarstva bavi se govedarstvom i ukupno su imala 1385 goveda s krajem 2015. godine.

26

Iz ranije navedenih podataka dolazimo do zaključka da se veći dio poljoprivrednih gospodarstava bavi ratarstvom. Na poljoprivrednim površinama najzastupljeniji su kukuruz, pšenica, uljana repica a na manjim površinama uzgaja se grah, uljana tikva, patlidžani, paprika te voćne vrste (jabuke, šljive, višnje). S obzirom na obradive površine i broj poljoprivrednih gospodarstava vidljivo je da općina ima preduvjete za kvalitetan razvoj poljoprivrede uz sređivanje poljoprivredne politike na državnom nivou.

2.6.3 Turizam

Usprkos blizine Drave nema značajnijih prirodnih turističkih resursa, osim mogućnosti za ribolov i lov. Ipak, na području općine nalazi se za sada slabo uređeno, ali lijepo kupalište na Dravi, a postoje i planovi osnivanja zaštićenog područja „Peteranske livade“ kao spomenika prirode. Ova je općina zato dosta značajna po svojoj antropogenoj baštini, u kojoj posebno mjesto ima sama zgrada općine u nekadašnjoj vojnoj kapetaniji. Tu je smještena i Galerija Sabolić pa se općina Peteranec nalazi i na Galerijskoj cesti. Osim samog Peteranca, vrlo je zanimljivo i selo Sigetec, poznato po mjestu počivanja najslavnijeg hrvatskog naivnog slikara Ivana Generalića, po crkvi Svetog Marka, ali i po mjestu snimanja popularne serije „Gruntovčani“. Stoga je sve više poznato i po manifestaciji „Gruntovčanijada“, a sam Peteranec po proslavi Valentinova i kulturnoj manifestaciji Galovićeve jeseni u spomen ovog poznatog književnika rođenog u Peterancu. I treće naselje u općini Komatnica je turistički zanimljivo zbog izoliranosti i s time povezane očuvane autohtonosti. Općina Peteranec je značajna i po već prisutnom turističkom poduzetništvu kroz postojanje objekta ruralnog turizma i razvoj konjičkog turizma. Na području općine postoje već sada i ugostiteljski kapaciteti, a valja spomenuti i dobru gastronomsku tradiciju (mudlini), što je sve dobra osnova za daljnji turistički razvoj.2

2.7 SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

Na području općine Peteranec razvijaju se uslužne funkcije djelatnosti koje njihovom stanovništvu služe povremeno, ali i u svakodnevnom životu. Možemo ih klasificirati u nekoliko temeljnih skupina djelatnosti: 1. Uprava i društvene organizacije 2. Obrazovanje 3. Zdravstvo 4. Sport i rekreacija Uprava i društvene organizacije

2 Plan razvoja turizma u Regionalnom parku- http://www.prostorno-kkz.hr/attachments/article/34/sr.pdf

27

U sjedištu općine Peteranec nalaze se sljedeće institucije:

Jedinstveni upravni odjel, tijela Općine: Općinsko vijeće i općinski načelnik

Hrvatska pošta – Poštanski ured Peteranec Obrazovanje U ovu skupinu djelatnosti spadaju predškolski odgoj i naobrazba i osnovno školstvo.

Dječji vrtić „Lastavica“, Peteranec, dječji vrtić „Potočnica“, Sigetec

Područna škola „Fran Galović“ Peteranec, područna škola Sigetec Osnovno obrazovanje provodi se na području općine Peteranec u sklopu osnovne škole Drnje u područnim odjelima u Peterancu i Sigecu.

Zdravstvo Zdravstvo obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite koje pružaju zdravstvene usluge širem gravitacijskom području. U samoj Općini Peteranec nema ustanova koje pružaju zdravstvene usluge već mještani po te usluge odlaze u obližnja naselja Hlebine i Drnje ili u grad Koprivnicu. Organizacije civilnog društva Općina Peteranec ima u Registru udruga RH registrirano 18 različitih udruga. Udruge uglavnom djeluju volonterski u lokalnoj zajednici, najčešće kroz zajedničke ili pojedinačne aktivnosti ciljane na poboljšanje kvalitete života u zajednici, jačanje tradicijskih i drugih kulturnih aktivnosti. U tablici je prikazan popis registriranih, aktivnih udruga prema Registru udruga Ministarstva uprave Republike Hrvatske te usklađenost Statuta sa Zakonom o udrugama. Tablica 16: Popis registriranih udruga na području Općine Peteranec

Red. broj

Udruge

Statut usklađen sa Zakonom o udrugama

1. Udruga mladih Peteranec Ne

2. Konjički klub „Zenga“ Ne

3. Športski ribolovni klub Ivan Generalić, Sigetec Ne

4. Udruga žena Peteranec Ne

5. Udruga Komatničanci Da

6. DVD Peteranec Ne

7. ŠRK «La-Ban» Peteranec Da

8. Vatrogasna zajednica Općine Peteranec Ne

9. Sportsko rekreacijska udruga „PLUS-FIT“ Da

10. DVD Sigetec Da

11. Udruga žena Sigetec Ne

28

12. Udruga «Sigečko srce» Sigetec Ne

13. Udruga štovatelja Galovića „Galovićev dom“ Ne

14. Udruga «Hrvatsko srce» Peteranec Da

15. Lovačka udruga Fazan, Peteranec Da

16. NK Mladost Sigetec Ne

17. Športski konjički klub Komatnica 2012. Ne

18. NK Panonija Peteranec Da Izvor: Registar udruga Republike Hrvatske, 2016.

Izvan Registra udruga tu su još i KUD Fran Galović Peteranec koji djeluje u sklopu Udruge žena Peteranec, KUD Gruntovec koji djeluje u sklopu Udruge „Sigečko srce“, Udruga Hrvatskih branitelja dragovoljaca domovinskog rata ogranak Peteranec te Udruga umirovljenika ogranak Peteranec – Matica umirovljenika Koprivnica. Velik broj aktivnih udruga još uvijek nema usklađene Statute sa Zakonom o udrugama, ali su sve u procesu usklađivanja.

2.8 PROMETNA INFRASTRUKTURA

Općina Peteranec ima 17 km asfaltiranih nerazvrstanih cesta, 4 km državnih, 5,80 km županijskih, te 10 km lokalnih pod upravom županijskih cesta. Cestovni promet

Na području općine postoje sljedeće ceste i prometni pravci:

Tablica 17:Ceste i prometni pravci na području Općine Peteranec

BROJ CESTE NAZIV CESTE

DRŽAVNE CESTE

D 41 GP Gola – Koprivnica – Križevci – Sesvete (D 3)

ŽUPANIJSKE CESTE KOPRIVNICA

ŽC 2090 Đelekovec (D 20) - Koprivnica (D 41)

ŽC 2113 Peteranec (D 41) - ŽC2114

ŽC 2114 Drnje (D 41) – Hlebine - Molve (D 210)

LOKALNE CESTE KOPRIVNICA

LC 26032 Sigetec (ŽC 2114) - Komatnica - Hlebine (ŽC 2114)

LC 26033 Sigetec (ŽC 2114) - Koprivnički Bregi - ŽC 2147

29

LC 26154 Koprivnički Ivanec ( ŽC 2112) - Peteranec (D 41)


Državnom cestom D 41 odvija se promet od smjera Zagreba prema stalnom graničnom cestovnom prijelazu II kategorije sa Republikom Madžarskom: Gola – Berzence, što je ujedno najvažniji cestovni pravac ovog područja. Promet unutar same općine osiguran je sustavom županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta. Državna i županijske ceste su asfaltirane, kao i većina ulica u naseljima Peteranec i Sigetec. Lokalna cesta LC 26032 na dijelu od Sigeca prema Komatnici, kroz samo naselje Komatnica pa sve do granice općine sa općinom Hlebine je neasfaltirana. Isto tako LC 26154 Koprivnički Ivanec – Peteranec, na dijelu od ŽC 2090 (Đelekovec – Koprivnica) do željezničke pruge na području naselja Peteranec je neasfaltirana, što je veliki nedostatak, naročito za brojno stanovništvo s područja općine koje svakodnevno putuje na rad u koprivničku industrijsku zonu Danica, a spomenuta prometnica činila bi najbližu poveznicu. Na području cijele općine osjeća se nedostatak pješačkih i biciklističkih staza, a naročito uz državnu cestu kojom velik broj lokalnog stanovništva i školaraca svakodnevno biciklom putuje u Koprivnicu.

Željeznički promet

Područjem općine Peteranec prolazi magistralna glavna željeznička pruga MG1, koja od granice sa Republikom Madžarskom prolazi kroz Koprivnicu, Zagreb, Karlovac za Rijeku. Od državne granice sa Republikom Madžarskom pruga se pruža preko općine Peteranec u smjeru sjeveroistok – jugozapad i prolazi zapadno od naselja Peteranec.

Na samom području općine ne postoji željeznička stanica tako da stanovništvo nije u mogućnosti služiti se željeznicom kao vidom lokalnog prijevoza. To je ujedno razlog što cestovni promet čini okosnicu prometnog povezivanja općine, a usluge željezničkog prometa koriste se na željezničkoj stanici Koprivnica.

Na području Općine nalazi se jedan neuređeni cestovni prijelaz.

Pruga koja prolazi kroz Peteranec izgrađena je 1870., a neko vrijeme Peteranec je imao stajalište za putnike.

2.9 SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE Vodoopskrba je uspostavljena u naseljima Peteranec i Sigetec, dok se u naselju Komatnica domaćinstva opskrbljuju vodom iz vlastitih bunara. Upravljanje vodovodnom mrežom na području Općine ima Gradsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. Koprivnica. Sveukupno na području Općine je 29,54 km vodoopskrbne mreže.

Nakon izrade tehničke dokumentacije zbog nedovoljnih financijskih mogućnosti nije uslijedila izgradnja glavnog dovodno-opskrbnog cjevovoda Koprivnica – Šoderica. Ovaj cjevovod s planiranom trasom uz željezničku prugu Koprivnica – Botovo osigurao bi potrebnu količinu

30

vode za gravitirajuće općine i naselja Peteranec, Drnje, Đelekovec i Gola, uz uspostavu zadovoljavajućih uvjeta vodoopskrbe i protupožarne zaštite u predstojećem planskom razdoblju. Kako bi se, usprkos tome, omogućilo priključenje što većeg broja stanovnika uz racionalna investicijska ulaganja pristupilo se izradi dokumentacije i izvođenju radova I etape vodoopskrbe na tom području.

I etapom vodoopskrbe obuhvaćena je izgradnja magistralnog cjevovoda 160 mm od Koprivnice (spoj na Peteranskoj cesti) - Peteranec – Sigetec – Hlebine, te drugog kraka iz naselja Peteranec prema Drnju. Izgrađenim cjevovodom zatvoren je vodoopskrbni prsten Koprivnica – Peteranec – Sigetec – Hlebine – Koprivnički Bregi – Koprivnica, što je uvelike doprinijelo sigurnosti vodoopskrbe na čitavom području obuhvata. U 2003. godini na području općine Peteranec izvedeno je 5040 metara magistralnih vodovoda, a u 2004. godini 5672,5 metra, što ukupno čini 10712,50 metara magistralnih vodovoda na području općine. Idući korak, odnosno II etapa vodoopskrbe je izvođenje sekundarnih cjevovoda unutar naselja Peteranec i Sigetec.

Slika 9: Vodoopskrba na području Općine Peteranec


Za potrebe vodoopskrbe voda se crpi iz vodocrpilišta Ivanščak, koje je smješteno jugozapadno od općine Peteranec, na rubnom dijelu grada Koprivnice, između željezničke pruge i ceste za naselje Koprivnički Ivanec. Crpilište se sastoji od 6 bušenih zdenaca od kojih je 5 osposobljeno za eksploataciju.

Ukupni eksploatacijski kapacitet zdenaca pri uzajamnom istovremenom radu iznosi oko 390 l/s. Iz crpilišnog sustava Ivanščak godišnje se koristi preko tri milijuna m3 vode, s mjesečnim

31

rasponom korištenih voda od 250.000 do 350.000 m3/mj vode i dnevnim rasponom korištenja od 7.000 – 15.000 m3/d.

Voda je ispravne kakvoće, tj. zadovoljava zahtjevima ''Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće'' (NN, 46/94 i 49/97).

Kvaliteta podzemne, sirove vode crpilišta Ivanščak posljedica je prirodnih geokemijskih uvjeta vodonosnika i antropogenog utjecaja. U vodonosnom sloju crpilišta Ivanščak prevladavaju močvarni uvjeti za koje je karakteristična povećana koncentracija slobodnog mangana, željeza i reduciranih oblika dušika, prvenstveno amonijaka, a potom i nitrita. Najveću opasnost zdravstvenoj ispravnosti vode predstavlja mineralizirani dušik. Pretpostavka je da je njegovo porijeklo antropogeno, od poljoprivredne aktivnosti na području prihrane crpilišta s kojeg se nitrati infiltriraju u otvoreni vodonosnik.

Odvodnja otpadnih voda kućanstava i gospodarstava na području općine Peteranec nije adekvatno riješena. Sanitarno - fekalne vode odvode se u septičke jame ili gnojnice koje su često nepropisno izvedene tako da zagađuju okolni teren, dok se oborinske i otpadne vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u obližnje vodotoke.

U vrijeme dok se opskrba vodom odvijala iz individualnih zdenaca s vrlo niskom potrošnjom vode, dispozicija sanitarno – fekalne otpadne vode putem improviziranih septičkih jama (u većini slučajeva zapravo običnih upojnih ili prelivnih jama) moglo se smatrati donekle zadovoljavajućom. Izgradnjom vodoopskrbnog sustava na području općine Peteranec potrošnja vode naglo će rasti, te će prilikom odvodnje sanitarno - fekalnih voda postojeće septičke i upojne jame postati premale. U takvom režimu odvodnje dolazi do čestih preljevanja iz jama. Zadržavanje efluenta svedeno je na vrlo kratko vrijeme zbog čega nije moguć proces biološke razgradnje. Takve bakteriološki zagađene i nedovoljno pročišćene vode predstavljaju opasan medij za zdravlje čovjeka te je stoga hitno potrebno uspostaviti režim pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda.

Odvodnja

U rujnu 1998. godine izrađena je "Studija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Koprivničko-križevačke županije" (IGH Zagreb), koja je dala prijedlog rješenja odvodnje oborinskih i fekalnih voda za područje Županije, a samim time i za područje općine Peteranec. Studija, kao i većina projekata vezanih uz planiranje odvodnje i pročišćavanja u Koprivničko – križevačkoj županiji izrađena je na osnovi smjernica njemačkog udruženja za otpadne vode, ATV (Abwasser Abfall Gewasserschutz – Abwassertechnische Verinigung).

Prilikom rješavanja odvodnje nekog područja, osnovni zadatak je odabir sistema kanalizacije tako da se u obzir uzmu svi faktori koji utječu na izbor sistema, kao što su lokalne prilike, reljef terena, struktura izgradnje, važnost područja, lokacija industrije, udaljenost i karakter recipijenta itd.

32

Slika 10: Odvodnja na području Općine Peteranec


Općina Peteranec ima ukupno 8,57 km kanalizacijskog sustava.

2.10 ENERGETIKA a) Elektroopskrba Napajanje područja Općine vrši se 10(20) kV zračnim i kabelskim vodovima koji su vezani na sustav elektroopskrbe Koprivnice. Razvijena je 10 kV mreža koja povezuje postojeće distributivne trafo-postaje. Na području općine izgrađeno je 6 trafostanica 10/0.4 kV. Postojeća 10 kV mreža izvedena je uglavnom na drvenim jelovim stupovima, a tako je izvedena i niskonaponska mreža u naseljima. Elektrifikacija je provedena u svim naseljima i priključena na 10 kV mrežu. U planu je rekonstrukcija električne mreže i rekonstrukcija dalekovoda 10 kV.

Područjem općine, iz smjera Koprivničkog Ivanca prema općini Drnje, uz željezničku prugu položen je 35 kV dalekovod.

110 kV dalekovod prolazi zapadnim dijelom općine, iz smjera općine Koprivnički Ivanec prema općini Koprivnički Bregi.

d) Prijenos i distribucija plina, naftovodi

Plinska mreža izvedena je u naseljima Peteranec i Sigetec, dok u naselju Komatnica plinofikacija nije izvršena.

Na području naselja Peteranec, sjeverozapadno od centra naselja smještena je redukcijska stanica, dok su općinom položeni magistralni i lokalni plinovodi.

Distribuciju plina na području općine vrši ''Komunalac'' d.d. Koprivnica. Mreža je izvedena od PE-HD cijevi. Komunalno poduzeće konstantno vrši daljnju izgradnju mreže sukladno

33

razvojnim planovima i mogućnostima. Svake godine vrši se određen broj kontrola propuštanja mreže i kontrola instalacija te zamjene priključaka i brojila.

Naftno plinsko polje Peteranec nalazi se oko 5 kilometara sjeverno od Koprivnice u trokutu između sela Peteranec – Koprivnički Ivanec – Torčec. Na eksploatacijskom polju ''Peteranec'' izbušeno je ukupno šest kanala bušotina, od kojih su četiri likvidirana, jedna bušotina je proizvodna plinska, a jedna je naftna i nije u proizvodnji. Proizvodna plinska bušotina Per–2 ima prosječnu dnevnu prizvodnju Q g = 2700 m 3 / dan.

Područjem općine položen je JANAF, magistralni naftovod za međunarodni transport nafte (dio magistralnog naftovoda Virje – Lendava), koji se proteže od sjeverozapadne prema južnoj granici općine.

2.11 POSTUPANJE S OTPADOM Na nivou općine postoji ''Odluka o komunalnom redu'' kojom je reguliran način postupanja s otpadom. Otpad se organizirano prikuplja, odvozi i deponira. Koncesionar odvozi smeće u Piškornicu. Također Piškornica je ovlaštena za sanaciju prijašnjeg odlagališta ''Klepa'' u Peterancu.

Razvrstavaju se pojedine kategorije otpada na kućni otpad, glomazni i biološki otpad, zemlju i šutu, no nije organizirano sortiranje otpada, odnosno izdvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina (papir, staklo, PET, MET ambalaža).

Koncesiju za odvoz smeća na području općine ima privatna tvrtka ''Prizma V.V.'' Mali Otok, koja tako razvrstani otpad odvozi na deponij, spaljuje ga ili zatrpava sa zemljom i na taj način ''sanira'' odlagalište. ''Prizma V.V.'' je prema ugovoru o koncesiji dužna sanirati smeće i ishoditi dozvolu za korištenje smetlišta, pri čemu će imati pomoć Općine.

Na području općine postoji nekoliko lokacija divljih deponija: napušteno odlagalište u Petrancu, Cerine, pod šumom ''Panje'', u Sigecu ''Borik'', lokacija u produžetku Starogradske ulice, na cesti između Sigeca i Hlebina lokacija ''Dacer''.

Za područje općine imenovan je komunalni redar koji kao mjeru za suzbijanje nastanka novih divljih deponija po pronađenim dokazima o vlasnicima otpada radi zapisnik te ga upućuje vlasniku nelegalno odloženog otpada. Ukoliko se ovaj ogluši i ne sanira odloženi otpad prijava se upućuje prekršajnom sudu. Vezano uz nelegalno odlaganje otpada važno je utjecati na svijest lokalnog stanovništva o negativnim posljedicama ispiranja cisterni ili odvoženja fekalija u obližnje vodotoke te odlaganja otpada uz nerazvrstane ceste.

2.12 PRIKAZ KAPACITETA ZA UPRAVLJANJEM RAZVOJEM

2.12.1. Indeks razvijenosti

Usvajanjem Zakona o regionalnom razvoju RH, Uredbe o indeksu razvijenosti i Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju

34

razvijenosti, sve jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti i to po skupinama. Indeks razvijenosti izračunava se na temelju visine dohotka po stanovniku, stope nezaposlenosti, proračunskog prihoda, općeg kretanja stanovništva te stope obrazovanosti. Na taj način prate se sve teritorijalne jedinice na županijskoj i lokalnoj razini, a s ciljem uvođenja kriterija za dodjelu državne pomoći i ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske. Kako bi se smanjila neujednačenost u razvijenosti pojedinih hrvatskih krajeva i osigurala i provela efikasnija politika regionalnog razvoja, država je odlučila pomagati ostvarenju onih razvojnih projekata u onim područjima koji će dobiti status potpomognutih područja, čiji je indeks razvijenosti niži od 75% hrvatskog prosjeka. Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave svrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske

II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske

III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske

IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske

V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske Indeks razvijenosti Koprivničko-križevačke županije iznosi 59,19 %, te je manji za 40,81 % manji od državnog prosjeka. Općina Peteranec ima indeks razvijenosti 66,80 % - dakle, 33,20 % ispod državnog prosjeka te spada u II. skupinu jedinica lokalne samouprave. Važno je napomenuti kako indeks razvijenosti predstavlja važan pokazatelj ukupnog razvoja određenog područja te se postavlja kao temelj pri strateškom planiranju i budućem razvoju.

Tablica 18: Ocjenjivanje prema razvijenosti - Općina Peteranec -

Izračun MRRFEU 27.12.2013.

Vrijednost osnovnih pokazatelja

Prosječni dohodak per capita 2010.-2012. 19.257

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012. 849

Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012. 18,7 %

Kretanje stanovništva 2010.-2001. 95,5

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16 - 65 godina 2011. 54,44

Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

Prosječni dohodak per capita 2010.-2012. 56,1 %

Prosječni izvorni prihodi per capita 2010.-2012. 22,8 %

Prosječna stopa nezaposlenosti 2010.-2012. 93,2 %

35

Kretanje stanovništva 2010.-2001. 93,3 %

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16 - 65 godina 2011. 49,4 %

Indeks razvijenosti i skupine

Indeks razvijenosti 66,80 %

Skupine II

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2013

Grafikon 8: Struktura i visina ukupnog prihoda Općine Peteranec u razdoblju od 2005. do 2015. godine i plan za 2016., 2017. i 2018. godinu

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske, 2016.,Proračun Općine Peteranec za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu

Iz grafikona je vidljivo da najveći dio prihoda općina dobiva od pomoći opće države. Pomoć od države čini oko 31 % ukupnih prihoda, slijedi prihod od poreza i on čini 31 % ukupnih prihoda, zatim prihod od imovine oko 25 % i prihod od naplaćenih pristojbi oko 13 %.

Iz strukture prihoda vidljiva je velika ovisnost od pomoći države.

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

10.000.000Prihodi od poreza

Pomoći iz inozemstva(darovnice) i odsubjekata unutar opće države

Prihodi od imovine

Prihodi od upravnih i administrativnihpristojbi, pristojbi po posebnimpropisima i naknada

Prihodi od prodaje nefinancijskeimovine

36

Grafikon 9: Prikaz pojedinih skupnih rashoda Općine Peteranec - ekonomska klasifikacija u razdoblju 2005. do 2015. godine i plan za 2016., 2017. i 2018. Godinu

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske, 2016., Proračun Općine Peteranec za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu

Struktura rashoda je vidljiva iz prethodnog grafikona. Najveći rashod čine rashodi za zaposlene i oni od ukupnih rashoda imaju udio od 56,79 %, u troškove zaposlenih su uključeni i troškovi zaposlenih u vrtiću. Trošak plaća za zaposlenike općine je oko 400.000 kuna godišnje.

Slijede materijalni troškovi koji sudjeluju u ukupnim rashodima s 21,05 %. Razliku do 22,16 % čine naknade građanima, pomoći, nabava nefinancijske imovine i dr.

Grafikon 10: Funkcijska klasifikacija ukupnih rashoda Općine Peteranec u razdoblju od 2005. do 2015. godine

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske, 2016 i Proračun Općine Peteranec za 2015. godinu

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

Rashodi za zaposlene

Materijalni rashodi

Financijski rashodi

Subvencije

Pomoći dane u inozemstvo i unutaropće države

Naknade građanima i kućanstvima natemelju osiguranja i druge naknade

Ostali rashodi

Rashodi za nabavu nefinancijskeimovine

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000Socijalna zaštita

Rekreacija, kultura i religija

Ekonomski poslovi

Zdravstvo

Javni red i sigurnost

Obrazovanje

37

Općina Peteranec kontinuirano ulaže u obrazovanje, kulturu, zdravstvo i ostale aktivnosti.

Najveći dio rashoda odnosi se na opće i javne usluge 31 %, unapređenje stanovanja 16 % i obrazovanje 15 % ukupnih rashoda.

2.12.2. Struktura zaposlenika Općine Peteranec

Općine i gradovi, u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili Zakonom dodijeljeni državnim tijelima, dok županije obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja. Poslovi koje obavlja Općina su: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina Peteranec zima zaposlena 4 radnika i to:

1. Voditelj Odsjeka za pravne kadrovske i opće poslove u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Peteranec - 1 izvršiteljica – SSS

2. Administrator u Jedinstvenom upravnom odjelu – 1 izvršiteljica – SSS,

3. Komunalni redar- 1 izvršitelj – VŠS – zaposlen je u Općini Peteranec, a djeluje i u Općini Hlebine i Gola,

4. Komunalni radnik – grobar – 1 izvršitelj – NSS

5. Načelnik – volonter- VSS

Za potrebe daljnjeg upravljanja vlastitim razvojem Općina Peteranec treba voditi daljnju brigu o ljudskih potencijalima i njihovoj edukaciji. Time će biti moguće i privlačenje raznih izvora sredstava za općinske razvojne projekte.

2.13 PROBLEMATIKA I MOGUĆA RJEŠENJA

Na temelju analize postojećeg stanja Općine te sastanka sa širokim krugom dionika Općine izrađena je tablica prema njihovim problemima i mogućih rješenja i to po područjima: prostora, stanovništva, gospodarstva i turizma, središnjih uslužnih funkcija, prometne infrastrukture, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetike te postupanje s otpadom. Iz prijedloga mogućih rješenja mogu se izraditi projekti kojima bi se stanje poboljšalo.

38

Tablica 19: Pregled problema i prijedloga za rješavanje

Područje Problem Moguća rješenja

PROSTOR Neusklađenost čestica gruntovno i katastarski

Parcelizacija prostora

STANOVNIŠTVO Loša demografska struktura Više od 40% stanovništva je ekonomski neaktivno Veliki pad broja stanovnika u naselju Komatnica

Poticaji za mlade obitelji. Osmišljavanje i provedba mjera usmjerenih na poticanja nataliteta. Programi za privlačenje mladog, radno sposobnog stanovništva, davanje poticaja. Razvoj ruralnog turizma s obzirom na postojeći potencijal (netaknuta priroda)

GOSPODARSTVO I TURIZAM

Rascjepkano poljoprivredno zemljište Nizak dohodak ostvaren po poljoprivrednoj površini Nedovoljna promocija programa, događanja i aktivnosti u turizmu Neiskorišten potencijal rijeke Drave Turistička neiskorištenost sela Komatnica Nedostatak industrijske zone Nedostatak izvora financiranja za gospodarske i turističke inicijative

Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta Sadnja i sjetva dohodovno isplativijih kultura Osnivanje turističke zajednice Osmišljavanje zabavno-rekreativnih sadržaja uz rijeku Dravu Razvoj ruralnog turizma Razvoj industrijske zone Korištenje sredstava iz EU fondova Angažiranje konzultanata o praćenju projekata te

39

Nedovoljno korištenje financijskih sredstava za projekte iz EU fondova

prijavljivanje projekata na natječaje

SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE 1. Uprava i društvene organizacije 2. Obrazovanje 3. Zdravstvo 4. Organizacije civilnog društva

Loša opremljenost školskih ustanova (informatička) Neadekvatna opremljenost dječjih igrališta Nedostatna proračunska sredstva za veće investicijske zahvate Nemogućnost pristupa interneta na javnim mjestima

Opremanje škola informatičkom opremom Uređenje i opremanje dječjih igrališta Financiranje većih investicija iz EU fondova Osiguran širokopojasni internet

PROMETNA INFRASTRUKTURA

Ceste koje zahtijevaju rekonstrukciju i dogradnju Nepostojanje pješačkih i biciklističkih staza

Rekonstrukcija i dogradnja postojećih cesta Izgradnja pješačkih i biciklističkih staza

SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Nedovoljna razvijenost infrastrukture – kanalizacija

Izgradnja odvodnog sustava

ENERGETIKA Velika potrošnja energije za javnu rasvjetu i dotrajali drveni stupovi Velika potrošnja energenata za zagrijavanje zgrada udruga i općinske zgrade Visoki troškovi grijanja u vatrogasnom domu

Zamjena klasičnih rasvjetnih tijela sa led rasvjetom te zamjena drvenih stupova sa betonskim Toplinska izolacija vanjskih zidova Toplinska izolacija vanjskih zidova

POSTUPANJE S OTPADOM Problem divljih deponija

Sanacija divljih odlagališta

40

3 ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI (SWOT ANALIZA) OPĆINE

PETERANEC

SWOT analiza je najjednostavnija metoda za analizu okruženja. Analiza okruženja ili okoline podrazumjeva istraživanje svih važnijih karakteristika kako vanjskog tako i unutarnjeg okruženja sa svrhom identifikacije strateških čimbenika. Njome se razmatraju sadašnje i buduće snage, slabosti, prilike i prijetnje odnosno procjenjuju se jake i slabe strane, te pogodnosti i problemi razmatranog područja. Strateški je alat koji se koristi za procjenu projekata poduzeća, upravljanje i donošenje odluka, rješavanju problema i postavljanju strateških formulacija. SWOT analiza nastala je kao rezultat zaključaka analize postojećeg stanja na području Općine Peteranec te radom radnog tima i svih ostalih uključenih dionika.

SNAGE SLABOSTI

Očuvan prostor u smislu devastirajuće izgradnje i ekološkom smislu Bogatstvo mineralnih sirovina Tradicija bavljenja poljoprivredom Dobar geoprometni položaj i prometna povezanost Članstvo u Lokalnoj akcijskoj grupi

Nedovoljno iskorišteni postojeći prirodni i kulturni resursi Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i rascjepkanost zemljišta Nedovoljna primjena obnovljivih izvora energije Nepostojanje kanalizacije Nepostojanje pješačkih i biciklističkih staza Nepovoljna starosna struktura stanovništva Divlja odlagališta koja ugrožavaju kvalitetu prirodnih resursa: vodu, tlo i zrak

PRILIKE PRIJETNJE

Dobri prostorni uvjeti za razvoj turističko-kulturno-rekreativnih sadržaja Unapređenje komunalne infrastrukture Bogati prirodni i kulturni resursi Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove Županijski poticaji za poljoprivrednike Razvoj turizma (ruralni, konjički, športsko-rekreacijski, kulturni, lov, izletnički) Financiranje udruga koje imaju konkretne projekte Suradnja Općine s civilnim sektorom Porast broja obrazovanih-dobra obrazovna struktura

Nedovoljna informiranost o poticajima (lokalnim, nacionalnim, regionalnim, EU...) Otežano i sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa zemljišta Nepovoljna starosna struktura stanovništva Negativni demografski trendovi - izražena depopulacija Nedostatna financijska sredstva za financiranje lokalnog razvoja Učestale promjene zakona

Vanjski faktori

Unutarnji faktori

41

4 REZULTATI PROVEDENE ANKETE I JAVNOG POZIVA ZA DOSTAVU

PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

Za potrebe izrade Programa ukupnog razvoja općine Peteranec provedene su konzultacije u obliku razgovora s fokus grupama, ankete, upitnici. Razgovorima i kontaktima s raznim dionicima prikupljane su informacija za ocjenu stanja na području općine te mogućem rješenju problema kako bi život u općini bio kvalitetniji.

Anketiranje se provodilo s ciljem dobivanja što kvalitetnijih povratnih informacija koje će se formirati kao smjernice razvoja u sklopu ovog dokumenta. Anketni upitnik postavljen je jednostavno, kako bi se ispitanicima maksimalno olakšalo sudjelovanje u anketi, a sastojao se od 3 pitanja otvorenog tipa, 2 pitanja na zaokruživanje. Upitnik je sastavljen tako da se postavljenjem otvorenih pitanja ispitanicima ostavlja prostor za slobodan upis stavova i prijedloga. Na početku ankete ispitanike se tražilo da zaokruže ocjenu kako su zadovoljni kvalitetom usluga koje obavlja Općina u svojim nadležnostima. Zatim da navedu 3 najpozitivnije stvari vezane uz Općinu. Osim toga trebali su navesti nedostatak infrastrukture u Općini po njihovom mišljenu. Zatim da rangiraju prioritete u strategiji razvoja Općine. Potom su zamoljeni da napišu svoje prijedloge i rješenja koji bi trebali potaknuti razvoj Općine, te prijedlog vizije razvoja općine. Anketu je popunio jedan poslovni subjekt te nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Grafikon 11: Ocjena kvalitete usluga u nadležnosti Općine

Izvor: Analiza anketiranih u Općini Peteranec

Iz prethodnog grafikona da se zaključiti da su stanovnici općine Peteranec uglavnom zadovoljni uvjetima življenja u svojoj općini. Najzadovoljniji ( ocjena 4,6 od 5) su protupožarnom zaštitom jer u općini djeluje DVD Sigetec koje je osnovano prije 125 godina i dobar dio stanovnika

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

42

djeluje kroz spomenuto društvo. Zatim stanovnici su izrazito zadovoljni i po vođenju brige o djeci predškolske dobi (ocjena 4,4 od 5) s obzirom na postojanje vrtića, zatim obrazovanjem, odlaganjem otpada, radom općine i dr. Nezadovoljstvo je izraženo u odnosu na održavanje cesta, zdravstvenu zaštitu, ne poticanje poljoprivrede i poduzetništva.

Grafikon 12: Najpozitivnije strane općine (anketa)

Najpozitivnije strane općine po anketiranim stanovnicima su postojanje vrtića, dobra infrastruktura te postojanje sportskih i kulturnih sadržaja.

Grafikon 13: Nedostatak infrastrukture u Općini

Izvor: Analiza anketiranih u Općini Peteranec

Kao nedostatke življenja u općini prevladava briga o starijima, nepostojanje ugostiteljskih i turističkih sadržaja, problemi s javnim prijevozom, odnosno nedovoljna povezanost s

25%

10%

10%

5%5%

20%

20%

5%

Vrtić

Škola

Kulturna baština

Okoliš

Rad općine

Infrstruktura

Kultura i sport

8%

19%

4%

12%

15%

19%

23%

Infrastruktura koja nedostaje (u % anketranih)

Briga o djeci

Briga o starijima

Stomatolog

Telekom

Internet

Prijevoz

Ugostiteljstvo i turizam

43

Koprivnicom te prijevoz unutar naselja općine i ostalih obližnjih naselja. Spomenut je i problem brige o djeci koji se odnosi na nepostojanje jaslica. Osim toga nedostaje i sustav kanalizacije i pješačkih staza. Projekt odvodnje (kanalizacije) je u pripremi i bit će realiziran u narednom razdoblju, a nakon polaganja odvodnih cijevi gradit će se pješačke i biciklističke staze. Stanovnici iskazuju i nezadovoljstvo s stomatološkom zaštitom.

Tu valja spomenuti i sustav kanalizacije koji je naveden kao jedan od problema i koji će biti riješen u narednih nekoliko godina s obzirom da je projekt izgradnje odobren.

Ono što poduzetnici i poljoprivrednici vide kao problem su visoke ulazne i niske izlazne cijene, kod poljoprivrednika je važno i okrupnjavanje poljoprivrednih površina te nedostatak poljoprivrednog zemljišta. Kako bi im se olakšalo poslovanje željeli bi da se ukine ili umanji komunalni doprinos, subvencionira kamata za poduzetničke kredite, subvencioniraju troškovi izrade dokumentacije za ruralni razvoj i osiguraju edukacije za poduzetnike i poljoprivrednike.

Većina poljoprivrednika i poduzetnika ne planira širenje i diverzifikaciju djelatnosti.

Stanovnici gospodarski razvoj općine vide kroz razvoj poljoprivrede, nastavak iskorištavanja mineralnih sirovina (šljunka i pijeska), razvoj turizma te razvoj i pokretanje malog i srednjeg poduzetništva.

44

5 VIZIJA OPĆINE PETERANEC DO 2020. GODINE

Vizija daje sažeti prikaz budućeg željenog stanja na području općine Peteranec, pojavljuje se kao polazište i odredište u procesu strateškog planiranja i u implementaciji strateškog plana, smjer i putokaz kojim putem treba krenuti, da bi se u definiranom razdoblju stiglo na odredište.

Vizija područja Općine Peteranec usmjerena je prema razvoju poljoprivrede, očuvanju prirodne i kulturne baštine te stvaranju mjesta u kojem mlade obitelji žele podizati i odgajati svoje potomke.

Uzimajući u obzir rezultate analize postojećeg stanja, SWOT analize, problematike te iznijetim idejama o budućnosti područja Općine, definirana je razvojna vizija.

Vizijom se želi postići slijedeće:

- bolji uvjeti za daljnji održivi razvoj korištenjem vlastitih resursa

- zajedničko djelovanje privatnog, javnog i civilnog sektora za boljitak Općine

- očuvanje resursa prirodnog, kulturno-povijesnog i tradicijskog nasljeđa

- očuvanje i održivo korištenje poljoprivrednih površina

Razvojna vizija Općine Peteranec

Postati mjesto kvalitetnog i ugodnog življenja stanovnika te osigurati

održivi razvoj kroz gospodarske i razvojne aktivnosti te očuvanje

kulturno-povijesnog i tradicijskog nasljeđa.

45

6 STRATEŠKI CILJEVI I RAZVOJNI PRIORITETI

Strateški ciljevi razvoja Općine Peteranec temeljeni su na prethodnoj analizi stanja, prepoznavanju ključnih problema i mogućih rješenja, SWOT analizi i definiranoj viziji razvoja.

Slijedeća shema prikazuje viziju Općine Peteranec te strateške ciljeve iz kojih proizlaze razvojni prioriteti.

Shema 1: Vizija, strateški ciljevi i prioriteti

Vizija

Postati mjesto kvalitetnog i ugodnog življenja stanovnika te osigurati

održivi razvoj kroz gospodarske i razvojne aktivnosti te očuvanje

kulturno-povijesnog i tradicijskog nasljeđa.

Strateški cilj 1.

Poticajno društveno i

razvojno okruženje

Strateški cilj 2.

Razvoj kulture i turizma te

očuvanje tradicije

Prioritet 1. 1. Razvoj

komunalne i prometne

infrastrukture te javni

pristup internetu

Prioritet 1. 2.

Unapređenje društvene

infrastrukture

Prioritet 2. 1. Očuvanje

kulturne baštine i

tradicije

Prioritet 2. 2. Razvoj i

promocija turističke

ponude

Prioritet 1. 3. Zaštita

okoliša i energetska

učinkovitost

Prioritet 1. 4. Podrška

razvoju gospodarstva

46

6.1 STRATEŠKI CILJ 1. POTICAJNO DRUŠTVENO I RAZVOJNO OKRUŽENJE

Strateškim ciljem 1. nastoji se unaprijediti kvaliteta života stanovnika Općine Peteranec kroz unapređenje komunalne, prometne, društvene infrastrukture, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te razvoj gospodarstva. Kvaliteta života građana može se svesti na razvoj obrazovanja, sporta, rekreacije, kao i poboljšanje javnih usluga (vodoopskrba, kanalizacija, promet i dr.) koje nedvojbeno utječu na kvalitetu života određene sredine. Ovaj cilj podrazumijeva razvoj infrastrukture.

Sukladno navedenom, strateški cilj 2. ostvaruje se kroz četiri prioriteta: 1. Unapređenje komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu 2. Unapređenje društvene infrastrukture 3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost 4. Podrška razvoju gospodarstva

6.1.1 Prioritet 1.1. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu

Razvojne mjere unutar ovog prioriteta upućuju na razvoj i unapređenje iznimno važnih infrastrukturnih sustava kao što su asfaltiranje cesta, izgradnja pješačkih i biciklističkih staza, kanalizacije, uvođenje širokopojasnog interneta. Razina infrastrukturne opremljenosti, izgradnja i uređenje ulica utječe na životni standard te gospodarski razvoj. Razvijena infrastruktura preduvjet je za kvalitetno funkcioniranje Općine na svim poljima.

Što se tiče prometne infrastrukture potrebno se usmjeriti na rekonstrukciju nerazvrstanih i drugih cesta te izgradnju pješačkih i biciklističkih staza. Biciklistički promet je uz javni promet jedan od najznačajnijih održivih oblika ostvarivanja prihvatljive razine mobilnosti stanovnika i održivog razvoja općine. Stoga je potrebno sustavno planirati održivi promet biciklima. Zbog povećanog prometa potrebno je izgraditi i pješačke staze čime bi se osigurala sigurnost pješaka u prometu. Sa izgradnjom adekvatne prometne infrastrukture osigurala bi se prvenstveno sigurnost djece ali i odraslih.

Unutar ovog prioriteta cilj je izgradnja sustava odvodnje otpadnih i fekalnih voda koji predstavlja jedan od preduvjeta za uravnoteženi razvoj i cjelokupni napredak obzirom da trenutna rješenja u nekim područjima općine nisu primjerena zahtjevima zaštite okoliša.

Isto tako, vizija Općine Peteranec je da u budućnosti postane općina u kojoj dolazi do spajanja novih tehnologija i tradicije – u tu svrhu je potrebno na području cijele Općine učiniti dostupan širokopojasni internet.

6.1.2 Prioritet 1.2. Unapređenje društvene infrastrukture

Ovaj razvojni prioritet obuhvaća cijeli spektar društvenih potreba kao što su odgoj i obrazovanje, sport i rekreacija te razvoj institucija i razvoj civilnog društva.

47

Općina Peteranec ima dobro organiziran sustav predškolskog i osnovnoškolskog odgoja, ali da bi se on održao i unaprijedio, potrebno je kontinuirano osmišljavati nove projekte te ih implementirati u rad s djecom i mladima. Jedini problem kod školstva je nedostatak prostornih kapaciteta i to nekoliko učionica, te proširenje i obnova školske kuhinje, uz to potrebno je još i opremanje škola informatičkom opremom.

Sport je značajan za rekreaciju i odmor stanovništva, za stvaranje osjećaja pripadnosti zajednici, za organizaciju slobodnog vremena djece i mladih. U Općini Peteranec postoji kvalitetan sportski potencijal mladih koji djeluju kroz nekoliko sportskih klubova. Kako bi se osigurao kontinuiran rad sportskih udruga potrebna je obnova i opremanje prostora. Također, u planu je i izgradnja i uređenje dječjih igrališta.

Na području Općine Peteranec djeluje velik broj udruga civilnog društva. Potrebno je stvarati programe koji će poticati njihovo udruživanje, suradnju s institucijama i suradnju s privatnim sektorom te omogućiti aktivno djelovanje udruga, odnosno prevladati problem nedostatka znanja, ljudi i sredstava da se aktivnije uključe u život zajednice. Isto tako nekim udrugama potrebno je osigurati adekvatan prostor i opremu za rad.

Izmjenama i dopunama prostornog plana Općina s obzirom na potencijal i mogućnosti za ulaganja na svojem području treba prostorno planski omogućiti ulaganja i obavljanja pojedinih djelatnosti.

6.1.3 Prioritet 1.3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Zaštita okoliša, poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije moraju biti jednako zastupljeni kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Ovim prioritetom nastoji se potaknuti zaštita i očuvanje prirodnih resursa.

S ciljem stvaranja ekološki svjesne zajednice Općina Peteranec nastoji efikasnije koristiti energiju i smanjiti troškove grijanja prostora udruga. Isto tako uštedu energije ostvariti će kroz zamjenu starih rasvjetnih tijela s led rasvjetom.

Cilj je dakle promovirati i podržavati racionalno korištenje energije, od smanjenja gubitka energije, preko smanjenja udjela potrošnje energije u proizvodnji, do racionalnog korištenja energije u institucijama i kućanstvima. Jednako tako, cilj je i povećanje udjela obnovljivih izvora energije kod svih potrošača.

Ovim prioritetom nastoji se potaknuti zaštita i očuvanje prirodnih resursa. Na nivou općine postoji ''Odluka o komunalnom redu'' kojom je reguliran način postupanja s otpadom. Na području Općine Peteranec u tijeku je sanacija divljih odlagališta otpada.

6.1.4 Prioritet 1.4. Podrška razvoju gospodarstva

Gospodarstvo je jedan od najvažnijih čimbenika razvoja nekog područja. Tržišno konkurentni i održivi poduzetnici, uz proizvode dodane vrijednosti, preduvjet su za razvoj gospodarstva i društva u cjelini.

48

Sve navedeno u RH provode razne institucije, nositelji razvoja malog i srednjeg poduzetništva, a najznačajniji su Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije HAMAG Invest, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski savez zadruga, Razvojne agencije i poduzetnički centri. Tu dolazi do izražaja značajna uloga jedinica lokalne samouprave za razvoj poduzetništva na svom području. Načini na koje Općina želi potaknuti razvoj gospodarstva tj. poduzetništva i obrta je osiguranjem poslovnog prostora te njegovim iznajmljivanjem. Isto tako budući da je Peteranec mjesto turističkog potencijala te stoga ima i velik broj posjetitelja, međutim nema svoj suvenir. Stoga je cilj potaknuti obrtnike, mještane Peteranca da otvore obrte za izradu suvenira. Općina bi bila ta koja bi osigurala pomoć kod otvaranja obrta te uz pomoć udruga organizirala radionice za učenje izrade veza i obrade drva.

6.2 STRATEŠKI CILJ 2. RAZVOJ KULTURE I TURIZMA TE OČUVANJE TRADICIJE

Općina Peteranec je poznata kao mjesto bogate kulturno-povijesne baštine i očuvanja tradicijskih vrijednosti. Ovim strateškim ciljem nastoji se dodatno valorizirati segment kulture i turizma uz očuvanje i promoviranje povijesne tradicije.

Razna tradicijske vrijednosti dobile su svoj značaj i kontinuitet održavanjem raznih manifestacija njima u čast čime se značajno očuvala kulturna baština.

Strateški cilj se ostvaruje kroz dva prioriteta:

1.Očuvanje kulturne baštine i tradicije

2.Razvoj i promocija turističke ponude

6.2.1 Prioritet 2.1. Očuvanje kulturne baštine i tradicije

Jedan od važnijih elemenata razvoja kulture svakako je izrada projekata koji bi povezivali kulturu i turizam te prenamjena kulturnih objekata u prostore za razvoj i promociju kulturno umjetničke baštine. Takav pristup doprinosi razvoju i realizaciji više strateških ciljeva i prioriteta.

Općina Peteranec nastoji očuvati krajolik sa svim elementima identiteta, a istovremeno omogućiti razvitak naselja pri čemu je potrebno očuvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne (morfološke) i strukturalne značajke povijesnog naselja, povijesna matrica, oblik i organizacija građevne čestice i druge pojedinačne osobnosti. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa svojstvima kulturnog dobra, zajedno sa svojim okruženjem moraju biti na odgovarajući način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim značajkama, uključeni

49

u budući razvitak prostora. Isto tako Općina želi očuvati predmete koji obilježavaju tradiciju, te neke od njih pretvoriti u suvenire koji će biti simbol prepoznatljivosti ove Općine.

Općina mora uložiti napore ka zaštiti, obnovi i revitalizaciji objekata kulturne baštine te definiranju adekvatnih sadržaja i programa u kulturi.

U tom pogledu trebati će iskoristiti brojne EU fondove koji financiraju projekte pod ovim prioritetom, te izraditi kvalitetne projekte koji povezuju kulturu, prirodu i turizam. Na taj način se povezuje više identificiranih razvojnih prioriteta – baština dobiva efikasnu promociju i mogućnost komercijalizacije, a turistička ponuda novi segment.

6.2.2 Prioritet 2.2. Razvoj i promocija turističke ponude

Ovim prioritetom se nastoji potaknuti razvoj turizma baziranog na tradiciji te kulturnoj i prirodnoj baštini Općine Peteranec. Turizam je praktički zapuštena i nerazvijena djelatnost na području Općine. No, obzirom na prostorne, prirodne i kulturne karakteristike, određeni oblici turizma imaju značajnu priliku razvoja, i to u vidu izletničkog, kulturnog i ribolovnog turizma, tako i u vidu samostalne ponude razvojem vlastitih atrakcija i smještajnih kapaciteta koji su trenutno nedostatni za daljnji razvoj turizma.

Da bi se razvila turistička ponuda potrebno je realizirati niz mjera i projekata, kao što je oživljavanje naselja Komatnica, izrada plana promocije te kroz organizaciju manifestacija očuvati kajkavski izričaj, kulturu, tradiciju, nošnje, te sjećanje na Gruntovčane. Isto tako Općina ima velikih potencijala razvoja u smjeru ruralnog te konjičkog turizma.

Tu je naravno potrebna i promocija programa, događanja i aktivnosti koja bi se ostvarila osnivanjem zajedničke (za više općina) turističke zajednice.

50

7 RAZVOJNE MJERE I PROJEKTI

Analizom postojećeg stanja, SWOT analize, identificiranju problema te analizi anketnih upitnika PUR Općine Peteranec definirao je 2 strateška cilja koji se sastoje od 6 razvojnih prioriteta. Zadani ciljevi biti će postignuti uspješnom provedbom mjera i projekata.

Neke mjere su složene i sastoje se od više pojedinačnih projekata ili programa. U okviru izrade PUR-a izrađena je struktura obrasca za svaku pojedinu mjeru/projekt. Neke mjere i projekti su na razini ideje, te će trebati u narednom periodu svakako raditi na njihovom razvijanju, razradi proračuna, planiranju izvora financiranja i detaljnom planiranju ostalih parametara.

U nastavku je dan tablični pregled razvojnih mjera i projekta koji su svrstani u pojedinačne strateške ciljeve i prioritete.

Tablica 20: Pregled razvojnih mjera i projekata prema strateškim ciljevima i prioritetima

STRATEŠKI CILJ 1. Poticajno društveno i razvojno okruženje

PRIORITETI MJERE/PROJEKTI

1.1.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu

Mjera 1. Unapređenje prometne infrastrukture

Asfaltiranje cesta u naselju Peteranec

Asfaltiranje cesta u naselju Sigetec Asfaltiranje cesta u naselju Komatnica

Asfaltiranje ceste Sigetec-Komatnica

Izgradnja biciklističke staze Peteranec-Koprivnica

Izgradnja pješačko-biciklističke staze kroz naselje Peteranec

Izgradnja pješačko-biciklističkih staza u naselju Sigetec

Mjera 2. Izgradnja kanalizacije u naselju Sigetec

Mjera 3. Širokopojasni internet

1.2. Unapređenje društvene infrastrukture Mjera 4. Rekonstrukcija, dogradnja i opremanje vatrogasnog doma i spremišta

Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnog doma u Sigecu

Dogradnja vatrogasnog spremišta u Peterancu

Mjera 5. Proširenje i opremanje škola

Adaptacija i dogradnja područne škole u Peterancu

Informatizacija područne škole u Sigecu

51

Mjera 6. Unapređenje sportske infrastrukture

Asfaltiranje i uređenje igrališta za djecu u Sigecu

Izgradnja i opremanje prostorija kluba NK Peteranec

Mjera 7. Izgradnja i opremanje ribičkog doma u Sigecu

Mjera 8. Uređenje Konjičkog kluba „Zenga“

Mjera 9. Izmjena i dopuna prostornog plana

1.3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Mjera 10. Postavljanje energetski učinkovite javne rasvjete

Mjera 11. Sanacija odlagališta otpada

1.4. Podrška razvoju gospodarstva Mjera 12. Prenamjena i adaptacija postojećeg objekta u Sigecu u poslovni objekt te iznajmljivanje

Mjera 13. Poticanje na otvaranje obrta za izradu suvenira

Mjera 14. Industrijska zona

STRATEŠKI CILJ 2. Razvoj kulture i turizma te očuvanje tradicije

PRIORITETI MJERE/PROJEKTI

2.1. Očuvanje kulturne baštine i tradicije Mjera 15. Obnova i očuvanje kulturne baštine i tradicije

Sanacija i adaptacija zgrade Općine radi zaštićenosti objekta

Restauracija kipova Ivana Sabolića

Osnivanje etnografske zbirke mjesta Peteranec i Muzeja filea

Obnavljanje fundusa narodnih nošnji mjesta Peteranec

Osmišljavanje Peteranskog suvenira

2.2. Razvoj i promocija turističke ponude Mjera 16. Oživljavanje naselja Komatnica

Izgradnja pješačko turističke staze uz potok Gliboki u naselju Komatnica

Poticanje seoskog turizma u naselju Komatnica

Mjera 17. Izrada plana promocije

Mjera 18. Organizacija manifestacija

52

STRATEŠKI CILJ 1. POTICAJNO DRUŠTVENO I RAZVOJNO OKRUŽENJE

1.1.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu

Mjera 1. Unapređenje prometne infrastrukture

Naziv razvojne mjere/projekta

ASFALTIRANJE NERAZVRSTANIH CESTA U NASELJU PETERANEC

Nositelj Općina Peteranec

Prioritet PUR-a 1.1.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu

Kratak opis projekta

Potrebno je asfaltirate nerazvrstane ceste kroz naselja Peteranec radi istrošenosti postojećeg asfaltnog sloja

Koji se problem rješava ovim projektom

Projektne aktivnosti

Status projekta Ideja

Razdoblje provedbe 2017.-2020.

Potrebna sredstva za realizaciju u HRK

Do sad uloženo i izvor financiranja HRK

Planirani izvori financiranja

Tražena ostala sredstava:

EU fondovi/programi, JLS, PGŽ, RH,

ostalo

Proračun Općine 2016-2020:

Navesti drugi izvor financiranja HRK:

EU-fond/mjera/operativni program

53


ASFALTIRANJE NERAZVRSTANIH CESTA U NASELJU SIGETEC




Potrebna je obnova postojećeg asfaltnog sloja radi njegove istrošenosti, te na pojedinim dionicama je tek prvo asfaltiranje.










ostalo




54


ASFALTIRANJE NERAZVRSTANIH CESTA U NASELJU KOMATNICA




Asfaltiranje u naselju novim asfaltnim slojem










ostalo




55


POVEZIVANJE NASELJA ASFALTIRANJEM DIONICE CESTE SIGETEC - KOMATNICA




Asfaltiranje dionice ceste u dužini 3 km radi povezivanja naselja










ostalo




56


IZGRADNJA BICIKLISTIČKE STAZE OD NASELJA PETERANEC PREMA GRADU KOPRIVNICI






Status projekta Razrađen projekt


Potrebna sredstva za realizaciju u HRK 2.000.000,00


100.000,00




ostalo

Proračun Općine 2016-2020: 400.000,00

Navesti drugi izvor financiranja HRK: Hrvatske ceste, EU fondovi, Županija KKŽ

1.600.000,00


57


IZGRADNJA PJEŠAČKO BICIKLISTIČKE STAZE KROZ NASELJE PETERANEC













ostalo




58


IZGRADNJA PJEŠAČKO BICIKLISTIČKIH STAZA U NASELJU SIGETEC













ostalo




59

Mjera 2. Izgradnja kanalizacije u naselju Sigetec


IZGRADNJA KANALIZACIJE U NASELJU SIGETEC

Nositelj Koprivničke vode d.o.o.



Izgradnja kanalizacijskog sustava kroz naselje Sigetec


Općina Peteranec svoj sustav za odvodnju prepustila gradskoj tvrtki Koprivničke vode d.o.o. koja priprema kompletnu projektnu dokumentaciju (za naselje Sigetec i Hlebine zajedno), te projekt prijavljuje na EU fondove.


Status projekta Razrađeni projekt







ostalo

Proračun Općine 2016-2020: 2.000.000,00



60

Mjera 3. Širokopojasni internet


ŠIROKOPOJASNI INTERNET ZA PODRUČJE CIJELE OPĆINE













ostalo




61

1.2. Unapređenje društvene infrastrukture

Mjera 4. Rekonstrukcija, dogradnja i opremanje vatrogasnog doma i spremišta


REKONSTRUKCIJA I OPREMANJE ENERGETSKI SAMODOSTATNOG VATROGASNOG DOMA TE NABAVA NOVOG VATROGASNOG VOZILA

Nositelj Dobrovoljno vatrogasno društvo Sigetec (DVD Sigetec)

Prioritet PUR-a 1.2.Unapređenje društvene infrastrukture


Vatrogasni dom se namjerava rekonstruirati u svrhu instalacije sustava energetske samodostatnosti, uz adekvatno izvođenje energetske ovojnice (fasade, krova, stolarije i temeljne izolacije). Uz rekonstrukciju namjerava se provesti i opremanje vatrogasnog doma potrebnim strojevima i opremom (kompresori za vozila, kompresor za punjenje boca izolacionih aparata, ventilacijski sustav odimljavanja). Namjerava se nabaviti novo navalno vatrogasno vozila sa kompletnom opremom.


Ovim projektom riješit će se daljnje propadanje zgrade vatrogasnog doma te njena energetska samodostatnost. Također, riješit će se i nužno opremanje zgrade u svrhu nesmetanog obavljanja vatrogasne djelatnosti. Nabavom novog vatrogasnog navalnog vozila dugoročno se namjerava riješiti pitanje održavanja i ispravnosti zastarjelih vozila i pripadajuće opreme. Također riješit će se i pitanje nedostatka pojedine opreme (oprema za prometne nesreće).


Aktivnosti: priprema natječajne dokumentacije i prijava projekta, rekonstrukcija vatrogasnog doma (fasade, krova, temeljne izolacije, stolarije), instalacija sustava energetske samodostatnosti, opremanje doma potrebnom opremom. Aktivnosti: nabava vatrogasnog vozila, nabava opreme za navalno vatrogasno vozilo.



Potrebna sredstva za realizaciju u HRK 4.500.000,00 kn





ostalo

Vlastita sredstva u HRK: 60.000,00 kn

Navesti drugi izvor financiranja HRK:EU fondovi

4.440.000,00 kn


62


DOGRADNJA VATROGASNOG SPREMIŠTA U PETERANCU







Razdoblje provedbe 2017.

Potrebna sredstva za realizaciju u HRK 200.000,00





ostalo

Vlastita sredstva: 100.000,00

Navesti drugi izvor financiranja HRK:EU fondovi

100.000,00


63

Mjera 5. Proširenje i opremanje škola


ADAPTACIJA I DOGRADNJA PODRUČNE ŠKOLE U PETERANCU













ostalo

Vlastita sredstva: 1.000.000,00

Navesti drugi izvor financiranja HRK:EU fondovi i županija

1.500.000,00


64


INFORMATIZACIJA ŠKOLE

Nositelj Osnovna škola Fran Koncelak Drnje,

- za Područnu školu Sigetec



Korištenjem novih informacijskih tehnologija želimo unaprijediti metode poučavanja i učenja. Želimo opremiti svaku od učionica (4) s po jednim projektorom i jednim prijenosnim računalom. Također, jednu od učionica pretvoriti u multimedijsku učionicu s 10 stolnih računala koja bi oblikovala nastavni proces na drugačiji način, učenicima zanimljiviji, a učiteljima olakšala svakodnevni pristup informacijskoj tehnologiji. Učenicima ćemo približiti korisnost i upotrebljivost dostupne informacijsko-komunikacijske tehnologije te time ići ukorak s vremenom i modernizacijom same nastave.


Kod učenika se razvija veći stupanj produktivnog mišljenja, razvija se posebno učenikov interes i intelektualnu radoznalost za korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Poboljšanja očekujemo u smjeru učenja u kontekstu, korištenja modela, naglašene učenikove aktivnosti, interaktivnog učenja i produktivnog rješavanja problema.









ostalo

Vlastita sredstva:



65

Mjera 6. Unapređenje sportske infrastrukture


ASFALTIRANJE IGRALIŠTA ZA POTREBE DJECE I MLADIH U SIGECU UZ NOGOMETNO IGRALIŠTE UZ POSTAVLJANJE REFLEKTORA













ostalo

Vlastita sredstva:



66


IZGRADNJA I OPREMANJE PROSTORA ZA POTREBE NOGOMETNOG KLUBA U NASELJU PETERANEC













ostalo

Vlastita sredstva: 500.000,00kn


500.000,00kn


67

Mjera 7. Izgradnja i opremanje ribičkog doma u Sigecu


IZGRADNJA RIBIČKOG DOMA U SIGECU




Izgradnja ribičkog doma u Sigecu kod jezera Loka 1 u svrhu turističko sportske rekreacije










ostalo

Vlastita sredstva:



68

Mjera 8. Uređenje konjičkog kluba „Zenga“


UREĐENJE VANJSKOG I UNUTARNJEG DIJELA KLUBA

Nositelj Konjički klub "Zenga"



Uređenje vanjskog dijela Konjičkog kluba (koral)

Uređenje sanitarnog prostora


Planiranje rada i razvitak konjičkog športa

Poduka i trening djece i mladeži

Skrb o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti članova kluba









ostalo

Vlastita sredstva:



69

Mjera 9. Izmjena i dopuna prostornog plana


IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA




Projektom izmjene i dopune prostornog plana radit će se na usklađivanju novih granica eksploatacijskih polja, ucrtavanje građevinskog zemljišta radi izgradnje rekreacijskog objekta, ucrtavanje vodene i rekreacijske površine, ucrtavanje lokacije izgradnje reciklažnog dvorišta, ucrtavanje nerazvrstanih cesta na području Općine, korekcije Prostornog plana prema pojedinačnim zahtjevima građana



Status projekta U provedbi







ostalo




70


Mjera 10. Postavljanje energetski učinkovite javne rasvjete


POSTAVLJANJE ENERGETSKI UČINKOVITE JAVNE RASVJETE


Prioritet PUR-a 1.3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost











ostalo

Vlastita sredstva:



71

Mjera 11. Sanacija odlagališta otpada


SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA KLEPA


Prioritet PUR-a 1.3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost


Sanacija zatvorenog odlagališta otpada Klepa odvozom istoga na odlagalište Piškornica te zatrpavanje zemljom i pošumljavanje







100.000,00




ostalo




72

1.4. Podrška razvoju gospodarstva

Mjera 12. Prenamjena i adaptacija postojećeg objekta u Sigecu u poslovni objekt te iznajmljivanje


ADAPTACIJA POSTOJEĆEG OBJEKTA U SIGECU, BR.24 TE PRENAMJENA U POSLOVNI OBJEKT TE NJEGOVO IZNAJMLJIVANJE I UREĐENJE OKOLIŠA


Prioritet PUR-a 1.4. Podrška razvoju gospodarstva











ostalo

Vlastita sredstva:



73

Mjera 13. Poticanje na otvaranje obrta za izradu suvenira


POTICANJE NA OTVARANJE OBRTA ZA PROIZVODNJU I IZRADU SUVENIRA




Potaknuti obrtnike, mještane Peteranca da otvore obrte za izradu suvenira.


Peteranec je mjesto turističkog potencijala (Fran Galović, Galerija Ivana Sabolića, manifestacije Peteranski šlingeraj, Galovićeva jesen…, peteranski bijeli vez – file je na privremenoj listi nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske) te stoga imamo i velik broj posjetitelja. Peteranec nema svoj suvenir.


Pomaganje kod otvaranja obrta (zakonski propisi, stručna pomoć službi) Organiziranje radionica za učenje izrade veza i obrade drva








ostalo

Vlastita sredstva:



74

Mjera 14. Industrijska zona


INDUSTRIJSKA ZONA




Izmjera područja industrijske zone i opremanje komunalnom infrastrukturom te otkup zemljišta










ostalo

Vlastita sredstva:



75

STRATEŠKI CILJ 2. RAZVOJ KULTURE I TURIZMA TE OČUVANJE TRADICIJE

2.1. Očuvanje kulturne baštine i tradicije

Mjera 15. Obnova i očuvanje kulturne baštine


ADAPTACIJA ZGRADE OPĆINE


Prioritet PUR-a 2.1. Obnova i očuvanje kulturne baštine


Potrebna sanacija i adaptacija postojeće zgrade općine u suradnji s konzervatorskim zavodom radi zaštićenosti objekta.


Zaštita od daljnjeg propadanja postojećeg objekta









ostalo

Vlastita sredstva:



76


RESTAURACIJA KIPOVA IVANA SABOLIĆA




Radi zaštite kipova Ivana Sabolića koji se nalaze u galeriji u zgradi općine potreban je njihov odljev u broncu jer su izrađeni od gipsa koji će se zbog svoje dotrajalosti raspadati.


Zaštita kipova od propadanja radi starosti.









ostalo

Vlastita sredstva:



77


OSNIVANJE ETNOGRAFSKE ZBIRKE MJESTA PETERANEC I MUZEJA FILEA

Nositelj Udruga žena Peteranec



Udruga žena Peteranec posjeduje velik broj starih predmeta, te rekonstruiranih predmeta koji se nalaze u privatnoj kući. Na postojećoj lokaciji osnovati muzejski prostor.


Peteranec je mjesto turističkog potencijala (Fran Galović, Galerija Ivana Sabolića, manifestacije Peteranski šlingeraj, Galovićeva jesen…, peteranski bijeli vez – file je na privremenoj listi nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske) te stoga imamo i velik broj posjetitelja. Osnivanjem muzeja proširila bi se turistička ponuda mjesta.


- Osnivanje muzeja prema zakonskim propisima - Prikupljanje predmeta - Popis eksponata








ostalo

Vlastita sredstva:



78


OBNAVLJANJE FUNDUSA NARODNIH NOŠNJI MJESTA PETERANEC




U sklopu Udruge žena Peteranec djeluje KUD „Fran Galović“ Peteranec te svake godine sudjeluje na brojnim smotrama folklora diljem Županije, Republike Hrvatske i izvan nje. Folkloraši i tamburaši nastupaju u narodnim nošnjama mjesta Peteranec. Fundus nošnji ima potrebu za obnovom i povećanjem.


Nošnje su dijelom iz privatnih zbirki te šivane prema mjerama pojedinaca. Kako se sastav društva mijenja potreba je za novim narodnim nošnjama. Na smotrama se ocjenjuje izgled folkloraša u što spada i narodna nošnja.


- Snimanje postojećeg stanja - Kupnja materijala - Šivanje nošnji - Izrada bijelog veza na dijelovima nošnji - Kupnja rubaca, šamija, cipela, čizama



Potrebna sredstva za realizaciju u HRK 50.000,00 kn





ostalo

Vlastita sredstva:



79


PETERANSKI SUVENIR




Potaknuti obrtnike, mještane Peteranca da osmisle, a zatim i izrade suvenir mjesta Peteranec. To mogu biti dijelovi nošnje vezene bijelim vezom, drvene replike starih alata, pomagala, dječje igračke, te brošure i letci o mjestu.


Peteranec je mjesto turističkog potencijala (Fran Galović, Galerija Ivana Sabolića, manifestacije Peteranski šlingeraj, Galovićeva jesen…, peteranski bijeli vez – file je na privremenoj listi nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske) te stoga imamo i velik broj posjetitelja. Peteranec nema svoj suvenir.


- Raspisivanje natječaja za odabir suvenira - Odabir idejnih rješenja - Sklapanje ugovora s obrtnicima - Izrada suvenira - Prodaja suvenira








ostalo

Vlastita sredstva:



80

2.2. Razvoj i promocija turističke ponude

Mjera 16. Oživljavanje naselja Komatnica


IZGRADNJA PJEŠAČKO TURISTIČKE STAZE UZ POTOK GLIBOKI U KOMATNICI


Prioritet PUR-a 2.2. Razvoj i promocija turističke ponude











ostalo

Vlastita sredstva:



81


POTICANJE SEOSKOG TURIZMA U NASELJU KOMATNICA




Poticanje razvoja seoskog turizma u naselju Komatnica kroz edukacije stanovništva i promotivnih materijala.










ostalo

Vlastita sredstva:



82

Mjera 17. Izrada plana promocije


TURISTIČKA PROMOCIJA OPĆINE KROZ IZRADU PLANA PROMOCIJE




Promocija turističkih potencijala općine, izrada plana i projekata turistički atraktivnih lokacija i ideja te njihova razrada i turistička aktivnost










ostalo

Vlastita sredstva:



83

Mjera 18. Organizacija manifestacija


ORGANIZACIJA MANIFESTACIJA

Nositelj Udruga „Sigečko srce“, Sigetec



1. Gruntovčanijada-manifestacija udruge „Sigečko srce“ koja okuplja udruge žena te čuva kulturnu baštinu, običaje i nošnje mjesta

2. Nastupi KUD-a Gruntovec-nastupi širom Hrvatske

3. Nastup „Prapodravaca“-nastupi fašenjske sekcije

4. Održavanje sportskih susreta


Čuva se kajkavski izričaj, kultura, tradicija, nošnje, sjećanje na Gruntovčane. Poboljšanje kulturno-društvenog života u mjestu, općini i županiji.


Organiziranje kulturno umjetničkih programa, sportsko rekreativnih programa








ostalo

Vlastita sredstva:



84

8 FINANCIRANJE

Jedan od važnih aspekata provedbe PUR-a je osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i praćenje njihova korištenja. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja. Navedeni projekti PUR-a evaluirani su kao vrlo važni za razvoj područja. Budući još nisu razvidni svi izvori njihova financiranja na godišnjoj će se razini izraditi akcijski plan s detaljnim financijskim planom, sredstvima potrebnima za realizaciju pojedine mjere predviđene PUR-om i sukladno tome, procjenu alokacije sredstava po pojedinom izvoru financiranja. U ovom trenutku, daje se procjena potrebnih sredstava, temeljena na okvirnoj analizi baze projekata, a u prvom redu to se odnosi na projekte koji su spremni za realizaciju, odnosno koji su u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama PUR-a, imaju spremnu dokumentaciju, u skladu su s prostorno-planskom dokumentacijom i imaju u potpunosti riješene imovinsko – pravne odnose.

8.1 FINANCIRANJE RAZVOJNIH PROJEKATA IZ OPĆINSKOG PRORAČUNA

Ukupan planirani rashodi i izdaci u proračuna Općine Peteranec za 2017. godinu iznose 10.033.000,00 kn koji se odnosi na financiranje redovnih djelatnosti općine te programe iz komunalne djelatnosti, kulture, obrazovanja, gospodarskih djelatnosti, populacijske politike, sporta, rekreacije i civilnog društva, socijalne skrbi, zdravlja i drugo. Proračunom za 2017. godinu planirano je ulaganje u projektnu dokumentaciju u iznosu od 370.000,00 kn, izgradnju nerazvrstanih cesta 800.000,00 kn, izgradnju kanalizacije 600.000,00 kn, izgradnja vodoopskrbe 300.000,00 kn, ulaganje u sportske i druge građevinske objekte 1.010.000,00 kuna, izgradnja biciklističke staze 1.600.000 i kupnju zemljišta za izgradnju dječjeg igrališta 120.000,00 kn. U tablici koja slijedi prikazani su značajniji projekti koji su uključeni u proračun za razdoblje od 2017. – 2019. godine.

Tablica 21: Planirano u Proračunu Općine Peteranec za 2017., 2018. i 2019. godinu

Naziv projekta 2017. godina 2018. godina 2019. godina

Projektna dokumentacija

370,000,00

300.000,00

300.000,00

Izgradnja kanalizacije - Sigetec

600.000,00

500.000,00

500.000,00

Izgradnja vodoopskrbe - Komatnica

300.000,00

Izgradnja biciklističke staze

1.600.000,00

500.000,00

500.000,00

680.000,00

300.000,00

200.000,00

85

Izgradnja pomoćnog sportskog objekta - Peteranec

Ulaganja u građevinske objekte

330.000,00

200.000,00

200.000,00

Izgradnja nerazvrstanih cesta i parkirališta

800.000,00

800.000,00

800.000,00

Izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Peteranec

50.000,00

Kupnja zemljišta za dječje igralište

120.000,00

UKUPNO

4.850.000,00

2.600.000,00

2.500.000,00

Izvor: Općina Drnje

8.2 MOGUĆI IZVORI FINANCIRANJA PROJEKATA

Ukupno gledajući sredstava iz proračuna su limitirana i nedovoljna za funkcioniranje i aktivnosti općine većinu razvojnih projekata općina će financirati iz tuđih izvora, a odnose se na sredstva iz:

- Europskog fond za regionalni razvoj,

- Europski socijalni fond i Kohezijski fond,

-instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU: Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i instrumenti zajedničke ribarske politike kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, kao i Programi unije.

Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa, mogu se predvidjeti:

-sredstva proračuna Općine,

- sredstva proračuna Koprivničko-križevačke županije,

-sredstva lokalnih poduzeća i privatni kapital,

-sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva javnih poduzeća, tu je potrebno istaknuti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji odobrava zajmove, subvencije, financijsku pomoć i donaciju temeljem provedenog javnog natječaja za projekte i slične aktivnosti u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Zatim HEP ESCO model financiranja projekata energetske učinkovitosti – usluga obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekata na način da se kroz uštede (u troškovima za energente i održavanje) ostvari povrat investicije,

- sredstva fondova EU i Programi unije,

86

-sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje,

- sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske institucije, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka. Sporazum o partnerstvu EU i RH Potrebno je naglasiti da je Europska komisija donijela „Sporazum o partnerstvu” s Hrvatskom kojim se utvrđuje strategija za optimalno korištenje europskim strukturnim i investicijskim fondovima u Hrvatskoj. Sporazumom koji je donesen utire se put za ulaganja u ukupnom iznosu od 8,6 milijardi EUR u okviru kohezijske politike u razdoblju od 2014. do 2020. (izraženo u tekućim cijenama, u što su uključeni financiranje europske teritorijalne suradnje i dodjela financijskih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih). Za Hrvatsku su izdvojene i dvije milijarde EUR za ruralni razvoj te 252,6 milijuna EUR za ribarstvo i pomorski sektor. Ulaganjima EU-a želi se ojačati konkurentnost, razvijati gospodarstvo koje će biti ekološki prihvatljivo i u kojem će se učinkovito raspolagati resursima, poduprijeti aktivne mjere zapošljavanja i suzbijati socijalna isključenost. Stoga, Partnerskim sporazumom utvrđuju se mehanizmi kojima se osigurava usklađenost sa strategijom Unije za pametan, održiv i uključiv rast (strategija Europa 2020) te sa zadaćama za pojedine fondove EU u skladu s njihovim ciljevima koji se temelje na Ugovorima o pristupanju, uključujući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. U nastavku se daje kratki pregled dostupnih fondova EU u okviru kohezijskih EU politika. Princip programiranja predviđa da se novac alocira i troši samo na temelju višegodišnjih strateški programskih okvira – „Operativnih programa”.

EU politike i fondovi:

Kohezijska politika

•Strukturni fond- Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond

•Kohezijski fond

Zajednička poljoprivredna politika

•Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

•Europski fond za garancije u poljoprivredi

Kohezijski fond financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja.

Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Europski socijalni fond ima za cilj smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima.

87

Operativni program Konkurentnost i Kohezija 2014.-2020. - Programom se provodi kohezijska politika EU kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.- cilj Programa je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Programom je otvoren put za korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda.

Programi unije za razdoblje 2014.-2020. odnose se na prekograničnu i transnacionalnu suradnju.

To su sljedeći programi:

Programi prekogranične suradnje u RH koji obuhvaćaju:

• Programi sa zemljama članicama EU - Mađarska- Hrvatska - Slovenija– Hrvatska - Italija – Hrvatska

• Interreg IPA Program prekogranične suradnje sa zemljama ne - članicama EU

• Danube – geografsko područje koje obuhvaća EU Strategija za Dunavsku regiju i nekoliko dodatnih zemalja, cijelo područje RH uključeno,

• South East Gateway – dio zemalja iz bivših SEE i IPA Adriatic programa,

• Central Europe - manja izmjena geografskog područja, cijelo područje RH uključeno.

U novije vrijeme sve se više pažnje posvećuje razvoju ruralnih sredina, posebice u područjima u kojima je intenzivniji proces deruralizacije i u kojima su ugrožene autohtone kulturne i arhitektonske vrednote. Suočavanje s različitim problemima ruralnog razvoja traži prilagodbu na promjenjive okolnosti u ruralnim područjima čiji uzroci mogu biti klimatske i demografske promjene, smanjivanje utjecaja tradicionalnih sektora, promjene politika itd. Ruralni razvoj obuhvaća sve djelatnosti na određenom području - infrastrukturu, edukativni, obrazovni i zdravstveni sustav, socijalnu zaštitu, gospodarstvo, turizam, sve poslovne subjekte; udruge, zadruge. Intenzivni kontakti i suradnja s drugim dionicima iz drugih mjesta, rad u skupinama, umrežavanje dionika dovodi do razmjena ideja i otkrića koje poprimaju oblik kvalitetnog rješenja pružajući izlaz iz trenutne situacije. U novoj politici ruralnog razvoja EU – naglašeno je kreativno razmišljanje i inovativan pristup, a to znači uvođenje i primjenu novih tehnologija ili primjenu provjerenih koncepata na nov i učinkovitiji način. U tom smislu, RH je donijela Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. kojim se želi doprinijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnih sredina uopće. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. definira ukupno 18 mjera za koje se procjenjuje da će aktivirati najviše projekata. Imajući na umu velike potrebe poljoprivrednog i prerađivačkog sektora za ulaganjima i želju za razvojem ruralnih područja, Ministarstvo poljoprivrede je tako tijekom 2014./2015. godine raspisalo natječaja za 8 mjera Programa, čime se prebrodila tzv. prijelazna godina, odnosno prelazak s pretpristupnog programa IPARD na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

Mjere RH za provođenje u razdoblju 2014-2020 su:

- M04 - Ulaganja u fizički imovinu

-M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

88

-M07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

-M10 - Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti

-M11 - Ekološki uzgoj

-M13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima -M17,1 - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

-M19 - LEADER

-M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

-M02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima

- M03 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

-M05 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

-M08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje isplativosti šuma

-M09 - Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

-M16 - Suradnja

-M17,2; M17,3 - Uzajamni fondovi

Za Republiku Hrvatsku bitna je dostupnost LEADER programa što je omogućeno ulaskom u punopravno članstvo Europske unije.

Ministarstvo poljoprivrede zaduženo je za uvođenje i provedbu LEADER programa. LEADER pristup za lokalni razvoj se dokazao kao vrijedan alat u promicanju razvoja ruralnih područja koje u potpunosti uzimajući u obzir multi-sektorske potrebe ruralnog razvoja primjenom principa odozdo prema gore, osobitostima područja, aktiviranjem lokalnog stanovništva i partnerskim djelovanjem, poboljšanje kvalitete života, diversifikaciju gospodarstva doprinosi dodatno izgradnji lokalnih kapaciteta, povećanju zaposlenosti te primjenu inovacija. LEADER program predstavlja inovativni pristup unutar Zajedničke poljoprivredne politike EU. Kroz taj pristup se promovira održivi razvoj u ruralnim područjima, vodeći brigu o ekonomskom i društvenom razvoju te zaštiti okoliša. LEADER je program kojim se potiče lokalna zajednica na proaktivno djelovanje svih dionika jedinice lokalne samouprave, udruge, poslovni subjekti, građani. Cilj programa LEADER je povećati zainteresiranost lokalnog stanovništva za cjeloživotno učenje, razvitak suradnje i partnerstva u zajednici te za proaktivni socijalni i gospodarski život. LEADER na prvo mjesto postavlja izradu Lokalne razvojne strategije i razvojnih programa o kojima odlučuju lokalni dionici na lokalnoj razini javni, poslovni i civilni sektor u suradnji kroz LAG primjenjujući pristup „odozdo prema gore“. To znači da uključeni dionici ruralnog razvoja sami identificiraju probleme, prepreke i prednosti svog područja i donose odluke o tome koje će se mjere, aktivnosti i operacije provoditi kako bi se osigurao kontinuirani rast područja, jačanje konkurentnosti i socijalne uključenosti, što se naziva „Lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice“ (CLLD- Community-led Local Development). Ulaskom Hrvatske u EU, iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD) Hrvatskoj na raspolaganju stoji preko 300 milijuna EUR-a bespovratnih sredstava godišnje u narednom programskom razdoblju 2014.-2020. godine tako da će se poseban naglasak

89

staviti na mjere ruralnog razvoja, kao i na mogućnosti koje se pružaju LAG-ovima, da putem svojih natječaja sufinanciraju projekte javnog, civilnog i privatnog sektora na svom području. Poticaj pokretanja LAG-a nalazi se u postulatu aktivnog uključivanja ruralnog stanovništva u promicanje novih ideja i aktivnosti, osim onih tradicijskih, što potiče održivi ruralni razvoj i stvara nove izvore dohodaka u ruralnim područjima. LAG Podravina djeluje na području općine.

Lokalna akcijska grupa (LAG) je tijelo namijenjeno podršci ruralnih područja s usvojenim statutom, definiranim ciljevima i usvojenom lokalnom razvojnom strategijom. Općina je članica LAG-a Podravina te će imati pristup svim informacijama iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. kako za općinu tako i za poduzetnike i njeno stanovništvo.

9 POVEZNICE PUR-A OPĆINE PETERANEC 2015.-2020. SA

STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH RAZINA

Strateški dokumenti viših razina Republike Hrvatske u trenutku izrade PUR-a Peteranec su sljedeći:

Na razini Općine Peteranec – III. Izmjena i dopuna Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Peteranec

• na razini Koprivničko-križevačke županije – Županijska razvojna strategija za razdoblje 2011. - 2013. • na razini NUTS2 Regije – Sjeverozapadna Hrvatska - Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011 – 2013, važeća do 2015. godine, • nacionalni strateški dokumenti: o Sporazum o partnerstvu - usvojen u listopadu 2014. godine o Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ - usvojen u prosincu 2014. godine o Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ - usvojen u prosincu 2014. godine o Program ruralnog razvoja – usvojen u svibnju 2015. Godine o Programi teritorijalne suradnje (Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014. – 2020. , Programi prekogranične suradnje) o nacionalne sektorske strategije • Europa 2020- Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast U nastavku je kratki prikaz usklađenosti sa županijskim i regionalnim strateškim dokumentima. Također, dan je pregled usklađenosti prioritetnih osi Operativnog programa Konkurentnost i kohezija s prioritetima PUR Općine Peteranec.

Tablica 22: Usklađenost PUR-a Općine Peteranec s nadređenim strateškim dokumentima

Strateški dokument

Strategija regionalnog razvoja 2010.-2013. Sjeverozapadna Hrvatska- Mjere i prioriteti

Program ukupnog razvoja Općine Peteranec 2015.-2020. - Prioriteti

Povećanje konkurentnosti jačanjem regionalnih kapaciteta

90

Jačanje mreže učilišta, centara za izobrazbu i poticanje cjeloživotnog učenja

Usklađivanje obrazovnog sustava sa stvarnim potrebama lokalnog gospodarstva i tržišta rada

Jačanje kapaciteta za strateško planiranje i korištenje europskih fondova

Unapređenje sustava obrazovanja stručnjaka za održivo upravljanje kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostima

Prioritet 1.2. Unapređenje društvene infrastrukture

Jačanje konkurentnog poduzetničkog okruženja

Umrežavanje poslovnog sektora s javnim i znanstveno-istraživačkom sektorom radi povećanja efikasnosti i konkurentnosti

Unapređenje informacijske i elektroničke komunikacijske tehnologije i infrastrukture

Razvoj komunalne i javne infrastrukture

Izgradnja i razvoj tehnoloških parkova, poslovno-razvojnih centara i institucija za transfer tehnologija

Prioritet 1.4. Podrška razvoju gospodarstva

Održivo gospodarenje kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostima

Razvoj turizma i potporne infrastrukture

Valorizacija i revitalizacija kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti

Prioritet 2.1. Očuvanje kulturne baštine i tradicije Prioritet 2.2. Razvoj i promocija turističke ponude

Razvoj komunalne i prometne infrastrukture

Unapređenje željezničke infrastrukture

Unapređenje cestovne infrastrukture (integrirani sustav prometnica)

Unapređenje zračnog prometa

Unapređenje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Prioritet 1.1.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu

Održivo gospodarenje okolišem i energijom

Gospodarenje otpadom

Gospodarenje vodama

Učinkovitije korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

Prioritet 1.3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Županijska razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2011.-2013.; Strateški ciljevi i prioriteti


Konkurentno gospodarstvo

91

Osuvremenjivanje i razvoj proizvodnih industrijskih grana djelatnosti

Potpora razvoju konkurentne primarne poljoprivrede i unapređenje ruralnog razvoja

Razvojna potpora malom i srednjem poduzetništvu

Informatizacija gospodarstva i okruženja

Usvajanje standarda i normi EU

Razvoj selektivnih oblika turizma, uključujući ruralni turizam

Prioritet 1.4. Podrška razvoju gospodarstva Prioritet 2.2.Razvoj i promocija turističke ponude

Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda

Upravljanje znanjem za razvoj ljudskih resursa

Razvoj županijskog tržišta rada

Unapređenje zdravlja stanovništva

Aktivna populacijska politika i unapređenje obiteljskog života

Razvoj socijalnih usluga

Razvoj civilnog društva


Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Izgradnja prometne infrastrukture

Razvoj komunalne infrastrukture

Razvoj prostorno-planske dokumentacije

Prioritet 1.1.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu

Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti i gospodarenje energijom

Očuvanje općekorisnih funkcija prirode

Očuvanje kulturne baštine i poticanje kulturnog stvaralaštva

Očuvanje okoliša

Razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije

Prioritet 2.1. Očuvanje kulturne baštine i tradicije Prioritet 1.3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Prioritetne osi


Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

-

Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije -

Poslovna konkurentnost Prioritet 1.4. Podrška razvoju gospodarstva Prioritet 2.2. Razvoj i promocija turističke ponude

Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije


Klimatske promjene i upravljanje rizicima

92

Zaštita okoliša i održivost resursa Prioritet 1.3. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost Prioritet 2.1. Očuvanje kulturne baštine i tradicije Prioritet 2.2. Razvoj i promocija turističke ponude

Povezanost i mobilnost -

Socijalno uključivanje i zdravlje -

Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje Prioritet 1.2. Unapređenje društvene infrastrukture

OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Program ukupnog razvoja Općine Peteranec 2015.-2020. - Prioriteti

Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage


Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije

-

Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje

-

Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave

-

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. Prioriteti


Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

-

Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama

-

Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi

-

Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo


Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru


Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima

Prioritet 1.1.Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu Prioritet 1.2. Unapređenje društvene infrastrukture Prioritet 1.4. Podrška razvoju gospodarstva Prioritet 2.2. Razvoj i promocija turističke ponude

93

U tijeku pripreme PUR-a Općina Peteranec je donijela Odluku o izradi IV. Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Peteranec. U tijeku je izrada nove Županijske razvojne strategije Koprivničko-križevačke županije, a prema sadašnjim prijedlozima u nacrtu predviđaju se sljedeći strateški ciljevi:

CILJ 1: Povećati konkurentnost gospodarstva i učinkovitost resursa

CILJ 2: Poboljšati prometnu i komunalnu infrastrukturu

CILJ 3: Povećati učinkovitost ljudskih potencijala i poboljšati društveni standard

CILJ 4: Unaprijediti održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti i poboljšati sustave zaštite i spašavanja

Može se uočiti da su strateški ciljevi PUR-a Peteranec u skladu s predloženim strateškim ciljevima županijskog strateškog dokumenta u izradi.

10 OBRADA RAZVOJNIH MJERA I PROJEKATA

Tablica 23: Popis razvojnih mjera i projekata

Strateški cilj

Prioritet PUR-a Nositelj Naziv mjere/projekta

Vrijednost projekta u HRK

Razrađeni ili djelomično razrađeni projekti

1. 1.1. Općina Peteranec

Izgradnja biciklističke staze Peteranec-Koprivnica 2.000.000,00

1. 1.1. Koprivničke vode d.o.o.

Izgradnja kanalizacije u naselju Sigetec (i Hlebine) 41.385.027,50

1. 1.2. DVD Sigetec Rekonstrukcija i opremanje vatrogasnog doma u Sigecu 4.500.000,00


Dogradnja vatrogasnog spremišta u Peterancu 200.000,00


Adaptacija i dogradnja područne škole u Peterancu 2.500.000,00


Izgradnja i opremanje prostorija kluba NK Peteranec 1.000.000,00


Izmjena i dopuna prostornog plana 50.000,00

1. 1.3. Općina Peteranec Sanacija odlagališta otpada 5.000.000,00

2. 2.2.

Udruga „Sigečko srce“Sigetec Organizacija manifestacija 24.000,00

94

Ukupno 56.659.027,50

Projekti koji se trebaju detaljnije razraditi


Asfaltiranje cesta u naselju Peteranec

Projektna ideja


Asfaltiranje cesta u naselju Sigetec

Projektna ideja


Asfaltiranje cesta u naselju Komatnica

Projektna ideja


Asfaltiranje ceste Sigetec-Komatnica

Projektna ideja


Izgradnja pješačko-biciklističke staze kroz naselje Peteranec

Projektna ideja


Izgradnja pješačko-biciklističkih staza u naselju Sigetec

Projektna ideja

1. 1.1. Općina Peteranec Širokopojasni internet

Projektna ideja

1. 1.2.

Područna škola Sigetec Informatizacija škole

Projektna ideja


Asfaltiranje i uređenje igrališta za djecu u Sigecu

Projektna ideja


Izgradnja i opremanje ribičkog doma u Sigecu

Projektna ideja

1. 1.2.

Konjički klub "Zenga"

Uređenje Konjičkog kluba „Zenga“

Projektna ideja


Postavljanje energetski učinkovite javne rasvjete

Projektna ideja


Prenamjena i adaptacija postojećeg objekta u Sigecu u poslovni objekt te iznajmljivanje

Projektna ideja

1. 1.4.

Udruga žena Peteranec

Poticanje na otvaranje obrta za izradu suvenira

Projektna ideja

1. 1.4. Općina Peteranec Industrijska zona

Projektna ideja


Sanacija i adaptacija zgrade Općine radi zaštićenosti objekta

Projektna ideja


Restauracija kipova Ivana Sabolića

Projektna ideja

95

2. 2.1.


Osnivanje etnografske zbirke mjesta Peteranec i Muzeja filea

Projektna ideja

2. 2.1.


Obnavljanje fundusa narodnih nošnji mjesta Peteranec

Projektna ideja

2. 2.1.


Osmišljavanje Peteranskog suvenira

Projektna ideja


Izgradnja pješačko turističke staze uz potok Gliboki u naselju Komatnica

Projektna ideja


Poticanje seoskog turizma u naselju Komatnica

Projektna ideja

2. 2.2. Općina Peteranec Izrada plana promocije turizma

Projektna ideja

Analiza razvojnih mjera i projekata prikupljenih tijekom procesa izrade PUR-a, pokazuje da se trenutno u bazi nalazi 31 razvojni projekt, od čega je njih 8 razrađeno i imaju ukupni proračun 56.659.027,50 kn. Većina projekata je na razini projektne ideje te, kako je prethodno navedeno, bit će potrebno razraditi projekte, planirati izvore financiranja i ostale relevantne parametre. Projekti za infrastrukturu su uglavnom u fazi pripreme. Ostali projekti su u kategoriji tzv. soft projekta za prijavu na Programe unije ili domaće izvore financiranja. Posebno su istaknuti programi financiranja iz EU fondova upravo zbog velikog potencijala, a ključ uspjeha pri dobivanju sredstava Europske unije je u pravovremenom i adekvatno osmišljenom planiranju i apliciranju projekata, te usklađenosti projekta sa strateškim dokumentima svih razina, što je i tema sljedećeg poglavlja. Prikaz indikativnog broja i vrijednosti projekata prema strateškim ciljevima PUR-a Peteranec prikazuje sljedeća tablica.

Tablica 24: Indikativan broj i ukupna vrijednost projekata za provedbu PUR-a Općine Peteranec prema razvojnim ciljevima

Strateški ciljevi PUR-a Općine Peteranec

Ukupan broj prikupljenih projekata

(broj razrađenih projekata + projektne

ideje)

Procijenjeni iznos (kn)

Mogući izvori financiranja

1. Poticajno društveno i razvojno okruženje

23

(8+15)

56.635.027,50

Lokalni, regionalni, nacionalni, EU, međunarodni i drugi

2. Razvoj kulture i turizma te očuvanje tradicije

9

(1+8)

24.000,00

Lokalni, regionalni, nacionalni, EU, međunarodni i drugi

UKUPNO 31 (8+23) 56.659.027,50

Izvor: Obrada autora prema podacima iz Baze projekata Općine Peteranec

96

Kao što se vidi iz tablice i grafikona, najveći broj projekata nalazi se unutar 1. strateškog cilja: Poticajno društveno i razvojno okruženje dok je njih 9 u okviru 2. strateškog cilja: Razvoj kulture i turizma te očuvanje tradicije. Provedba PUR-a općine Peteranec kao prvu fazu predviđa vrednovanje projekata nakon koje slijedi detaljni financijski plan, odnosno procjena alokacije sredstava po pojedinom izvoru financiranja. Postupak vrednovanja je maksimalno pojednostavljen, kako bi se mogao efikasno primjenjivati – svaki projekt treba biti vrednovan sukladno očekivanim rezultatima i pokazateljima te sukladno smjernicama za provedbu, treba biti donesena odluka o daljnjem postupanju.

Po broju i vrijednosti projekata da se zaključiti da je općina svoje resurse usmjerava u povećanje razine kvalitete života kako bi zadržala stanovništvo na svom području.

Grafikon 14: Baza projekata u PUR-u Općine Peteranec prema broju i visini sredstava u okviru strateških ciljeva

Izvor: Obrada autora prema podacima iz Baze projekata Općine Peteranec

0

5

10

15

20

25

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

Poticajnodruštveno i

razvojnookruženje

Razvoj kulturei turizma te

očuvanjetradicije

Proračun

Broj projekata

97

11 AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR-A

Nakon usvajanja Programa ukupnog razvoja Općine Peteranec 2015.-2020., slijedi višegodišnje razdoblje njegove provedbe. Akcijski plan definira proces provedbe prema sljedećim aktivnostima:

1. Struktura odgovorna za izradu, provedbu i praćenje provedbe PUR-a Općine Peteranec

2. Informiranje i vidljivost

3. Usvajanje indikatora za mjerenje uspješnosti provedbe

4. Praćenje provedbe

11.1 STRUKTURA ODGOVORNA ZA IZRADU, PROVEDBU I PRAĆENJE PROVEDBE PUR-A

OPĆINE PETERANEC

Struktura odgovorna za izradu i provedbu plana ukupnog razvoja počinje od Načelnika Općine u planskom i operativnom dijelu. Vrlo važnu ulogu ima općinsko vijeće čija se uloga sastoji u usvajanju Programa ukupnog razvoja koji postaje službeni razvojni dokument Općine te njegovoj aktivnoj provedbi. Općinsko vijeće prati izradu i provedbu PUR-a, te također daje prijedloge za doprinos kvalitetnijoj provedbi aktivnosti i mjera predviđenih u okviru Program ukupnog razvoja, predlaže izmjene i sl. Za potrebe izrade PUR-a osnovan je radni tim. Program se izrađivao uz sudjelovanje radnog tima i uz metodološku pomoć Koprivničkog poduzetnika d.o.o. Osim Općinskog vijeća, u ostvarivanje ciljeva PUR-a biti će nužno da se u provedbu aktivno i ravnopravno uključe i privatni i civilni sektor, i da se na taj način osigura uključivanje i konstruktivna participacija svih dostupnih resursa Općine. Slijedi shematski prikaz strukture odgovornosti za izradu, provedbu i praćenje provedbe PUR-a Općine Peteranec.

98

Shema 2: Prikaz strukture odgovornosti za izradu, provedbu i praćenje provedbe PUR-a Općine Peteranec

Za provedbu PUR-a i upravljanje lokalnim razvojem nadležna je lokalna samouprava. Međutim, da bi se omogućilo ostvarivanje ciljeva PUR-a, biti će potrebno uspostaviti sljedeći mehanizam:

- Na razini javnog sektora-uspostaviti poticajno okruženje i uvjete za uključivanje i razvoj kako privatnog tako i civilnog sektora, a sve kroz sustavno ostvarivanje zacrtanih mjera, projekata i programa.

OPĆINSKO VIJEĆE

-usvaja PUR

NAČELNIK OPĆINE

-donošenje odluka i

zaključaka

RADNI TIM - Izrada PUR-a

- Savjetodavno tijelo

- Prihvaćanje dokumenta-

ocjena projekata, plan

razvojnih projekata, plan

aktivnosti vezanih uz

provedbu mjera i projekata,

godišnja izvješća

UPRAVNI ODJEL OPĆINE

- Objava Javnog poziva,

prikupljanje projektnih prijedloga,

uspostava i ažuriranje projektnih

prijedloga

-Ocjena projekata u bazi, plan

razvojnih projekata

-Planiranje aktivnosti vezane uz

provedbu mjera i projekata

-izrada akcijskog plana za svaki

projekt

-Izrada godišnjih izvješća o

provedbi PUR-a

99

- Na postavljenim osnovama, privatni sektor (poduzetnici, obrtnici...) mora biti nositelj gospodarskog restrukturiranja i rasta, kroz provedbu poduzetničkih projekata.

- Civilni sektor (udruge, stanovnici) se mora uključiti, razvijati i profilirati kao bitan element koji omogućava razvoj poticajnog okruženja; povezivati s drugim institucijama i nositeljima razvoja

11.2 INFORMIRANJE I VIDLJIVOST

Kako bi se osigurala informiranost svih dionika te promidžba politike lokalnog razvoja, u cilju realizacije zacrtanih strateških ciljeva, ovaj dokument treba biti dostupan javnosti. Predlaže se plasiranje dokumenta putem službene web stranice Općine, informiranje o izradi i provedbi PUR-a na raznim sastancima tijela samouprave, lokalnih dionika te drugim načinima. Time se osnažuje sposobnost lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu lokalne strategije, podiže svijest u javnosti o ulozi i značaju lokalne strategije za općinski razvoj te informira javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim lokalnom razvoju.

11.3 USVAJANJE POKAZATELJA

Obzirom na definirane prioritete Općine Peteranec i na koncentraciju na nekoliko glavnih područja djelovanja, predlaže se razrada osnovnih indikatora i način određivanja učinaka provedbe na niže opisan način.

Tablica 25: Popis pokazatelja sukladno prioritetima PUR-a

PRIORITETI POKAZATELJI

1.1. Razvoj komunalne i prometne infrastrukture te javni pristup internetu

Km izgrađenih i obnovljenih cesta Km izgrađenih biciklistička staza Km izgrađenih pješačko-biciklističkih

staze Broj kućanstava i gospodarskih

subjekata priključenih na sustav javne odvodnje

Broj korisnika besplatne wi-fi mreže

1.2. Unapređenje društvene infrastrukture Rekonstruiran i opremljen vatrogasni dom i spremište

Proširena i nanovo opremljena škola Uređena igrališta Obnovljena zgrada i prostorije

nogometnog kluba Izgrađen ribički dom Uređen konjički klub

100


Broj moderniziranih i obnovljenih tijela javne rasvjete

Manji mjesečni računi za javnu rasvjetu Sanirana odlagališta

1.4. Podrška razvoju gospodarstva

Iznajmljen poslovni prostor Broj otvorenih obrta za izradu suvenira Broj zainteresiranih za razvijanje posla u

industrijskoj zoni Broj prijavljenih i odobrenih projekata

na EU fondove

2.1. Očuvanje kulturne baštine i tradicije Sanirana i adaptirana zgrada Općine Broj obnovljenih kipova Osnovana etnografska zbirka mjesta te

muzej filea Obnovljen fundus narodnih nošnji Osmišljen suvenir

2.2. Razvoj i promocija turističke ponude

Izgrađena pješačko turistička staza uz potok Gliboki

Broj novih turističkih proizvoda i usluga Broj posjetitelja Izrađen plan promocije Organizirane manifestacije

11.4 PRAĆENJE I PROVEDBA

Svaki program ukupnog razvoja je „živi“ dokument čiju je provedbu potrebno kontinuirano pratiti, ocjenjivati i evaluirati. Nužnost svega prethodno navedenog uvjetovana je dinamikom i brzinom gospodarskih promjena kako na regionalnom tako i na nacionalnom planu. Revidiranjem Programa ukupnog razvoja postiže se fleksibilnost u promjenjivim gospodarskim kretanjima. Godišnjim izvješćima osigurati će se informacije o provedenim aktivnostima s podacima o nositeljima provedbe, uključenim financijskim sredstvima (i njihovim izvorima) te ostvarenim ili anticipiranim rezultatima. Izvješća o napretku podnosit će Upravni odjeli Općine/Radni tim. Pratit će se slijedeće osnovne skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru, učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe te vidljivost PUR-a Općine Peteranec u javnosti Općine. Po potrebi, lista pokazatelja se može dopuniti i drugim pokazateljima. Praćenje provedbe se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe se jednom godišnje izvješćuje Općinsko vijeće.

12 POPIS TABLICA, GRAFIKONA, SLIKA I SHEMA

Popis tablica

Tablica 1: Kretanje broja stanovnika u općini Peteranec Tablica 2. Nacionalna pripadnost - općina Peteranec Tablica 3. Materinji jezik – općina Peteranec Tablica 4: Kontigenti stanovništva Općine Peteranec 2001. i 2011. godine Tablica 5: Prirodno kretanje stanovništva Općine Peteranec u razdoblju od 2012. do 2014. godine Tablica 6: Broj kućanstva Tablica 7: Obrazovna struktura stanovnika Općine Peteranec u 2001. i 2011. godini (Stanovništvo Općine Peteranec staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi) Tablica 8: Struktura nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja u Općini Peteranec po godinama na dan 31.12. (krajem godine) Tablica 9: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, 2011. godinu Tablica 10: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život na području Općine Peteranec 2011. godine Tablica 11: Kulturna dobra upisana u Registar Republike Hrvatske Tablica 12: Osnovni pokazatelji poslovanja poduzetnika Tablica 13: Pokazatelji po djelatnostima u 2014. godini Tablica 14: Broj obrtnika po djelatnostima Tablica 15: Podaci o poljoprivredi Tablica 16: Popis registriranih udruga na području Općine Peteranec Tablica 17:Ceste i prometni pravci na području Općine Peteranec Tablica 18: Ocjenjivanje prema razvijenosti - Općina Peteranec Tablica 19: Pregled problema i prijedloga za rješavanje Tablica 20: Pregled razvojnih mjera i projekata prema strateškim ciljevima i prioritetima Tablica 21: Planirano u Proračunu Općine Peteranec za 2017., 2018. i 2019. godinu Tablica 22: Usklađenost PUR-a Općine Peteranec s nadređenim strateškim dokumentima Tablica 23: Popis razvojnih mjera i projekata Tablica 24: Indikativan broj i ukupna vrijednost projekata za provedbu PUR-a Općine Peteranec prema razvojnim ciljevima Tablica 25: Popis pokazatelja sukladno prioritetima PUR-a

Popis grafikona

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika na području Općine Peteranec od 1857. do 2011. godine Grafikon 2: Kretanje nezaposlenosti na području Općine Peteranec u razdoblju 2005. - 2015. godine Grafikon 3: Struktura nezaposlenih u Općini Peteranec na dan 31.12.2015. godine Grafikon 4: Kretanje prihoda i rashoda te broja zaposlenih od 2005. do 2014. g Grafikon 5: Udio zaposlenih u općini Peteranec po djelatnostima u 2014. godini Grafikon 6: Kretanje investicija u dugotrajnu imovinu poduzetnika u razdoblju od 2005.do 2014. godine Grafikon 7: Udio u % djelatnosti po strukturi dobiti prije oporezivanja u 2014. godini

102

Grafikon 8: Struktura i visina ukupnog prihoda Općine Peteranec u razdoblju od 2005. do 2015. godine i plan za 2016., 2017. i 2018. godinu Grafikon 9: Prikaz pojedinih skupnih rashoda Općine Peteranec - ekonomska klasifikacija u razdoblju 2005. do 2015. godine i plan za 2016., 2017. i 2018. Godinu Grafikon 10: Funkcijska klasifikacija ukupnih rashoda Općine Peteranec u razdoblju od 2005. do 2015. godine Grafikon 11: Ocjena kvalitete usluga u nadležnosti Općine Grafikon 12: Najpozitivnije strane općine (anketa) Grafikon 13: Nedostatak infrastrukture u Općini Grafikon 14: Baza projekata u PUR-u Općine Peteranec prema broju i visini sredstava u okviru strateških ciljeva

Popis slika

Slika 1. Koraci u izradi Programa ukupnog razvoja Slika 2. Položaj općine Peteranec u Koprivničko-križevačkoj županiji Slika 3: Prostorni obuhvat općine Peteranec Slika 4: Veliki livadni plavac Slika 5: Velika krvara Slika 6: Crkva Sv. Marka Evanđelista, Sigetec Slika 7: Župni dvor, Peteranec Slika 8: Zgrada Kapetanije, Peteranec Slika 9: Vodoopskrba na području Općine Peteranec Slika 10: Odvodnja na području Općine Peteranec

Popis shema

Shema 1: Vizija, strateški ciljevi i prioriteti Shema 2: Prikaz strukture odgovornosti za izradu, provedbu i praćenje provedbe PUR-a Općine Peteranec

103

OPĆINA PETERANEC Matije Gupca 13 48321 Peteranec

Telefon: 048/636-289 Fax: 048/636-436

E-mail: [email protected] Web: www.peteranec.hr

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Program ukupnog razvoja Općine Peteranec 2015.-2020.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

mailto:[email protected]

opĆina peteranec · 5 - pravilnici o prihvatljivosti izdataka za razdoblje 2014.-2020. daje se...

Documents