Organizacija gradili taOrganizacija gra enja Stru ni studij

Ivan Marovi , dipl.ing.gra .

UvodPrije po etka izgradnje bilo kojeg gra evinskog objekta nu no je raspolagati svim podacima koji mogu imati utjecaja na njegovo izvo enje. Neophodno je poduzeti i izvr iti sve potrebne mjere i predradnje da bi se radovi mogli odvijati neometano i pod najpovoljnijim uvjetima (optimalnost u pogledu vremena, kvalitete i novca). Takav optimalni na in gradnje je mogu e ostvariti samo onda ako se izvo enje radova bude vr ilo prema takvom planu i programu koji su rezultat studija u kojima se primjenjuje metode racionalizacije te principi organizacije rada. Cilj je optimalizacija roka gra enja.

Prije po etka radova na izvo enju objekta neophodno je obaviti itav niz predradnji. Sve predradnje se mogu svrstati u slijede e faze:1. Prou avanje podloga i cjelokupne investicijsko-tehni ke dokumentacije, 2. Prou avanje uvjeta vezanih za topografiju, geologiju, geomehaniku i hidrologiju, te interpretacija svih podataka, 3. Prou avanje klimatsko-meteorolo kih uvjeta, 4. Prou avanje uvjeta vezanih za snabdijevanje svim resursima (materijalom, radnom snagom, energijom i sredstvima za rad).

Navedene predradnje imaju veliku va nost za uspje no obavljanje zadatka, te zahtijeva detaljne izlaske na teren te obilazak i provjeru svih podataka na licu mjesta.

Prethodna prou avanjaPri rekognosticiranju terena na kojem e se izvoditi projektirani objekt treba voditi ra una i analizirati slijede e uvjete: Topografski uvjeti (mogu nost prilaza do lokacije), Geolo ko-geomehani ki uvjeti (kvaliteta i svojstva tla), Hidrolo ki uvjeti (podzemni i povr inski tokovi), Uvjeti vezani za izvo enje radova (metode rada i tehnologija), Snabdijevanje materijalom i energijom, Osiguranje dovoljnog broja radne snage, Mogu nost dopreme gra evinske mehanizacije i opreme, Rje avanje unutarnjeg i vanjskog transporta.

Prora un potreba u radnoj snazi i materijaluPotrebe u radnoj snazi i materijalu rezultat su usvojene koncepcije rje enja na koji na in treba izvodi gra evinske radove. To rje enje sadr ano je u izabranoj metodi i odgovaraju oj tehnologiji i one diktiraju kako mehanizaciju tako i kvalificiranu strukturu radnika. Koli ina potrebna u radnoj snazi i materijalu uz intenzitet kojim e se radovi izvoditi mjerodavni su za dimenzioniranje koli ina pripremnih radova, te izradu analize cijena. Prora un potreba u radnoj snazi i materijalu vr i se za svaku vrstu radova odvojeno.

Podjela gra evinskih radovaGra evinske radove mo emo podijeliti na slijede e vrste radova:1. 2. 3. 4. Prethodni radovi, Pripremni radovi, Glavni gra evinski radovi i Zavr ni radovi.

Prethodni radovi uvjetuju po etak radova na glavnom objektu (prva faza izvo enja radova). Slu e da bi se glavni radovi mogli odvijati nesmetano i na vrijeme. Prethodni radovi obuhva aju: Premje tanje postoje ih prometnica i instalacija, Ru enje postoje ih objekata, Premje tanje (derivacija) rije nih tokova, Podizanje privremenih mostova i dr.

Pripremni radovi omogu avaju brzo i racionalno izvo enje glavnih radova. U pripremne radove spadaju radovi koji su neophodni za normalno odvijanje glavnih gra evinskih radova. Moraju biti u ve oj ili manjoj mjeri zavr eni prije no to se zapo ne s izvo enjem glavnih radova. U pripremne radove spadaju: Privremene prometnice (za snabdijevanje materijalom i inventarom), Privremeno naselje za radnike (ishrana i smje taj radnika), Privredno gradili te (uredi, laboratoriji, energenti, instalacije, servisi).

Shema organizacije gradili taShema ure enja gradili ta predstavlja grafi ki prikaz svih planiranih objekata pripremnih radova potrebnih za izradu objekata.

Crtanje same sheme se vr i u pogodnom mjerilu (od 1:200 do 1:1000), u ovisnosti da li su objekti koncentrirani (objekti visokogradnje) ili razvu eni (objekti niskogradnje).

Shema ure enja gradili ta treba biti rezultat svih prou avanja tijekom izrade projekta. U nju se unose svi objekti iz podru ja privremenih radova: privremene prometnice, privremena naselja i svi objekti gradili ta.

Svrha i cilj sheme ure enja gradili taSvrha izrade sheme ure enja gradili ta je dobivanje potpunog uvida u lokaciju i raspored svih kapaciteta potrebnih za izvo enje objekta (najpovoljniji razmje taj svih objekata i kapaciteta), kao i njihova me usobna veza (povezanost) i uvjetovanost u vezi s tehnologijom gra enja. Cilj sheme ure enja gradili ta je da se osigura takav polo aj koji e omogu iti najve e ekonomske prednosti tj. minimalne proizvodne tro kove. Osobito va no: Racionalno rje enje unutra njeg transporta te povezivanje gradili ta s vanjskim prometnicama, Racionalno povezivanje s energetskim izvorima.

Osnovna na ela prostornog ure enja gradili taOsnovna na ela prostornog ure enja gradili ta:1) 2) 3) 4) 5) Ve e koli ine materijala bli e dizalici (vi e bli e), Te i teret bli e dizalici (te e bli e), Prstenovi, Preglednost, Sigurnost.

Gradili ni kompleks objekataGradili te obuhva a kompleks objekata koji pripadaju pripremnim radovima: Privremene prometnice neophodne kod gradili ta udaljenih od javnih prometnica (vanjski transport), esto neophodne i na samom gradili tu (unutarnji transport), Privremeno naselje potrebno ako u blizini nema naseljenog mjesta ili ako gradnja dugo traje; potrebno ako je broj radnika prevelik za postoje a naselja, Gradili te osnovni cilj je omogu iti efikasnu gradnju, konkretni sadr aji ovise o vrsti i karakteristikama gradili ta; naj e i kriteriji za izbor sadr aja gradili ta su ekonomski (npr. da li proizvoditi beton na gradili tu ili ga kupovati; da li koristiti prirodni ili drobljeni agregat).

Sadr aj shemeShema ure enja gradili ta sadr i: Ucrtane i kotirane objekte predvi ene za izgradnju s ozna enim karakteristi nim presjecima i visinama, Ucrtane i kotirane postoje e objekte s ozna enim karakteristi nim presjecima i visinama, Prostiranje gradili ta s ucrtanom ogradom i ozna enim ulaznim mjestima na gradili te, Ako se neki sadr aj nalazi izvan granica gradili ta, npr. kamenolom ili betonara, treba nazna iti smjer i udaljenost, Ozna iti sve prometnice, privremene i stalne, kao i postoje e koje se prije po etka ugradnje uklanjaju, privremene prometnice koje se nakon zavr etka gradnje uklanjaju, te vrstu materijala od kojih su gra ene (makadam, asfalt, ) s dimenzijama i padovima,

Proizvodni pogoni (betonare, asfaltne baze, armira nice, pogoni prefabrikata) s definiranim pozicijama u odnosu na gra evinu i prometnice, Polo aji kolosijeka toranjskih dizalica, karakteristi na mjesta ostalih dizalica (auto-dizalica i liftova) naznakom njihova premje tanja tijekom gradnje, Kabeli elektro-mre e ozna iti jesu li privremeni ili stalni, priklju na mjesta na dalekovod, priklju na mjesta na elektro-mre u, privremene trafostanice i elektroagregati, Vodovodi za dovod vode i odvodnju s izvori tem i priklju nim mjestima, te hidrantska mre a, Vodovi komprimiranog zraka s dimenzijama cjevovoda i kompresorskim postrojenjem s naznakom kapaciteta,

Skladi ni prostor otvoreni i zatvoreni s naznakom vrste materijala koji se skladi ti i manipulativnim prostorom, Smje taj eksploziva kod miniranja, Radioni ki prostor tj. mehani ke radionice za odr avanje strojeva i vozila, Smje taj voznog parka s gara nim prostorom, Smje taj rezervnih strojeva i strojeva koji miruju, Sve vrste zgrada privremenog karaktera (radioni ko naselje, blagovaonice, garderobe, sanitarni blokovi i drugo).

Primjer visokogradnje

Gra evina: Izgradnja turisti ke gra evine Adria Mjesto: Investitor: Ba ka, otok Krk

gra evine

Velebit

i

dogradnja

Hoteli Ba ka d.d., Ba ka

Projektant: Projektni biro Vinski d.o.o., Karlovac Nadzor: Izvoditelj: Interkonzalting d.o.o., Zagreb GP Krk d.d., Krk

Hotel Velebit, Ba ka

Pogled na budu i hotel

Shema gra enja hotela

Pogled s vrha dizalice na budu i hotel

Pogled s vrha dizalice lijevo

Pogled s vrha dizalice desno

Pogled s vrha dizalice na organizaciju gradili nog teritorija

Kraj predavanja

Zahvaljujem na pa nji!