organsko povrtarstvo-screen.pdf

Nataa Mirecki

PROIZVODNJA POVRA UORGANSKOJPOLJOPRIVREDI

PROIZVODNJA POVRA UORGANSKOJPOLJOPRIVREDI

Podgorica 2011

prof. dr Nataa Mirecki

UVOD

PROIZVODNI PLAN

OBRADA ZEMLJITA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI

PLODOREDZdrueni usjevi IZBOR USJEVA I SORTIMENTA

PLODNOST ZEMLJITA I DJUBRENJE U ORGANSKOJ PROIZVODNJIPoboljanje plodnost zemljita u organskoj proizvodnjiPoveanje sadraja organske materije u zemljituUpravljanje stajnjakomKompostiranje organskog otpadaPrimjena stajnjaka i komposta

ZATITA BILJAKA OD BOLESTI I TETOINAPreventivne mjere zatite biljaka Upotreba dozvoljenih sredstava za zatitu biljaka

LITERATURA

SADRAJ

7

Autorka: prof. dr Nataa Mirecki

Izdava: Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj GoriLektura i korektura: doc. dr Ljiljana Pajovi-DujoviDizajn i priprema za tampu: EXPEDITIONaslovna fotografija: DLeonis - Fotolia.comtampa: AP Print, PodgoricaTira: 500

Podgorica 2011.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

UNIVERZITET CRNE GOREBIOTEHNIKI FAKULTET

14

17

23

30

33

56

76

PROIZVODNJA POVRA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI Program razvo ja organske po l jopr iv rede u Crno j Gor i 7

UVOD

ta je to organska poljoprivreda?

Organska poljoprivreda je proizvodni sistem koji promovie i poveava biodiverzitet, bioloke cikluse i bioloku aktivnost (plodnost) zemljita. Pojednostavljeno, to bi bio nain proizvodnje hrane u saradnji sa prirodom. Jedan od utemeljivaa organske proizvodnje, britanski agronom Sir Albert Howard, vjerovao je da su napadi bolesti i tetoina na biljkama i ivotinjama rezutat nezdravog zemljita. Po njemu, klju uspjene proizvodnje je zdravo zemljite, odnosno zemljite ija se plodnost (bioloka, hemijska i fizika) odrava dodavanjem stajnjaka i komposta, odnosno vraanjem u zemljite organske materije koju iz njega iznosimo sa prinosom. Vraena, sloena hraniva iz organske materije postaju dostupna biljkama

(hemijska plodnost), nakon njihove transformacije koju obavljaju brojni stanovnici plodnog zemljita (bioloka plodnost), u zemljitu dobre strukture, optimalne vlanosti i aerisanosti (fizika plodnost). Veoma je vano da biljke dobijaju hraniva iz preraene organske materije, a ne iz mineralnih ubriva jer mikroflora u podruju korijenovog sistema biljaka, koja ini organsku materiju dostupnoj biljci, spada u istu grupu mikroorganizama koja ivi u crijevima ljudi i ivotinja (Krikovi, 1989). Samim tim je hrana, dobijena od tako proizvedenih biljaka, mnogo prihvatljivija za ljudski organizam.

Da li se u organskoj poljoprivredi koriste pesticidi?

Danas se esto moe uti da je organska poljoprivreda, proizvodnja

PROIZVODNJA POVRA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI Program razvo ja organske po l jopr iv rede u Crno j Gor i

hrane bez primjene pesticida. Ali, ako se uzme u obzir da je pesticid svaki proizvod koji ima sposobnost da uniti, ugui ili odbije tetoine, moemo rei da je to pogreno miljenje. U savremenoj organskoj proizvodnji se koristi niz biopesticida, i drugih dozvoljenih sredstava za suzbijanje bolesti i tetoina na usjevima. Postoji velika razlika u pogledu zatite biljaka u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Prije svega u tome to su biopesticidi iskljuivo prirodnog porijekla (ekstrakti bilja ili prirodne materije i organizmi pronaeni u prirodi), i to je njihova primjena dozvoljena samo ukoliko niz obaveznih preventivnih i mehanikih mjera suzbijanja bolesti i tetoina nisu dali zadovoljavajui efekat.

Da li je organska poljoprivreda odriva?

Principi odrivog razvoja koji ine strateki cilj razvoja Crne Gore, mogu se veoma uspjeno primijeniti u proizvodnji hrane. To znai da treba da prihvatimo injenicu da je ouvanje ogranienih prirodnih resursa i ivotne sredine podjednako vano, koliko i zadovoljenje potreba postojee ljudske populacije za hranom. Ovakav

pristup poljoprivrednih proizvoaa i potroaa moe obezbijediti buduim generacijama podjednako dobre uslove za opstanak na ovoj planeti, koja se teko oporavlja i ispostavlja visoke raune za mnoge nepromiljene ljudske odluke.

U skladu sa odrivim nainom razmiljanja, sve je snaniji i brojniji pokret organske poljoprivrede. Na poljoprivrednom domainstvu koje primjenjuje principe organske poljoprivrede, ne smiju se koristiti materije koje naruavaju prirodnu ravnoteu i utiu na zagaenje ivotne sredine. Zabranjena je primjena vjetakih mineralnih ubriva, sintetikih sredstava za zatitu biljaka, genetski modifikovanih proizvoda i hrane za stoku proizvedene na konvencionalnim gazdinstvima. Recikliranje (ponovna upotreba) hraniva, preventivno suzbijanje zagaujuih materija, viestruka smjena usjeva i odgovarajua briga o blagostanju ivotinja su obavezne mjere u organskoj proizvodnji.

Formiranje pokreta organskih proizvoaa vezuje se za poetak sedamdesetih godina ovoga vijeka. Tada su poljoprivredni proizvoai,

svjesni negativnih posljedica industrijalizovane poljoprivrede, poeli da se udruuju i na nivou udruenja uspostavljaju osnovna pravila i metode organske proizvodnje. Iako prva, ovako uspostavljena pravila nisu imala pravnu osnovu, lanstvo u udruenju je obavezivalo proizvoae da ih se pridravaju. Ubrzo je uspostavljen i sistem oznaavanja, ime se izalo u susret velikom broju potroaa koji posebnu panju poklanjaju kvalitetu i porijeklu hrane, nainu proizvodnje i prerade. Proizvodi organske poljoprivrede su definisani preciznim i transparentnim pravilima u pogledu tih zahtjeva.

Organska poljoprivreda je zakonski regulisana

Usvajanje pravne regulative i definitivno priznavanje organske poljoprivrede, uslijedilo je 1991. godine na nivou Evropske unije. Regulativa EEC 2092/91 je sadrala odredbe koje se odnose na proizvodnju, oznaavanje i monitoring u organskoj biljnoj proizvodnji, kao i pravila uvoza iz treih zemalja. U julu 1999. godine EU Komisija je usvojila i regulativu za stoarsku proizvodnju (EEC 1804/99). Od 1. janura 2009.

godine na snazi je nova regulativa EEC 834/2997 i 889/2008 za oblast organske proizvodnje, koja objedinjuje kompletnu proizvodnju (biljnu, stoarsku, ribarstvo i ostalo) i kontrolu nad cjelokupnim procesom proizvodnje.

U Crnoj Gori je na snazi Zakon o organskoj poljoprivredi od jula 2004. godine (Sl RCG, 49/2004). U toku 2005. godine usvojena su i pratea podzakonska akta. Usklaivanje postojeeg crnogorskog zakona o organskoj poljoprivredi sa novom evropskom regulativom planirano je da se obavi tokom 2011. godine.

U organskoj proizvodnji se posebna panja posveuje kontroli i sertifikaciji primarne proizvodnje, prerade, pakovanja, prevoza, skladitenja, prodaje i uvoza poljoprivrednih proizvoda. Na taj nain se vri praenje i provjera cijelog proizvodnog ciklusa, a ne samo krajnjeg proizvoda.

Metode organske proizvodnje su, izmeu ostalog, bazirane i na minimiziranju zagaenja vazduha, zemljita i vode i brizi za ouvanje ivotne sredine (prirodnih resursa). Rezidue upotrijebljenih agrohemikalija

10 PROIZVODNJA POVRA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI Program razvo ja organske po l jopr iv rede u Crno j Gor i 11

mogu biti razgraene u odreenom periodu i proizvod se moe pokazati bezbjednim po ljudsko zdravlje, ali tete po prirodu su uinjene. U skladu sa tim nije dovoljno vriti samo laboratorijska testiranja finalnih proizvoda iz organske poljoprivrede, jer ne garantuju da je proizvoa u toku proizvodnje vodio rauna o ouvanju ivotne sredine. Stoga se u organskoj proizvodnji kontrolie cijeli ciklus proizvodnje, a ne samo finalni proizvod. Proizvodi organske poljoprivrede su sve vie dio modernih ivotnih stilova jer predstavljaju sinonim za kredibilitet, autentinost i pouzdan kvalitet. Rastui interes potroaa za ove proizvode, moe se zadovoljiti samo modernim konceptom prodaje i trinih strategija.

Da li je organska proizvodnja ideologija (ivotni stil) ili unosan biznis?

Interes proizvoaa za proizvodima organske poljoprivrede pokazuje rastui trend. Do skoro se smatralo da potroai organski proizvedene hrane ine malu grupu ljudi koja ima poseban

ivotni stil, odnosno koja vodi rauna o zdravlju, ivotnoj sredini i ekologiji. Slino tome, za organske proizvoae se smatralo da biraju organsku proizvodnju kao ivotni stil prije nego kao proizvodnu tehniku tj. da ugrauju lina uvjerenja u svoje proizvodne sisteme.

Meutim, tokom devedesetih godina prolog vijeka, rastui interes potroaa za organske proizvode poeo je polako da usmjerava i vei broj proizvoaa u tom smjeru. Trenutno je evidentan rast trino orjentisanih proizvoaa. Prodaja se sve vie zasniva na marketinkim strategijama, umjesto na ivotnim stilovima i uvjerenjima, pa je rast organske proizvodnje od po 20 % biljeen u svakoj od prethodnih 5 godina. Sve vea popularnost organske hrane proistie iz vjerovanja da je to hrana bez pesticida i da ima veu nutritivnu vrijednost od konvencionalno proizvedene hrane.

U Crnoj Gori se organska poljoprivreda jo uvijek poistovjeuje sa proizvodnjom hrane bez pesticida i mineralnih ubriva dok je u svijetu potroai shvataju drugaije, mnogo ire sagledavajui njen znaaj. Savremeni potroa organskih

proizvoda podjednako panje poklanja kupovini visokokvalitetnih proizvoda i ivotu u skladu sa prirodom. Tanije, potroai organic proizvoda imaju poseban ivotni stil i osim visokih zahtjeva prema hrani imaju specifine zahtjeve prilikom kupovine kozmetikih preparata, artikala svakodnevne potronje, graevinskih materijala i drugih roba sa predznakom prirodno ili organsko. Organski potroai uglavnom imaju holistiki pristup ivotu i jaku vezu sa prirodom. Situacija se, dakle u mnogome promijenila u odnosu na onu od prije 20 godina, kada su organic proizvodi kupovani samo sa ciljem da se izbjegnu rezidue agrohemikalija u hrani. Novi potroai se orijentiu ka zdravlju, ali su spremni da prihvate nove tehnologije, vole prirodu i porodino su orijentisani, ali ne na nain koji je zasnovan na negativnoj ideolokoj pristrasnosti, kako se kod nas esto prezentuje.

S obzirom na to da se pojedine zemlje, posebno one slabo razvijene, oslanjaju na izvoz, veoma je vano naglasiti da se razvoj trita organske hrane ubrzano odvija u razvijenim dravama Zapadne Evrope, SAD i Japana. Najvei rast (8-10 %) je zabiljeen u Sjevernoj

Americi. Interesantno je da je i trite Azije u ekspanziji, naroito u Kini, Indiji i Tajlandu. To prua ansu malim, i zemljama u razvoju, kakva je i Crna Gora, da razvijaju sopstvene brendove organskih proizvoda (kvalitet, porijeklo, autentinost, bezbjednost, kredibilitet). Oni koji prepoznaju tu ansu imae prednost u budunosti.

Bitno je napomenuti da nauno-istraivaki centri pokazuju napredak i sve vee interesovanje za istraivanja u oblasti organskih sistema proizvodnje hrane. Naravno, to se odrazilo i na osavremenjavanje tehnologija proizvodnje i znaajno poveanje prinosa u organskoj poljoprivredi, tako da se organska poljoprivreda danas ve moe smatrati veoma savremenom i rentabilnom proizvodnjom.

Kako je mogue prepoznati proizvode iz organske poljoprivrede?

Na etiketi organskog proizvoda, kao i kod bilo kojeg drugog proizvoda treba da stoji naziv proizvoda i proizvoaa, sadraj/sastav, rok upotrebe i dr. Dodatno, organski proizvod sadri i oznaku da je to proizvod organske


poljoprivrede i logo (sl. 1). Oznaku, logo i naziv organski, mogu da nose samo proizvodi koji su proizvedeni, preraeni, skladiteni i transportovani u skladu sa zakonom koji definie oblast organske proizvodnje i po kojem je obavezna kontrola proizvodnje od njive do trpeze.

Slika 1. Logo i oznaka proizvoda organske poljoprivrede

esto se na proizvodima organske poljoprivrede mogu vidjeti nazivi eko, bio, prirodno, ekoloko i slino. U Evropskoj uniji se oznake ekoloki i bioloki smatraju sinonimima za organske proizvode, dok kod crnogorskih proizvoda one predstavljaju samo proizvoljne (reklamne) procjene proizvoaa. Stoga, ako se organski proizvod eli pronai na tritu, onda je najbolje pratiti logo i oznaku, koji su uvijek jasno istaknuti, bez obzira na porijeklo ovakvih proizvoda (domae ili uvozno).

Takoe, postoji oznaka za proizvode koji jo nisu dobili status organskog proizvoda jer je proizvodnja u periodu konverzije (prelazni period). Takvi proizvodi su proizvedeni prema metodama organske proizvodnje, ali ostali uslovi obino jo uvijek nisu zadovoljeni, pa nose oznaku proizvod iz perioda konverzije.

Ko moe proizvoditi proizvode iz organske proizvodnje?

Proizvod iz organske proizvodnje moe da proizvodi samo proizvoa koji je spreman da zadovolji sljedee uslove:

- vodi proizvodnju na osnovu unaprijed, detaljno razraenih planova;

- svakodnevno vodi evidenciju o aktivnostima na gazdinstvu;

- brine o zemljitu, biljkama i ivotnoj sredini, potujui prirodne cikluse i meuzavisnost svih biolokih procesa (ciklusa);

- uvijek ima na umu plodnost zemljita, kvalitet povrinskih i podzemnih voda i prirodnu ravnoteu pejzaa;

- ne koristi hemijska ubriva i pesticide;

- ne koristi GMO i njihove proizvode na gazdinstvu;

- vodi rauna o blagostanju ivotinja: hrani ivotinje na prirodan nain, antibiotike ne koristi preventivno i potuje zabranu korienja hormonskih preparata, vjetakih stimulatora rasta i slino;

- proizvodi proizvode visoke nutritivne vrijednosti;

- proizvodnja mu je podvrgnuta ozbiljnoj kontroli;

- koristi oznaku proizvod iz organske poljoprivrede.

Slika 2. Uvozni proizvodi iz organske poljoprivrede

Slika 3. Organski proizvodi se po spoljanjem izgledu ne mogu razlikovati od konvencionalnih proizvoda


Proizvod moe biti sertifikovan kao organski ukoliko proizvoa prijavi svoju proizvodnju sertifikacionom tijelu i pri tom, prihvati kontrolu cjelokupnog procesa proizvodnje. Za kontrolu proizvodnje i izdavanje sertfikata za organske proizvode, nadleno je crnogorsko sertifikaciono tijelo Monteorganica (kontakt podaci se nalaze na kraju ovog prirunika), kao i vie inostranih sertifikacionih tijela, koja su registrovana i imaju odobrenje za rad na teritoriji Crne Gore od strane crnogorskog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Proces kontrole i sertifikacije otpoinje time to proizvoa odgovornoj osobi dostavlja popunjene prijavne obrasce i sva potrebna pratea dokumenta koja se dobijaju direktno u kancelariji Monteorganike ili na njihovoj internet stranici (www.orgcg.org). Na istoj adresi se mogu pronai

PROIZVODNI PLAN

i primjeri popunjenih prijavnih obrazaca. Ukoliko proizvoa prilikom popunjavanja prijavnih formulara naie na bilo koju nedoumicu, moe potraiti besplatnu pomo u Republikoj savjetodavnoj slubi za biljnu proizvodnju, ija se adresa i brojevi telefona mogu pronai na kraju ovog prirunika.

Izmeu ostalog, svaki proizvoa je duan da dostavi sertifikacionom tijelu plan proizvodnje proizvodne jedinice (gazdinstva, njive i dr.), koji prema crnogorskom zakonu o organskoj proizvodnji, pored drugih obaveznih elemenata, utvruje i sljedee:

postojee stanje proizvodne jedinice; opis agrotehnikih mjera koje su

primjenjivane do zasnivanja organske biljne proizvodnje;

planirane mjere za spreavanje kontaminacije zemljita;

aktivnosti i radove koji e biti

preduzeti, kao i vrijeme njihovog sprovoenja.

Plan proizvodnje proizvodne jedinice (proizvodni plan) gazdinstva sastavlja se u slobodnoj formi (ne postoji obrazac), a trebalo bi da sadri dolje navedene podatke.

1. Istorijat koritenja zemljita

Kompletan prikaz koritenja zemljita za period, ne krai od prethodne tri godine, iz koga se moe vidjeti koji usjevi su gajeni, koje vrste ubriva su koritene, koje su mjere i zatitna sredstva primjenjivani prilikom zatite od bolesti i tetoina (porijeklo, koliina, vrijeme primjene, broj tretmana i sl.), na koji nain je vrena obrada zemljita i slino. Ukoliko je gazdinstvo ve bilo u sistemu kontrole i sertifikacije po metodama organske proizvodnje, treba navesti podatke o tome (ko je vrio kontrolu i sertifikaciju, kada, koliko dugo i sl.)

2. Rezultati analize zemljita i vode

Ukoliko postoje, trebalo bi navesti dostupne podatke (laboratorijske analize) o plodnosti zemljita (posebno o sadraju organske materije) i kvalitetu vode koja se koristi za navodnjavanje.

Dostavljaju se rezultati analiza koji ukazuju na sadraj razliitih zagaujuih materija u zemljitu ili vodi, ukoliko ve postoje, ili na zahtjev sertifikacionog tijela, ukoliko po njihovoj procjeni, postoji opasnost od prisustva nedozvoljenih materija koje bi mogle zagaditi proizvod.

3. Plan upravljanja zemljitem Potrebno je jasno prikazati planirane metode za odravanje i poboljanje plodnosti zemljita (plodored, zelenino ubrenje, gajenje leguminoza, zaoravanje stajnjaka ili komposta i sl.). Obavezno je navesti vrstu i porijeklo ubriva koje proizvoa planira da koristi na gazdinstvu.

4. Nabavka sjemenskog/sadnog materijala

Prikazati vrste i sorte koje su trenutno zasijane na svim proizvodnim parcelama. Navesti listu ranije koritenog sjemena. Predstaviti plan sjetve/sadnje u narednom periodu, uz navoenje porijekla i koliine sjemena/sadnog materijala koja e se koristiti na svakoj proizvodnoj parceli u naredne tri godine. Plan mora biti kompatibilan sa planiranim plodoredom koji ini


sastavni dio prijave proizvodnje. Prilikom sastavljanja liste sjemena koja e se koristiti, konsultovati se sa sertifikacionim tijelom u vezi Liste dostupnog organskog sjemena.

5. Plan upravljanja bolestima i tetoinama

Navesti bolesti i tetoine koje su ekonomski znaajne na cijelom gazdinstvu i ire. Opisati mjere koje se planiraju primjeniti s ciljem prevencije (plodored, malovanje, otporne sorte, zatitni pojasevi, rokovi sjetve, ubrenje i sl.) i zatite od bolesti i tetoina. Obavezno prikazati vrstu, porijeklo i koliinu biopesticida koja se planirana primjeniti, kao i svih ostalih dozvoljenih zatitnih sredstava. Obavezno prikazati vremenski plan primjene pojedinih mjera zatite (preventivnih i kurativnih).

6. Stoarska proizvodnja

Navesti vrste/rase, brojnost, vrstu objekta i nain dranja stoke koja se trenutno nalazi na gazdinstvu i koja se planira nabaviti, najmanje u naredne tri godine. Opisati nain ishrane (vrsta, porijeklo, koliina hrane za stoku i sl.), kao i veterinarske tretmane

koji se planiraju primijeniti. Opisati nain sakupljanja, uvanja i primjene stajnjaka. Na kraju opisati nain skladitenja i uvanja proizvoda.

7. Berba - Skladitenje Predstaviti planirane rokove berbe proizvoda, prinose, nain uvanja, vrstu zatite od tetnika u skladitu i nain obiljeavanja, kao i mjere koje e se preduzeti kako bi se izbjegla kontaminacija organskih proizvoda (nain odvajanja od konvencionalnih proizvoda i sl.)

8. Prerada Pakovanje Prodaja Opisati nain i vrstu prerade, pakovanja, oznaavanja i prodaje proizvoda. Navesti porijeklo, koliinu i vrstu svih dodataka koji e biti upotrebljeni tokom prerade.

9. Ouvanje integriteta gazdinstva

Opisati na koji nain se planira spreavanje kontaminacije organskih gazdinstava i mijeanja organskih i konvencionalnih proizvoda (zatitne zone, monitoring zemljita, opreme, pogona za skladitenje i preradu proizvoda, skladita inputa).

OBRADA ZEMLJITA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI

Obrada zemljita obuhvata mehanike mjere rastresanja, okretanja ili mijeanja razliitih slojeva zemljita. Pravilna i pravovremena obrada moe poboljati plodnost, tj. kapacitet uvanja vode i hraniva, aeraciju, vodopropusnost, evaporaciju i sl. Meutim, nepravilna obrada zemljita ubrzava razgradnju organske materije (gubitak hemijske i fizike plodnosti), naruava rad ivih organizama zemljita (bioloku plodnost) i ubrzava eroziju.

U organskoj proizvodnji se obrada zemljita izvodi na nain koji u najmanjoj moguoj mjeri remeti rad ivih organizama iz zemljita.

esto i nepravilno oranje ubrzava gubitak organske materije i pospjeuje eroziju.

Prema crnogorskim propisima o organskoj proizvodnji:

1. Aktivnosti prilikom obrade zemljita moraju biti usmjerene ka:

- stvaranju i odravanju humusnog i oraninog sloja

- ouvanju i poveanju mikrobioloke aktivnosti u zemljitu (odravanje bioloke plodnosti tla).

2. Minimiziranje gubitka obradivog plodnog sloja zemljita treba ostvariti primjenom:

- redukovane obrade,- minimalne dubine oranja,- smjenom gajenih biljnih vrsta

(plodoredom),- zasijavanja ili zatravnjivanja zemljita

i sl.

3. Obrada zemljita u organskoj proizvodnji se izvodi na nain koji treba da sprijei:

- eroziju,- zbijanje,- druge vidove degradacije zemljita.


4. Poljoprivredna mehanizacija (ureaji za obradu zemljita, sjetvu, ubrenje, poljoprivredne prskalice i sl.), mora biti oiena i dezinfikovana dozvoljenim sredstvima prije svake upotrebe.

U organskoj proizvodnji se zemljite nikada ne ostavlja golo (bez usjeva), jer je takvo zemljite izloeno eroziji, ispiranju hraniva, gubitku organske materije, smanjenju biodiverziteta i ostalim vidovima degradacije. Takvo zemljite je nemogue pronai u prirodnim ekosistemima. Zato je potrebno da se zemljite van glavne sezone, zasijava pokrovnim usjevima ili usjevima za zelenino ubrenje (prilozi 1 i 2). Ako se izmeu redova glavnog irokorednog usjeva, usijavaju odreene vrste, praksa je pokazala da se uspostavlja ivi mal (pr. grahorica u kukuruzu ili ra u povru), koji daje izuzetno dobre rezultate u kontroli korova, spreavanju erozije i pospjeivanju infiltracije vode u obradivi sloj zemljita.

Preoravanje, kao i druge naine obrade zemljita u organskoj proizvodnji treba svesti na minimum ili ak vriti sjetvu bez obrade. Zbog toga se u organskoj proizvodnji esto

izvodi redukovana ili konzervaciona obrada (smanjen broj i intenzitet operacija), uz intenzivnu primjenu pokrovnih usjeva ili mala koji tite obradive povrine od degradacije usljed spoljanjih faktora (pljuskovi, vjetar i sl.). Da bi redukovana obrada dala zadovoljavajue rezultate, u organskoj proizvodnji je obavezno pokrivanje zemljita, i u tu svrhu se zasijavaju usjevi za zelenino ubrivo i pokrovni usjevi.

Znaajno je naglasiti da plitko oranje i manji broj operacija u toku proizvodne sezone (redukovana obrada), znai manje mijeanje zemljinih slojeva u kojim je aktivan ivi svijet zemljita (bioloka plodnost) i sporija je razgradnja organske materije, to u mnogome doprinosi poveanju njenog ukupnog sadraja. Ukoliko se vri duboko oranje, ivi organizmi se iz povrinskih slojeva zemljita, u kojima imaju povoljne uslove za ivot i transformaciju organske materije (dovoljno organske materije, vazduha i vlage), prebacuju u dublje slojeve gdje ne postoje uslovi za njihov opstanak. Redukovana obrada u organskoj proizvodnji uglavnom podrazumijeva sljedee operativne mjere: plitko oranje i oranje bez plune daske,

plitko razrivanje obradivog sloja, kombinovanje obrade sa sjetvom.

Najvanije prednosti redukovane obrade su:- smanjena erozija vjetrom;- smanjena erozija vodom;- erodirano zemljite se prevodi u

obradivo;- poveavaju se mogunosti za

viestruku sjetvu;

- poboljava se vodni reim zemljita;

- fleksibilnost u vremenskom rasporedu aktivnosti na polju.

Za obradu organskih usjeva bolje je koristiti izel plugove u odnosu na one sa plunom daskom. Sa izel plugom se postie mal obrada, odnosno, dio biljnih ostataka od prethodnog usjeva unosi se i mijea sa plitkim povrinskim slojem zemljita, dok znaajana koliina biljnih ostataka ostaje na povrini zemljita kao mal. Poto se biljni ostaci zaoravaju plitko, u dobro aerisanom sloju, podstaknuta je njihova razgradnja. Mal obradu zemljita je najlake prilagoditi organskim metodama upravljanja, a i pogodna je za veinu obradivih povrina.

U organskoj proizvodnji se veoma

esto primjenjuju sistemi bez obrade ili minimalna obrada, i tada je obavezno da se pokrovni (mal) usjevi smjenjuju sa komercijalnim usjevima u plodoredu. Iskustvo pokazuje da pokrovni usjevi mogu zamijeniti jedno ili vie kultiviranja u cilju suzbijanja korova. Ipak, mnogo vei znaaj je u kontroli erozije i redukciji obrade zemljita, posebno kao stanita za korisne insekte (pr. gajenje brokole nakon bijele djeteline), ime se smanjuju pojave bolesti i tetoina. Pokrovni usjevi obino usvajaju hraniva i vlagu koje ne usvoji glavni usjev, i na taj nain ih veu, odnosno spreavaju njihov gubitak usljed oticanja u dublje slojeve ili isparavanja.

Dobar pokrovni usjev ima sljedee karakteristike:- biljke brzo klijaju i niu, pa suzbija

korove i kontrolie eroziju veoma brzo nakon sjetve;

- tolerantan je na saobraaj (mehanizaciju, gaenje i sl.) na polju;

- uspijeva (obavlja funkciju) i na zemljitu slabije plodnosti;

- jeftin je za odravanje;- poboljava strukturu zemljita;- koriguje temperaturu zemljita;- smanjenje utroak energije i goriva;- poveava sadraj vlage u zemljitu.


PRILOG 1

Zelenino ubrenje

Zelenino ubrenje podrazumijeva sjetvu usjeva van glavne proizvodne sezone, a sa namjerom njenog zaoravanja. Glavni cilj ovakve sjetve je obogaivanje zemljita organskom materijom, poboljanje vodno-vazdunog kapaciteta i spreavanje ispiranja hraniva iz zemljita. Zelenino ubrenje se izvodi tako to se usjevi kose u fazi cvjetanja koji se ostave na polju da se prosue 2-3 dana, nakon ega se obavezno zaoravaju na dubinu od 10-15 cm. Zaoravanje zelene mase je najbolje obaviti mjesec dana prije sjetve narednog usjeva, a moe se kombinovati i sa predsjetvenom pripremom. Sjetva se vri nakon etve glavnog usjeva ili prije njegove sjetve. Ako je raspoloivo vrijeme krae, biraju se kupusnjae, dok u sluaju kada plan sjetve (plodored) dozvoljava dui vremenski period za proizvodnju zeleninog ubriva, najbolji rezultati se postiu sjetvom smjee trava i leguminoza. Leguminoze (bob, grahorica, krmni graak i djeteline), smatraju se najpovoljnijim zeleninim usjevom, jer zemljite obogauju

azotom i organskom materijom (oko 400-500 kg organske materije na 1000 m2), pri emu je oko 50 % hraniva iz te organske materije dostupno u kratkom periodu nakon zaoravanja, dok se preostalih 50 % razgrauje u toku naredne dvije godine.

Osim leguminoza, veoma dobre rezultate pri zaoravanju njihove zelene mase, daju i kupusnjae, i to naroito goruica (veoma kratak ivotni ciklus i veoma otporna na niske temperature), repica (otporna na niske temperature) i broskva.

Trave se najee siju u smjei sa leguminozama, jer koriste azot od leguminoza (vie zelene mase i bolja pokrovnost zemljita), a istovremeno ih tite od mraza. Najbolji rezultati se postiu sjetvom zobi i krmnog graka ili zobi i grahorice. Takoe, jako dobar efekat se postie sjetvom i zaoravanjem heljde i facelije.

PRILOG 2

Pokrovni usjevi

Pokrovni usjevi se zasnivaju na gustoj sjetvi usjeva, kojima se u odreenoj fazi (zavisno od namjene usjeva), prekida

vegetacija, ali se oni ne uklanjaju, ve ostaju na njivi, to u stvari predstavlja mal. Na taj nain je zemljite zatieno od spoljanjih vremenskih uticaja (erozije vodom ili vjetrom) i invazije korova, ime se umanjuje potreba za obradom zemljita, a istovremeno dopunjava plodored (popunjavaju se plodoredne nie).

Kao pokrovni usjevi mogu se koristiti jednogodinje ili viegodinje biljke, koje ostaju na njivama tokom zimskih mjeseci ili due (ukoliko se uklapa u plan proizvodnje). Njihova je svrha da zatite zemljite od erozije i ispiranja hraniva u toku zime ili da obogauju zemljita hranivima i poboljavaju njegovu strukturu. Ako se kao pokrovni usjev siju leguminoze, zemljite se dodatno obogauje azotom.

Ako se pokrovni usjevi zasijavaju kasno u ljeto ili na jesen, ostaju na polju preko cijele zime. U hladnijim podrujima, za tu namjenu je pogodno zasijavati grahoricu, ra, djetelinu i krmni graak ili smjee ozimih itarica.

Zasijavanje pokrovnih usjeva tokom ljetnje sezone (krmni graak, soja, jednogodinje djeteline, travno djetelinske smjee i dr.), imaju za cilj popravku proizvodnih osobina

loih zemljita i uglavnom slue kao priprema za viegodinje usjeve. Ukoliko se zasijavaju sirak, proso, sudanska trava ili heljda, obezbjeujuje se biomasa, suzbijaju se korovi i poboljavaju fizike osobine zemljita.

esto se kao pokrovni usjev ili zelenino ubrivo zasijavaju krmni usjevi, i to bez prethodne obrade zemljita. Najbolji efekat se postie ako se stoka napasa na ovim usjevima i ako se oni kose u kasnim fazama razvoja, kako bi se omoguilo formiranje to bujnije mase prije njihovog uklanjanja.

Da bi se produbio oranini sloj, neophodno je unositi dovoljno organske materije (najbolje kompost) u dublje slojeve zemljita. Dobra zemljina struktura omoguava da se voda ne zadrava u zoni korijena, ve da se infiltrira u dublje slojeve.U podrujima sa visokim podzemnim vodama, preporuuje se podizanje bankova i visokih leja, ali na nain koji e sprijeiti eroziju.

Ukoliko se korijen zadrava u plitkim slojevima zemljita, to je znak da je zemljite kiselo, siromano u hranivima, prevlano ili da proizvoa loe upravlja njim.


U organskoj proizvodnji, u cilju poboljanja plodnosti zemljita potrebno je:

sprovoditi malovanje biljnim ostacima, zelenino ubrenje ili pokrovne usjeve jer oni spreavaju eroziju i doprinose boljoj vlanosti i strukturi zemljita;

izbalansirati potronju hraniva kroz plodored i zdruene usjeve;

prilagoditi obradu kvalitetu zemljita i primijeniti metode koje nee dovesti do njegove erozije ili zbijanja;

voditi rauna o ishrani biljaka u skladu sa zahtjevima vrste i njene razvojne faze;

odravati i poveavati aktivnosti ivog svijeta zemljita (korisnih mikroorganizama, glista i sl.), koji je neophodan za razlaganje organskog materijala i odravanje strukture zemljita.

Struktura zemljita se moe poboljati

- dodavanjem organske materije (stajnjak, kompost, mal i sl.);

- podsticanjem aktivnosti zemljinih organizama (optimalna vlanost i aerisanost uz dovoljno organske materije u zemljitu);

- malovanjem zatitne povrine zemljita;

- pravilnom obradom.

Aktivnosti koje utiu na pogoranje strukture zemljita

- obrada zemljita nepovoljne vlanosti;

- esta obrada jer smanjuje sadraj organske materije;

- intenzivna mehanika obrada (npr. duboko oranje) jer unitava zemljine koloide i remeti rad zemljinih organizama na razliitim dubinama obradivog sloja.

U organskoj biljnoj proizvodnji nije dozvoljeno gajenje biljaka u monokulturi. Plodored je obavezna mjera organske proizvodnje jer obezbjeuje:- odravanje plodnosti zemljita;- smanjenje zakorovljenosti;- smanjeno ispiranje hraniva (ubriva);- smanjenje brojnosti tetoina i

uzronika bolesti biljaka;- odravanje populacija korisnih

ivotinjskih vrsta, bioloke raznovrsnosti i odravanje i poveavanje bioloke plodnosti zemljita, tj. mikrobioloke aktivnosti tla.

PRILOG 3

Prema crnogorskom zakonu o organskoj poljoprivredi u plodoredu:- moraju biti zasijane travno-

djetelinske smjee (ukljuujui usjeve za zelenino ubrenje), na najmanje 20% obradivih povrina;

PLODORED

- strnjine ili okopavine ne smiju biti zastupljene na vie od 50% ukupnih obradivih povrina.

Efekti plodoreda se ne uoavaju u kratkom vremenskom periodu. Efekat djelovanja je dugoroan, pa proizvoai esto ne shvataju njegov znaaj i teko prihvataju ovu obaveznu mjeru. Sastaviti dobar plodored sa svim elementima, kao to su plodosmjena, poljosmjena i odmor zemljita, nije ni malo jednostavno. Plan se ne moe gotov preuzeti iz knjiga ili prepisati od komije, ve se mora u potpunosti prilagoditi uslovima svakog pojedinanog gazdinstva. Pri tome se moraju birati vrste i sorte:- koje su traene na tritu;- o ijoj proizvodnji proizvoa ima

dovoljno znanja i iskustva;- za iju proizvodnju postoji

raspoloiva oprema;- za koje se nain ubrenja i obrade


moe prilagoditi tipu zemljita i ostalim lokalnim agroekolokim uslovima;

- za koje postoji dovoljno radne snage na gazdinstvu;

- iji se optimalni rokovi sjetve i berbe uklapaju u optimalan raspored koritenja prirodnih i ljudskih resursa na gazdinstvu;

- za koje se sve agrotehnike mjere mogu prilagoditi planiranim rokovima berbe i kvaliteta prinosa;

- ija se proizvodnja uklapa u raspoloivi budet, a proizvodnja pri tom, obeava ekonominost.

PRILOG 4

Koraci u sastavljanju plodoreda

sastaviti Listu poeljnih vrsta; nacrtati plan; pripremiti zemljite; izvriti sjetvu/sadnju prema planu

viegodinjeg plodoreda;

Idealan plodored

stavlja u funkciju svo raspoloivo znanje i resurse;

na najbolji mogui nain koristi sezonske proizvodne (agroekoloke)

uslove; ravnomjerno upoljava svu

raspoloivu radnu snagu tokom godine;

zadovoljava zahtjeve trita; pomae da se izbjegnu napadi bolesti

i tetoina u najkritinijim fazama usjeva;

spreava opstanak i razvoj zemljinih patogena;

efikasno suzbija korove; osigurava dovoljno hrane za stoku sa

gazdinstva; sadri samo vrste i sorte koje

su dobro prilagoene lokalnim proizvodnim uslovima;

ne dozvoljava da zemljite ostaje golo - nezasijano u duem periodu;

na najbolji nain koristi dobiti od prethodnog usjeva.

Zato plodored?

Organski proizvoai prepoznaju plodored kao neophodno orue (mjeru) za odravanje produktivnosti proizvodnje, odnosno za zaradu i poveanje kvaliteta zemljita ili izgradnju zemljinog kapitala. Cilj je poveati zemljinu aktivnost i samim tim zdravlje zemljita. Dobri proizvoai koriste termin zemljini kapital da bi izrazili koliko su vane

ove dugorone metode ulaganja u zemljinu produktivnost.

O emu se naroito mora voditi rauna pri sastavljanju plodoreda?

1. Ostvariti profitabilnost na gazdinstvu s obzirom na limitirani broj usjeva koji se mogu posijati u odreenom vremenu.

2. Obezbijediti ekonomino upravljanje razliitim vrstama usjeva u toku vie godina.

3. Pravilno procijeniti koje tetnike i korove treba suzbijati i na osnovu toga izabrati odgovarajue vrste i sorte.

4. Prilagoditi izbor gajenih vrsta sa ciljem da se neometano i ekonomino mogu obavljati sve neophodne operacija na gazdinstvu.

5. Usaglasiti izbor vrsta sa zakonskom regulativom (prilog 3).

6. Prilagoditi izbor vrsta i sortiment vremenskim uslovima.

7. Napraviti detaljnu analizu onoga to je dovelo do toga, bilo da se desi greka ili da se plan pokae kao veoma dobar (dobro planiranje, povoljni ili nepovoljni sezonski uslovi i sl.).

8. Razviti saradnju koja e potvrditi

uspjeh i pomoi u rjeenju problema.

9. Razviti vie kombinacija vrsta i sorti da bi se omoguilo prilagoavanje posebnim uslovima koji se mogu javiti u toku odreene proizvodne sezone.

Razliite biljne vrste trebaju za svoj rast i razvoj razliita hraniva (prilog 5). Ukoliko se ne vri smjena usjeva na istom polju, dolazi do neravnomjerne potronje raspoloivih hraniva iz obradivog sloja. Moe se desiti da se javi prekomjerno nakupljanje ili ak ispiranje hraniva koja se manje usijavajuju, i to naroito, ukoliko u obradivom sloju nema dovoljno organske materije. To negativno utie na ivotnu sredinu, ali takoe i na ekonominost proizvodnje, jer se javlja potreba za dodavanjem veih koliina specijalizovanih ubriva da bi se ostvario visok prinos.

Stalno gajenje irokorednih usjeva, bez smjene sa itaricama ili drugim gusto sijanim usjevima, znaajno poveava zakorovljenost zemljita. Uz sve to, u zemljitu se stalno nakupljaju tetne materije koje biljke u toku vegetacije izluuju preko korijena kao nus-produkte prirodnog metabolizma.


PRILOG 5

- Lisnato povre zahtijeva vie azota (salata, kupus, kelj, karfiol, brokoli, kelj pupar).

- Plodovito povre zahtijeva vee koliine fosfora i kalcijuma (paradajz, paprika, patlidan, krastavac, dinja, bundeva).

- Korjenasto povre ima vee zahtjeve za kalijumom (luk, mrkva, bijeli luk, poriluk, repa, rotkvica, krompir).

Primjer dobrih pretkultura za pojedine povrtarske vrste: za paradajz: leguminoze i korjenasto

povre. za papriku: korjenasto povre i

viegodinje trave. za kupusnjae: krompir, paradajz,

paprika, leguminoze, korjenasto povre.

za korjenasto povre: paradajz, paprika, krastavac, leguminoze.

za graak i boraniju: paradajz, paprika, krompir.

za krastavac i lubenice: paprika, paradajz, krompir, leguminoze i trave.

za luk: paprika, lubenice, penica.

Prije sastavljanja plodoreda potrebno je razvrstati povrtarske vrste prema rokovima sjetve:

- pretkultura, najee rana proljetna ili ozima sjetva (salata, spana, mladi luk, graak, mladi krompir);

- glavna kultura, koja se sije u glavnoj sezoni, ima najduu vegetaciju i najvee zahtjeve u pogledu hraniva, temperature i svjetlosti (paradajz, kupusnjae, korjenasto povre, luk);

- naknadna kultura, koja ima najkrau vegetaciju i sije se nakon glavnog usjeva. Obino su to iste kulture koje se siju kao pretkulture (skromni zahtjevi prema temperaturi i svjetlosti), ili usjevi za zelenino ubrenje.

Prije nego to se pone sastavljati plan plodoreda, sve biljke koje smo odluili da gajimo treba da razvrstamo u etiri grupe.

Grupa 1brokoli, kupus, kelj, keleraba, rotkvica, repa, karfiol, ratan, uta repa, kineski kupus i salata, endivija, radi, artioka;

Grupa 2perun, patrnak, mrkva, celer, kopar, komora, kim, luk, bijeli luk, poriluk, luk kozjak, vlasac, cvekla, blitva, spana;

Grupa 3paradajz, paprika, patlidan, krompir, krastavac, tikvica, dinja, lubenica;

Grupa 4pasulj, graak, bob, soja, kukuruz eerac;

Za poetak se preporuuje etvoropoljni plodored to znai da ukupnu sjetvenu povrinu treba podijeliti u etiri polja (A, B, C, D), i u njima sijati naizmjenino povre iz prethodno utvrene etiri grupe po shemi datoj u tabeli desno.

Nakon tree ili etvrte godine, zavisno od tipa zemljita i intenziteta proizvodnje, potrebno je zaorati odreenu koliinu stajnjaka. Dopuna

ili zamjena stajnjaku moe biti zelenino ubrivo, ukoliko prethodno nije bilo ukljueno u plan sjetve.

Primjer 1. Kako se mogu kombinovati usjevi u toku jedne godine na istoj parceli i kako se usjevi mogu smjenjivati u toku tri godine?

I god

ina

II g

odin

a

III g

odin

a

IV g

odin

a

polje A 1 2 3 4

polje B 2 3 4 1

polje C 3 4 1 2

polje D 4 1 2 3

Primjer 2. Pravilna smjena povra po godinama i plodorednim poljima

Vrsta povra

1. godina krompirgraak, luk, salata

kupusnjae lisnato povre

argarepa, cvekla, patrnjak

2. godinagraak, luk, salata



krompir

3. godinakupusnjae lisnato povre


krompirgraak, luk, salata

4. godinaargarepa, cvekla, patrnjak

krompir graak, luk, salatakupusnjae lisnato povre

5. godina(ponavljanje)

krompirgraak, luk, salata




Primjer 3. Primjer ratarskog plodoreda

vrst plodored Okvirni plodored

1. ozima penica 1. ozima strnjina

2. kukuruz2. okopavina (irokoredni usjev)

3. jari jeam 3. jara strnjina

4. eerna repa 4. okopavina

5. soja5. jednogodinja leguminoza (graak, soja)

Nekoliko praktinih savjeta za pojedine vrste povra

- Kupusnjae i lisnato povre dobro reaguju na ubrenje stajnjakom, dok korjenasto povre i leguminoze dolaze u plodoredu tek drugu ili treu godinu iza ubrenja stajnjakom.

- Paradajz se moe gajiti i do dvije godine uzastopno na istoj parceli, ali nikako poslije paprike, plavog patlidana i krompira. Odlina je pretkultura za korjenasto povre i luk.

- Paprika i plavi patlidan najbolje rezultate daju posijani poslije boranije, tikve, itarica.

- Boraniju treba sijati nakon skidanja okopavina, a sama boranija je odlian

predusjev za gotovo sve usjeve.- Kupusnjaama treba da prethode

boranija, graak, paradajz, pasulj, strna ita.

- Za krastavac su najbolji predusjevi rani krompir, boranija, graak.

- Salata je mali potroa hraniva i ima kratku vegetaciju, pa se moe sijati poslije bilo koje kulture, ali je najbolje kao posljednji usjev u plodoredu ili poslije plodovitog povra koje najjae iscrpljuje hraniva iz zemljita.

ZDRUENI USJEVI

Usijavanjem dvije ili vie povrtarskih vrsta na istom polju u isto vrijeme dobijaju se zdrueni usjevi (mijeani usjevi, meuusjevi), a odnos izmedju tih biljaka su istovremeno konkurentski i kooperativni.

Prednosti zdruenih usjeva su: poveana produkcija biomase i

prinosa, doprinos biodiverzitetu i bolje

korienje raspoloivih resursa, manje tete od korova, bolesti i

tetoina, vea stabilnost sistema, bolja i raznovrsnija ishrana ljudi i

ivotinja, sigurniji prihodi.

Tabela 1: Vrste povra koje je dobro gajiti kao zdruene (mijeane) usjeve

Vrsta povra Dobro zdruivanje

bijeli luk paradajz, cvekla, mrkva, pasulj

blitva rotkva, rotkvica, mrkva, boranija

celer paradajz, pasulj, spana, krastavac, boranija

crni luk crni luk, keleraba, bijeli luk, krastavac, boranija

graak rotkva, rotkvica, salata, kupusnjae, mrkva, komora

krastavac crni luk, niska boranija, pasulj, celer, cvekla, salata, kupusnjae, komora

krompir spana, keleraba, boranija

mrkva crni luk, cikorija, paradajz, rotkva, blitva, bijeli luk, vlaac

niska boranija paradajz, celer, cvekla, rotkva, blitva, salata, krastavac, krompir, rotkvica

paradajz cikorija, spana, celer, rotkva, rotkvica,salata, kupusnjae, mrkva, pasulj

perun paradajz, rotkva, rotkvica

salata crni luk, cikorija, paradajz, boranija, pargla, rotkvica, krastavac, graak, pasulj

spana paradajz, pasulj, celer, rotkva, rotkvica, krompir

Tabela 2: Povre koje ne treba sijati kao zdruene usjeve

Vrsta povra Losi susjedi

boranija, pasulj crni luk, bijeli luk, graak, komora, vlaac

graak paradajz, pasulj, bijeli luk, praziluk, kompir

krastavac rotkva, rotkvica

krompir paradajz, celer, cvekla, graak

bijeli luk niska ili visoka boranija, pasulj, graak

praziluk pasulj, cvekla, graak, boranija

perun salata, celer

cvekla praziluk, krompir, vlaac

celer krompir, mrkva, perun

crni luk boranija, pasulj, kupus

paradajz krompir, komora, graak, cvekla


Sjeme i sadni materijal koji se koriste u organskoj biljnoj proizvodnji moraju biti iz organske proizvodnje. To znai da je majka biljka, u sluaju sjemena, i matina biljka, u sluaju sadnog materijala, proizvedena:

a) bez upotrebe genetski modifikovanih biljaka ili proizvoda dobijenih od genetski modifikovanih organizama i

b) u saglasnosti sa metodama organske proizvodnje najmanje jednu vegetacionu sezonu, ili u sluaju viegodinjeg usjeva, dvije vegetacione sezone.

Vano je naglasiti da proizvoa prije kupovine sjemena ili sadnog materijala, treba da konsultuje sertifikaciono tijelo koje je obavezno da obezbijedi listu sjemena i vegetativnog reproduktivnog materijala za organsku proizvodnju dostupnih na lokalnom tritu.

U organskoj biljnoj proizvodnji, proizvoa je mnogo vie zavistan od vrste i sorte nego u konvencionalnoj proizvodnji. Sorte koje daju odline rezultate u konvencionalnoj proizvodnji, mogu, ali ne uvijek, biti pogodne za organsku. Razlike u visini i kvalitetu prinosa se posebno javljaju kod sorti koje su zavisne od intenzivne primjene specifinih (lako topivih), vjetakih ubriva i pesticida. Stoga, za organsku proizvodnju treba izabrati one vrste i sorte koje su prilagoene lokalnim agroekolokim uslovima.

Osnovni kriterijumi za izbor su sljedei:

- Biraju se vrste i sorte koje su najotpornije na bolesti i tetoine koje priinjavaju najvee tete u datom proizvodnom podruju. Kako je teko pronai sorte koje su otporne na sve prisutne patogene, izbor se vri prije svega prema otpornosti na one koje napadaju nadzemni

dio biljke, dok se protiv zemljine suzbijaju plodoredom. Sorte koje imaju krau vegetaciju, odnosno ranije dozrijevanje, u principu su poeljnije za organsku proizvodnju, jer se prinos moe sakupiti prije masovne pojave tetoina (planirati sjetvu prema agrometeorolokim prognozama), koje se deavaju u odreenim periodima godine.

- Odabrane vrste i sorte moraju biti prilagoene reimu ishrane (ubrenja) po principima organske proizvodnje. Potrebno je da imaju dubok korijen i da formiraju visok prinos i pri usvajanju hraniva, koja se sporije oslobaaju tokom razgradnje organske materije zemljita, i nisu dostupna u kratkom periodu u veim koliinama kao kod primjene mineralnih ubriva. Biljke moraju biti tolerantne prema kratkotrajnim stresovima tokom ishrane. Takoe, treba izabrati sorte koje su bolje prilagoene konkretnom tipu zemljita.

- U cilju odbrane od korova, u organskoj proizvodnji je poeljno sijati vrste i sorte koje imaju bri poetni rast i takvu arhitekturu (oblik/habitus) biljke koji

omoguava zasjenu korova i druge vrste pritiska na korove. Takoe je poeljno voditi rauna o zdruivanju usjeva, poeljnim i nepoeljnim susjedima, kao i plodoredu, jer pojedine vrste i sorte slabije ili jae lue odreene inhibitorne supstance koje mogu zaustaviti ili usporiti rast korova.

- Odabrane vrste i sorte moraju obezbijediti prinos koji po svojim osobinama (veliina, oblik, ukus ploda i sl.), zadovoljava zahtjeve trita na kome e se plasirati.

- Kad god je mogue, treba sijati domae i odomaene sorte, pogotovo u ekstenzivnoj proizvodnji jer su otpornije na stresne uslove i trebaju manje azota od savremenih sorti i hibrida. Mogue je sjeme pronai na lokalnom tritu ili ga sauvati iz sopstvene proizvodnje.

- Savremene sorte i hibridi su u prednosti u odnosu na stare sorte u pogledu visine, uniformnosti u dozrijevanju i kvalitetu (veliini, obliku i dr.), ali u su i manje otporne na bolesti i tetoine i zahtijevaju specifina ubriva da bi dale puni prinos.

IZBOR USJEVA I SORTIMENTA


- Nikada ne zasnivati cjelokupnu proizvodnju na novom sortimentu, ali svake godine zasijati odreene povrine novim vrstama i sortama, i to u vie rokova sjetve/sadnje kako bi se dobili rezultati na sopstvenim proizvodnim uslovima (agrolokalitetu), i provjerili kataloki podaci u kojima se prezentuju vodee sorte. Vano je voditi detaljnu evidenciju o svim zapaanjima od sjetve do prodaje.

Slika 4. Na tritu se nalazi i sjeme iz organske proizvodnje

PLODNOST ZEMLJITA I DJUBRENJE U ORGANSKOJ

PROIZVODNJI

ta zemljite ini plodnim?

Konvencionalni proizvoai plodnost zemljita uglavnom mjere visinom prinosa, dok ga odravaju dodavanjem lakopristupanih mineralnih ubriva i vode. Meutim, to esto nije dovoljno za ostvarenje zadovoljavajueg kvaliteta i visine prinosa. Rast biljaka moe biti usporen ili prekinut, ukoliko i ostali faktori plodnosti nisu zadovoljeni, to se djelimino i kratkorono kompenzuje mineralnim ubrivima. Poto je organskoj proizvodnji zabranjena primjena vjetakih ubriva, pristup plodnosti zemljita i ubrenja mora biti sutinski drugaiji. On se mora zasnivati na praenju i poboljanju svih faktora koji utiu na plodnost zemljita. Osnov uspjene organske proizvodnje je poznavanje, odravanje i podsticanje sloenih prirodnih procesa, kao i svih faktora

koji utiu na plodnost zemljita.

Za organskog proizvoaa, osnovna je ishrana zemljita, dok je ishrana biljaka u drugom planu.

Najvaniji faktori koji utiu na plodnost zemljita

- dubina obradivog sloja - prostor za razvoj korijena;

- dostupnost vode - kapacitet zadravanja vlage i kontinuitet u snadbijevanju biljaka;

- vodopropusnost zemljita - veina biljaka ne podnosi viak vode (zabarivanje);

- aerisanost zemljita - neophodna za rast korijena i aktivnost ivih organizama zemljita;

- pH vrijednost - za povre je najbolja neutralna do blago kisela reakcija zemljita;


- sadraj mineralnih materija - zavisi od kapaciteta vezivanja hraniva, odnosno stepena mineralizacije organske materije u zemljitu;

- sadraj organske materije - poveava kapacitet vezivanja hraniva i vlage u zemljitu i direktno utie na strukturu zemljita i aktivnost ivih organizama u zemljitu;

- aktivnost zemljinih organizama - neophodni za proces transformacije organske materije, odnosno za dostupnost hraniva, zadravanje vlage, dobru strukturu zemljita i zdravlje zemljita;

- kontaminacija (pesticidi, teki metali, soli i dr.) su ograniavajui faktor proizvodnje u pogledu rasta biljaka i njihove sertifikacije.

Poboljanje plodnosti zemljita u organskoj proizvodnji

Prema crnogorskom zakonu o organskoj poljoprivredi, u cilju odranja i poveanja plodnosti i bioloke aktivnosti zemljita, treba uiniti sljedee:

- gajiti leguminoze, usjeve za zelenino ubrenje i biljke sa dubokim korijenom u odgovarajuem

viegodinjem plodoredu;- koristiti ubriva iz organske stoarske

proizvodnje, a da pri tom, vrsto i teno ubrivo mora biti zaorano u roku od 12 sati nakon rasturanja u povrinski oranini sloj zemljita, dok se preporuuje injektovanje tenog ubriva;

- zaoravati organske materije, kompostirane ili nekompostirane, sa proizvodnih jedinica na kojima se proizvodnja odvija u skladu sa metodama organske proizvodnje.

Hranljive materije i proizvodi za odravanje i poboljavanje plodnosti, odnosno ishranu zemljita (ubriva), koji su navedeni u tabeli 3, dodaju se samo izuzetno, i kada prethodno nabrojane mjere nisu dovoljne za postizanje adekvatnog prinosa gajenih usjeva po metodama organske proizvodnje.

Koliina ubriva koja moe biti upotrijebljena, ograniena je u zavisnosti od lokacije, intervala primjene, metoda i izbora inputa koji se koriste.

Ukupna dodata koliina dozvoljenih ubriva ne smije prei koliinu u ekvivalentu od dva uslovna grla stoke po ha, odnosno 170 kg N/ha/godinje.

U organskoj biljnoj proizvodnji nije dozvoljena upotreba:

- ubriva koja sadre ljudske ekskremente;

- ubriva koja sadre ostatke genetski modifikovanih biljaka ili genetski modifikovane mikroorganizme;

- stajskog ubriva od genetski modifikovanih ivotinja;

- i ostalih materija koje nisu navedene u Prilogu 1 Pravilnika o organskoj biljnoj proizvodnji ( tabela 3);

- svjeeg stajnjaka i osoke za prihranjivanje biljaka u vrijeme aktivne vegetacije;

- ubriva proizvedenog na konvencionalnim farmama goveda, svinja i pernatih i krznenih ivotinja u kavezima.

Slika 5. Primjer pravilnog uvanja stajnjaka u betonskim bazenima

ubriva na gazdinstvu koje primjenjuje metode organske proizvodnje, moraju da se koriste i skladite na nain koji spreava degradaciju zemljita i zagaenje vode. Za odlaganje i uvanje stajnjaka i osoke se moraju izgraditi betonski ili drugi nepropusni bazeni (sl. 5 i 6), koji e sprijeiti oticanje hraniva iz navedenih ubriva u ivotnu sredinu i na taj nain dovesti do njenog zagaenja i smanjiti kvalitet uvanog ubriva.

Sva ubriva organskog porijekla koja se koriste na sertifikovanim proizvodnim povrinama treba da potiu sa vlastitog gazdinstva. Kada gazdinstvo nema razvijenu sopstvenu proizvodnju stajnjaka (stoarstvo), ili ne posjeduje dovoljne koliine, moe da ga nabavi sa drugog organskog ili ekstenzivnog gazdinstva. U tom sluaju, nabavka, odnosno kupovina ubriva mora biti dokumentovana raunima (dokazano porijeklo).


Slika 6. Neprihvatljiv nain uvanja stajnjaka u organskoj proizvodnji

Organske materije, tj. biljni ostaci poslije etve odnosno berbe usjeva, moraju se vratiti u zemljite (zaoravanjem ili kompostiranjem), a njihovo spaljivanje je dozvoljeno samo uz saglasnost sertifikacionog tijela (najee u sluaju kada su biljni ostaci zaraeni bolestima ili tetoinama).

Kada se kompostiraju biljni ostaci, ostale organske materije ili stajnjak na gazdinstvu, mogue je koristiti aktivatore koji ubrzavaju procese kompostiranja, i to one na bazi biljaka i mikroorganizama koji nisu genetski modifikovani.

Odgovarajua mikrobioloka ubriva su dozvoljena za upotrebu u organskoj proizvodnji, ukoliko ne sadre genetski modifikovane mikroorganizme, ali samo uz saglasnost sertifikacionog tijela. Koriste se uglavnom, za

poboljanje ukupnog stanja zemljita ili dostupnosti (aktiviranja) hraniva u zemljitu ili u usjevu.

Mineralna ubriva (dozvoljena su navedena u tabeli 3), mogu da se primjenjuju samo nakon odobrenja sertifikacionog tijela, koje se izdaje na osnovu pisanog zahtjeva proizvoaa uz koji se prilau:

- dokumentacija o problemima u biljnoj proizvodnji koji su nastali u prethodnom periodu (zbog ega je potrebno dodavati traena ubriva);

- dokaz da je proizvoa preduzeo mjere neophodne za spreavanje nastalog problema (na koji nain je ubreno, plodored i sl. u prethodnih nekoliko godina);

- odgovarajui dokaz da upotreba mineralnog ubriva ne predstavlja rizik i opasnost za prirodnu sredinu, aktivnost zemljita ili dobrobit ljudi i ivotinja (sertifikat o kvalitetu mineralnog ubriva koje se eli primijeniti).

Mineralna ubriva (tabela 3) se mogu dodavati samo u prirodnom obliku, ali je dozovoljeno njihovo mljevenje i mijeanje sa vodom, kako bi se poveala njihova rastvorljivost, odnosno ubrzala dostupnost hraniva biljkama.

Poveanje sadraja organske meterije u zemljitu

Organska materija zemljita predstavlja osnovni izvor hraniva za organske usjeve, pa je njen sadraj u zemljitu jedan od osnovnih preduslova za postizanje visokog prinosa. Takoe, ona igra veoma znaajnu ulogu u poboljanju fizike plodnosti zemljita (struktura zemljita, vodopropusnost i sl.), a preduslov je za postizanje optimalne bioloke plodnosti zemljita (brojnost i aktivnost ivog svijeta zemljita ije je prisustvo neophodno za procese oslobaanja hraniva iz organske materije). Iz tih razloga dobar organski proizvoa uvijek razmilja kako da odri i povea sadraj organske materije u zemljitu. Organska materija zemljita se neprekidno razgrauje od sloenog (stabilnog) oblika iz kojeg biljke ne mogu da usvajaju hraniva, do formi kada su hraniva pristupana biljakama. U ovim procesima razgradnje nepovratno se troe zalihe organske materije u zemljitu, i da bi se odrao njen sadraj, neophodno je neprekidno obnavljati (plodored, zaoravanje i sl.), nove koliine organske materije

na svim proizvodnim parcelama. Sadraj organske materije u zemljitu se odrava razlaganjem etvenih ostataka, biljnih i ivotinjskih organizama koji su prirodno prisutni u obradivom sloju zemljita, dodavanjem organskih ubriva, zaoravanjem zeleninog ubriva i sl.

Brzina razgradnje organske materije zavisi od klime i od svjeine materijala (odnos C : N). U toplim i vlanim uslovima organska materija se razgrauje mnogo bre nego pri hladnom i suvom vremenu. to je materijal zreliji, sadraj vlakana (C) u biljnom materijalu je vei, a sadraj proteina (N) se smanjuje. Optimalan odnos C : N za brzu razgradnju je izmeu 15 : 1 i 25 : 1.

Organska materija sa visokim sadrajem ugljenika (C) u odnosu na sadraj azota (N) e se transformisati u stabilnu organsku materiju sa vie stabilnih huminskih kiselina (sporija razgradnja, odnosno dostupnost hraniva za biljke), dok e se kod one sa manjim sadrajem ugljenika ubrzati procese razgradnje, odnosno hraniva e se oslobaati bre. O ovome treba voditi rauna pogotovo kada se bira momenat aplikacije organske materije u zemljite.


Manjak razgradivog materijala

Na komercijalnim organskim gazdinstvima se esto javlja nedostatak biljnih ostataka koji bi se mogli vratiti u zemljite, jer se najvei dio prinosa iznosi (prodaje). Zato je veoma znaajno pronai optimalan balans izmeu proizvodnje biomase i proizvodnje komercijalnih usjeva. To se postie:

- ukljuivanjem pokrovnih i zeleninih usjeva (prilog 1 i 2) u plodored, u periodima kada se ne proizvode komercijalni usjevi, ime se dodatno uva pokriveno zemljite tokom cijele godine;

- usijavanjem pokrovnih usjeva na neproizvodnim dijelovima gazdinstva;

- koritenjem neproizvodnih povrina (npr. du staza, granica imanja, strmih kosina i sl.) za sadnju drvea ili ive ograde;

- sakupljanjem organske mase iz prirodnih habitata koji su sastavni dio gazdinstva;

- kompostiranjem svih raspoloivih organskih ostataka sa gazdinstva (nakon proizvodnje i prerade);

- proizvodnjom hrane za stoku (trava, stona hrana);

- neuklanjanjem samoniklog drvea sa proizvodnih polja;

- putanjem stoke da pase ili provede nekoliko noi na ponjevenom polju (moe i komijska stoka) da bi se iskoristile njihove izluevine (feces, urin).

Veina ubriva koja su nabrojana (tabela 3) mogu da se proizvode na sopstvenom gazdinstvu, ili da se pronau komercijalno zapakovana (sl. 7) u svim bolje snadbjevenim poljoprivrednim apotekama. Meutim, pored nabrojanih ubriva, u organskoj proizvodnji je dozvoljena i upotreba ekstrata pojedinih biljaka, koji se mogu pronai u komercijalnim pakovanjima, a manji proizvoai ih mogu i sami proizvesti na sopstvenim gazdinstvima prema navedenim receptima (prilog 6). Ipak, kao i za sva ostala ubriva koja se primjenjuju u organskoj proizvodnji, obavezno je predvidjeti njihovu primjenu u proizvodnom planu koji se predaje sertfikacionom tijelu, ili se naknadno konsultovati sa njima, prije njihove primjene, ukoliko se proizvoa naknadno odlui za njihovu primjenu.

Tabela 3: ubriva koja su dozvoljena za primjenu u organskoj proizvodnji prema crnogorskom zakonu o organskoj proizvodnji

Vrsta ubriva Opis i uslovi za primjenu

stajsko ubrivo

Proizvod koji sadri mjeavinu ivotinjskih ekskremenata i biljnog materijala (prostirka za ivotinje).

Neophodno odobrenje od sertifikacionog tijela i oznaka vrste ivotinje od koje potie.

Upotrebu iz ekstenzivne stoarske proizvodnje mora odobriti ovlateno pravno lice.

osueno stajsko ubrivo i dehidrirano ivotinjsko ubrivo

Neophodno odobrenje od sertifikacionog tijela

Navesti vrstu ivotinje od koje potie.

Upotrebu iz ekstenzivne stoarske proizvodnje mora odobriti ovlaeno pravno lice.

kompostirani ivotinjski ekskrementi, ukljuujui ivinsko ubrivo i kompostirano stajsko ubrivo

Neophodno odobrenje od ovlaenog pravnog lica.

Obavezno je navesti vrste ivotinja.


teni ivotinjski ekskrementi (stajnjak, urin ...)

Upotreba nakon kontrolisane fermentacije i/ili prikladnog razblaenja.

Neophodno odobrenje od sertifikacionog tijela i/ili nadlenog organa.

Obavezno je navesti vrste ivotinja od kojih potie.


Nije dozvoljena upotreba ako je porijeklo iz konvencionalne poljoprivrede

treset Limitirana upotreba u hortikulturi (cvjearstvo,

gajenja drvea i sadnica)


gline (perlit,vermikulit, itd.)

ostaci nakon gajenja gljiva Inicijalni sastav supstrata mora biti limitiran

proizvodima sa podnijete liste.

glistenjak

guano Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

kompostirana smjea biljnih materija

Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

proizvodi ili nus-proizvodi ivotinjskog porijekla: krvno brano, brano od kopita, brano od rogova, kotano brano ili deelatonizirano kotano brano, riblje brano, mesno brano, brano od dlaka, perja i sl., vuna, krzno, dlaka, mlijeni proizvodi


proizvodi i nus-proizvodi biljnog porijekla za ubrenje (npr. uljano sjeme, brani kolai, ljuska kokosa, sladni otpad i dr.)

strugotina i drveni otpaci Drvo nije hemijski tretirano nakon sjee.

kompostirana kora drveta Drvo nije hemijski tretirano nakon sjee.

fosfatne stijene meke osnove (meki sirovi fosfati)

Sadraj kadmijuma mora biti manji od 90 mg/kg P2O5.

aluminijum kalcijum fosfat Sadraj kadmijuma manji od 90 mg/kg P2O5 Limitirana upotreba za bazna zemljita (pH>7,5).

Tomasov fosfat Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

sirove kalijumove soli (kainit, silvinit i dr.)

Potrebno odobrenje od ovlaenog pravnog lica.

kalijum sulfat koji moe sadrati magnezijumove soli

Dobijen je iz sirovih kalijumovih soli fizikom ekstrakcijom.

Potrebno odobrenje od ovlaenog pravnog lica.

Slika 7. Komercijalna organska ubriva

PRILOG 6

ubrivo od koprive (Urtica dioica)

Ovo ubrivo je veoma dobar izvor azota (N). Priprema se tako to se 1 kg svjee ili 100-200 g osuene koprive (obavezno bez sjemena), potopi u 10 l vode i ostavi da previre dok ne prestane da pjeni, uz svakodnevno

kalcijum karbonat prirodnog porijekla (kreda, lapor, krenjak, bretonski ameloriant, fosfatna kreda)

Iskljuivo prirodnog porijekla.

magnezijum i kalcijum karbonat prirodnog porijekla (magnezijumska kreda, magnezijumski krenjak)

Iskljuivo prirodnog porijekla.


magnezijum sulfat (kiserit)

rastvor kalcijum hlorida Folijarni tretman stabla jabuke, nakon utvrivanja

deficita kalcijuma. Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

kalcijum sulfat (gips) Samo prirodnog porijekla

industrijski kre iz proizvodnje eera


elementarni sumpor Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

mikro elementi Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

natrijum hlorid Iskljuivo kamena (rudarska) so Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

kameno brano


mijeanje drvenim tapom (razvija neprijatan miris). Kada prestane da pjeni, procijedi se i razrijedi sa desetostrukom koliinom vode. Razrijeenim rastvorom se jednom nedjeljno zalivaju biljke u periodu intenzivnog rasta biljke. Biljni ostaci se kompostiraju.

ubrivo od gaveza (Symphitum peregrinum)

Koristi se kao ubrivo bogato fosforom (P) i kalijumom (K) i mikroelementima (Fe, Ca, Mg). Priprema se tako to se u 10 l vode potopi 1 kg svjeeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada prestane da pjeni, razvija se smea boja i jak miris na stajnjak. Upotrebljava se samo razblaeno sa vodom: na 1 litar ubriva treba uzeti 10 l vode i izmijeati. ubri se jedanput nedjeljno. Biljne ostatke obavezno kompostirati. Veoma dobar efekat se postie kada se pomijeaju ubriva od koprive i gaveza.

ubrivo od vie biljnih vrsta

Ovo ubrivo treba pripremiti prije zime, a koristiti uz dodatak koprive i ljuski crnog luka (bez odoljena).

Podstie djelovanje mikroorganizama u zemlji, poveava otpornost biljaka i istovremeno hrani biljke.Priprema: U jesen se svo neupotrijebljeno bilje nasijee u veliki sud i nalije vodom. Pred kraj zime, treba tim nerazrijeenim ubrivom (ako je mnogo bilja, onda razrijeenim), naliti zemljite gdje e se gajiti plodovito povre (paradajz, tikvice, krastavac, pasulj, graak, jagode, voke i rue).

Najvee koliine azota (N) u organskoj proizvodnji se mogu obezbijediti dodavanjem sljedeih ubriva: - perje; - hidrolizirani rogovi i kopita; - prirodni rogovi i kopita; - suena krv; - mesno brano; - suena melasa; - vuna - hidrolizirana ivotinjska koa.

Najvee koliine azota (N) i fosfora (P2O5) u organskoj proizvodnji se mogu obezbijediti dodavanjem sljedeih ubriva:- guano;- riblje brano;- kotano brano;- elatizirano kotano brano;

- sueno kokoije ubrivo;- hidrolizirani klanini otpad;

Pojedine povrtne vrste imaju visoke zahtjeve za pojedinim mikroelementima, pa o tome treba voditi rauna prilikom izbora ubriva koja e se primijeniti u proizvodnji.

Tako na primjer:

- luk i kupusnjae imaju povean zahtjev za sumporom (najvie ga ima u gipsu i kompostu);

- vee zahtjeve za eljezom imaju salata, blitva, brokoli, karfiol, cvekla, paradajz;

- paradajz, patlidan, blitva i luk imaju vee zahtjeve za magnezijumom (najvie ga ima u dolomitu, pepelu i stajnjaku);

- celer, brokoli i karfiol imaju vee zahtjeve za borom (dobar izvor su morske alge), koji se u najveim koliinama nalazi u ekstraktima morskih algi;

- krastavac, salata, luk, graak i spana imaju visoke zahtjeve za manganom (dobar izvor su morske alge);

- na nedostatak molibdena osjetljive su kupusnjae, salata, luk i spana.

Upravljanje stajnjakomOrganska proizvodnja bez stajnjaka je nezamisliva, jer je osnovni izvor organske materije, odnosno hraniva u organskoj proizvodnji. Pozitivno utie na hemijsku (sadraj hraniva), fiziku (strukturu, vododrivost i sl.) i bioloku plodnost obradivog zemljita (brojnost i aktivnost ivog mikroorganizama i ivotinja zemljita).

Nain sakupljanja i uvanja stajnjaka

ubriva na gazdinstvu koje primjenjuje metode organske proizvodnje se moraju koristiti i skladititi na nain koji spreava degradaciju zemljita i zagaenje vode. Na stabilizaciju i ouvanje hraniva i organske materije u stajnjaku, u znaajnoj mjeri utie nain njegovog sakupljanja i uvanja.

Kompostiranje je jedan od najprihvatljivijih naina dobrog rukovanja stajnjakom. Meutim, kompostiranjem se poboljava uvanje amonijanog azota iz stajnjaka, ali primjena zahtijeva obradu/zaoravanje, pri emu zemljite ostaje golo i podlono eroziji. Pokrovni usjevi, bez zaoravanja, sa druge strane, eliminiu jae ispiranje i eroziju, ali poveavaju gubitke amonijanog azota u atmosferu.


Primjena stajnjaka u organskoj proizvodnji je povezana sa nizom ogranienja, u cilju spreavanja:- kontaminacije proizvoda;- zagaenja zemljita;- irenja korova;- neizbalansirane ishrane.

Kontaminacija proizvoda usljed primjene stajnjaka

Stajnjak moe biti izvor zagaenja poljoprivrednih proizvoda i ivotne sredine (patogeni, ostaci hormona, antibiotika, pesticida i dr.). Zbog toga se preporuuje primjena kompostiranog stajnjaka. Ali to nije uvijek dovoljno, jer pojedini patogeni (Salmonela i E. Coli) mogu preivjeti proces kompostiranja. Mogunost da se potroai zaraze patogenima iz stajnjaka, spreava primjenu svjeeg stajnjaka neposredno prije sjetve ili u toku vegetacije (prihrana), pogotovo kod povra koje se konzumira svjee (bez termike obrade). Da bi se izbjegli mogui problemi sa kontaminacijom, preporuuje se sljedee:

- ne vriti ubrenje stajnjakom nakon sjetve/sadnje povra;

- ne koristiti izmet pasa, maaka i svinja u povrtarstvu, jer se mnoga oboljenja ovih ivotinja mogu

prenijeti i na ljudsku populaciju;

- svo povre dobro oprati pod jakim mlazom vode prije upotrebe;

- osobe koje imaju bilo kakav problem sa imunitetom treba da izbjegavaju ishranu povrem koje nije termiki obraeno (svjee).

Osim patogenih materija, u organskim ubrivima se mogu pronai i ostaci tekih metala, posebno ukoliko se vri kompostiranje industrijskog otpada ili kanalizacionog mulja. Zbog toga su ove vrste ubriva zabranjene za upotrebu u organskoj proizvodnji.

Neizbalansirano ubrenje stajnjakom

ubrenje svjeim stajnjakom moe dovesti do debalansa hraniva u zemljitu jer:- sadri dosta fosfata ili kalijuma, pa

prekomjerno dodavanje moe dovesti do oegotina korijena, smanjuje se otpornost na patogene, skrauje se vrijeme uvanja proizvoda i drugih negativnih posljedica na gajenim usjevima;

- Prekomjerna koliina pojedinih hraniva moe blokirati ostala hraniva, i uiniti ih nedostupnim biljci, iako ih ima dovoljno u zemljitu. Na primjer,

viak fosfata onemoguava usvajanje bakra i cinka, a suviak kalijuma blokira usvajanje bora, mangana i magnezijuma.

- Tokom razlaganja stajnjaka oslobauju se brojne organske kiseline pa je mogue zakieljavanje zemljita, ako se ne vodi dovoljno rauna o koliini i vremenu njegove primjene. Kisela rekacija zemljita ne dozvoljava usvajanje kalcijuma (blokira ga).

Da bi se izbjegla neizbalansirana ishrana biljaka stajnjakom, neophodno je sprovoditi kontinuiran monitoring plodnosti zemljita i zasienost zemljinog rastvora katjonima. Dodavanje bilo kojeg organskog ubriva, a posebno stajnjaka, treba vriti samo na osnovu analiza. Osim to se mora poznavati sastav i koliina hraniva u zemljinom rastvoru, jednako se dobro moraju poznavati koliine hraniva u stajnjaku. Uobiajene (standardne) vrijednosti su navedene u tabeli 2. Stvaran sastav stajnjaka meutim, zavisi od:- vrste stoke;- vrste hrane;- prostirke;- koliine tenosti koja se dodaje i- rukovanja prikupljenim stajnjakom.

Tabela 4: Prosjene vrijednosti

sadraja NPK u stajnjaku zavisno od vrste ivotinje

Anon (1998): Fertilizer values of some manures. Countryside and Small Stock Journal. Sept- Oktob. p. 175

vrst

a i

voti

nje

% a

zota

% fo

sfor

nih

kise

lina

% k

aliju

ma

mlijene krave 0,57 0,23 0,62

tovna junad 0,73 0,48 0,55

konji 0,70 0,25 0,77

svinje 0,49 0,34 0,47

ovce/koze 1,44 0,50 1,21

zeevi 2,40 1,40 0,60

kokoke 1,00 0,80 0,39

Stajnjakom se ire korovi

U stajnjaku se nalazi dosta sjemena korova koje potie, najee iz prostirke, slame i sijena. Ali tokom kompostiranja, visoke temperature aerobnog kompostiranja znaajno smanjuju broj ivih sjemenki. Ako se i nakon dodavanja kompostiranog stajnjaka javi bujanje korova, to moe biti posljedica povoljnih toplotnih i


nutritivnih uslova koji nastaju nakon dodavanja stajnjaka i poboljane bioloke aktivnosti, prisustva organskih kiselina, vika nitrata, ili neke druge promjene u statusu plodnosti tla u kojima se, u sjemenu od ranije prisutnom u zemljitu, stavaraju optimalni uslovi za klijanje i nicanje. Na osnovu sastava isklijalih korova, moe se odrediti da li problem bujanja korova izaziva neizbalansirana ishrana, naroito viak kalijuma i azota koji posebno pogoduju rastu korova. Monitoring i izbalansirano ubrenje mogu znaajno umanjiti pojavu korova.

Stajnjak kao zagaiva ivotne sredine

Kada se sadraj hraniva u sirovom ili kompostiranom stajnjaku smanji ili se isperu iz obradivog sloja, oni su zagaiva ivotne sredine i ekonomski gubitak za proizvoaa. Oticanje i ispiranje stajnjaka nakon rasturanja, u mnogome zavisi od vremena primjene i dodate koliine. Najvei gubici hraniva iz stanjaka se javljaju kada se rasturanje obavlja u podrujima sa obilnim padavinama, kao i u podrujima gdje se dodaje na smrznuto zemljite, a padavine su jake.

U takvim sluajevima, najbolje je izvriti malvanje nakon rasturanja stajnjaka.

Ukoliko se rastureni stajnjak odmah zaore ili pokrije, hraniva se sauvaju u znaajnoj koliini. Takoe, dobra metoda je zasijavanje usjeva koji e posluiti kao zelenino ubrivo ili pokrovni usjevi, a najpogodniji za tu namjenu su ra i ljulj (veu hraniva, spreavaju njihovo ispiranje, a nakon zaoravanja vraaju u zemljite usvojena hraniva).

KOMPOSTIRANJE ORGANSKOG OTPADA

Principi organske proizvodnje se zasnivaju na imitaciji prirode. U prirodi se sve odumrle ive forme (lie, trava, stabla, ivotinje i njihov otpad) nakon razlaganja (recikliranja) ponovo vraaju u ciklus kruenja organske materije i tako ga ine neprekidnim. Na poljoprivrednim gazdinstvima se deavaju suprotni procesi. Organska materija (proizvodi) koji se proizvedu u toku sezone se iznose sa gazdinstva (prodaju se), a organski otpad (zelena masa biljaka, ostaci nakon orezivanja voa, pokoena trava, ivotinjski otpad) se spaljuju ili odnose na deponije

smea. Na taj nain se nepovratno troi organska materija zemljita i degradiraju plodna zemljita.

Da bi se ove negativne pojave izbjegle, u organskoj proizvodnji je zabranjeno spaljivanje organske materije, odnosno sav organski otpad sa gazdinstva se mora kompostirati i vratiti u zemljite kao kompost.

Slika 8. umski ekosistemi opstaju zahvaljujui uspostavljenom krunom toku organske materije

ta je to kompost?

Primarni izvor hraniva, na poljoprivrednom gazdinstvu koje se bavi organskom poljoprivredom, trebalo bi da bude kompost. Kompost sa gazdinstva je besplatan, za razliku od vjetakih ubriva, ija cijena znaajno raste u posljednjih nekoliko desetljea. Vrijeme koje je potrebno za

pripremu komposta i njegovu primjenu jednom godinje, jednako je vremenu koje se utroi za odlazak u kupovinu i rasturanje vjetakog ubriva vie puta u toku sezone.

Kompost je djelimino razloeni oblik organske materije, braon do crne boje, grudviast i prijatnog mirisa koji podsjea na miris zemlje (sl. 9). Dobija se razgradnjom biljnog materijala pod dejstvom enzima koje lue mikroorganizmi u procesu kompostiranja.

Slika 9. Kompost spreman za primjenu

Korisni efekti primjene komposta

Primjenom komposta se poveava sadraj organske materije, kvalitet, stabilnost (otpornost na eroziju i


sabijanje) i poboljava vodni reim obradivog zemljita. to je raznovrsniji sastav poetnog materijala koji se kompostira, to je i kompost bogatiji u hranivima.

Izbor mjesta za kompostiranje

Kompostite treba da se formira na mjestu zaklonjenom od vjetra i djelimino izloenom suncu (sl. 10). Na taj nain se odrava dovoljno visoka temperatura i dovoljno vlage, neophodne za rad mikroorganizama koji razlau poetni organski materijal.

Slika 10. Mjesto za kompostiranje mora obezbijediti dovoljnu osunanost i potrebnu zasjenu u toku dana

Radi lakeg transporta, poeljno je da bude to blie izvoru organske materije i da postoji dovoljno prostora za manipulaciju kompostom razliite starosti.

Za kompostiranje mogu da se koriste komposteri koji su dostupni na tritu, runo napravljeni ili se organska materija moe slobodno (neograena) slagati na drenani sloj.

Kako se formira kompostna gomila?

Na mjestu odreenom za kompostiranje, prvo se formira sloj od krupnijeg materijala (grane, granice ...), koji e omoguiti oticanje suvine vlage (drenani sloj) i optimalan dotok vazduha. Granje se isjecka na duinu 10-45 cm, a debljina drenanog sloja treba da bude oko 10-20 cm, zavisno od veliine gomile, odnosno koliine organskog otpada koji e se kompostirati. Treba napomenuti da je drenani sloj uglavnom od prirodnih materijala koji nee sprijeiti korisne organizme iz zemljita (bakterije, kine gliste i sl.), da dospiju u kompostnu hrpu i pomognu razlaganje organskog otpada. Istovremeno, predstavalja put kojim e otei suvina vlaga iz

hrpe i dospjeti neophodni vazduh u kompostnu hrpu.

Kompostna gomila se na drenani sloj moe slobodno slagati (sl. 11), ali zbog lake kontrole procesa koji se odvijaju u toku kompostiranja, mnogo ee se ograuje. Ograda kompostita se pravi od starih dasaka ili metalnih mrea.

Slika 11. Slobodna gomila organskog otpada spremnog za kompostiranje

Ako se sakupljanje i dodavanje organskog otpada vri svakodnevno, uspostavlja se dvostruko ili trostruko kompostite (sl. 12). Prvi dio slui za svjei materijal, u drugom dijelu je ranije prikupljeni materijal koji dozrijeva, a u treem ve onaj koji je u odmakloj fazi dozrijevanja.

Na prvu, privremenu hrpu se slae uglavnom kuhinjski organski otpad i svjee pokoena trava. Tokom slaganja

potrebno je ove materije redovno mijeati sa drvenastim (tee razloivim materijalima). Kompostna masa (hrpa) se povremeno rastresa kako bi se obezbijedilo dovoljno vazduha za rad mikroorganizama. Kada se prva pregrada napuni, organski otpad se iz prve pregrade prebacuje na drugo mjesto, gdje se odvija faza razlaganja u uslovima optimalne vlanosti i aerisanosti. Nakon tri mjeseca, materijal se sa druge gomile, iz faze razgradnje, prebacuje u treu pregradu, gdje se odvija faza zrenja.

Slika 12. Ograeno, trostruko kompostite

Mjesto za pripremu komposta moe biti sastavljeno i samo iz jednog dijela (sl. 11). Ovakav vid kompostne hrpe ima prednost kada je snadbijevanje otpadom sezonsko, odnosno kada u kratkom vremenu moemo da sakupimo dovoljnu koliinu organskog otpada (tokom orezivanja vonjaka, kosidbe, ureenja dvorita i sl.).


U tom sluaju se kompostna hrpa moe ograditi sa daskama, ianom mreom, opekom ili nekim slinim materijalom, ali tako da se obezbijedi neometan dotok vazduha za rad mikroorganizama i sprijei truljenje mase. U suprotnom, razvijaju se mikroorganizmi koji izazivaju truljenje mase i neprijatan miris.

Koje vrste organskog otpada se mogu kompostirati?

- Batenski i kuhinjski otpad (svjei i osueni ostaci zelenila, sadnica, ljuske od jaja, toz od kafe, filter kesice od aja i dr.). Kuvane ostatke iz kuhinje radije ne upotrebljavati, jer prilikom truljenja nastaju pogodni uslovi za razvoj patogena i tetoina, a njihov miris moe privui domae ivotinje koje bi mogle rasturiti hrpu u potazi za hranom.

- Uvelo cvijee, ljekovito bilje, izuzev pelina (alfije) koji svojim mirisom odbija kine gliste koje su veoma korisne u procesu kompostiranja.

- Slama, paprat i prostirka za stoku poboljavaju mineralni sastav i razvijanje toplote neophodne za dekompostiranje.

- Trava i korovi sakupljeni/pokoeni

prije cvjetanja.- Suvo lie, a ukoliko je vlano, samo u

veoma tankom sloju.- Papir i karton, dobro usitnjeni i u

maloj koliini, ukoliko ne sadre olovo i vjetake boje.

- Pepeo obogauje kompost kalijumom i ima insekticidno dejstvo.

- Ostaci nakon orezivanja ukrasnog grmlja, stabala, ali dobro usitnjeni, inae ih je bolje iskoristiti za drenani sloj.

- Vuna i dobro usitnjena stara odjea u malim koliinama i pomijeana sa zemljom.

- Otpad od proizvodnje piva, vina i sl.- Morske alge su dobar izvor minerala.- Kokoije perje i izmet.- Treset u malim koliinama.- Roina (samljeveni papci, kopita,

rogovi) se dodaju u fazi zrelog komposta.

- Piljevina se dodaje u manjim koliinama, pomijeana sa zemljom.

- Grane i iglice etinara, lie i grane breze, buseni iz saksija za koje se mora znati da se veoma sporo razlau.

ta ne treba kompostirati?

- materije koje se prirodno ne razlau: plastika, staklo, porculan, kovani predmeti, boje, lakovi, mainsko ulje;

- biljke koje su zaraene bolestima i insektima;

- kore od limuna, narandi, banana i cvijee iz cvjeara radi rezidua pesticida;

- izmet ljudi, pasa i maaka;- deterdente za ve i sudove;- lijekove, ostatke pesticida.

Usitnjavanje sakupljenog materijala za slaganje na kompostnu hrpu

Efikasnost procesa kompostiranja u mnogome zavisi od uslova koji vladaju u kompostnoj hrpi (mikroklimata), pravilnog mijeanja razliitih materijala i usitnjenosti poetnog materijala. Optimalna duina usitnjenih djelova treba da bude veliine palca, odnosno oko 5 cm (sl. 13).

Dodavanjem kotanog ili krvnog brana, stajskog ubriva, isjeene koprive, kompostna gomila se obogauje azotom i drugim mineralnim elementima.

Slika 13. Poetno pravilno usitnjeni materijal i gotov kompost

Neophodni uslovi za pravilno kompostiranje

Da bi se kompostiranje odvijalo na pravilan nain, i na kraju procesa dobilo visoko vrijedno humusno ubrivo, potrebno je obezbijediti dolje navedeno.1. Optimalnu strukturu, teksturu i

poroznost poetnog materijala. Usitnjenost materijala na frakcije od 0,5-5,0 cm doprinosi brem razlaganju poetnog materijala.

2. Dovoljno vazduha, jer se u suprotom razvijaju mikroorganizmi koji e izazavati truljenje umjesto procesa kompostiranja (prepoznaje se po neprijatnom mirisu).

3. Povoljan odnos ugljenika i azota (25-30) u poetnom materijalu. Za aktiviranje procesa kompostiranja potrebno je, da u poetnom


materijalu ima dovoljno N za umnoavanje mikroorganizama koji vre procese razgradnje. Ali, ako se u poetnom materijalu nalazi dovoljno N, a nema dovoljno C, mikororganizmi se razmnoavaju, ali procesi razgradnje trpe. Ako je dosta C, a nema dovoljno N, mikroorganizmi imaju dovoljno hrane za razgradnju, ali se ne razmnoavaju. Znai, ukoliko nije optimalan odnos C : N, nema dovoljno mikrorganizama razlagaa to jest, nema optimalnog razlaganja. Za brojnost mikroorganizama veoma vanu ulogu imaju struktura I poroznost.

4. Odgovarajuu temperaturu (35-60 oC) kompostne gomile kako bi se obezbijedili povoljni uslovi za rad aerobnih bakterija i ubrzali procesi kompostiranja. Razlaganja je najefikasnije kada je temperatura u sreditu hrpe oko 50 0C.

5. Poetni materijal mora biti optimalno vlaan (57-63 %), pa se zato po potrebi zaliva sa zelenim ubrivom od koprive ili gaveza. Zalivanje hladnom vodom je nepoeljno jer znaajno sniava temperaturu i usporava procese kompostiranja. Da se masa ne bi osuila tokom proljenih

vruina, nakon zalivanja, ona se prekriva. Pokrov se pravi od granja privrenih mreom, preko koje se stavlja plastina folija.

6. Optimalan pH za rad mikroorganizama u kompostnoj hrpi je 6,5-8,5.

Brzi test za ocjenu zrelosti komposta

Jednostavan i relativno brz nain da se provjeri, da li je kompost spreman za upotrebu je sjetva sjemena koje brzo klija i nie. U tu svrhu je najbolje koristiti sjeme salate. Kompostom sa kompostne hrpe se napuni nekoliko malih posudica, i u njih se poloi sjeme. Ukoliko nakon 2-3 dana iznikne mlada biljica, i nakon 10 dana se razvije u zelenu, uspravnu, snanu biljicu, kompost je spreman za upotrebu. Ukoliko sjeme ne isklija, ili se razviju slabane biljice, kompost treba da jo odstoji na gomili da bi se dovrilo njegovo formiranje.

Upotreba komposta

Kada ocijenimo da je proces kompostiranja zavren, kompostnu hrpu prosijemo kroz krupno sito. Krupnije, nerazloene komade

Tabela 5: Problemi koji se mogu javiti tokom kompostiranja

Problemi koji se javljaju

Razlozi zbog kojih se javlja problem

Mjere popravke

razvija se neprijatan miris u kompostu

nema dovoljno kiseonika, jer je loa aeracija hrpe.

pretresti gomilu, bez sabijanja

sredina gomile je suva nedostatak vodepaliti hrpu mlakom vodom (nikako hladnom).

gomila je topla, ali vlana samo u sredini

gomila je malapoveati gomilu dodavanjem svjeeg materijala.

gomila je vlana, a masa je hladna

nedovoljno je azotadodati materijal bogat azotom (svjee pokoenu travu i sl.)

sakupljaju se nepoeljni insekti

tokom fermentacije pojedinih otpadaka, naroito voa, razvija se miris koji privlai insekte

kompostna hrpa se moe posuti sa kamenom prainom, tankim slojem zemlje ili zrelim kompostom, da bi se neutralisao miris

kompostna hrpa se ne zagrijava

ukoliko je hrpa isuvie mala, brzo se hladi

ukoliko na njoj ima premalo organskog otpada, dodaje se svjea organska materija; male hrpe se prekrivaju, ali se mora paziti na dotok vazduha;

u gomili se ne odvijaju procesi razgradnje

razlagai (mikroorganizmi) nemaju povoljne uslove za rad; previe je drvenastog ili zelenog otpada;

dodati materijala koji nedostaje (potrebno je da bude podjednaka koliina drvenaste, zelene i vlane frakcije); suvu kompostnu gomilu zaliti, rastresti gomilu u sluaju nedostaka vazduha, zaliti u sluaju nedostatka;


vraamo na kompostite, a sitni mrviasti kompost rasturamo po povrini zemljita i plitko zaoravamo. Ako imamo dovoljne koliine komposta (26 kg/m2), u bati nam nije potrebno nikakvo drugo ubrivo.Hraniva iz humusa se realizuju postepeno, to obezbjeuje kontinuitet u snadbijevanju biljke i spreava mogunost gubitka hraniva.

Kompost se moe koristiti kao organski oplemenjiva na otvorenom polju (umjesto stajnjaka), kao biljni supstrat za sobno bilje, rasad, sadnice (moe zamijeniti treset jer je jeftiniji), kao mal (3-4 cm), jer ima sposobnost zagrijavanja zemljita i spreavanja rasta korova.

Slika 14. Kompost pripremljen za primjenu

Prije primjene komposta, potrebno je provjeriti njegov sadraj soli (salinitet), naroito ako je najvei dio poetnog materijala bio od otpadaka gradskog zelenila.

Da bi kompost u punoj vrijednosti odigrao ulogu zemljinog oplemenjivaa, i regulisao hemijske, fizike i bioloke osobine zemljita, potrebno ga je dodati u velikim koliinama. To se esto istie kao problem. Ipak, ako se uzme u obzir da ak 40 % otpada iz jednog domainstva moe da se kompostira, onda sa sigurnou moemo tvrditi da se na gazdistvu moe proizvesti dovoljno komposta.

Kompostiranjem se uklanjaju mnogi organski kontaminenti, ali ne i teki metali. U stvari, teki metali su koncentrovaniji u kompostiranom, nego u svjeem stajnjaku. Zbog toga je, prije primjene komposta u organskoj proizvodnji, potrebno zatraiti saglasnost sertifikacionog tijela.

Primjena stajnjaka i komposta

Generalno, najbolji efekat se postie pri dodavanju komposta neposredno prije rasaivanja. Dodaje se pred sjetvu glavnog usjeva ili zeleninog ubriva, jer oni imaju najvee zahtjeve za azotom.

Tikvice, kukuruz eerac, graak i pasulj najbolje rezultate daju ako se stajnjak dodaje neposredno prije sjetve. Slino je sa lisnatim povrem, s tim to se u tom sluaju smije dodavati samo dobro pregorio ili kompostiran stajnjak. S druge strane, kupus, paradajz i korjenasto povre bolje rezultate daju kada se siju na parcelama koje su ubrene stajnjakom u prethodnoj godini.

Najbolje iskoritavanje hraniva iz stajnjaka, postie se ako se zaore odmah, po rasturanju (gubici azota iznose do 5%). Ako se zaoravanje izvri nakon 4 dana, gubi se do 21% azota.


ZATITA BILJAKA OD BOLESTI I TETOINA

Bolesti i tetoine povra mogu potpuno unititi prinos (zaradu), ako se ne preduzmu preventivne mjere za spreavanje njihove pojave. U sluajevima kada preventiva nije efikasna (ekstremne godine), mogu da se primijene i biopesticidi. U konvencionalnoj proizvodnji borba protiv tetoina i bolesti, zasniva se uglavnom, na primjeni pesticida kada se pojave problemi ili preventivnoj primjeni pesticida. U organskoj proizvodnji, prevashodni cilj je spreavanje (preventiva) pojave bolesti i tetoina agrotehnikim mjerama. Tek kada se preventivne mjere pokau kao nedovoljno efikasne, moe se pristupiti primjeni dozvoljenih sredstava za zatitu, (tabele 9-11), o emu treba informisati sertifikaciono tijelo i voditi urednu evidenciju.

Zatita usjeva od bolesti i tetoina koja je zasnovana na preventivi (ne

dozvoliti njihovu pojavu), mnogo je tea od konvencionalne zatite (suzbijanje tetnika kada se pojave), jer zahtijeva veliku strunost i svakodnevni monitoring (praenje) situacije u usjevu.

PRILOG 7

Prema crnogorskom zakonu o organskoj proizvodnji, tetoine, bolesti i korovi u organskoj poljoprivredi suzbijaju se i kontroliu kombinacijom sljedeih mjera:

- izborom odgovarajuih biljnih vrsti i sorti;

- izborom nezaraenih zemljita;- pravilnom ishranom biljaka;- odgovarajuim plodoredom;- unitavanjem prelaznih domaina

tetnika;- zatitom prirodnih neprijatelja

tetoina odgovarajuim mjerama,

kao to su sjetva zatitnih pojaseva, privlaenje predatora i sl.;

-

organsko povrtarstvo-screen.pdf

Documents