ort aČko druŠtvo
DESCRIPTION
ORT AČKO DRUŠTVO. 1. Pojam i karakteristike 2. Primena pravila ugovora o ortakluku 3. Sloboda ugovaranja 4.Osnivanje 5. Pravni odnosi između članova 6. Upravljanje i zastupanje 7. Imovinski odnosi 8. Prestaanak članstva. Pojam i kartakteristike. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ORTAČKO DRUŠTVO
• 1. Pojam i karakteristike
• 2. Primena pravila ugovora o ortakluku
• 3. Sloboda ugovaranja
• 4.Osnivanje
• 5. Pravni odnosi između članova
• 6. Upravljanje i zastupanje
• 7. Imovinski odnosi
• 8. Prestaanak članstva
Pojam i kartakteristike
• ORTAČKO DRUŠTVO je društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih ili pravnih lica u svojstvu ortaka društva, radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim imenom.
• Karakteristike
• -Osniva se radi obavljanja određene delatnosti
• - obavlja delatnost pod zajedničkim poslovnim imenom
imena članova se ističu u nazivu ,
- solidarna i neograničena odgovornost članova za obaveze društva
Nastavak
• -primarna je odgovornost društva sopstvenom imovinom,ali istovremeno za te obaveze odgovaraju i članovi društva
• -pravni subjektivitet , bitno obeležje
• -društvo ličnih odnosa , intuitu personae,
Primena pravila ugovora o ortakluku
• -supsidijarna primena pravila o ortakluku
• -pravila građanskog ortakluka samo ako zakonom, ugovorom ili ugovorom članova nije drugačije određeno
• -zabrana primene pravila građanskog ortakluka u slučaju da se njima ne uvažava činjenica da je ortačko društvo samostalno pravno lice
Sloboda ugovaranja
• ZOPD je članom 54 definisao “princip slobode ugovaranja”
• -ortaci svoje međusobne odnose i odnose sa društvom uređuju slobodno
• -svoje međusobne odnose uređuju ugovorom o osnivanju i ugovorom članova društva
• -granice slobode određene zakonom
• -princip značajan jer se kod ovog društva odnos između ortaka smatra osnovnim odnosom
OSNIVAČI
• Osnivači mogu biti : fizička i pravna lica
• Fizička lica moraju imati ugovornu sposobnost
• Pravna lica -ograničenje u članu 455 za društvena preduzeća , preduzeća sa većinskim društvenim kapitalom , d.o.o.,a.d. koja nemaju najmanje jednog člana odnosno akcionara sa značajnim učešćem( 20 %)
• Broj osnivača nije ograničen ali iz normi zakona proizlazi da je to najmanje 2 lica
Ugovor o osnivanju
• Osnivački akt ovog oblika društva uvek je ugovor• Zaključivanje samo uz saglasnost svih ortaka • Promene akta uz saglasnost svih ortaka ukoliko
ugovorom nije drugačije predviđeno • Obavezna pismena forma • Pri sačinjenju, odnosno stvaranju ugovora važi princip
slobode ugovaranja• Obavezni elementi ugovora :• -puno ime i prebivalište fizičkog lica kao ortaka , puno
ime i sedište pravnog lica kao ortaka
Nastavak
• -poslovno ime i sedište društva
• -delatnost
• -označenje vrste i vrednosti uloga ortaka
• Fakultativni elementi - svi koji ortaci unesu saglasnošću volja
• Promene i izmene odredaba ovog ugovora o osnivanju samo uz opštu saglasnost ukoliko nije drugačije ugovorom određeno
Ugovor članova društva
• ZOPD , član 56 utvrđena mogućnost sačinjenja
• “ ugovora ortaka društva”.
• Ovim ugovorom ortaci uređuju poslovanje društva i upravljanje društvom
• Pisana forma ugovora je obvezna
• Zaključivanje ovog ugovora moguće samo uz opštu saglasnost ortaka i njihov potpis
• Promena ovog ugovora ( izmene i dopune ) na isti način ukoliko nije izričito utvrđen drugačiji režim u ugovoru
Nastavak
• Vreme sačinjenja je nije ograničeno, moguće ga je sačiniti i u vreme osnivanja ali i kasnije
• Fakultativnost akta
• Ne postoji obaveza prijave ovog ugovora u registar
• - pitanje dejstva prema trećim licima ovog ugovora
• U slučaju nesaglasnosti primena odredabaUgovora o osnivanju društva (član 57 ZPD)
Obaveze člana
• Član društva ima sledeće obaveze:
• 1. Obaveza unošenja uloga i davanja drugih doprinosa radu društva
• 2. Obaveza lojalnosti
• 3. Obavezu vršenja poslovodstva
• 4. Obavezu učešća u donošenju odluka
OBAVEZA UNOŠENJA ULOGA
• 1. Priroda uloga:• Visina uloga nije određena – ulozi nemaju funkciju
posebnog sredstva obezbeđenja• Odgovornost članova neograničena i solidarna• Predmet uloga : • -novac , stvari , prava i ulozi u radu i uslugama • Procena nenovčanih uloga se vrši od strane članova
sporazumno• Ulozi članova su po vrednosti mogu biti jednaki i
nejednaki
Nastavak
• Zakonska pretpostavka – jednaka vrednost uloga za sve članove ako nešto drugo nije predviđeno
• Ugovor o osnivanju može predvideti drugačiji odnos uloga
2.Pravne posledice neunošenja uloga
• -obaveza plaćanja kamate i naknade štete
• Kod novčanih obavaze, u slučaju neurednog ili neblagovremenog ispunjenja ugovorne obaveze – obaveza plaćanja kamate po pravilima ugovornog prava
nastavak
• Kod neurednog ili nepotpunog ispunjenja neneovčanih obaveza -naknada štete uz dodatni uslov - subjektivna odgovornost
• Obaveza postojanja krivice uslov odštetne odgovornosti
3.Povećanje i smanjenje uloga • Član ortačkog društva nije dužan da poveća svoj ulog
iznad iznosa određenog ugovorom o osnivanju• Ugovorom o osnivanju je moguće predvideti povećanje
uloga ali se moraju utvrditi i uslovi (prethodni i naknadni)
nastavak
• Povećanje moguće i pripisom dobiti
• Povećanje uloga u slučaju kada ulozi po vrednosti nisu fiksirani (zajednički projekat ) ne smatra se da postoji
• Pravo na zahtev za ispunjenje obaveze povećanja uloga imaju društvo i drugi članovi ( actio pro socio)
• Pravo na smanjenje uloga samo uz saglasnost ostalih članova društva
• Smanjenje kapitala -umanjenje imovine društva
• -povećanje rizika za odgovornost članova
Nastavak
• Saglasnost za smanjenje može biti:
• -istovremena sa zahtevom za smanjenje
• -naknadna
• -prethodna
• Posledice smanjenja snose drugi članovi društva i poverioci
OBAVEZA DAVANJA DRUGIH DOPRINOSA RADU DRUŠTVA
• Zbog karakteristika ortačkog društva pored obaveze unosa uloga postoji i obaveza davanja doprinosa radu društva.
• Doprinosi radu društva se definišu tako da se :
• -izvode iz već postojećih obaveza
• -posebno se predviđaju ugovorom o osnivanju
• Doprinos radu društva su najčešće neke konkretne , faktičke radnje
Obaveza lojalnosti
• Obaveza lojalnosti proizlazi iz prirode ortačkog društva• Obaveza lojalonosti se ispoljava kroz savesnost u
postupanju pri obavljanju poslova kao standard pažnje a odnosi se i na ostale članove društva i na samo društvo
• Dva aspekta obaveze lojalnosti:• -pozitivni aspekt znači obaveza člana da štiti interese
društva,posebno važna za članove ovlašćene na poslovodstvo
• -negativni aspekt znači obaveza za sve članove da se uzdrže od svega što bi moglo da šteti interesima društva
Granice lojalnosti
• Granice lojalnosti utvrđene postojanjem opravdanih pojedinačnih interesa svakog člana društva
• Ugovor o osnivanju merodavan za razgraničenje obaveze lojalnosti prema društvu i pojedinačnih opravdanih interesa članova
• Za obaveze koje ne proizlaze iz ugovora o osnivanju svaki član društva je slobodan u ostvarivanju svojih pojedinačnih interesa
• Obaveza lojalnosti proizlazi iz principa savesnosti i poštenja
Nastavak
• Ne poštovanje obaveze lojalnosti dovodi do odgovornosti člana i to na osnovu tužbe društva, odnosno člana društva za naknadu štete učinjene ovom povredom
• Obaveza lojalnosti može biti izražena kao opšte ili pojedinačno izražena kroz konkretne obaveze člana
• Konkretne obaveze: obaveza čuvanja poslovne tajne, obaveza uzdržavanja od konkurencije, obaveza poštovanja pravila o sukobu interesa itd..
Prava člana
• Član društva ima upravljačka i imovinska prava. • Osnovna upravljačka prava su:• - pravo na učešće u donošenju odluka• -pravo na informisanje i kontrolu rada društva• -pravo na vršenje poslovodstva• -pravo na zastupanje društva• Osnovna imovinska prava su:• -pravo na učešće u dobiti društva• -pravo na naknadu troškova učinjenih za društvo• -pravo na alikvotni deo ostatka likvidacione mase
Upravljanje i zastupanje
• Opšte pravilo glasi: ortačkim društvom upravljaju svi članovi, ukoliko ugovorom o osnivanju nije drugačije predviđeno
• Donošenje odluka od strane članova društva važi po principu: jedan član društva – jedan glas
• Ugovorom o osnivanju društva može se uvesti i princip kapitalnog odlučivanja, broj glasova koji je srazmeran ukupnoj vrednosti uloga člana
• U ortačkom društvu odluke se donose na dva načina:
Nastavak
• - donošenje odluke o pitanjima redovne delatnosti društva obavezno većinom glasova od ukupnog broja glasova svih članova društva
• - donošenje odluke o pitanjima van redovne delatnosti društva obavezno saglasnošću svih članova (konsensus)
• U slučaju da se donosi odluka koja se odnosi na postojanje sukoba interesa pojedinog člana, on se isključuje iz glasanja
• Pravo na informisanje i kontrolu rada društva imaju svi članovi društva
Poslovođenje
• Poslovođenje (poslovodstvo) predstavlja pravo ali i obavezu ortaka da vodi poslove ortačkog društva
• Poslovodstvo može biti samostalno (pojedinačno) i zajedničko
• Samostalno poslovodstvo znači da je svaki član društva ovlašćen da vodi poslove društva samostalno, nezavisno od drugih članova društva
• Ukoliko se neki od članova usprotivi samostalnom poslovodstvu ono se mora vršiti zajednički
• Zajedničko poslovođenje postoji kada svi ortaci mogu da postupaju samo zajedno
Nastavak
• Poslovođenje se može stvarno podeliti ugovorom o osnivanju između ortaka
• Obim poslovodstva:
• Poslovodstvo obuhvata samo ovlašćenje za obavljanje pravnih poslova i drugih radnji koje se redovno vrše pri obavljanju delatnosti društva
• Za poslove koji prelaze okvir redovne delatnosti važi pravilo konsensusa
Instrukcije
• Osnovno pravilo je da članovi poslovodstvo vrše samostalno.
• Instrukcije za poslovođenje date od strane drugih članova ne utiču na poslovođenje člana ukoliko drugačije nije uređeno ugovorom o osnivanju.
• U slučaju da postoji obaveza instrukcije poslovođa može izraziti neslaganje sa instrukcijom i zahtevati saglasnost svih članova po tom pitanju.
• Naknada troškova koji su učinjeni u vođenju poslova društva pripada članu društva koji ih je snosio.
Nastavak
• Članovi društva koji obavljaju poslovodstvo nemaju pravo na posebnu naknadu.
• Svoje pravo na poslovođenje član društva ne može preneti na drugo lice.
• Izuzetno, kada takva mogućnost postoji prenos se vrši uz saglasnost svih članova društva.
• Prenos prava na poslovodstvo može se vršiti na drugog člana društva, i na treća lica koja nisu članovi društva. U tom slučaju član koji je preneo pravo poslovođenja na treće lice odgovara i za izbor lica i za radnje tog lica.
Otkazivanje i oduzimanje poslovodstva
• Otkazivanje poslovodstva nastaje kada član društva odustane od prava na poslovodstvo.
• Uslov za otkaz:
• - postojanje opravdanog razloga
• - saglasnost ostalih članova društva o opravdanosti razloga
• Obaveze pri otkazu:
• -obaveznost otkaznog roka
• -obaveštavanje u pismenoj formi
Oduzimanje poslovodstva
• Oduzimanje poslovodstva moguće je samo odlukom nadležnog suda.
• Oduzimanje je moguće u slučaju:
• -ako se utvrdi da član društva nije sposoban da vodi poslove društva
• -ako član društva učini težu povredu dužnosti poslovođenja
Zastupanje društva
• Svaki član ortačkog društva po zakonu ima pravo na zastupanje društva.
• Prava na zastupanje društva može biti pojedinačno ili kolektivno
• Pojedinačno – samostalno znači da je svako od ovlašćenih članova na zastupanje samostalan.
• Zajedničko -sva olašćena lica na zastupanje mogu društvo zastupati samo zajednički kolektivno
• Obaveza upisa u registar lica ovlašćenih na zastupanje.
Prestanak prava na zastupanje
• Pravo na zastupanje prestaje otkazom ili oduzimanjem.
• Otkaz-zastupnik može da da otkaz na funkciju zastupnika iz opravdanih i neopravdanih razloga.
• U slučaju neopravdanih razloga biće dužan naknaditi štetu društvu( opravdanost cene članovi društva).
• Otkazni rok predviđa se ugovorom o osnivanju
• Obaveza blagovremenog obaveštavanja društva o nameravanom otkazu
Oduzimanje prava na zastupanje
• Odluku o oduzimanju donosi sud po tužbi društva ili članova društva.
• O oduzimanja prava na zastupanje dolazi :
• -ako je član nesposoban da zastupa društvo
• -ako je učinio povredu dužnosti zastupanja
Imovinski odnosi u drušvu
• 1. Dobit - raspodela i gubitak• Iskazivanje rezultata se prikazuje godišnjim
izveštajima• Prilikom iskazivanja dobitka svaki od ortaka ima pravo
na učešće u raspodeli• Svako isključenje bilo kog člana društva iz podele
dobiti je suprotno zakonu• 2. Raspodela i snošenje gubitka• Osnovno pravilo je da se dobit deli na jednake delove
bez obzira na veličinu udela člana
nastavak
• Odstupanje od pravila moguće je utvrditi ugovorom o osnivanju i podela se može vršiti i prema veličini udela
• Pravilo kod podele pripadajuće dobiti glasi dobit se pripisuje udelu člana ako je ugovorom drugačije utvrđeno
• Isplata pripadajućeg dela dobiti mora se izvršiti najkasnije 3 meseca od dana usvajanja završnog računa
• Gubitak društva snose članovi ortačkog društva na jednake delove osim kad nije drugo ugovoreno.
• Povezanost podele dobiti i gubitka – isti način učešća
Podizanje novca
• Uobičajeno je pravo člana na podizanje novca tokom poslovne godine na teret vrednosti udela u društvu
• Ranije ovo pravo posebno regulisano i bio je utvrđen zakonski limit na 4% od vrednosti udela
• Današnjim rešenjem prepušteno volji ugovornih strana.
• 4. Pravo na naknadu troškova
• Ovo pravo ima svaki član društva ne samo ovlašćen za poslovodstvo
• Pravo na naknadu podrazumeva samo na stvarne troškove ali ne i pravo na naknadu ili nagradu za rad
Raspolaganje ulogom i udelom
• 1.Raspolaganje je ograničeno.Nijedan član ne može povući svoj ulog bez saglasnosti svih ostalih ortaka.
• 2. Prenos udela između članova
• Prenos udela je slobodan jer se njime ne umanjuje imovina .
• Dispozitivnog je karaktera jer ortaci mogu ugovoriti i drugačije.
• 3.Prenos udela trećim licima
• Prenos na treća lica je ograničen, moraju se svi ortaci saglasiti.
nastavak
• U slučaju prenosa ortaci imaju zakonsko pravo prečeg sticanja udela.
• Ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka se utvrđuje proces prenosa. U slučaju da ortaci ne iskoriste svoja zakonska prava moguće je udeo preneti trećim licima i bez saglasnosti.
• Izuzetak je nasledstvo udela
• 4. Odgovornost pri prenosu udela
• Prenosilac i sticalac udela solidarno odgovaraju društvu za obaveze prenosioca prema društvu.
Odgovornost članova društva
• 1. Opšta pravila
• Društvo odgovara za obaveze svom svojom imovinom.
• Obaveze društva čine sve obaveze iz zaključenih pravnih poslova,zahteva za naknadu štete delikata i sl.
• Pored društva za obaveze odgovaraju i ortaci kao solidarni dužnici.
• Na odgovornost ne utiču ni vrednost ni veličina uloga
• Ova zakonska obaveza moguća kad se dobije izvršni naslov koji glasi i na člana društva
Nastavak
• Prigovori• Član društva može protiv poverioca isticati sve vrte
prigovora.( prigovori lične prirode , zastarelosti, i sl.=
• Ortak može isticati sve prigovore prema poveriocu koji bi imao pravo da ističe i prema društvu.
• Kompenzacija
• Društvo ne može isticati prigovor kompenzacije prema poveriocu ako je on zasnovan na nezavisnom poslu ortaka i poverioca i obrnuto.
Nastavak
• Odgovornost novog članova društva širi se i na obaveze društva i pojedinih članova koje su preuzete i pre njegovog pristupanja društvu.
• Prestanak društva
• Članstvo u društvu prestaje na način i pod uslovima predviđenim zakonom.Obavezno prestaje u sledećim slučajevima:
• -smrću i drugim prestankom postojanja člana
• -istupanjem
• -isključenjem
Smrt i prestanak postojanja člana
Smrću prestaje svojstvo člana ali društvo može nastaviti da posluje sa naslednicima samo ako je tako određeno ugovorom o osnivanju – ne ugovorom ortaka
-Pravno lice – prestanak je osnov i prestanka članastva
2.ISTUPANJE
Svaki član ima zakonsko pravo na istupanje
Neophodan uslov je pisana izjava najmanje 6 meseci po isteku poslovne godine
Otkazni rok se ugovara
nastavak
• Posledice istupanja
• Udeo člana koji istupa se ravnomerno raspoređuje na preostale ćlanove
• Član ima pravo na naknadu za udeo u novcu .Vrednost se računa prema stanju na dan istupanja koje bi se ustanovilo da u tom trenuku društvo prestane sa poslovanjem
• U slučaju gubitka društva član mora da nadoknadi nedostajući deo preko vrednosti uloga
• Pravo jednakog učešća u dobiti ili gubitku
Isključenje
• Isključenje moguće u slučaju da namerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje štetu društvu
• -namerno ili grubom nepažnjom ne postupa u skladu sa osnivačkim aktom
• -učestvuje u rasnjama koje onemogućavaju izvršenje poslova društva
• Odluku donose članovi društva konsenzusom.
• Drugi slučajevi prestanka članstva mogu biti utvrđeni osnivačkim aktom.
Prestanak društva
• Zakonom je predviđeno da ortačko društvo prestaje .
• -istekom vremena na koje je osnovano
• -odlukom ortaka o prestanku
• -stečajem društva
• -neobavljanjem poslova neprekidno u periodu od dve godine
• -sudskom odlukom
• -na drugi način