OSNOVE METEOROLOGIJE Prvo predavanje 10.09.2013.UVOD U PREDMET

POJAM METEOROLOGIJE

Rije meteorologija je nastala od grke rijei METEORON to oznaava pojave na nebu.

Prouavanjem vremena ovjek se ve bavio od davnina, jer je elio spoznati pojave oko sebe i razumjeti ih.

Meteorologija je nauka koja prouava sve fizike pojave u zranom omotau Zemlje, odnosno atmosferi.

Pored toga ona prouava i posmatra izvjesne fizike pojave koje se odigravaju na samoj zemljinoj povrini, a takoer i u gornjim slojevima Zemlje (15-20 metara).

Meteorologija spada u GEOFIZIE NAUKE zajedno sa :Hidrologijom, Seizmologijm iNaukom o Zemljinom magnetizmu.

Ona je dio fizike i u nekim podjelama naziva se jo i FIZIKA ATMOSFERE.

Ona u metodama ispitivanja ne koristi eksperimente(pokuse), ve se temelji na:prouavanju iposmatranju.

Ve u staroj Kini Indiji, Egiptu i Grkoj su ljudi raspravljali o vjetrovima i padavinama te pokuavali shvatiti i objasniti te vremenske pojave. Prva knjiga s opisom i tumaenjem vremenskih pojava je ARISTOTELOVA METEOROLOGICA(340. G. PRIJE KRISTA), a obuhvatala je sve pojave iznad tla. Iduih stoljea, skoro cijelo stoljee meteorologija se nije uope ili se vrlo slabo razvijala. Iz tog vremena postoje rijetki zapisi (anali), uglavnom crkveni, o vremenskim pojavama i posebno nepogodama.RAZVOJ METEOROLOGIJE

Poeci meteorologije lee u promatranju trenutnog vremena i nagaanja kakvo bi ono moglo biti u vrlo bliskoj budunosti. Aristotelov nauk i njegova Meteorologica bili su u antici i srednjem vijeku vrlo cijenjeni i zapravo jedini koliko-toliko nauni meteoroloki poeci. Tako je bilo sve dok Ren Descartes, Galileo Galilej i ostali nisu nagaanja poeli zamijenjivati instrumentalnim posmatranjima poetkom 17. stoljea. Najosnovniji instrumenti za provoenje tih promatranja i mjerenja, barometar, higrometar i termometar, izumljeni su u razdoblju izmeu 1650. i 1750. godine.

Tokom 1750-1850. standardizirani su termometri, Benjamin Franklin prouavao je munje i izumio gromobran, John Dalton postavio je temelje za mjerenje isparavanja i vlanosti, a Luke Howard je klasificirao oblake. Nakon 1800. godine javne ustanove, ali i fizike osobe poele su skupljati i pratiti vremenske prilike.

Nakon to je izumljen telegraf 1837. stvorena je mogunost brze razmjene podataka o vremenskim prilikama.

Osnovi zadaci meteorologijeDobiti niz tanih i stvarnih podataka prikazati ih opisno (dijagrami, sinoptike karte i drugo)

Izvriti analizu osmotrenih podataka i nai objanjenje atmosferskih pojava, to jest ustanoviti zakone koji utiu na razvitak tih pojava,

Iskorsititi postojee zakonitosti i predviditi tok razvitka pojedinih procesa za neki unaprijedni vremenski interval-period

Primjeniti naene zakonitosti u razvitku atmosferskih procesa da se sila prirode iskoristi za praktine potrebe

Podjela meteorologija Postoji niz podjela meteorologije, ali se ona uglavnom dijeli na:

Optu meteorologiju, Sinoptiku meteorologiju,Dinamiku meteorologiju i Aerologiju.

Opta meteorologija Opta meteorologija bavi se prouavanjem svih meteorolokih elemenata i meteorolokih pojava u niim slojevima atmosfere.Koristi sljedee metode i to: Osmatranje i mjerenja uz pomo instrumenata(tzv.terminska )

Sinoptika meteorologija

Sinpotika meteorologija ja nauka koja prouava procese koji uslovljavaju vremenske pojave na veim prostranstvima zemljine povrine i uglavnom se bavi pretkazivanjem vremena za jedan ili dva dana unaprijed.

Dinamika meteorologija

Ova vrsta meteorologije je nauka koja empirijski i teorijski objanjava razna kretanja vazdunih masa u vezi sa izvjesnim dinamikim i termodinamikim zakonima.

Aerologija Aerologija je nauka koja pruava meteoroloke elemente i meteoroloke pojave u slobodnoj atmosferi na veim visinama. esto se naziva fizikom slobodne atmosfere

Ova nauka je dobila znaaj tek u XX vijeku uslovljena raznim ratnim deavanjima (Drugi Svjetski Rat) koja su nametnula potrebu da se prouava taj dio atmosfere.

Za razne potrebe drugih grana meteorologija se specificirala i tako su se formirale zasebne oblasti prouavanja. Tako postoje : Zrakoplovna meteorologija, Pomorska meteorologija, Meteorologija kopnenog saobraaja Agrometeorologija,Biometeorologija,Klimatologija,Fizika meteorologija i druge vrste.

Zrakoplovna meteorologija

Ima kao osnovi zadatak prouavanje uticaja atmosferskih pojava na zrakoplovni saobraaj, a sve u cilju osiguranja to sigurnijeg odvijanja zrakoplovnog saobraaja.

Osnovni meteoroloki elementi meteoroloke pojave

Razlika izmeu meteorolokih pojava i meteorolokih elemenata.

Osnova je razlika u vremenu kada se posmatraju isti. Meteoroloki elementi se posmatraju u odreenim satima u danu i izraavaju se brojim vrijednostima.

Meteroloke pojave se se posmatraju u asu njihovog poetka i zavretka, prati se intenzitet-obiljeavaju se simbolima.

Osnovni meteoroloki elementi Osnovni meteroloki elementi su:Sunevo zraenje, Zemljino izraavanje,Duina trajanja suneva sjaja, Horizontalna vidljivost,Temperatura vazduha i gornjih slojeva Zemlje, Vazduni pritisak,Isparavanje,

Vlanost zraka, Oblanost, Visina padavina, Visina snijenog pokrivaa, Gustina snijega, Pravac vjetra i Brzina vjetra.

Meteoroloke pojave Magla, Oblaci, Kia, Snijeg, GradKrupa, Rosa, Slana,Inje iPoledica.

Brojne vrijednosti meteorolokih elemenata i meteorolokih pojava u istom trenutku vremena oznaavaju STANJE ATMOSFERE ili karakter vremena za taj trenutak.

Pitanja.Pojam meteorologije? U koje nauke spada i zbog ega?Podjela meteorologije?ta je zadatak zrakoplovne meteorologije?Osnovna razlika izmeu merteorolokih elemenata i meteorolokih pojava?