osnove_informatike

Osnove informatike 1

OsnoveMSWINDOWSMSWORDINTERNET


Sadraj: I Osnove MS Windowsa .....................................................................................................................1

to je raunalo......................................................................................................................3 Hardver.................................................................................................................................3 Softver..................................................................................................................................5 Ukljuivanje/iskljuivanje raunala.....................................................................................5 Radna povrina - Desktop ....................................................................................................6 Prozor ...................................................................................................................................7 Mape i datoteke....................................................................................................................7 Svojstva sustava ...................................................................................................................9 Windows Explorer .............................................................................................................10 Selektiranje.........................................................................................................................11 Premjetanje i kopiranje objekata ......................................................................................12 Koritenje funkcije Help (Pomo) .....................................................................................13 Virusi..................................................................................................................................14

II Osnove MS Worda ........................................................................................................................15

Opis prozora programa MS Word......................................................................................15 Osnove rada sa dokumentima ............................................................................................16 Oznaavanje teksta.............................................................................................................20 Oblikovanje teksta..............................................................................................................20 Ureivanje odlomka...........................................................................................................21 Naini rada sa dokumentom...............................................................................................23 Postavljanje stranice...........................................................................................................24 Numeriranje stranica ..........................................................................................................24 Zaglavlje i podnoje stranice .............................................................................................24 Umetanje slika u dokument................................................................................................25 Pravopis i gramatika...........................................................................................................25 Prijelom stranice ................................................................................................................26 Sustav pomoi ....................................................................................................................26 Rad sa tablicama ................................................................................................................26 Ispis ....................................................................................................................................28

III Osnove Interneta ..........................................................................................................................30

Internet pretraiva ............................................................................................................30 Home page .........................................................................................................................31 Rad sa omiljenim adresama ...............................................................................................31 Traenje i trailice..............................................................................................................33 Ispis - tiskanje ....................................................................................................................33 Uporaba Pomoi.................................................................................................................33 Elektronska pota ...............................................................................................................34

Prilog 1: Tipkovnica........................................................................... Error! Bookmark not defined. Prilog 2: Internet Rjenik...................................................................................................................38 Prilog 3: Vjebe .................................................................................................................................44

Osnove MS Windowsa.......................................................................................................44 Osnove MS Worda.............................................................................................................46 Osnove Interneta ................................................................................................................48


I Osnove MS Windowsa to je raunalo Pojam raunala danas je tako irok da veliki broj ljudi o tome niti nema pravu predodbu. Raunalo susreemo na svakom koraku (ak na mjestima gdje to najmanje oekujemo). Raunalo nosimo na ruci, u depu, za pojasom, prati nas u kuhinji, sobi ili kupaonici. Vonja prometnim sredstvima ne bi bila tako jednostavna, kad ne bi bila upravljanja raunalima. Raunala su posvuda, u svim sferama naeg ivota. Elektroniko raunalo je programabilni stroj ije su osnovne znaajke da moe izvravati unaprijed pripremljen i unijet niz instrukcija koje tvore raunalni program. Izraz PC (Personal Computer, osobno raunalo) odabran je u korporaciji IBM za njihovo prvo stolno raunalo. Ime PC je postalo uzorak za sva sljedea raunala. Hardver Za funkcioniranje raunala trebamo hardver i softver, strojnu i programsku opremu. Raunalo bez jedne ili druge komponente je neupotrebljivo. Ovi nazivi su u izvornom rjeniku to je postalo uobiajeno u cijelom svijetu. Kuite - je kutija u koju su smjeteni i meusobno povezani razliiti dijelovi raunala. Na kuitu uobiajeno imamo prekidae za ukljuivanje i iskljuivanje, kao i za ponovno pokretanje, restartanje, raunala. Kuite sa svim potrebnim komponentama nazivamo sistemska jedinica. Matina ploa - je jedan od glavnih dijelova raunala jer na nju prikljuujemo ostale dijelove procesor, memoriju, zvunu i video karticu, mrenu karticu, itd. Procesor - je najvaniji dio raunala. Procesor obrauje sve podatke koji su uneseni u raunalo. Raunala uobiajeno razlikujemo prema vrsti procesora (486, Pentium 133, Pentium IV). Brzinu procesora izraavamo ili mjerimo u megahercima (Mhz). RAM (Random Access Memory) - memorija sa sluajnim pristupom je radna memorija a slui za pohranu podataka u toku obrade. Sadraj RAM-a se gubi prekidom napajanja (gaenje raunala, nestanak struje i sl.). Veliina RAM-a se mjeri u megabajtima (MB). ROM (Read Only Memory) - memorija samo za itanje. Sadraj ROM-a je trajno zapisan, ne gubi se iskljuivanjem raunala. U njemu su pohranjene osnovne informacije za rad raunala. Grafika kartica - zadaa grafike kartice je vizualni prikaz podataka na zaslonu raunala. Od veliine memorije grafike kartice ovisi broj boja, rezolucija zaslona sa kojom moemo raditi i brzina obrade grafike. Tvrdi disk tvrdi disk je magnetski medij za pohranu informacija. Na tvrdidisk spremamo podatke kako bismo ih kasnije mogli ponovno koristiti.


Ulazni i izlazni ureaji -Ulazne jedinice raunala su oni ureaji pomou kojih unosimo podatke u raunalo. Izlazne jedinice su oni ureaji pomou kojih dobivamo informacije iz raunala. Sve ulazne i izlazne ureaje raunala koji su samostalni i spojeni na raunalo (kablom ili beino) nazivamo periferni ureaji.

Mi - spada meu ulazne jedinice raunalne opreme. Pomicanjem mia po radnom stolu pomiemo pokaziva mia (pointer), koji je uobiajeno prikazan u obliku strelice. Lijevu tipku mia najee koristimo za klikanje i dvoklik. Zovemo je jo glavnom tipkom mia. Sekundarna tipka je kod veine mieva desna tipka. Upotrebljavamo je za otvaranje izbornika sa komandama koje ovise o mjestu na koje je kliknuto. Ove izbornike nazivamo Kontekstni izbornici (nude brzi pristup naredbama za oznaeni objekt). Pri radu s miem koristimo sljedee izraze:

Pointer pokaziva mia, ikona u razliitim oblicima, koju vidimo prilikom pomicanja mia

klik kratko pritisnemo i pustimo tipku mia, to moe biti lijeva ili desna tipka dvoklik - brzi klik dvaput za redom s lijevom tipkom mia povlaenje pritisnemo lijevu tipku mia, drimo je stisnutu i istovremeno povlaimo

mia


Softver Bilo to to moe biti pohranjeno u elektronskom, digitalnom obliku je softver, uglavno su to raunalne instrukcije programi ili podaci dokumenti, slike i sl. Operacijski sustav Operacijski sustav je prvi program koji se pokree paljenjem raunala i posljednji program koji se zaustavi iskljuivanjem raunala. Operacijski sustav kontrolira funkciju i rad strojne opreme. Raunalne aplikacije - Raunalna aplikacija ( program, aplikacija, softver) oznaava program koji koristimo na raunalu u svrhu obavljanja odreene zadae. Pri radu sa osobnim raunalom koristimo tekst procesor, program za tabline kalkulacije, programe za rad s bazama podataka, za izradu elektronikih prezentacija, "surfanje" po Internetu itd. Grafiko korisniko suelje (GUI) Raunalima koja koriste GUI upravljamo pomou sliica i simbola na zaslonu. Rad uz pomo grafikog korisnikog suelja je za korisnika jednostavniji, bri, pregledniji i sa manje pogreaka. Ukljuivanje/iskljuivanje raunala Raunalo ukljuujemo slino kao i druge elektronske naprave jednostavnim pritiskom na gumb Ukljuivanje (Power). Po potrebi na slian nain ukljuujemo jo monitor, zvunike i druge ureaje prikljuene na raunalo. Kada ukljuite raunalo, obavljaju se neke interne provjere. Raunalo ispituje samo sebe, testira da li su svi elementi od kojih je sastavljen funkcionalni i da li su ispravno podeeni. Ovaj postupak normalno tee bez komplikacija. Automatski se pokree operativni sustav Windows iji se zadatak u osnovi sastoji od koordiniranja rada ulaznih i izlaznih ureaja, upravljanja, pohranjivanja kao i pripreme naredbi koje su potrebne za rad s raunalom. Ovisno o postavkama, raunalo vas moe traiti da se prije poetka rada prijavite:

Za prijavu kliknite na eljeni korisniki raun. Ukoliko je raun zatien lozinkom, upiite ju u tekstualno polje i pritisnite tipku Enter (ili kliknite na gumb )

Daje upute ako ste zaboravili lozinku (Did you forget your password?).

Daje vam pomonu rije koja je utvrena zajedno s lozinkom i koja vam treba pomoi da se sjetite lozinke npr. Password hint: roendan

Iskljui raunalo.


Kod iskljuivanja raunala, operativni sustav automatski provodi neke radnje: zatvaraju se jo otvorene datoteke, zatvaraju se svi programi, odjavljuju se svi korisnici. Za gaenje raunala:

kliknite na gumb

zatim na gumb Turn off computer (Iskljui raunalo)

u dijalokom okviru ponovno kliknite na gumb Ako je potrebno raunalo ugasiti i ponovno pokrenuti, restartati (veinom nakon instaliranja novog softvera ili blokiranja raunala), u dijalokom okviru Turn off computer (Iskljui raunalo) kliknite

na gumb Restart (Ponovno pokreni)

U sluaju da doe do blokiranja raunala prilikom koritenja nekog od programa dovoljno je istovremeno pritisnuti kombinaciju tipki na tipkovnici CTRL+ALT+DELETE. Pojavit e se prozor Task Manager, a pored programa koji ne radi pisat e not responding dovoljno je oznaiti taj program i kliknuti na gumb End Task.

Radna povrina - Desktop Radna povrina je organizirana tako, da oponaa pisai stol, na kojem se nalaze razliiti dokumenti i mape. Kao to volimo uredan pisai stol, moramo se pobrinuti da je radna povrina uredno posloena, da su na njoj uistinu one stvari koje najee trebamo, odnosno koristimo. Traka sa zadaama (Taskbar) - Taskbar je traka s ikonama na donjem rubu radne povrine. Mogue ju je sakriti, premjestiti na obje strane ili na gornji rub Deskopta ili prilagoditi na neki drugi nain.

Preko gumba Start moemo pozvati sve aplikacije koje vam stoje na raspolaganju. Pri tom otvaramo takozvani startni izbornik ili start meni, kojeg moemo zatvoriti pomou jednostrukog klika na desktop ili opet klikom na gumb Start. Na traci sa zadaama se jo nalazi i Informativni kuti (Tray), koji nudi razne informacije kao to je vrijeme, ikona zvunika preko koje moemo podesiti glasnou, da li se izvodi ispis, koristi modem ili ISDN itd.

Ako na Desktopu ne vidimo traku sa zadaama, znai da je ukljueno automatsko skrivanje. Tada moramo miem pomaknuti pokaziva do ruba ekrana i traka e se pojaviti.

Ikone - Svi programi, dokumenti, raunala na lokalnoj mrei i printeri predstavljeni su u obliku ikona. To su malene sliice koje nalazimo posvuda u Windows okruenju, takoer i na radnoj povrini. Ikone na Desktopu namijenjene su brzom pokretanju najee koritenih programa ili dokumenata.


Pogon (disk) je ormar za arhiv koji se moe vrlo brzo napuniti.

Mapa je poseban prostor - pretinac u ormaru u koju moemo pospremiti ikone svakakve vrste.

Datoteka (dokument) je sve to moemo otisnuti na papir - pisma, slike, kalkulacije, prezentacije itd.

Disketa je torbica u koju pohranjujemo sigurnosne kopije datoteka. S njom takoer prenosimo datoteke s jednoga raunala na drugo.

Program (aplikaciju) koristimo pri dodavanju teksta, brojeva i slika u datoteke.

Preac je ikona sa strelicom u donjem lijevom kutu, to je pokaziva na neku drugu ikonu. Kad startamo (otvorimo) preac Windowsi potrae originalnu datoteku i otvore ju.

Prozor Pri radu u Windows okruenju uobiajeno je otvoriti vie programa istovremeno i unutar tih programa takoer vie dokumenata. Programi su prikazani u prozorima pravokutnoga oblika. Prozore moemo otvarati, zatvarati, premjetati i mijenjati njihovu veliinu. Svi prozori uvijek imaju nekoliko zajednikih elemenata koji se mogu ali i ne moraju pojaviti svi odjednom. Premjetanje prozora - Prozor se premjeta po zaslonu povlaenjem naslovne trake. Moemo premjetati prozore koji nisu raireni preko cijelog zaslona. Pomicanje izvodimo tako, da kliknemo na naslovnu traku prozora koji elimo premjestiti i drei pritisnutu lijevu tipku mia povuemo na drugo mjesto. Promjena veliine prozora Smanjivanje prozora na traku sa zadaama izvodimo klikom na gumb Minimize (Minimiziraj). Poveanje prozora preko cijeloga Desktopa izvodimo klikom na gumb Maximize (Maksimiziraj). Prozor vraamo u prethodno veliinu klikom na gumb Restore (Vrati smanjeno). Mape i datoteke


Podaci su organizirani u datoteke (dokumente), a oni pak u mape (direktorije). Mape se mogu pohraniti u druge mape, tj. moemo ih hijerarhijski organizirati po vlastitoj elji. Vrste datoteka - poznajemo vie vrsta datoteka. Razlikujemo ih po grafikom obliku ikone ili po ekstenziji s obzirom na tip datoteke: .doc .rtf .dot

Wordova datoteka

.txt

tekstualna datoteka

.xls

.xlt

tablina kalkulacija

.mdb

.mdt

baza podataka

.ppt

.pot

.pps

elektronska prezentacija

.htm

.html

mrena Web stranica

.bmp

.gif

.jpg

.png

.tif

grafike datoteke

Kreiranje nove mape - novu mapu kreiramo na sljedei nain:


oznaimo gdje elimo kreirati novu mapu desnom tipkom mia otvorimo konteksni izbornik i zadamo komandu New Folder (Novo

Mapa) novoj mapi dodijelimo ime i zavrimo postupak pritiskom na tipku Enter

Druga opcija za kreiranje nove mape je preko trake s izbornicima:

oznaimo gdje elimo kreirati novu mapu zadamo naredbu File New Folder (Datoteka Novo Mapa). novoj mapi dodijelimo ime i zavrimo postupak pritiskom na tipku Enter

Kreiranje preaca (Shortcut) preac, kraticu , preporua se postaviti na radnu povrinu ukoliko neki objekt esto koristimo. Preice na radnoj povrini prepoznajemo, osim po originalnom imenu datoteke, i po strelici u donjem lijevom kutu ikone. Moe se kreirati na sljedei nain:

kliknemo desnom tipkom mia na mapu ili datoteku za koju elimo kreirati preicu u kontekstnom izborniku biramo naredbu Send to - Desktop (create shortcut) (Poalji

Radna povrina (napravi preac)) elimo li kreirati preicu na istom mjestu gdje se nalazi originalna datoteka u kontekstnom izborniku izabrat emo naredbu Create Shortcut (Stvori preac). Dvoklik na ikonu preaca pokree program kojega objekt predstavlja ili otvara (ako je objekt datoteka). Preac na Desktopu po elji briemo, premjetamo i preimenujemo na jednaki nain kao ostale objekte. Operacija brisanja preaca nema utjecaja na originalni objekt (datoteku). Brisanje - brisanje objekata (mapa, datoteka i preica) izvedemo tako da objekte (jednoga ili vie njih) prvo oznaimo, a zatim izaberemo jednu od mogunosti:

u konteksnom izborniku zadamo naredbu Delete (Izbrii) ili pritisnemo tipku Delete na tipkovnici

Prije konanog brisanja raunalo od nas trai potvrdu elimo li doista premjestiti objekt u Ko za smee. Ko za smee - Recycle Bin - brisanje dokumenta s tvrdoga diska jo ne znai konano unitenje datoteke. Postupak za vraanje grekom obrisanog objekta:

kliknemo dva puta na ikonu Recycle Bin (Smee) na Desktopu da bi vidjeli sadraj oznaimo datoteku ili mapu koju elimo obnoviti iz izbornika File (Datoteka) izaberemo naredbu Restore (Vrati)

Na taj se nain datoteka ili mapa vrati na isto mjesto odakle je bila izbrisana. elimo li trajno izbrisati sadraj koa za smee, nakon to ga oznaimo u konteksnom izborniku zadamo naredbu Empty Recycle Bin (Isprazni Ko zs smee). Svojstva sustava


Kada nas zanima na kakvom raunalu obavljamo nae radne zadatke, koji operativni sustav koristimo ili koliko radne memorije ima nae raunalo, potraimo njegova osnovna svojstva. Na ikonu My Computer (Moje raunalo) kliknemo desnom tipkom mia i u kontekstnom izborniku biramo naredbu Properties (Svojstva). U prozoru System Properties (Svojstva sustava) na kartici General (Openito) moemo proitati koji operativni sustav koristimo na raunalu, na koga je registriran, tip i brzinu procesora, i koliinu radne memorije (RAM).

Windows Explorer Pomoni program Windows Explorer pokrenemo naredbom Start All Programs Accessories Windows Explorer (Start Svi programi Pomagala Windows Explorer):

Prozor Windows Explorera podijeljen je na dva dijela:

lijevi dio pokazuje fizike ureaje i mape na raunalu desni dio prikazuje sadraj oznaenog objekta na lijevoj strani

Klikom na znakom 'plus' (+) ispred svakog objekta prikazuje se njegova hijerarhijska struktura, a


klikom na 'minus' (-) ispred objekata mogu se sakriti objekti koji se nalaze u nioj razini. Windows Explorer je najprikladnije pomagalo za pregled sadraja fizikih ureaja(A:, C: itd.) kao i za izvoenje osnovnih radnji sa datotekama i mapama poput premjetanja, kopiranja, sortiranje i sl. Vrste pogleda na datoteke - Pogled na datoteke i mape moemo uvijek prilagoditi naim trenutnim potrebama i eljama. Jedan nain je preko izbornika View (Prikaz). Otvorit e se podizbornik sa mogunostima pogleda:

Thumbnails (Minijature) - Svaka datoteka prikazana je kao minijatura. Kod slikovnih datoteka vidjet emo sadraj slike.

Tiles (Sliice) - Dodatno se uz ikonu datoteke prikazuju i svi vani podaci u obliku info-teksta. U ovom pogledu osim imena datoteke moemo vidjeti kojoj aplikaciji pripada odreena datoteka i njenu veliinu.

Icons (Ikone) - Datoteke i mape prikazani su kao ikone. U ovom pogledu vidimo samo naziv datoteke ispod ikonice.

List (Popis) - Ovdje se sadraj nekog direktorija (mape) prikazuje kao lista sastavljena od naziva datoteka i direktorija (mapa) ispred kojih stoje ikonice, a poredane su po abecedi. Ovaj se prikaz preporua kad direktorij (mapa) sadri puno datoteka, a elimo pretraiti listu prema odreenom nazivu datoteke.

Details (Detalji) - I ovdje se prikazuje sadraj oznaene mape ali nam se stavljaju na raspolaganje iscrpni podaci o datotekama, ukljuujui naziv, tip, veliina i datum promjene. Podatke u koloni moemo sortirati klikom na zaglavlje kolone. Strelica na natpisu pokazuje koju smo komandu primijenili: Sort Ascending (uzlazno sortiranje) ili Sort Descending (silazno sortiranje).

Ako u nekom direktoriju (mapi), koji sadri puno datoteka, traite odreeni dokument, pritisnite jednostavno tipku s odgovarajuim poetnim slovom dokumenta. Oznaavanje se premjeta na prvu datoteku koja se poklapa s poetnim slovom naziva.

Promjena imena mape/datoteke - mapu ili datoteku moemo preimenovati:

oznaimo objekt kojem elimo promijeniti ime zadamo naredbu File Rename (Datoteka Preimenuj)

Naredbu Rename (Preimenuj) moemo zadati i koristei kontekstni izbornik.

Kada preimenujemo mape dovoljno je upisati novo ime i potvrditi unos pritiskom na tipku Enter. Kada preimenujemo datoteke obavezno moramo upisati i ekstenziju s obzirom na. tip datoteke.

Selektiranje


U Windows okruenju prije zadavanja naredbe potrebno je oznaiti, selektirati, jedan ili vie objekata nad kojima bi se naredba trebala izvriti. Jedan objekt oznaavamo klikom mia. Oznaavanje vie objekata u nizu:

kliknemo na prvu datoteku/mapu u nizu drimo stisnutu tipku Shift na tastaturi i kliknemo na posljednju datoteku/mapu u nizu

Oznaavanje vie objekata koji nisu u nizu:

drimo stisnutu tipku Ctrl na tastaturi klikamo pojedinane datoteke i/ili mape, koje elimo oznaiti

Oznaeni objekt se oboji drugaijom bojom, uobiajeno plavom. Za otkazivanje izbora je dovoljan klik na jednu od prikazanih datoteka ili na podruje sa strane gdje nema niega. Premjetanje i kopiranje objekata

oznaimo objekt kliknemo na objekt desnom tipkom mia da otvorimo kontekstni izbornik zadamo naredbu: Copy (Kopiraj) za kopiranje, Cut (Izrei) za premjetanje oznaimo mjesto gdje elimo kopirati ili premjestiti objekt kliknemo desnom tipkom mia i iz kontekstnog izbornika izaberemo naredbu Paste

(Zalijepi) Naredbe Cut, Copy i Paste moemo zadati i iz izbornika File (Datoteka). Kod pogreke pri premjetanju ili kopiranju rabimo naredbu Edit - Undo (Ureivanje- Poniti).


Koritenje funkcije Help (Pomo) Sistem pomoi u Windows okruenju je dostupan klikom na naredbu Start - Help and Support (Pomo i podrka). Nakon toga se otvara prozor Help and Support Center. Traenje - Unesemo traeni pojam u tekstualno polje i zatim kliknemo na gumb sa strelicom Start searching (Pokreni traenje). Teme koje sadre upisani pojam e biti prikazane u lijevom dijelu prozora. Klikom na neku od tema, u desnom dijelu prozora e se pojaviti tekst pomoi.


Virusi Kao to postoji dobar i koristan programski kod tako postoji lo i tetan programski kod. Kompjutorski virusi se ponaaju slino poput biolokih virusa. Nakon infekcije zlonamjernim kodom virusi su sposobni sami se umnaati unutar raunala i iriti se na datoteke mimo znanja i doputenja korisnika raunala. Ako je raunalo umreeno, virusi tzv. mreni crvi e pokuati inficirati sva trenutno ukljuena raunala. U posljednje vrijeme Internet je glavni medij za irenje kompjutorskih virusa. Zarazu moemo izbjei ako koristimo auran antivirusni softver koji je stalno rezidentan u memoriji raunala. Posebnu pozornost trebamo posvetiti u radu sa programom za slanje i primanje elektronske pote. Svaki mail treba obvezatno skenirati antivirusnim softverom od nekoga renomiranoga proizvoaa antivirusnoga softvera. Kad smo spojeni na Internet dobar antivirusni softver sam se nadograuje i detektira najnovije viruse. Nadgradnju antivirusnoga softvera treba redovito raditi. Korisnici koji imaju stalnu vezu prema Internetu obvezatno trebaju ukljuiti automatsku nadgradnju antivirusnoga softvera. Ukoliko dobijemo zaraenu datoteku preko diskete ili elektronske pote, dobar softver e maknuti virus iz zaraene datoteke i staviti virus u karantenu. Postupak micanja virusa iz zaraene datoteke se naziva dezinfekcija. Ukoliko dobijemo mail od nepoznatoga poiljatelja i u njemu imamo u privitku datoteke sa ekstenzijama .exe, .com, .bat, .pif i .scr trebamo biti naroito oprezni sa takvim datotekama, a ukoliko imamo u privitku dvostruke ekstenzije poput exe.doc iza takvih datoteka se krije u pravilu zamaskiran raunalni virus i najbolje je takav mail odmah obrisati. Kod virusa vrijedi pravilo bolje sprijeiti nego lijeiti. U sluajevima teke infekcije kad je zaraeno puno sistemskih datoteka potrebno je reinstalirati cjelokupan softver na raunalu. Korisnik koji zlonamjerno iri viruse preko Interneta moe biti kanjen i kaznom zatvora.


II Osnove MS Worda Opis prozora programa MS Word Program moemo pokrenuti na vie naina:

klikom na ime programa kroz izbornik Start dvostrukim klikom na ikonu preaca na Desktopu posredno, dvostrukim klikom na ikonu nekog Word dokumenta (*.doc)

Rad programa zaustavljamo:

klikom na gumb Zatvori u gornjem desnom kutu naredbom File Exit (Datoteka Izlaz)

Sastavni dijelovi programskog prozora najee su:

Naslovna traka - traka s imenom programa i imenom dokumenta koji je trenutno aktivan. U lijevom gornjem kutu zaslona je kontrolni gumb, a u desnom gornjem kutu su tri gumba za kontrolu i rad s prozorom Minimiziraj, Maksimiziraj/Obnovi i Zatvori. Traka s izbornicima - U traci s izbornicima nalaze se sve naredbe programa MS Word.


Alatne trake - u kojima su gumbi (ikone) koje predstavljaju esto koritene naredbe. Aktiviramo ih po potrebi, a dvije su trake automatski vidljive pokretanjem Worda. To su Standard (Standardna) traka i Formatting (Oblikovanje) traka, koje se najvie i koriste. Okomito i vodoravno ravnalo - slue za mjerenje razmaka na papiru, podeavanju margina i uvlaenje teksta, izbor i postavljanje tabulatora. Radno podruje - je prostor za pisanje teksta. U radnom prostoru se nalazi kursor (titrajua okomita crta) koji oznaava mjesto unosa teksta. Razliiti pogledi na dokument - uz pomou pet ikona moemo odabrati razliite poglede na dokument: obian, web, ispis, itanja, struktura. Okomiti i vodoravni kliza - slue za kretanje unutar dokumenta, tj. pomicanje pogleda na papir. Traka stanja - ili statusna traka, u donjem dijelu prozora, daje informacije o: trenutnom poloaju kursora, broju stranice i sekcije, trenutnom stanju nekih specijalnih funkcija, odabranom jeziku. Okno zadatka - je prozor unutar aplikacije Officea koji prua najee koritene naredbe. Njegov smjetaj i mala veliina omoguuju nam da istovremeno koristimo te naredbe i radimo na svojeim dokumentu. Osnove rada sa dokumentima Pojmom dokument oznaavamo datoteke koje obraujemo u Wordu, kao to su: pisma, ponude, ugovori, lanci, seminarski radovi Da bi nam koritenje Worda bilo to jednostavnije, a samim tim i bre dobro bi bilo da se pridravamo slijedeeg redoslijeda:

unos kompletnog teksta dokumenta oblikovanje dokumenta provjera pravopisa i gramatike ispis dokumenta

Izrada novog dokumenta novi dokument moemo otvoriti na vie naina::

pokretanjem programa Word, automatski je otvoren novi, prazni dokument klik na gumb New Blank Document (Novi prazni dokument) na alatnoj traci Standard

ili naredbom File New... (Datoteka Nova...)

U prva dva sluaja, otvaramo nove, prazne dokumente na osnovi uobiajenog standardnog predloka (Normal.dot - unaprijed pripremljeni standardni obrazac - prazan dokument). U zadnjem sluaju otvara nam se okno zadatka u kojem biramo izmeu razliitih predloaka dokumenata. Uobiajeno odaberemo opciju Blank document (Prazan dokument). U sva tri sluaja, na ekranu se pojavljuje prazni, neispisani dokument, koji ima privremeni naziv Dokument s dodanim rednim brojem.


Upis i ispravak teksta u dokumentu - Tekst upisujemo koritenjem tipkovnice u prostoru za upisivanje teksta. Tekst unosimo na mjesto gdje se nalazi kursor (mjesto umetanja teksta). Kursor je okomita trepua crtica koja pokazuje gdje se trenutno nalazimo u tekstu. Pri unosu teksta pritisak na tipku:

Caps Lock omoguuje pisanje samo velikim slovima, a kad se tipka iskljui piemo malim slovima.

Kombinacija tipki Shift + slovo, omoguava pisanje velikih slova (poetak reenice, imena) ili znakova kao to su dvotoka, toka zarez, usklinik, upitnik.

Enter oznaava bezuvjetni prelazak u novi redak i poetak nove reenice i novog odlomka. Shift + Enter oznaava bezuvjetni prelazak u novi redak.

Kod ispravljanja greaka u tekstu najprije moramo postaviti kursor na pravo mjesto. To moemo napraviti uz pomo mia ako postavimo strelicu (pokaziva mia u obliku slova I) na mjesto greke u tekstu i kliknemo lijevom tipkom. Nakon toga napravimo potreban ispravak teksta. Osim pomou mia, Kursor ponekad lake pomiemo uz pomou tipkovnice:

lijevo/desno

jedan znak lijevo/desno

gore/dolje

jedan red gore/dolje

Home/End

na poetak/kraj reda

Page Up/Page Down

jedan ekran gore/dolje

Nakon uspjene promjene poloaja kursora u tekstu moemo napraviti ispravke u tekstu koritenjem tipki:

Delete - brisanje znaka iza (desno) od kursora Backpace - brisanje znaka ispred (lijevo) od kursora.

Ispravak ili mijenjanje teksta, dodavanje rijei ili reenica, moemo uiniti na onom mjestu gdje se nalazi kursor. Miem ili tipkama postavimo kursor na eljeno mjesto u tekstu i zaponemo s unosom teksta. Zatvaranje dokumenta - Zatvaranje dokumenta izvodimo tako da:

kliknemo na gumb Close Window (Zatvori prozor) u desnom kutu ispod gumba Close (Zatvori) za zatvaranje Worda

ili odaberemo naredbu File Close (Datoteka Zatvori)


Spremanje dokumenta - Dokumente spremamo zato da ih kasnije moemo ponovno otvoriti i upotrijebiti. Dokument prvi puta spremamo:

klikom na gumb Save (Spremi) na alatnoj traci Standard ili naredbom File Save As... (Datoteka - Spremi kao)

Nakon toga pokae se dijaloki prozor u kojem:

u polje File Name (Naziv datoteke) upiemo ime dokumenta u polju Save in (Spremi u) odaberemo disk i mapu gdje elimo spremiti dokument postupak spremanja zavrimo klikom na gumb Save (Spremi) ili ponitimo klikom na

gumb Cancel (Odustani). Ako je postupak spremanja ispravno napravljen, u naslovnoj traci Worda e se promijeniti ime dokumenta. U tijeku rada na dokumentu, isti pospremamo dovoljno esto (npr. svakih 10 minuta) da bi se osigurali od gubitka podataka u sluajevima kad doe do greke u radu (nae upotreba pogrene tipke ili naredbe, tehnike prekid elektrinog napajanja). Sva daljnja spremanja izvodimo klikom na gumb Save (Spremi) na alatnoj traci Standard ili naredbom File Save (Datoteka Spremi). Dijaloki prozor Save As... (Spremi kao) koristimo i kad elimo spremiti dokument pod drugim imenom ili na neko drugo mjesto. Kad zavrimo rad na dokumentu a da nismo spremili promjene, pojavljuje se dijaloki prozor s pitanjem, da li elimo spremiti promjene u dokumentu i nudi izbor:

Yes (Da) spremanje promjena No (Ne) ne spremamo promjene Cancel (Odustani) odustajemo od zatvaranje dokumenta


Spremanje dokumenta kao predloka - Spomenuli smo, kod kreiranja novog dokumenta, da se oni temelje na predlocima tj. na ranije pripremljenim obrascima. Predloci u sebi imaju spremljene neke postavke kao to su stilovi oblikovanja, zaglavlja i podnoja, margine, umetnute slike i sl. U Wordu postoje gotovi predloci kao npr. predloak za slanje faxa koji moemo koristi svaki puta, kad moramo poslati fax . Isto tako u razliitim situacijama potrebni su razliiti predloci koji su obino karakteristini za neku firmu ili osobu, a njih uglavnom moramo sami kreirati. Predloak izraujemo kao bilo koji drugi dokument u Wordu, jedina je razlika to ga ne spremamo kao obian (*.doc) Wordov dokument ve ga spremamo kao predloak (*.dot). Postupak je slijedei:

zadamo naredbu File Save As (Datoteka Spremi kao) u polju Save as type (Spremi u obliku) izaberemo Document Template (Predloak

dokumenta) u polje File Name (Naziv datoteke) upiemo ime predloka u polju Save in (Spremi u) odaberemo disk i mapu gdje elimo spremiti predloak Kliknemo na naredbu Spremi

Ako ne izaberemo disk i mapu gdje elimo spremiti predloak, on se automatski sprema u Officeovu mapu Templates (Predloci)!

Otvaranje pohranjenog dokumenata - Ve formirani i spremljeni dokument moemo otvoriti na vie naina:

klikom na gumb Open (Otvori) na alatnoj traci Standard naredbom File Open... (Datoteka Otvori...)

Pojavljuje se dijaloki prozor Open (Otvaranje), u kojemu moramo, isto kao u dijalokom prozoru Save As... (Spremi kao...), izabrati disk i mapu gdje se nalazi dokument kojega elimo otvoriti. Nakon toga:

oznaimo ikonu dokumenta i otvaramo ga klikom na gumb Otvori, ili dvostrukim klikom otvorimo dokument

Otvaranje dokumenta prekidamo klikom na gumb Cancel (Odustani). Brisanje dokumenta - Brisanje dokumenta izvodimo tako da:

zatvorimo dokument otvorimo Windows Explorer i oznaimo dokument kojega elimo izbrisati pritisnemo tipku Delete na tipkovnici u dijalokom prozoru potvrdimo brisanje klikom na gumb Yes (Da) ili odustanemo klikom

na gumb No(Ne)

Izbrisati dokument moemo samo pod uvjetom da isti nije otvoren i da vidimo njegovu ikonu!


Oznaavanje teksta Tekst (pojedino slovo, niz znakova, rije, odlomak, dio dokumenta, cijeli dokument), oznaavamo da bi ga kasnije mogli izrezati, kopirati, zalijepiti na drugo mjesto, promijeniti oblik pisma, razmak izmeu redaka i sl. Tekst oznaavamo:

pomicanjem mia s pritisnutom lijevom tipkom (postavimo pokaziva na poetak teksta, kojeg elimo oznaiti, pritisnemo i drimo lijevu tipku mia i pokaziva pomaknemo do kraja teksta, pa otpustimo tipku).

postavimo pokaziva na poetak teksta (pokaziva + klik), pritisnemo tipku Shift i postavimo pokaziva na kraj pa kliknemo

s vie uzastopnih klikova na rije (objekt) Rije Dva puta kliknemo na rije Reenica Drimo tipku Ctrl i kliknemo gdje elimo u reenici

Redak Pokaziva postavimo lijevo od retka, pokaziva se promjeni u desnu strelicu i kliknemo Odlomak Pokaziva postavimo ispred bilo kojeg retka odlomka i dva puta kliknemo Dokument Odaberemo naredbu Edit Select All (Ureivanje - Odaberi sve)

Blok teksta Postavimo pokaziva u gornji lijevi kut teksta kojeg elimo oznaiti, pritisnemo i drimo lijevu tipku na miu i vuemo po tekstu do donjeg desnog ugla, na kraju pustimo tipku mia

Vie rijei u tekstu koje nisu jedna kraj druge oznaavamo na nain da oznaimo prvu rije, a nakon toga drimo pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici i dva puta kliknemo na eljene preostale rijei. Oznaeni tekst se uvijek vidi inverzno napisan, crna podloga i bijela slova. Oblikovanje teksta Pri formatiranju, oblikovanju, teksta koristimo se komandama iz izbornika Format (Oblikovanje) i alatne trake Formatting (Oblikovanje), a mijenjamo fontove (slova), odlomke, grafike oznake, numeriranje, obrube, sjenanje, stupce, tabulatore, velika/mala slova, pozadine, teme, okvire, stilove Oblikovanje fonta - Oblikovanje fonta, slova, zapoinjemo oznaavanjem teksta, zatim izaberemo vrstu fonta, odnosno oblik slova, iz popisa u padajuem izborniku.

Na isti nain biramo i veliinu slova. Veliina slova je izraena u tokama. Klikom na strelicu pojavljuje se popis raspoloivih veliina, a po potrebi moemo i upisati eljenu veliinu u tokama. Izgled fonta i njegova veliina na ekranu i pisau mogu biti razliiti. Pisai se meusobno razlikuju po svojim mogunostima pa se zbog toga preporuuje pisa provjeriti upotrebom razliitih fontova i veliina znakova.


Naglaavanje oblika slova ukljuujemo/iskljuujemo klikom na gumbe u traci oblikovanja:

Boju pozadine i boju slova i mijenjamo gumbima Highlight (Isticanje) i Font Color (Boja slova). Iste naredbe, s dodatnim mogunostima, dostupne su kroz Format - Font (Oblikovanje Slova). Premjetanje/kopiranje teksta Postupak za premjetanje i kopiranje teksta je identian, osim to koristimo razliite naredbe:

tekst oznaimo

kliknemo na gumb Cut ( Izrei) ili Copy ( Kopiraj) kursor postavimo na mjesto gdje elimo umetnuti tekst

kliknemo na gumb Paste (Zalijepi) Kopiranje oblikovanja teksta - Nakon izvedenog oblikovanja moemo svojstva tako oblikovanog teksta kopirati i na druge dijelove jo neoblikovanog teksta:

odaberemo tekst ije oblikovanje elimo kopirati

kliknemo gumb Format Painter (Prenositelj oblikovanja) u alatnoj traci Standard pri emu pokaziva mia promjeni oblik u etkicu

etkicom oznaimo tekst koji elimo oblikovati Ako elimo odabrano oblikovanje teksta prekopirati na vie mjesta, dvaput kliknemo na gumb Format Painter (Prenositelj oblikovanja), a po zavrenom oblikovanju kliknemo isti gumb da ga iskljuimo, deaktiviramo. Ureivanje odlomka Ureivanje zapoinjemo tako da odaberemo:

jedan odlomak: postavljamo kursor u njega ili vie odlomaka: oznaimo ih na poznati nain (vidi Oznaavanje teksta)

Align Left - Poravnati tekst prema lijevoj margini

Center - Centrirati tekst

Align Right - Poravnati tekst prema desnoj margini Mogua poravnanja u odlomku su:

Justify - Obostrano poravnati tekst (po obje margine)

Klikom na gumb ukljuujemo/iskljuujemo vrstu poravnanja redova. Vie mogunosti oblikovanja odlomka omoguava naredba Format - Paragraph (Oblikovanje - Odlomak).


Postavljanje lijeve i desne granice odlomka - Oznaimo odlomak za kojeg e vrijediti nove granice i pomaknemo oznake za lijevi i desni rub (mali klizai na vodoravnom ravnalu). Oznaka lijevog ruba je podijeljena na gornji i donji kliza.

Gornji kliza slui za uvlaenja lijevog ruba prvog retka u odlomku. Donji kliza slui za uvlaenje lijevog ruba ostalih redaka u odlomku. Kliza na desnoj strani ravnala slui za uvlaenje desnog ruba cijelog odlomka

Granicu teksta pomiemo tako da pokazivaem povuemo oznaku ruba na novu poziciju (pokaziva mia postavimo na kliza i odvuemo na eljeno mjesto). Oznaeni tekst se u tijeku pisanja prilagoava postavljenim zahtjevima. Za preciznije postavljanje lijeve i desne granice odlomaka koristimo naredbu Format - Paragraph (Oblikovanje - Odlomak). Razmak izmeu odlomaka - Za promjenu razmaka izmeu odlomaka potrebno je uraditi sljedee:

oznaiti odlomke za koje elimo odrediti meusobni razmak zadati naredbu Format - Paragraph (Oblikovanje - Odlomak) u dijelu dijalokog prozora Spacing (Razmak) izaberemo eljeni razmak Before (Ispred) i

After (Iza) odlomaka kliknemo na gumb OK (U redu)

Prored - Za promjenu razmaka izmeu redova odlomka potrebno je uraditi sljedee:.

oznaiti odlomak u kojem elimo odrediti prored zadati naredbu Format - Paragraph (Oblikovanje - Odlomak) u dijelu dijalokog prozora Spacing (Razmak) izaberemo eljeni prored iz padajueg

okvira Line Spacing (Prored) kliknemo na gumb OK (U redu)

Prikaz skrivenih znakova - Tijekom ureivanja teksta moemo na ekranu vidjeti razliite znakove koji se ne ispisuju, kao to su:

Prikaz ovih znakova omoguava lake ureivanje teksta. Navedene radnje lake kontroliramo ako se u radnom podruju vide sve oznake koji se ne ispisuju. Prikaz, odnosno skrivanje kontroliramo klikom na

gumb Show/Hide (Pokai/Sakrij) u alatnoj traci Standard.

Numeriranje i grafike oznake - Oznaavanje odlomaka ili popisa (nabrajanja) brojevima ili nekim drugim grafikim oznakama izvodimo tako da oznaimo odlomke (popise), a nakon toga odaberemo odgovarajui gumb Numbering (Numeriranje) ili Bullets (Grafike oznake) u traci Formatting

tabulator

prazno mjesto

odlomak

prekid stranice


(Oblikovanje). Ako elimo promijeniti numerike u grafike oznake dovoljno je oznaiti numerirane odlomke i na alatnoj liniji kliknuti na gumb grafikih oznaka. Vrijedi i obrnuto ako elimo grafike oznake pretvoriti u numerike. Vie mogunosti oblikovanja omoguava komanda Format Bullets And Numbering (Oblikovanje - Grafike oznake i Numeriranje). Naini rada sa dokumentom S dokumentom moemo raditi u razliitim pogledima na dokument, a biramo ih iz izbornika View (Pogled). Pogledi na dokument koje moemo odabrati su:

Normal (Obian), omoguava upisivanje, ureivanje i oblikovanje teksta, ali pojednostavljuje izgled stranice kako bi se moglo bre upisivati i ureivati. U obinom se pogledu ne pojavljuju granice stranice, zaglavlja i fusnote, podloge, crtei i slike.

Web Layout (Web-izgled) koristimo kad stvaramo Web-stranicu ili dokument koji se gleda na zaslonu. U pogledu Web-izgleda moemo vidjeti podloge, tekst je omotan tako da stane u prozor, a grafike su smjetene kao i u Web-pregledniku.

Print Layout (Izgled ispisa) koristimo kako bismo vidjeli kako e tekst, grafike i drugi elementi biti smjeteni na ispisanoj stranici. Ovaj pogled koristan je za ureivanje zaglavlja i podnoja, za podeavanje margina i za rad sa stupcima i crtenim objektima. Za krae dokumente ovo je preporueni nain rada.

Reading Layout (Izgleda itanja) koristimo kada otvaramo dokument samo za itanje. U ovom pogledu nestaju sa zaslona sve alatne trake osim alatne trake izgled itanja i pregledavanje. Stranice prikazane u pogledu izgleda za itanje dizajnirane su tako da dobro pristaju na zaslon ali kad bismo htjeli ispisati dokument on ne bi tako izgledao.

Outline (Kontura) koristimo ako elimo vidjeti strukturu dokumenta za premjetanje, kopiranje i reorganiziranje teksta povlaenjem naslova. U pogledu konture dokument moemo saeti kako bismo vidjeli samo glavne naslove ili ga moemo proiriti kako bismo vidjeli sve naslove, pa ak i tijelo teksta. Pogled konture takoer olakava rad s nadzornim dokumentima. Nadzorni dokument olakava organiziranje i odravanje dugakog dokumenta, primjerice viedijelnog izvjetaja ili knjige s poglavljima. U pogledu konture ne pojavljuju se granice stranica, zaglavlja i podnoja, grafike i podloge.

Vrstu pogleda na stranicu osim kroz izbornik View (Pogled) biramo gumbima koji su smjeteni u donjem lijevom kutu vodoravne klizne trake. Odabrani pogled se oituje ukljuenim gumbom. Naredbom View Toolbars (Pogled - Alatne trake) pokae se podizbornik koji nam omoguuje ukljuivanje i iskljuivanje razliitih alatnih traka. Najee su stalno vidljive alatna traka Standard i traka Formatting (Oblikovanje) jer nam omoguavaju brzi pristup esto koritenim naredbama. Alatne trake moemo ukljuiti/iskljuiti na jo jedan nain:

pozicioniramo se sa pokazivaem mia bilo gdje na alatnim trakama kliknemo desnom tipkom mia ukljuimo ili iskljuimo alatnu traku

Dokument moemo na zaslonu "zumirati" ako ga elimo detaljnije pregledati tj. dobiti pogled krupnog plana dokumenta ili "smanjiti zumiranje" ako elimo vidjeti vei dio stranice uz smanjenje

veliine. Pritiskom na strelicu pored okvira Zumiraj (alatna traka Standard) odaberemo eljeno "zumiranje" ili moemo pozvati okvir za dijalog iz izbornika Pogled, naredba Zumiraj


Postavljanje stranice Postavke stranice mijenjamo:

dvostrukim klikom na okomito ravnalo ili naredbom File Page Setup (Datoteka - Postavljanje stranice)

U oba sluaja otvara se dijaloki prozor Page Setup (Postavljanje stranice) koji ima tri kartice Margins (Margine), Paper (Papir) i Layout (Izgled) na kojima mijenjamo postavke. Margine - granice teksta - Margine nam omoguuju promjenu veliine praznog ruba uokolo teksta. Moemo postaviti sve etiri margine: Top (gornja), Bottom (donja), Left (lijeva) i Right (desna). Usmjerenje stranice Usmjerenje, orjentaciju, stranice mijenjamo klikom na jednu od ponuenih mogunosti usmjerenja stranice:

Portrait (Portret) ili Landscape (Pejza)

Veliina stranice - Veliina stranice postavlja se na kartici Paper (Papir) u padajuem okviru Paper Size (Veliina papira). Numeriranje stranica Naredbom Insert Page Numbers (Umetanje - Brojevi stranica), otvara se dijaloki prozor u kojemu moemo odabrati poloaj i poravnanje broja stranice, te oblik broja stranice pritiskom na gumb Format (Oblikuj). Zaglavlje i podnoje stranice Zaglavlje i podnoje su dijelovi dokumenta koji se ispisuju na poetku ili na kraju svake stranice dokumenta. Najee je to kombinacija teksta i grafike, poput brojeva stranica, datuma ili logotipa poduzea. Zaglavlje se ispisuje na gornjem, a podnoje na donjem rubu stranice. Zaglavlje i podnoje oblikujemo prema jednakim pravilima kao i tijelo dokumenta (oblikovanje rijei, odlomaka, umetanje slika).


Naredba View Header And Footer (Pogled - Zaglavlje i podnoje) omoguuje oblikovanje i ureivanje zaglavlja i podnoja. Tekst unosimo neposredno u iscrtani okvir. Na zaslonu imamo alatnu traku Zaglavlje i podnoje iji gumbi imaju slijedeu namjenu:

Umetanje broja stranice, ukupnog broja stranica i oblikovanje broja stranice.

Umetanje datuma i vremena.

Postava stranice i pokai/sakrij tekst dokumenta

Prijelaz izmeu zaglavlja i podnoja.

Pokai prethodno/sljedee zaglavlje/podnoje

Umetanje slika u dokument Slike umeemo u dokument na tri naina:

prijenosom iz drugih grafikih programa koji se izvode u Windows radnoj okolini. Sliku oznaimo i kopiramo a potom je na eljeno mjesto u dokumentu zalijepimo

naredbom Insert Picture- Clip Art (Umetanje - Slike - Isjeak crtea ) moemo umetnuti sliku iz kolekcije slika i crtea koji standardno dolaze uz Word

naredbom Insert Picture- From File (Umetanje - Slike - Iz datoteke) otvori nam se dijaloki okvir za izbor grafike datotek, oznaimo je i kliknemo na gumb Insert (Umetni)

Promjena veliine slike - Sliku oznaimo tako da kliknemo na nju. Na rubu slike pojavi se okvir s osam oznaka (kvadratia). Klikom na oznaku i pomicanjem mia mijenjamo veliinu slike na zaslonu. Sve ostale operacije (pomicanje, brisanje, kopiranje, izrezivanje, umetanje,) izvodimo na isti nain kao i s tekstom. Pravopis i gramatika Mogunosti provjere i korekcije pravopisa i gramatike dostupne su ako:

kliknemo na gumb Spelling and Grammar (Pravopis i gramatika) na alatnoj traci Standard ili

naredbom Tools - Spelling and Grammar (Alati - Pravopis i gramatika) Otvara se dijaloki prozzor u kojem moemo provesti korekcije na dijelu teksta ili cijelom dokumentu. Pogreno napisanu rije Word e oznaiti i predloiti ispravak. Budui da Word ne prepoznaje sve oblike rijei, nudi nam mogunost da rijei koje nisu u rjeniku sami dodamo pomou naredbe Dodaj.


Prijelom stranice Kada jednu stranicu u dokumentu popunimo tekstom, slikama ili tablicama, Word e automatski napraviti prijelom stranice tj. novi tekst ispisivat e se na novoj stranici. U sluaju da sami elimo na odreenom mjestu u dokumentu napraviti prijelom stranice, moramo to napraviti runo:

postavimo kursor ispred teksta kojeg elimo staviti na slijedeu stranicu naredba Insert Break(Umetanje - Prijelom) otvara dijaloki prozor kliknemo na Page Break (Prijelom stranice) potvrdimo klikom na na gumb OK (U redu)

Sustav pomoi Sustav pomoi moemo aktivirati:

pozivanjem Officeovog pomonika ili naredbom Help (Pomo) - Microsoft Office Word pomo

Officeov pomonik nudi savjete i pomo pri radu, odgovara na pitanja i prua pomo za razne znaajke programa koji koristimo, a jedinstven je za sve programe koje moemo pronai unutar Office paketa. Pomonika se jednostavno poziva preko Izbornika Pomo, naredbe Prikai Officeovog pomonika.

Prikazat e nam se simpatian lik na kojeg je dovoljno kliknuti, a u balonu za razgovor ispod pitanja to elite uiniti? upisati pojam ili pitanje koje nas zanima. Nakon toga kliknemo na Pretraivanje. Officeov pomonik ponudit e nam sve teme koje je pronaao vezano uz postavljeni upit. U oknu zadatka otvorit e se rezultati pretraivanja. Sada je potrebno izabrati onaj rezultat koji je po tematici najblii naem problemu, kliknuti na hipervezu ispod teksta i proitati ponueno rjeenje problema. Kada nam pomonik vie nije potreba moemo ga jednostavno sakriti pomou izbornika Pomo naredbe Sakrij Officeovog pomonika ili kliknuti desnom tipkom mia na njega i izaberite naredbu Sakrij. Pri izboru Microsoft Office Word - pomo u izborniku Pomo pokazuje nam se u oknu zadatka okvir za dijalog Trai u kojem slino kao kod Officeovog pomonika upisujemo ono to nas zanima ili moemo izabrati tablicu sadraja (po temama kao sadraj u knjizi i po indeksu - kljunim rijeima). Sadraj pregledavamo listanjem po strukturi sadraja (knjige, poglavlja, odlomci). Rad sa tablicama Tablicu umeemo u dokument tako da:

postavimo kursor na eljeno mjesto u dokumentu kliknemo na gumb Insert Table (Umetni tablicu) u alatnoj traci

Standard. Pojavljuje se prozor u kojem povlaenjem mia odredimo broj stupaca i redova tablice. ili

naredbom Table Insert Table (Tablica Umetanje -Tablicu) Tablicu u tijeku rada moemo mijenjati, dodavti ili brisati stupce, redove, elije ili mijenjati veliinu i poloaj. Sve funkcije koje koristimo kod rada s tablicom nalaze se u izborniku Table (Tablica). Za najee koritene naredbe za rad s tablicama moemo koristiti alatnu traku Tables and Borders (Tablice i obrubi).


omoguava crtanja tablice

brisanje dijela tablice

stil crte (bez obruba, puna, crtkana crta)

debljina crte (obruba) u tokama elija u tablici se ponaa kao mali dokument. U njoj moemo pisati, brisati, mijenjati, umanjivati ili poveavati tekst i grafiku. elija se dodavanjem sadraja automatski poveava, a brisanjem sadraja smanjuje. Oblikovanje teksta u eliji se obavlja na isti nain kao i teksta izvan tablice. Oznaavanje redova, stupaca i elija

Redak u tablici oznaimo tako da kliknemo uz lijevi rub tablice:

Stupac u tablici oznaimo tako da pomaknemo pokaziva uz gornji rub tablice, a kad se

pokaziva promjeni u podebljanu strelicu okrenutu na dolje kliknemo:

eliju oznaimo tako da kliknemo uz lijevi rub elije, kad se pokaziva promijeni u

podebljanu strelicu usmjerenu na desno:

Vie stupaca, redaka, elija oznaavamo na isti nain kao jedan stupac ili eliju, s tim da pokaziva povlaimo kroz elije. Poravnanje teksta u elijama - Tekst u eliji moemo poravnati:

po horizontali kao tekst (odlomak) u dokumentu pomou naredbi na alatnoj traci Formatting (Oblikovanje) vidi Ureivanje odlomka!

po vertikali pomou grupe gumba Align (Poravnaj) u alatnoj traci Tables and Borders (Tablice i obrubi)

Promjena veliine redaka, stupaca i elija - irinu / visinu stupaca mijenjamo tako da najprije: oznaimo retke ili stupce naredbom Table Table properties (Tablica - Svojstva tablice) otvorimo dijaloki prozor na kartici Row (Redak) ili Column (Stupac) upiemo izabranu visinu/irinu

irinu/visinu pojedinanih elija moemo promijeniti i miem, pomicanjem rubova elije u samoj tablici.


Brisanje elija, stupaca i redaka - Sadraj elije izbriemo tako da istu oznaimo i pritisnemo tipku Delete. Ako elimo izbrisati redak ili stupac, oznaimo ga i naredbom Table Delete Rows/Columns (Tablica - Izbrii - redak/stupac) izbriemo. Premjetanje redaka i stupaca - Retke i stupce premjetamo tako da:

oznaimo redak/stupac kliknemo na gumb Cut (Izrei) oznaimo redak/stupac ispred kojeg elimo umetnuti redak/stupac kliknemo na gumb Paste (Zalijepi)

Dodavanje redaka i stupaca - Ako elimo dodati redak/stupac, oznaimo redak iznad koje e se pojaviti novi redak, odnosno oznaimo stupac ispred kojeg e se pojaviti novi stupac i zadamo naredbu Table Insert Rows/Columns (Tablica - Umetni - redak/stupac). Redak na kraju tablice dodajemo pritiskom na tipku Tab u zadnjoj (donjoj desnoj) eliji tablice. Spajanje i podjela elija - elije koje elimo spojiti ili podijeliti najprije oznaimo, a zatim kliknemo na gumb Merge Cells (Spoji elije), odnosno Split Cells (Podijeli elije), na alatnoj traci Tables and Borders (Tablice i obrubi). Ispis Da bi prije samog ispisa dokument pregledali i prekontrolirali koristimo naredbu Print Preview (Pretpregled ispisa) bilo da kliknemo na istoimenu ikona na alatnoj traci ili iz izbornika File (Datoteka). Promijeni se izgled zaslona, vidi se samo alatna traka sa slijedeim gumbima:

Ispis

Povealo. Ako iskljuimo povealo moemo raditi ispravke

Pregled jedne ili vie stranica

Izbor poveavanja za pregled dokumenta

Pogled ravnala (ravnalo se vidi/ne vidi)

Stisni da stane. Word e pokuati stisnuti tekst tako da ima stranicu manje

Puni zaslon (prikaz je preko cijelog zaslona)

Zatvori (zavri pregled)

Dokument moemo ispisati na pisau:

klikom na gumb Print (Ispis) na alatnoj traci. Ispisati e se jedna kopija dokumenta s trenutnim postavkama pisaa

naredbom File Print (Datoteka Ispis) otvoriti e se dijaloki prozor koji omoguava promjenu opsega ispisa (samo neke strane dokumenata), broj kopija, postavke pisaa i drugo.


Nakon potvrde ispisa Word priprema dokument za ispis i alje podatke pisau. Pripremu dokumenta pratimo u statusnoj traci programa Word, te u kutu na Traci sa zadaama. Ispis zaustavljamo dvostrukim klikom na ikonu pisaa u traci sa zadaama. Nakon toga se otvara dijaloki prozor u kojemu odaberemo Prekini ispis u izborniku Dokument. Ispis u datoteku - Ako nemamo pisa, ispis dokumenta moemo napraviti u datoteku. Dokument se u tom sluaju ispisuje zajedno sa svim postavkama u datoteku tipa .prn. Ispis u datoteku je u svemu jednak ispisu na pisau, jedino to u dijalokom prozoru Print (Ispis) umjesto pisaa odaberemo opciju Print to file (Ispii u datoteku).


III Osnove Interneta Internet pretraiva Internet pretraiva ili preglednik je program koji koristimo za pregledavanje sadraja na Internetu. U upotrebi je vie razliitih Internet pretraivaa koji se razlikuju po izgledu, proizvoau i sitnijim razlikama u mogunostima, a namjena je kod svih jednaka. Najee koriteni i najraireniji je Microsoftov Internet Explorer (IE). Isporuuje se standardno s operativnim sustavom Windows. Program moemo pokrenuti na dva naina:

Start All Programs (Programi) Internet ili na Desktopu dva puta kliknemo na ikonu Internt Explorera

Kako do Svjetske mree (World Wide Web) Svaki dokument koji je dostupan preko WWW ima svoju jedinstvenu URL (Uniform Resource Locator) adresu. Tipian oblik takve adrese je:

http://server/dokument npr.: http://www.abc.hr/dokument.html Za pristup dokumentu na Internetu imamo vie mogunosti:

u traku sa URL adresom moemo izravno upisati eljenu adresu dokumenta (npr.: www.abc.hr)

izaberemo omiljene stranice (Favorites) iz alatne trake i iz ponuenog popisa odaberemo adresu

ako ima zadani dokument hiperlink, moemo kliknuti na njega Hiperlinkovi

od ostaloga teksta dokumenta se razlikuju po boji i podcrtani su ako se sa pointerom pomaknemo na hiperlink, pointer dobije oblik ruke sa

ispruenim prstom , pri emu se obino promijeni i boja teksta ako kliknemo na hiperlink, Internet Explorer nam otvori dokument, na kojega ukazuje

poveznica (hipertekstualna poveznica sadri URL adresu); hipertekstualne poveznice unutar mrenih dokumenata koristimo za kretanje po mrenim stranicama

linkovi poveznice takoer mogu biti i slike Znaenje ikona

Kad Internet Explorer trai ili sputa eljeni dokument vrti se slika u gornjem desnom kutu , dok se za to vrijeme prozori u statusnoj traci puni. Kada je zadatak zavrio, slika miruje.

Dokument moemo pregledavati ve za vrijeme uitavanja.

Uitavanje dokumenta moemo prekinuti ako odaberemo gumb Stop ili naredbom View Stop (Pogled Zaustavi), odnosno tipkom Esc.


Ako se dokument ne vidi dobro moemo ga osvjeiti pritiskom na gumb Osvjei u alatnoj traci (dokument e se ponovno uitati i vidjeti e se promjene) ili naredbom View Refresh (Pogled Osvjei), odnosno tipkom F5.

U poetni (zadani) dokument se vraamo odabirom gumba Domaa stranica ili naredbom View Go To Home Page (Pogled - Idi na - Domau stranicu.

Dokument moemo ispisati pritiskom na gumb Ispii u alatnoj traci ili naredbom File Print (Datoteka Ispis).

Slova u dokumentu poveavamo odnosno smanjujemo klikom na gumb Veliina slova. Isti uinak dobivamo koritenjem naredbe View Text Size (Pogled - Veliina teksta).

Strelica u lijevo znai, da se vratimo jedan korak odnosno dokument natrag,

strelica u desno dokument naprijed (ako smo se prethodno pomicali natrag).

Iza gumba skriva se mogunost rada sa razliitim servisima za pretraivanje. Home page - zadana domaa stranica pretraivaa Pri pokretanju pretraivaa uvijek nam se otvara ista Web stranica. Tu stranicu zovemo Home Page - zadana domaa stranica pretraivaa. Spomenutu stranicu moemo uvijek promijeniti i postaviti drugu. Za domau stranicu biramo onu stranicu, koju elimo vidjeti pri pokretanju Internet pretraivaa.

Tools Internet Options(Alati - Internet opcije) na kartici General (Ope) dijalokog prozora, potraimo podruje Home page (Domaa

stranica) u polju Adress (Adresa) izbriemo postojeu URL adresu i zamijenimo je novom promjene postavki potvrdimo gumbom OK (U redu)

Uvijek kada kliknete na gumb Home, pretraiva e se prebaciti na stranicu koju smo odredili kao zadanu. Rad sa omiljenim adresama To su adrese koje ee koristimo pa ih zato pospremamo za laki i bri pristup. Dostupne su preko

gumba favoriti ili iz istoimenog izbornika. Mogu se organizirati u mape poput ostalih datoteka na raunalu.


Dodavanje adresa - Kad elimo dodati novu adresu meu omiljene stranice, moramo se nalaziti na adresi, koju elimo pospremiti (npr.: upiemo je u traku sa URL adresama). Izborom naredbe Favorites Add to Favorites (Omiljene stranice - Dodaj u omiljene stranice), otvoriti e se dijaloki prozor:

Zadano ime moemo po elji promijeniti. Ako smo s imenom zadovoljni, kliknemo gumb Create in>> (Pospremi u>>), nakon ega e se prozor proiriti prema dolje kako bismo mogli izabrati mapu u koju e se adresa pospremiti. Izbor potvrdimo klikom na gumb OK (U redu) ili odustanemo gumbom Cancel (Odustani).

Poto je struktura mapa organizirana poput stabla, premjetanje unutar nje je slino kao u Windows Exploreru. Pospremanje stranica - Stranice koje gledamo na Internetu moemo pospremiti na disketu ili tvrdi disk. Na taj nain pohranjujemo podatke za kasniju uporabu. Kad koristimo ili citiramo informacije s Internet (Web) stranica, preporuuje se navesti izvor. Stranicu pospremimo na slijedei nain:

otvorimo Web stranicu zadamo naredbu File Save As(Datoteka - Spremi kao) otvora nam se standardni Save As dijaloki okvir (vidi Spremanje dokumenta!) u kojem

odredimo mjesto, ime i tip pohranjenog dokumenta i nain pohrane Pospremanje slika - Slike s Web stranica moemo pospremiti na slijedei nain:

postavimo pokszivs mia na sliku koju elimo pohraniti kliknemo desnom tipkom mia u padajuem izborniku izaberemo naredbu Save Picture As(Spremi sliku kao...) u dijalokom prozoru odredimo mjesto gdje emo je pohraniti, dodijelimo ime datoteci i

izaberemo tip datoteke kliknemo gumb Save (Spremi)


Traenje i trailice Za traenje informacija na Internetu na raspolaganju su brojne trailice. To su posebni mreni servisi koji sadre velike baze podataka s Internet adresama. Poznajemo vie vrsta Internet trailica. Nain rada izmeu pojedinih trailica ne razlikuje se mnogo. Kako koristiti trailicu:

postavimo se na WEB stranicu eljene trailice npr. www.Google.com u polje na stranici trailice upiemo kljunu rije (kod stranih trailica pazite na znakove s

kvaicama) i kliknemo na gumb Searchi (Trai) priekamo nekoliko trenutaka da se ispie popis pronaenih dokumenata, tu su pobrojane

stranice koje su povezane s traenim pojmom ako je pronaenih stranica mnogo, popis se ispie na vie strana, izmeu kojih se kreemo

uz pomo hiperlinkova kad pronaemo traenu stranicu, jednostavno kliknemo na adresu - naslov stranice

to je upisani pojam neodreeniji, to e biti vei broj pronaenih stranica i obratno!

Ispis - tiskanje Ispis Web stranica - dokumenata obavlja se na slian nain kao i ispis dokumenata u drugim programima:

File Print(Datoteka Ispii) u dijalokome okviru izaberemo eljene postavke i potvrdimo gumbom OK (U redu)

Postavke stranice za ispis namjetamo naredbom File Page Setup (Datoteka - Postavke stranice). Otvara se dijaloki okvir u kojemu moemo odrediti margine stranice, zaglavlje i podnoje, orijentaciju stranice,po proceduri koja vrijedi za veinu korisnikih programa. Uporaba Pomoi Kada pri traenju po Internetu naiemo na potekoe s pretraivaem, ili ne moemo nai eljenu naredbu, preporua se uporaba pomoi ili Helpa. Da bi pokrenuli koritenje pomoi, u izborniku Help (Pomo) odaberemo naredbu Contents and Indeks (Sadraj i indeks). Pomo moemo potraiti na nekoliko naina:

prema sadraju prema kazalu pojmova ili pomou trailice

Objanjenja imaju sva svojstva tekstualnih dokumenata, zato nad njima moemo izvesti veinu postupaka ureivanja (kopiranje, lijepljenje u drugi dokument, ispis).


Elektronska pota Pod nazivom "elektronska pota" skriva se jedan od dostupnih Internet servisa, koji omoguava slanje poruka i podataka izmeu pojedinih raunala spojenih na Internet. Raunala se mogu nalaziti u susjednim prostorijama ili pak na drugom kraju svijeta. Brzina i fleksibilnost elektronske pote je jedna od glavnih prednosti toga servisa pred regularnom potom. Od trenutka kada poiljatelj poalje potu, do trenutka kada ona dospije u program za elektronsku potu primatelja proe od nekoliko sekundi do najvie nekoliko minuta, ako su veze do primateljevog servera u tome trenutku vrlo optereene. Elektronska pota je takoer vrlo prilagodljiv servis. Pod nazivom "elektronska pota" veina korisnika obino podrazumijeva napisane tekstove. Meutim, ovaj servis osim slanja tekstualnih poruka omoguava da tekstu priloimo datoteku bilo kojeg tipa (sliku, zvuni zapis) U ovom poglavlje emo se upoznati s koritenjem elektronske pote uporabom programa Microsoft Outlook Express. Program moemo pokrenuti na vie naina:

Na Desktopu potraimo ikonu Microsoft Outlook Express ili preko gumba Start izaberemo mapu Programi i unutar te mape izaberemo program

Microsoft Outlook Express Na lijevoj strani prozora prikazane su mape (uoite strukturu stabla). Pojedinana mapa predstavlja:

Inbox (Primljeno) - elektronski potanski sandui ili pretinac. Tu se nalaze sve primljena poruke.

Outbox (Za slanje) - pripremljene poruke, koja jo nisu poslane nego ekaju da ih poaljemo. Kad ih budemo eljeli poslati upotrijebiti emo naredbu Send/Recv (Poalji i Primi sve) odnosno, pritisnuti na tipku F5 ili Ctrl+M. Tada e se sve poruke poslati na odredinu adresu i prebaciti u mapu Sent Items

(Poslano). Sent Items (Poslano) prijepis (kopija) svih poruka koje smo poslali.

Deleted Items (Obrisano) izbrisana pota. Drafts (Skice) - poruke, koje jo ne namjeravamo poslati nego ih elimo kasnije zavriti i

poslati, pospremimo meu skice. Pregled primljene pote - Pristiglu potu pregledavamo na slijedei nain:

postavimo se u mapu Primljeno izvedemo naredbu Poalji i primi (gumb na alatnoj traci ili izbornik Alati) program skida nove poruke i alje sve one poruke koje jo nismo poslali i ekaju u mapi Za

slanje nove poruke vidimo u mapi Primljeno i dok ih ne otvorimo, ispisane su podebljano dvostrukim klikom na poruku otvaramo je u novom prozoru

Slanje pote - Novu elektronsku poruku piemo na slijedei nain:

kliknemo na gumb


prikae se donji prozor:

u polje To upiemo elektronsku adresu primatelja (obavezno), u polje Cc upiemo elektronsku adresu primatelja kopije nae poruke (ako elimo), u polje Subject upiemo predmet naslov nae poruke (nije obavezno, ali se preporuuje), u polje namijenjeno sadraju poruke upiemo tekst. Kad smo zadovoljni napisanim, kliknemo na gumb Send - Poalji. Datoteka se ne poalje istoga trenutka, nego kada kliknemo na gumb Send/Receive -

Poalji/Primi, ili po odreenom vremenskom razmaku, ako je program tako postavljen. Pri pisanju elektronskih adresa moramo biti precizni. Niti jedna elektronska adresa ne smije sadravati posebne znakove ili hrvatske grafeme (, , , , ). Obavezni sastavni dio elektronske adrese je znak @. - da bi ga napisali trebamo pritisnuti tipke Alt Gr + V odnosno desnu tipku Alt na tipkovnici i slovo V istovremeno. Slanje datoteke - Poruci koju nekome aljemo moemo priloiti datoteku i poslati je na takav nain primatelju (adresatu). To moemo uiniti na slijedei nain:

izvedemo postupak slanja nove poruke kao to je opisano u prethodnom poglavlju,

kliknemo na gumb sa spajalicom Priloi datoteku ili izvedemo naredbu Insert File Attachment (Umetni - Priloi datoteku)

u dijslokom prozoru izaberemo datoteku koju elimo priloit. kliknemo na gumb Attach (Priloi) poaljemo poruku klikom na gumb Send (alji)

Ako doe do pogreke i elimo priloenu datoteku izbrisati, kliknemo na nju i pritisnemo tipku Delete na tipkovnici.

Poalji potu

Sadraj poruke

Predmet poruke

Spajalica za prilaganje datoteka


Preuzimanje datoteke - Poruka koja ima priloenu datoteku moe se primijetiti pri prijemu, budui da je opremljena sa spajalicom. Priloenu datoteku otvorimo po slijedeem postupku:

dvoklikom otvorimo elektronsku poruku, dvokliknemo na ime datoteke, koja je priloena, datoteka se otvara u programu s kojim je bila kreirana.

Slanje odgovora - Poiljatelju primljene poruke odgovorimo tako da:

u prozoru za pregled pisama najprije oznaimo pismo na koje emo odgovoriti,

izaberemo gumb Odgovori ili izaberemo naredbu Message Reply to Sender (Poruka - Odgovori poiljatelju)

Otvara nam se isti prozor kao u primjeru slanja nove poruke, samo to je primatelj upisan (osoba kojoj odgovaramo), upisan je takoer predmet i sadraj primljenog pisma. Sve zadane podatke moemo runo promijeniti. Daljnji postupak je isti kao u primjeru slanja pote. Ako prije slanja odgovora elimo izbrisati sadraj primljenoga pisma oznaimo miem tekst i pritisnemo tipku Delete na tipkovnici.

Odgovori svima Naredbu Odgovori svima koristimo u sluajevima kada elimo odgovoriti poiljatelju poruke i svim ostalim primateljima poruke. Prosljeivanje poruke - Poruku koju smo primili moemo u sluaju potrebe u originalnom obliku poslati drugim primateljima. U prozoru za pregled poruka prvo oznaimo poruku, koju elimo

proslijediti dalje. Izaberemo gumb Proslijedi ili naredbu Message Forward (Poruka Proslijedi). Otvara nam se isti prozor kao u primjeru slanja nove poruke, samo to je sadraj ve ispisan. Moramo jo odrediti primatelja. Sve zadane podatke moemo runo promijeniti. Daljnji postupak je isti kao u primjeru slanja pote. Ispis poruka - Elektronsku poruku tiskamo na slijedei nain:

otvorimo poruku, koju elimo tiskati,

kliknemo na gumb Ispis, u novom prozoru odaberemo raspoloivi pisa potvrdimo na gumb OK.

Brisanje poruka - U prozoru za pregled poruka prvo oznaimo poruke koje elimo obrisati. Nakon toga oznaene poruke obriemo pritiskom na tipku Delete. Obrisane poruke se nakon brisanja premjeste u mapu Obrisane poruke (Ko za smee). Izbrisanu poruku (premjetenu u Obrisane poruke) mogue je obnoviti. Kada poruke obriemo iz mape Obrisane poruke tada ih trajno gubimo.


Prilog 2: Internet Rjenik

A @ - at, monkey Znak kojemu je u ACSII oznakama pridruen broj 64; primjenjuje se u pisanju adresa elektronike pote tako to odjeljuje ime korisnika od domene na kojoj ima otvoren korisniki raun.

Account - Mreno ime korisnika, identitet korisnika, korisniki raun. Adress - Adresa - svakoj web stranici na Internetu se dodjeljuje jedinstvena prepoznatljiva adresa. Adresa se oznaava i kao URL (Uniformed Resoure Locator).

ADSL - (Asymmetric Digital Subscriber Loop) Standard za prijenos videopodataka telefonskom linijom (bakrene ice); razvijen u amerikim telefonskim tvrtkama kao rezultat natjecanja s tvrtkama za prijenos kabelske televizije za prevlast na tritu telefonskih i televizijskih usluga; omoguuje prijenos podataka brzinama od 1,544 Mbps do 8,448 Mbps; sin. Asymmetric Digital Subscriber Line.

Archive - Arhiva - Velika datoteka, najee kopresirana (saeta), koja sadri vie manjih datoteka u sebi. Najpoznatiji formati za arhiviranje su ZIP, RAR, ARJ...

ARPA - (Advanced Research Projects Agency) Amerika vladina organizacija zaduena za stvaranje eksperimentalnih mrea koje su najavile poetak Interneta, a kasnije poznata kao DARPA (Defence Advanced Research Projects Agency).

ASCII - (American Standard Code for Information Interchange), ameriki standardni znakovnik za razmjenu informacija. Svakom znaku se pridjeljuje esterobitni, sedmerobitni ili osmerobitni kod, a ve ovisno o eljenom opsegu ASCII znakovnika.

Attachments - Dodaci - Multimedijalne datoteke koje su dodane, "prikaene" e-mailu, a mogu biti tekstualne, grafike, zvune, video, proraunske tablice, baze podataka ili ak itave aplikacije, programi.

AVI - Standard video kompresije razvijen od strane Microsoft Windowsa. Video klipovi na World Wide Webu su najee dostupni u Avi i QuickTime formatu.

B Bandwitdh - irina pojasa - irina frekvencijskog pojasa. Jednostavnim rjenikom, bandwidth je koliina informacija koja prolazi kroz jedan kanal u bilo kojem trenutku.

Bit - (Binary DigIT) najmanja jedinica raunalne datoteke, sastoji se od 1 ili 0. Kombinacija bitova moe upuivati na slovo, brojku ili obavljati signalizaciju, prebacivanje ili neku drugu funkciju. U irokim skupinama se obino mjere bitovima po sekundi.

Bookmark ili Favorites - Za Netscape i Internet Explorer; aplikacija u programima za pretraivanje Interneta u koje se snimaju adrese ili web stranice do kojih elimo doi u slijedeim pretraivanjima.

Bps - (Bitovi u sekundi) brzina kojom se mjeri prijenos datoteka. Browser - Pretraiva, program koji omoguava korisniku pretraivanje World Wide Weba (WWW svjetske mree) i drugih Internet sadraja koristei GUI (Graphical User Interface) grafiko suelje. Primjeri su Mosaic, Netscape, Internet explorer, Opera itd.


Bug - Pogreka, sintaktika ili logika u programskom kodu. Byte - Bajt - jedinica datoteke, sainjava ga osam bitova. Primjer - 01101010.

C Carbon Copy cc - Karbonska kopija. Poruka koja se elektronikom potom alje pored osnovne poruke i na jo neku adresu.

Client - klijent - U odnosu klijent server, klijent je raunalo koje otvara programe ili aplikacije sa servera ili preuzima s njega datoteke.

Compress - kompresiranje, saimanje - Postupak izbacivanja suvinih ili polusuvinih informacija iz datoteke, inei je manjom radi lakeg pohranjivanja.

Cookie - "kolai" - Cookie je dio softvera koji snima podatke o korisniku i uva te podatke sve dok to server zahtijeva. Na primjer, ako pretraujete po virtualnim trgovinama, svaki put kada neto stavite u svoju koaricu, cookie uva informaciju sve dok se ne odluite za kupovinu i server ne zatrai podatak o stvari koju elite kupiti.

D Dialup - program za spajanje - Dialup access ili dialup account je postupak kada se koristi modem za pristup Internetu preko mree.

Download - Kada korisnik prebacuje podatke s raunala spojenog na Internet na svoje osobno raunalo, onda kaemo da skida datoteke da radi download.

DVD - (Digital Video Disk) Digitalni videodisk, vrsta kompaktnog diska za pohranu digitalnih podataka. Podaci se itaju crvenom lasersko zrakom za razliku od standardnog CD-a gdje se itaju infracrvenom. Maksimalni kapacitet DVD-a je 8,5 GB.

E E-mail - elektronika pota - Vrsta komunikacije gdje se elektronika poruka poalje na udaljenu lokaciju i drugi je korisnik prima preko jedinstvene vlastite e-mail adrese.

Encryption - ifriranje, kodiranje poruke, koja se sastoji od teksta ili podataka, ureajem za prijenos podataka, kako bi se pri prijenosu podaci zaitili od korisnika koji su prikljueni na istu mreu, a nemaju pravo pristupa podacima.

F FAQ - esto postavljana pitanja - (Frequently Asked Questions) Lista najee postavljanih pitanja (i odgovora na njih) koji pokrivaju sve vrste tema koje se mogu nai u World Wide Webu. Dozvoljava korisniku da ispita ono na to je ve netko drugi dobio odgovor.

Filename extension - Obino tri ili etiri slovna oznaka na kraju imena datoteke, odijeljena tokom i oznaava tip datoteke. Primjeri su - .txt (tekstualna datoteka), .gif (Grapgic Interchange Format).

Firewall - Osigurava tvrtkinu ili organizacijsku unutranju mreu od neovlatenih vanjskih pristupa (najee Internet hackera, zlonamjernih korisnika Interneta)

Font - Skup znakova i simbola koji se od drugih takvih skupova ne razlikuje znaenjem znakova od kojih se sastoji, ve prema teini, izgledu i veliini izraenoj tipografskim tokama.

Freeware - Softver koji je dozvoljeno, uz autorsku dozvolu, besplatno dijeliti, ali esto uz odreene


uvjete (na primjer, softver se ne moe preinaiti, itd).

FTP - (File Transfer Protocol) jedan od glavnih naina na koji se datoteke prebacuju preko Interneta. FTP stranica je ona, koju daje neka odreena tvrtka ili organizacija, kao spremite za sve vrste datoteka koju korisnici mogu skidati.

G GIF - (Graphic Interchange Format) razvijen od Compuserve-a. GIF je operativno nezavistan format datoteke, iroko rasprostranjen na Internetu za grafike datoteke. Kompresira datoteke koristei lossless (smanjiti to je manje mogue) metodu koja osigurava da kvaliteta slike ne oslabi.

.gif - Graphics Interchange Format (GIF) ekstenzija datoteke za grafike formate (slike). (Vidi GIF).

Gigabyte - gigabajt - tisuu Megabajta. Google - jedan od najboljih servisa za automatsko indeksiranje i pretraivanje web stranica. GUI - (Graphical User Interface) Grafiko korisniko suelje; program koji podatke prikazuje ili u grafikom ili u mjeovitom obliku (tekst i grafika), ime se korisniku olakava rad. Zamisao potekla od tvrtke Xerox.

H Hacker - Osoba koja je vjeta u programiranju, osobito u strojnom jeziku i koja odlino poznaje sve tajne raunalnog sustava. Naziv za osobu koja zloupotrebljava mogunosti raunala ili Interneta.

Home page - Na World Wide Webu ovo predstavlja glavnu i poetnu stranicu web prostora neke tvrtke, organizacije, sveuilita, fizike osobe itd., s koje hiperlinkovima odlazimo na druge stranice web prostora.

Host - glavno raunalo - Korisnik se obino spaja na host raunalo uvijek kad se spaja na Internet. HTML - (Hyper Text Markup Language) jezik za oblikovanje sadraja na web stranicama. HTTP - (Hypertext Transfer Protocol) Protokol za koritenje weba, odreuje kako se poruke oblikuju i prenose.

Hyperlink - hiperlink - Na stranicama World Wide Weba, hiperlinkovi su bojom (ili drugaije) oznaeni tekstovi ili slike koje kada se izaberu (obino klikom mia), otvaraju druge stranice.

Hypertext - Tekst u kojem odreene rijei ili slike slue kao veza prema drugim tekstovima, slikama, zvunim zapisima ili prema bilo kakvom drugom dokumentu koji se obrauje pomou raunala.

I Icon - Sliica, simbol na zaslonu raunala koji omoguuje slikovno komuniciranje izmeu korisnika i ureaja.

Intranet - Privatna podruna mrea, koja osim funkcija Interneta sadri i privatni web posluitelj (web server) i poseban sigurnosni sustav (firewall). Koncepcija raunalnog umreavanja temelji se na Internet standardima, uz visok stupanj raunalne sigurnosti.

IP - (Internet Protocol) Protokol koji se koristi na Internetu, odreuje format paketa podataka i shemu adresiranja.


ISDN - (Integrated Services Digital Network) Digitalna mrea s integriranim uslugama koja dozvoljava brzi protok podataka. Dozvoljava istovremen prijenos glasa, datoteka i video informacija.

ISP - (Internet Service Provider) Tvrtka ili organizacija, kao na primjer HiNet ili Iskon, namijenjena omoguavanju pristupa Internetu pravnih ili fizikih osoba, uz naplatu ili, poput CARneta besplatno.

J JavaScript - Vieplatformni skriptorski jezik (cross-platform, scripting language) napisan u amerikoj tvrtki Sun Microsystems, Inc.

JPEG - (Joint Photographic Experts Group) Standardna kompresija slika ili video zapisa koja je razvijena naroito zbog koritenja na Internetu. Veina fotografija se moe snano komresirati s ovom metodom bez velikog gubljenja na kvaliteti.

.jpg ili .jpeg - Ime ekstenzije dana JPEG grafikim datotekama (vidi JPEG). K Kilobyte - kilobajt - 1024 bajta, obino zaokruenih na tisuu zbog jednostavnosti. L LAN - (Local Area Network) LAN predstavlja grupu raunala u istoj zgradi, povezanih mrenim kablovima.

Link - Linkovi su veze izmeu hipertekstualnih stranica. Svaki put kada kliknemo na osvijetljeni ili nekako drugaije oznaeni tekst da bismo otili na drugu stranicu, pratimo link.

Login - prijava - Kada se korosnik eli spojiti na Internet preko svog raunala, prvo se mora prijaviti na modemski ulaz sa svojim passwordom, lozinkom i korisnikim imenom.

M Mailing List - Popis adresa, lista adresa, adresar; popis adresa osoba kojima poruke aljemo elektronikom potom - Isto tako, programski sustav za automatsko distribuiranje poruka elekrtronike pote.

Megabyte - megabajt (MB) - Jedinica mjere za tisuu kilobajta; milijun bajtova. Modem - (MOdulator-DEModulator) Dozvoljava prijenos digitalnih podataka preko analogne telefonske linije.

MPEG - (Motion Picture Experts Group) Format kompresije video zapisa koriten za filmove ili animacije na Internetu.

.mpg ili .mpeg - Ime ekstenzije za MPEG filmove. N Netiquette - Neslubena, u velikoj mjeri nepisana pravila, osmiljena zbog toga da Web postane uljudbeno i civilizirano drutvo.

Network - Dva ili vie povezanih raunala sposobnih za dijeljenje izvora podataka.


O Offline - Kada raunalo izvrava radnje dok nije spojeno s nekim drugim raunalom, onda kaemo kako radi offline.

Online - Kada je raunalo spojeno s nekim drugim raunalima i izvrava radnje, onda kaemo kako je online.

P Password - Zaporka, lozinka, ifra; tajni niz znakova kojim se pristup podacima omoguuje samo ovlatenim osobama.

Protocol - protokol - Postupak, nain na koji raunala komuniciraju jedno s drugim preko Interneta, u cilju davanja usluge.

Proxy server - Dvojnik raunala posluitelja; mreno raunalo koje obavlja zadatke adresirane drugom raunalu. Zbog zaguenja nekih raunala, proxy server esto se upotrebljava na Internetu, kako bi se rasteretila glavna raunala posluitelji i promet usmjerio prema jednom ili vie dvojnika.

Q Query - Upit, pitanje; zahtjev za predoivanje informacije; formalan zahtjev programu za pretraivanje (search engine).

R Router - ruter - Raunalo posebne namjene (ili softverski paket) koje barata vezom izmeu dvije ili vie mrea. Ruteri se usredotouju na krajnje adrese paketa koji prolaze kroz njih i odluuju na koje e ih rute poslati.

S Search Engine - Program za pretraivanje, stroj za traenje program kojem se pristupa s udaljenog raunala i koji korisnicima omoguuje pretraivanje i nalaenje informacija na Internet mrei. Neki od poznatijih programa te vrste su Google, Yahoo, Alta Vista

Server Posluitelj, raunalo unutar mree, server ini datoteke dostupne klijent programima lociranima na drugim raunalima kada ih se zatrai.

Shareware - Softver koji se besplatno dijeli, ali pod odreenim uvjetima. Ili je softver ponuen na probu, te se mora registrirati, odnosno kupiti nakon nekog vremena, ili u drugom sluaju, ne moe primiti nikakvu softversku nadogradnju bez registracije. U nekim sluajevima je potrebna direktna isplata autoru.

Spam - Neeljene ili primateljima nevane poruke elektronike pote, koje se alju na vie sluajno odabranih adresa korisnika mree ili na adresu jedne tematske skupine na USENET mrei.

SSL - (Secure Sockets Layer) Standardni protokol koji omoguuje slanje i primanje zakrivenih podataka na Internetu, kao to su lozinke ili brojevi kreditnih kartica; ugraen je u neke programe za pretraivanje na Internetu (Netscape Navigator i Internet Explorer). Upotrebljava se od 1995. godine.

T


TCP/IP - (Transmission Control Protocol / Internet Protocol) Dva osnovna protokola koja tvore temelje Interneta.

Terabyte - terabajt - 1000 gigabajta. Trojan horse - Trojanski konj virus koji se ne iri, nego je stavljen u normalni program, a najee u program s odstranjenim podprogramima za zatitu od neovlaena kopiranja; destruktivni program napisan s namjerom razbijanja sigurnosnog sustava raunala; obino je maskiran tako da se korisniku prikazuje kao program za arhiviranje, igra ili sl., trojanski konj moe ostaviti posljedice zbog kojih njegov autor moe podlijegati sudskom postupku.

U Unix - Operativni sistem obino pisan u C-u i kreiran za multipliciranu uporabu. Ima TCP/IP u sebi i stoga je jedan od najpopularnijih operativnih sustava za servere na Internetu.

Upload - Prebacivanje datoteka s osobnog raunala na odreeno udaljeno raunalo (suprotno od download - skidanja s udaljene maine).

URL - (Uniformed Resoure Locator) Internet adresa. Npr. http://www.poslovniforum.hr V Virus - Program koji se moe samostalno umnoavati i pri tom moe, ali i ne mora raditi tetne radnje. Moe se prebacivati s raunala na raunalo preko Interneta ili drugih mrea, zaraenih disketa ili CD-a.

W World Wide Web (WWW ili Web) - Multimedijalni, mreni usluni program koji se temelji na hipertekstu, u kojem se odabirom kljunih rijei automatski prelazi u druge, hipervezama povezane dokumente.

Worm - Program crv raunalni virus programiran za irenje od raunala do raunala preko Interneta ili koje druge svjetske mree. Program se razmnoava skriven u radnoj memoriji raunala, a najea posljedica zaraze je usporavanje rada raunala ili pad raunalnog sustava, pri emu crv ne inficira druge programe i ne unitava podatke izravno.

X Y Yahoo - Program za pretraivanje koji se koristi na Internetu, a temelji se na katalogu s indeksiranim sadrajem. Autori su mu David Filo i Jerry Yung, sa sveuilita Stanford, SAD.

Z .ZIP - Datoteke koje su kompresirane PKZIP programom imaju ovu ekstenziju. Mogu se dekompresirati PKUNZIP-om.


Prilog 3: Vjebe

Vjebe su namijenjene razvijanju sposobnosti praktine primjene steenih znanja. Pojedini zadaci se meusobno dopunjavaju, zato ih je potrebno rjeavati po redu. Vjebe pokrivaju sve bitne pojmove predviene nastavnim planom.

Osnove MS Windowsa 1. Upalite raunalo. 2. Pogledajte svojstva radne povrine i promijenite sliku u pozadini. 3. Smanjite glasnou zvunika na vaem raunalu. 4. Pogledajte sadraj koa za smee, po potrebi ko ispraznite. 5. Napravite preac na radnoj povrini za program Kalkulator. 6. Restartajte raunalo. 7. Pokrenite program Windows Explorer, prozor maksimizirajte. 8. Pogledajte sadraj diskete, po potrebi izbriite postojei sadraj tako da disketa bude

prazna.

9. Otvorite program Wordpad, prozor maksimizirajte. 10. Na mjestu gdje titra kursor upiite vae ime i prezime. 11. Dokument spremite na disketu pod imenom Vjezbe.rtf. 12. U novi redak upiite odgovor na pitanje: to je raunalo? 13. Definirajte pojmove hardver i softver, napiite po dva predstavnika svake skupine. 14. Nabrojite osnovne dijelove prozora i spremite promjene u dokumentu. 15. Napiite koje vrste datoteka poznajete? 16. Spremite promjene u dokumentu. 17. Napiite to su raunalni virusi i kako se od njih titimo? 18. U sustavu pomoi Windowsa potraite pomo za pojam mouse (mi), dva reda teksta

pomoi nalijepite u otvoreni dokument.

19. Zatvorite prozor Help and Support Center. 20. U zadnji redak dokumenta Vjezbe.rtf napiite nazive trenutno pokrenutih programa na

vaem raunalu.

21. Zatvorite program Wordpad. 22. Kreirajte novu mapu na disketi pod imenom Testna mapa. 23. Unutar te mape napravite jo dvije podmape: Pisma i Racuni. 24. Premjestite datoteku Vjezbe.rtf u mapu Pisma. 25. Otvorite program Notepad, prozor maksimizirajte. 26. U prvi redak dokumenta upiite tekst: Moje raunalo, pospremite dokument na disketu u

Testnu mapu pod imenom Opis.txt.

27. Napiite osnovne sistemske informacije o vaem raunalu: naziv i verziju operativnog


sustava, koliinu radne memorije, vrstu i brzinu procesora.

28. Zatvorite prozor Notepada. 29. Kopirajte datoteku A:\Testna mapa\Opis.txt u mapu Pisma. 30. Preimenujte datoteku A:\Pisma\Opis.txt u Opis racunala.txt. 31. Otvorite program Word, prozor maksimizirajte. 32. Pospremite dokument na disketu u mapu Pisma pod imenom Radna povrsina.doc. 33. Minimizirajte prozore svih pokrenutih programa. 34. Izbriite kraticu Kalkulatora. 35. Uhvatite trenutni prikaz zaslona i sliku zalijepite u Wordov dokument. 36. Spremite promjene u dokumentu i zatvorite Word. 37. Obnovite prozor Windows Explorera i pogledajte koliko slobodnoga prostora jo imate na

disketi.

38. Razvrstajte datoteke u mapi Pisma po vrsti, potom po imenu. 39. Preimenujte mapu Testna mapa u Glavna mapa. 40. Kopirajte dvije najmanje datoteke iz mape Pisma u mapu Racuni. 41. Koliko datoteka imate u Glavnoj mapi, ukljuujui i datoteke u podmapama? 42. Izbriite mapu Racuni sa diskete.


Osnove MS Worda

1. Pokrenite program za obradu teksta Microsoft Word, prozor maksimizirajte.

2. Spremite dokument na disketu pod i

osnove_informatike

Documents