OSNOVI EKONOMIJE

SEGMENT 4

PONUDA I TRANJA kako trite funkcionie4. Trini zakoni ponude i tranje5. Elastianost i njena primjena6. Ponuda, tranja i politika vlade 4. Trini zakoni ponude i tranjePonuda i tranja su zakoni na osnovu kojih funkcionie trina ekonomija odreuju koliinu svake proizvedene robe i cijenu po kojoj se prodajeTrina ekonomija ekonomija koja alocira resurse kroz decentralizovane odluke brojnih preduzea i domainstava dok djeluju jedni na druge na tritima roba i usluga TriteTrite skup kupaca i prodavaca odreene robe ili uslugaKonkurentno trite trite na kojem je mnogo kupaca i prodavaca tako da svako od njih ima zanemarljiv uticaj na trinu cijenu KonkurencijaSavreno konkurentna trita (savrena konkurencija): Sva roba koja se nudi na prodaju je ista Kupci i prodavci su toliko brojni da nijedan kupac ni prodavac ne moe uticati na trinu cijenu prihvataju cijenu kao datu Nesavreno konkurentna trita (nesavrena konkurencija): monopol (kablovska tv), oligopol (avio komp.) monopolistiki konkurentno trite (asopisi) Zakon tranjeZakon tranje kada cijena robe raste traena koliina te robe pada, i obratno (pri ostalim nepromijenjenim uslovima)Traena koliina koliina robe koju su kupci spremni i sposobni da kupeIndividualna tranja pojedinana tranja za odreenim proizvodom ili uslugom Trina tranjaTrina tranja zbir svih pojedinanih tranji za odreenim proizvodom ili uslugom (izvodi se iz individualnih tranji)Kriva trine tranje pokazuje kako ukupna traena koliina robe varira kada cijena te robe varira (raunajui da su nepromjenljive sve ostale varijable koje utiu na kupce) pokazuje ponaanje kupaca Najvanije varijable koje utiu na trinu tranju (varijable koje utiu na kupce) Cijena najvanija varijabla trine tranje Prihod pad prihoda utie na pad tranje za veinom proizvoda (rast prihoda na porast tranje) Normalna roba porast dohotka dovodi do porasta tranje (pad dohotka dovodi do pada tranje) Inferiorna roba porast dohotka dovodi do pada tranje (pad dohotka dovodi do porasta tranje) Cijene srodnih proizvoda Supstituti dva proizvoda kod kojih porast cijena jednog (pad tranje) dovodi do porasta tranje za drugim demperi i dukserice Komplementarni dva proizvoda kod kojih porast cijene (pad tranje) jednog dovodi do pada tranje za drugim benzin i atuomobili Sklonosti najoiglednija determinanta pojedinane tranje (ekonomisti ne objanjavaju ukuse ljudi ve ispituju to se deava kad se sklonosti mijenjaju) Oekivanja od budunosti mogu da utiu na tranju za robom i uslugama danas Broj kupaca spremnih i sposobnih da kupePromjena tranje pomjeranje krive tranje (promjena elja kupaca da kupuju po bilo kojoj cijeni) Promjena ponude pomjeranje krive ponude (promjena elja preduzea da prodaju po bilo kojoj cijeni) Promjena traene koliine kretanje du nepromijenjene krive tranjePromjena ponuene koliine kretanje du nepromijenjene krive ponude Zakon ponudeZakon ponude kada cijena robe raste ponuena koliina te robe raste, i obratno (pri ostalim nepromijenjenim uslovima)Ponuena koliina koliina robe koju su prodavci spremni i sposobni da prodajuIndividualna ponuda pojedinana ponuda odreenog proizvoda ili usluge Trina ponudaTrina ponuda zbir svih pojedinanih ponuda prodavaca odreenog proizvoda ili usluge (izvodi se iz individualnih ponuda)Kriva trine ponude pokazuje kako ukupna ponuena koliina robe varira kada cijena te robe varira (raunajui da su nepromjenljive sve ostale varijable koje utiu na prodavce) pokazuje ponaanje proizvoaa (prodavaca) Najvanije varijable koje utiu na trinu ponudu (varijable koje utiu na prodavce) Cijena najvanija varijabla trine ponude Cijena inputa ako cijena inputa raste ponuda proizvoda se smanjuje (poveava trokove proizvodnja je manje profitabilana) Tehnologija tehnoloki napredak poveava ponudu (smanjuje trokove proizvodnje) Oekivanja napr. rasta cijena mogu poveati proizvodnju, i obratno Broj prodavaca smanjenjem broja prodavaca smanjuje se i ponuda, i obratno Ravnotea ponude i tranjeRavnotea situacija u kojoj je cijena dostigla nivo pri kome je ponuena koliina jednaka traenoj koliini Pri ravnotenoj cijeni koliina robe koju kupci ele i mogu da kupe u potpunosti se podudara sa koliinom koju prodavci ele i mogu da prodajuRavnotena cijena cijena koja izjednaava ponuenu i traenu koliinu (tzv. cijena po kojoj se isti trite)Ravnotena koliina ponuena i traena koliina pri ravnotenoj cijeni Trita koja nisu u ravnoteiViak situacija prekomjerne ponude u kojoj je ponuena koliina vea od traene koliineNestaica situacija prekomjerne tranje u kojoj je traena koliina vea od ponuene koliine Zakon ponude i tranjeZakon ponude i tranje cijena svake robe se prilagoava dok ne dovede u ravnoteu ponuenu koliinu i traenu koliinu te robe Zakoni ponude i tranje imaju tendenciju da pomjeraju cijenu ka ravnotenoj cijeni 5. Elastinost i njena primjenaElastinost mjera koliko kupci i prodavci reaguju na promjenu trinih uslova Mjera reagovanja traene i ponuene koliine na jednu od njihovih determinantiU sutini, elastinost mjeri spremnost kupaca ili prodavaca da napuste trite kad uslovi postanu nepovoljni Elastinost tranjeCjenovna elastinost tranje mjera reagovanja traene koliine za robom na promjene cijene te robe= procentualna promjena traene koliine / procentualna promjena cijeneElastinost 1 = elastina tranja Tranja ima tendenciju vee elastinosti: Ako su raspoloivi srodni supstituti (kupci se lake preorjentiu na drugu robu) Ako je roba luksuzno a ne neophodno dobro Ako je trite usko definisano (jer je lake nai srodne supstitute za usko definisanu robu) Ako kupci imaju dovoljno vremena da reaguju na promjenu cijene (tranja je obino elastinija u duem vremenskom periodu)Ukupan prihod iznos koji za robu plaaju kupci, a dobijaju prodavci izraunat kao proizvod cijene te robe i prodate koliineUP = P x QUP ukupan prihodP cijena Q koliina Elastinost ponudeCjenovna elastinost ponude mjera reagovanja ponuene koliine robe na promjene cijene te robe= procentualna promjena ponuene koliine / procentualna promjena cijeneElastinost 1 = elastina ponuda Cjenovna elastinost ponude: esto zavisi od vremenskog perioda (na veini trita je kljuna determinanta cjenovne elastinosti) na veini trita ponuda je elastinija u dugom nego u kratkom roku Fleksibilnosti prodavaca da mijenjaju koliinu robe koju proizvode (vea je kod manje zaposlenosti kapaciteta, a manja kod vee)