KINEZIOLOGIJASA

KINEZIOMETRIJOM

KINEZIOLOGIJA je nauka koja se bavi prouavanjem pokreta segmenata tijela i sloenih kretanja tijela ovjeka.Predmet prouavanja-normalan pokret ljudskog tijela.Kretanje ovjeka- osnovna fizioloka karakteristika.

Pokret,posmatran u okviru osnovnih elemenata lokomotornog aparata je veoma specifian.Ne moe se izvesti proizvoljno u bilo kom smjeru i pod dejstvom proizvoljnih sila.Pokret se mora uklopiti u sistem kotanih poluga koje po odreenim zakonitostima pokree miina sila.Miina sila je jedina sila koju ovjek posjeduje i kojom moe da upravlja.Na ljudsko tijelo pored miine sile djeluju i druge sile u prostoru u kome se tijelo nalazi u stanju mirovanja ili kretanja.

Svaki poremeaj funkcije pokreta i kretanja,nastao direktno ili indirektno, naruava ivotne i radne sposobnosti

Pokret je osnovni stimulator rasta i razvoja mladog organizma,ouvanja opteg zdravlja i odravanja fizike i radne sposobnosti odraslog organizma,u starijoj ivotnoj dobi osnovni faktor nadraaja koji usporava starenje te poboljava kvalitet ivota.

Savladavajui jednostavnije pokrete i slivanjem u cjelinu koja podrazumjeva sloeno kretanje uz ponavljanje tih aktivnosti poboljava se motorika to se odraava na svijest i mogunost usvajanja novih i sloenijih motornihobrazaca.

KINEZIOMETRIJA-je dio kineziologije koja mnogim subjektivnim i objektivnim metodama omoguava procjenu funkcionalnog statusa lokomotornog aparata(dinamometrija,goniometrija,manuelni miinitest-MMT,testovi za balans, testovi za koordinaciju)

promjenljivost,zahvaljujui Internacionalnom biolokom programu.

Antropometrijske mjerne jedinice primjenjuju se u svim zemljama svijeta i omoguavaju poreenje odreenih veliina kod pojedinaca i u populaciji kao i uoavanje prisutnih razlika.

Antropometrija opisuje mjerne take,mjerne tehnike i postupke pri mjerenju kao i dobijene rezultate mjerenja.

Prije svakog mjerenja potrebno je odrediti antropometrijske take palpacijom i njihov poloaj na tijelu ovjeka i oznaiti ih .

Sve take se dijele na :1. fiksne(stalne)2. virtuelne (promjenljive)

Fiksne take nalaze se uvijek na istom dijelu tijela i istim anatomskim strukturama,iznad i u neposrednoj blizini odgovarajuih dijelova skeleta tako da su lako uoljive i lako se mogu palpirati.

Virtuelne take- imaju promjenljiv poloaj koji zavisi od poloaja tijela i ravni u kojoj se nalazi ispitanik tokom mjerenja.Odreivanje ovih taaka zahtijeva dobru uvjebanost ispitivaa.

Poloaj antropometrijskih taaka odreuje se u standardnompoloaju tijela-uspravan stav sa opruenim rukama uz tijelo,sastavljenim nogama i petama,a prsti divergiraju pod uglom od 60 stepeni.

Glava se nalazi u tzv.frankfurtskoj ravni-linija koja spaja tragus sa najniom takom donje ivice orbite paralelna je sa podlogom.

Antropometrijske take:1.akromion-nalazi se na najviem dijelu natpleka lopatice2.akropodion-najudaljenija taka stopala(prilikom odreivanja

stopalo mora biti isprueno na vodoravnoj podlozi)3. basis-ravan na kojoj se nalazi ispitanik tokom mjerenja.

Ravan je u vodoravnom poloaju(mjerenje visine tijela,sjedee visine,duine ekstremiteta)

4.daktilion najudaljenija taka gornjeg ekstremiteta5.deltoide-odgovara najistaknutijem dijelu koe koji pokriva

m.deltoideus6. hipohondriakale-odgovara najniem dijelu donje ivice rebarnog luka7.lumbale-odgovara vrhu processus spinosus V lumbalnog

prljena

8. maleolare-nalazi se na donjem rubu medijalnog maleolusa9. metakarpale radijale odgovara glavici II MC kosti,ruka u

poloaju supinacije pri odreivanju ove take10. metakarpale ulnare-nalazi se medijalno od glavice V MC

kosti,ruka u poloaju supinacije11. metatarzale fibulare-spolja od glavice V MT kosti,stopalo

isprueno na vodoravnoj podlozi12. metatarzale tibijale- unutra od glavice I MT kosti13. pterion najizboenija taka zadnje strane stopala14. radijale-odgovara glavici radijusa15. stilion-najudaljenija taka vrha stiloidnog nastavka radijusa16. tibijale-najistaknutija taka ivice medijalnog kondila tibije17. tragion-odgovara gornjem dijelu tragusa18. trohanterion- u projekciji velikog trohantera femura19. verteks-najvia taka krova lobanje

TA MJERIMO ?

VISINA TIJELA-rastojanje od bazisa do verteksa.Zavisi od duine kimenog stuba i DE.Govori o rastu,razvoju i zdravstvenom stanju organizma.Mjeri se u jutarnjim asovima,antropometrom.Ispitanik se postavi u standardni poloaj,bez obue i vika odjee.Sjedea visina-ispitanik sjedi na stolu,glava i trup isprueni,noge sputene niz sto i ne dodiruju podlogu.

TEINA TIJELA- vana antropometrijska osobina.Mjeri se ujutru,prije uzimanja hrane,vagom,a ispitanik je u standardnom poloaju bez obue i vika odjee.

TJELESNI OBIMIMjerenjem tjelesnih obima dobijamo podatke o funkcionalnom statusu organizma,fizikom razvoju,stanju miine mase.Mjerenje se vri centimetarskom trakom na odgovarajuim,stalnim mjestima, (trbuh miia)Mjerenje edema treba vriti na najobimnijem dijelu edema.

Mjesta mjerenja moraju biti oznaena.Traka se postavlja okomito na osovinu segm. i ne smije biti previe zategnuta niti labava.

Mjerenje treba ponoviti tri puta i uzeti srednju vrijednost.

Proksimalni i distalni segm.moraju biti relaksirani i treba nastojati to manje mijenjati poloaj tijela i segm.prilikom mjerenja.

Poloaj u kome se mjeri mora biti naznaen uz rezultat i goniometrijski odreen kako bi se ponovno,kontrolno mjerenje moglo izvesti pod istim uslovima.

Najea mjesta odnosno stalne take od kojih odreujemo udaljenosti na kojoj se mjere obimi su: akromion, olekranon, processus styloideus ulnae,trochanter maior,gornji rub patellae,maleolus

Ako se radi o velikim segm. mjerenja obima se mogu vriti na vie mjesta,ali je bitno naznaiti na kojim mjestima (takama) je mjereno kao i na kojoj udaljenosti.

Mjerenje obima ekstremiteta-slui za odreivanje stanja edema i priblinu procjenu fiziolokog presjeka miia(miine mase,kotanog,vezivnog i potkonog masnog tkiva).Obim ekstremiteta varira prema poloaju proksimalnog i distalnog segmenta i vrsti kontrakcije.

Mjerenje obima gornjih ekstremiteta

Nadlaktica- mjerenje se vri na vie nivoa:*donji pripoj deltoideusa*10-15 cm iznad lakta(epikondilus lateralis humeri)*preko najvie take m.bicepsa brachii(lakat u fleksiji)Obim lakatnog zgloba mjeri se u visini lakta,preko vrha olekranonaPodlaktica-10-15 cm ispod lateralnog epikondila humerusaObim runog zgloba-preko stiloidnog nastavka radijusaObim ake-preko MCP zglobova II-V prsta.

Mjerenje obima donjih ekstremiteta

Natkoljenica-mjerenje u vie nivoa-Gornji-ispod glutealne brazde

Srednji -10-15 cm od vrha velikog trohantera

Donji iznad gornjeg ruba patele ( 6 cm,10,15,20 cm)

Obim koljena- mjeri se preko sredine patele

Potkoljenica-sjedei poloaj,potkoljenice vise mjeri se najobimniji dio potkoljenice

Obim skonog zgloba- centimetar se postavlja na petnu kost,zatim koso preko maleolusa i na prednju stranu zgloba

Obim stopala - mjeri se u visini glavica MT kostiju

Mjerenje obima zglobova:preko medijalne zglobne linije po kojoj se postavi centimetar.

Poloaji u kojima se vri mjerenje zavisie od prirode oboljenja.

Mjerenje ponoviti tri puta i uzeti srednju vrijednost kao rezultat mjerenja.

Mjerenje obima grudnog koa vri se centimetarskom trakom na vie stalnih mjesta-aksilarni,mamilarni nivo.

Centimetar se postavlja uvijek horizontalno

Rezultate mjerenja i fazu u kojoj su oitani(inspirijum,ekspirijum)naznaiti.

POKRETI GRUDNOG KOA

Pokretljivost grudnog koa(respiratorna pokretljivost) je varijabilna osobina i kod iste osobe.Mjerenje zahtijeva preciznost i vei broj ponavljanja mjerenja(tri-pet).

Kao rezultat mjerenja se uzima najvea razlika obima grudnog koa za vrijeme max. inspirijuma i max.ekspirijuma(respiratorni indeks-norm.7-12 cm)

Mjerenje se vri u nivou mamila kod mukaraca,iznad mamila kod ena

Prilikom mjerenja disanje treba biti torakalno i prije mjerenja treba izvesti 2-3 max.inspirija i ekspirija,a zapoeti sa ekspirijem.

U periodu normalnog disanja centimetar se postavlja vodoravno u visini aksila i fiksira se jednom rukom na medijalnoj liniji sternuma, a drugom se pridrava iznad medijalne sternalne linije tako da se moe poputati tokom inspirijuma i ekspirijuma.

POKRETI KIMENOG STUBA

Mjerenje pokretljivosti kimenog stuba izvodi se najee u stojeem poloaju centimetrom(standardni, nulti, srednji).

Potrebno je nekoliko ponavljanja mjerenja -fleksija,ekstenzija,bona fleksija do maksimalno mogueg obima pokreta( uticaj na fleksibilnost)

Anteroposteriorna i lateralna pokretljivost kimenog stuba- preciznije mjerenje goniometrom.

Segmentna pokretljivost- centimetrom ( mogunost grekenaslage masnog tkiva na zadnjoj strani vrata,izraeni deformiteti).

Mjeri se pokretljivost* cervikalne kime*fleksija*ekstenzija*lateralna fleksija(desno i lijevo)*rotacija (u desno i lijevo)

torakalne kime*fleksija*ekstenzija

lumbalne kime*fleksija(Schober)**ekstenzija*laterofleksija(desno i lijevo)

MJERENJE DUINE TJELESNIH SEGMENATA

U antropometriji podrazumjeva pojedinano odreivanje duine segmenata tijela (dijelova cjeline) i izraavanje mjernim jedinicama u cilju objektivne procjene fizikog stanja cijelog organizma ili pojedinih organa.

Mjerenje duine uglavnom se obavlja na ekstremitetima, najee DE.Razlika u duini DE nastala nakon povrede, amputacije ili zbog poremeaja rasta i razvoja, znaajno utie na funkciju kretanja, a nije zanemarljiv ni estetski momenat.

Mjerenje se vri duinskim jedinicama ,centimetrima i milimetrima, od jednog do drugog prominentnog mjesta koje je oznaeno na svakom segmentu.Uz rezultate mjerenja treba naznaiti i poloaj tijela i segmenata pri mjerenju.

Mjerenje treba vriti tri puta i kao rezultat uzeti srednju vrijednost.Mjerenje treba vriti u isto doba danaIspitanik treba biti u relaksiranom poloaju.

Mjerenje se vri antropometrom ili centimetrom,a pri mjerenju ispitanik zauzima standardni poloaj.Mjere duine ekstremiteta treba da budu obostrane i simetrine.

Duina GE-mjeri se od akromiona do vrha treeg prsta pri ispruenoj ruci

Nadlaktica-od akromiona do olekranona

Podlaktica-od lateralnog epikondilusa do vrha stiloidnog nastavka radijusa

aka- od stiloidnog nastavka radijusa do vrha treeg prsta

Duina DE- rastojanje od basisa do spine iliacae ant.sup. ili velikog trohantera(potrebno naznaiti do koje je take mjereno)

anatomska duina(stvarna)- rastojanje od vrha velikog trohantera do vrha lateralnog maleolusa na ispruenoj nozi

funkcionalna duina(klinika)-rastojanje od spinae iliacae ant.sup.do vrha medijalnog maleolusa

natkoljenica- spoljanja zglobna pukotina koljena do vrha velikog trohantera.potkoljenica-spoljanja zglobna pukotina koljena do vrha lateralnog maleolusa

stopalo-petna kvrga do vrha drugog prsta

MJERENJE OBIMA POKRETA

Mjerenje obima pokreta u zglobovima predstavlja metodu objektivizacijestanja lokomotornog aparata.Pokretljivost zglobova predstavlja znaajan parameter u funkcionalnom statusu lokomotornog aparata.Svaki zglob ima svoje funkcionalne i fizioloke mogunosti kretanja koje uslovljavaju amplitudu pokreta.

*Obim pokreta zavisi od anatomskih i biomehanikih karakteristika zgloba(oblik zglobnih povrina,miina masa dva susjedna segm.elastinost mekih struktura zgloba,potkono masno tkivo,ivotno doba,konstitucija)

Prije poetka mjerenja neophodno je utvrditi nulti ili poetni (standardni)poloaj.(uzdune osovine najveeg broja dugih kostiju padaju pravo na podlogu-na ravan zemljine povrine).

Svi zglobovi ljudskog tijela su u nultom poloaju i obiljeavaju se sa 0.

Poetni poloaj je - uspravan poloaj sa rukama oputenim niz tijelo, sa opruenim nogama i paralelno postavljenim stopalima koja su pod uglom od 90 st.u odnosu na potkoljenice.

Mjerenje se moe vriti i u sjedeem i leeem poloaju-(na leima,potrbunom ili bonom sa relaksiranim miiima).

Poloaj za mjerenje e zavisiti od vrste pokreta koji se mjeri.

Treba nastojati obezbijediti najudobniji poloaj i poloaj koji ne zahtijeva este promjene poloaja ispitanika.

Da bi se mjerenje obima pokreta u zglobovima moglo vritineophodno je znati:

- koji pokreti su mogui u ispitivanom zglobu- u kojim ravnima i oko kojih osovina se vre- koliki je normalan obim pokreta u datom zglobu odnosnoamplitude pokreta-put koji pree kotana poluga od poetnog

poloaja do kraja puta.

Mjerenje obima pokreta u zglobovima moe biti:- subjektivno-nesigurno(slui za grubu procjenu)- objektivno(vri se mjernim instrumentima- uglomjerom ili goniometrom Ii centimetarskom trakom.Mjerenje se moe vriti direktno primjenom mjernih instrumenata na ispitaniku ili indirektno primjenom mjernog instrumenta na rentgenskom snimku.

Pri mjerenju je neophodno :* utvrditi poloaj ispitanika(stojei,sjedei,leei)* poloaj segmenta koji se mjeri(fiksirati proksimalni dio segm, a

mjeri se kretanje distalnog segm.* poloaj susjednih segmenta(moe uticati na poveanje ili

smanjenje obima pokreta) * ispitati aktivnu i pasivnu pokretljivost zglobova

INSTRUMENTI KOJI SE KORISTE ZA MJERENJE OBIMA POKRETA ZGLOBOVA

UGLOMJERI ILI GONIOMETRI :- KLASINI UGLOMJER- GRAVITACIONI UGLOMJER

Klasini uglomjer se sastoji od dva kraka:( odgovaraju uzdunim osovinama segmenata)Jedan krak je fiksiran i postavlja se du uzdune osovine proksimalnog dijela tijela,a pokretni krak prati uzdunu osovinu pokretnog-distalnog dijela tijela koji se kree.

Kruni ili plukruni dio odgovara centru zgloba.

-Gravitacioni uglomjer zasniva se na zakonu gravitacije.Prednost-mogua primjena u svim poloajima tijela( mora se voditi rauna o poloaju kotanih poluga-horizontalni ili vertikalni poloaj i nainu prinoenja uglomjera.Obim pokreta-amplituda pokreta ili preeni put kotane poluge od poetnog poloaja do kraja puta.Izraava se u stepenima.Oitavanje veliine ugla moe se izvesti na vie naina:* mjerenje veliine ugla koji zaklapaju kraci uglomjera* mjerenje ugla koji zaklapa pokretni krak uglomjera sa poetnimpoloajem u jednom ili drugom smjeru

* mjerenje ugla krajnjih poloaja segmenataMjerenje uvijek poeti od nultog poloaja.

MJERENJE MIINE SNAGE

Manuelni miini test-subjektivna metoda procjene miine snage-snazi ispitivane osobe suprotstavlja se naa snaga

Faktori koji utiu na rezultate manuelnog miinog testa:

* emocionalno stanje ispitanika i motivacija* zamor ispitanika* neadekvatan kontakt sa ispitanikom* neadekvatna fiksacija segmenata* fizika kondicija ispitivaa

PRAVILA PRI IZVOENJU MANUELNOG MIINOG TESTA (MMT)

* prostorija u kojoj se vri testiranje mora biti optimalno zagrijana, dobro osvjetljena

* ispitanik treba biti osloboen vika odjee* ispitanik mora zauzeti pravilan poloaj ,a poloaj segmenata koji se

pokreu takoe mora biti precizno odreen( treba iskljuiti uee sinergista i fiksatora te trik pokrete)

* prilikom testiranja treba obezbijediti poloaj tijela i segmenata tijela koji ne zahtijevaju este promjene poloaja

* nakon testiranja veeg miia treba obezbijediti manju pauzu* ispitanik treba biti odmoran

snaga miia ocjenjuje se ocjenama od 0-5 i preciznije dodavanjemnavedenim ocjenama predznaka plus (+) i minus(-)

Manuelni miini test zapoinje ocjenom 3 (50 % miine snage)Mii(agonist) je u stanju da savlada teinu sopstvenog segmenta u okomitom poloaju,antigravitacijski,kroz puni obim pokreta.Pokret izveden sa lakoom ocjenjujemo ocjenom plus(+) 3,a ukoliko se javi zamor minus(-)3Ocjena 4 (75 % miine snage) - mii je u stanju da savlada manji manuelni otpor, antigravitacijski ,kroz puni obim pokreta.Ocjena 5(100 % miine snage) - mii je u stanju da savlada jak manuelni otpor antigravitacijski kroz puni obim pokreta.Ocjena 2(25% miina snaga) - mii u stanju da savlada teinu vlastitog segmenta u horizontalnom, ratereenom poloaju u punom obimu pokreta.Ocjena 1 (10 % miina snaga) - mii nije u stanju da izvede pokret, ali se pri pokuaju izvoenja pokreta moe uoiti ili palpirati kontrakcijaOcjena 0 pri pokuaju izvoenja pokreta ne moe se palpirati kontrakcija niti vizuelno uoiti.

Neki miii se ne mogu ni subjektivno niti objektivno testirati jer su njihovi pokreti nekoordinisani (miii ija je funkcija vezana za pokrete prstiju na nogama).

DINAMOMETRIJSKO MJERENJE MIINE SNAGE

Dinamometrija-objektivna metoda procjene miine snage.Najee je u upotrebi dinamometar na pero( sastoji se od elinog pera na koji je fiksirana kazaljka, a skala dinamometra ima raspon od 0 do 800 N.Dinamometrijski mjerimo statiku snagu miia jer je miina snaga u toku statike kontrakcije najvea.Pri mjerenju oma dinamometra treba da stoji pod uglom od 90 st.Najveu snagu mii razvija ako je segment koji se pokree i tetiva kojom se mii hvata za taj segm.pod uglom od 90 st. Jedinica za mjerenje miine snage je NJUTN (N )-sila koja masi od jednog kg daje ubrzanje od 9,81 m/s.

Nakon mjerenja statike snage miia kao maksimalnu vrijednost treba uzeti maksimalnu snagu nakon tri uzastopna mjerenja koja su izvedena nakon kratke pauze od pola do jednog minuta.

Greke dinamometrijskog mjerenja :

* tehnika greka-greka instrumenta* neobjektivnost mjerioca* greka nastala zbog dnevnih varijacija* nedovoljna fiksacija proksimalnog segmenta* zadravanje statike kontrakcije iznad 1 sekunde* zamor ispitanika ili ispitivaa*koristi grupe miia,a ne izolovan mii* sudara segmenata za vrijeme povlaenja dinamometra* vee razlike izmeu vanjske i tjelesne temperature

ANALIZA POKRETA TJELESNIH SEGMENATA

POKRETI GLAVE

Glava ima znaajnu ulogu u svim pokretima tijela,a dominantnu ulogu u pokretima trupa.Pokrete glave uvijek prate pokreti vratnog dijela kimenog stuba u manjoj i veoj mjeri.(Tako moemo objasniti zato su pokreti glave veeg obima od pokreta koji se inae mogu izvesti u atlanto-okcipitalnom zglobu).

Glava predstavlja zavrni segm otvorenog kinetikog lanca u kome su smjeteni vani organi koji uestvuju u izvoenju motorne(voljne) aktivnosti,koji omoguavaju komunikaciju i obradu informacija prispjelih sa periferije i unutranjih organa.

Tu su smjeteni vani receptori,vida ,sluha,ravnotee i veoma je vano da glava bude pokretna u svim ravnima.

GRAA

Glava se zglobljava sa vratnom kimom preko art.atlanto-occipitalis(gornji zglob glave).ine je kosti lica i lobanje.Lobanja (cranium)-kotana duplja u kojoj je smjeten mozakGrade je: calvaria-krov ,baza i duplja(cavum).Calvaria- grade je :eone,tjemene,potiljane i sljepoone kostiBasis-grade je:horizontalni dio eone kosti,sitasta kost,klinasta kost,potiljana kost i piramida sljepoone kosti.

Lice-ini prednji dio glave na kome se nalaze :one duplje,nosne duplje i usna upljinaLice ima 15 kostiju,6 parnih i 3 neparne.

Biomehaniki je od znaaja donja vilica koja omoguava svojim pokretimavakanje hrane.Ostale kosti daju oblik licu i slue kao vrst oslonac za pripajanje miia lica.

Zglobovi glave-spojevi kostiju glave i spoj glave sa vratom.Zglobovi glave su nepokretni suture-avovi ,sem zgloba donje vilice sa lobanjom art.temporomandibularis koji je pokretan.

Spoj glave sa vratom ine dva pokretna zgloba* art.atlantooccipitalis(gornji zglob glave)-2 zgloba-lijevi i

desni.Mogui pokreti glave: fleksija i ekstenzija, zanemarljiva

bona fleksija* art.atlantoaxialis(donji zglob glave)-zglob izmeu prvog i

drugog vratnogprljena-2 bona i 1 sredinji.

U ovom zglobu se vri rotacija glave(okcipitalna kost i atlas se okreu oko densa-zuba drugog vratnog prljena).Rotaciju ograniavaju ligg.flava.

Pokreti glaveU funkcionalnom smislu razlikuju se pokreti mimine muskulature,pokreti vakanja i gutanja te pokreti glave i vrata.

Mimina muskulatura- pripada skeletnoj muskulaturi koja je pod uticajem nae volje i indirektno uestvuje u lokomociji u smislu mimikog izraavanja .

Ova muskulatura je od znaaja za izraavanje emotivnih stanja i estetski izgled lica.

Miii su smjeteni u potkonom tkivu lica.Nemaju fascije i nejasno su ogranieni prema potkonom tkivu.Rasporeeni su oko prirodnih otvora kruno ili zrakasto,a na prednjoj strani vrata i lobanji imaju ploast izgled.

Prilikom kontrakcije stvaraju karakteristine bore i izraz lica.Mogu se kontrahovati izolovano i u razliitim kombinacijama to se na licu izraava kao smijeh,tuga,uenje i dr.

Dijele se na :

* miie usta* miie nosa* miie ela* miie oka

MIII USTA: m.orbicularis oris -kontrakcijama zatvara usta.m.buccinator- kontrakcijama vue uglove usana u polje i nazad.Toninim kontrakcijama priljubljuje obraze uz vilice iuestvuje u izduvavanju vazduha iz usta.m.zygomaticus- kontrakcijom podie ugao ustam.levator labii superior- kontrakcijom podie gornju usnum.levator anguli oris- kontrakcijom podie ugao usananavie jednostranom kontrakcijom podie ivicu usta na svoju stranu (podrugljiv izraz)m.risorius- kontrakcijom povlai ugao usta nazad i u polje,stvarajui na obrazu jamicu smijeham.depressor anguli oris- kontrakcijom povlai ugao usta na dolem.depressor labii inferior- kontrakcijama obara donju usnum.mentalis- kontrakcijama podie kou bradem.platysma- kontrakcijama popreno nabira kou bonestrane vrata, povlai na dole i upolje kou brade i uglausana.

MIII NOSA : m.nasalis- pars transversa -iri nosne otvorepars alaris- suava nosne otvore

MIII ELA: m.frontalis- kontrakcijom podie obrve,na elu formira horizontalne nabore dajui licu izraz uenja i iznenaenja.

m.procerus- tanki mii ela-zavrava u visini obrva-kontrakcijom obara obrve ka korjenu nosa i daje licu izraz namrgoenosti

m.corrugator supercilli- kontrakcijom pribliava obrve i licu daje izraz bola i srdbe

m.depressor supercilli- kontrakcijom sputa unutranji dio obrve.

MIII OKA: m.orbicularis oculi- kruni mii-kontrakcijama zatvara oko,formira bore oko oiju,vri treptanje kapaka,olakava protok suza

m.levator palpebrae superior- kontrakcijom podie gornje one kapke

POKRETI GLAVE

U gornjem i donjem zglobu glave i vrata vre se pokreti u sve tri ravni,odnosno oko sve tri ose.

* antefleksija(fleksija) 0-45 st.* retrofleksija(ekstenzija) 0-30 st.* laterofleksija( u desno i lijevo) 0-45 st.* rotacija (u desno i lijevo) 0-45 st.

Prije mjerenja obima pokreta potrebno je palpacijom utvrditi i potom oznaitiodgovarajue(fiksne ) take-mjesta koja e nam biti bitna kod mjerenja.

* processus mastoideus temporalne kosti* linea nuchae superior os occipitale* protuberantia occipitalis externa na koju se pripaja lig.nuchae* vertebra prominens

Miii pokretai glave

* antefleksija (anteflexio) - pokret pribliavanja brade grudnoj kosti.Pokret vre miii koji se jednim krajem pripajaju na kostima glave ,adrugim na kimenom stubu i ramenom pojasu sa prednje strane.To su parni miii koji istovremenom kontrakcijom izvode pokret.

*m.sternocleidomastoideus* m.rectus capitis ant.* m.longus capitis* m.longus colli* m.rectus colli

* retrofleksija(retroflexio)-savijanje glave unazad.Pokret vre miii koji su jednim krajem pripojeni na kostima glave, adrugim na kostima vrata i trupa sa zadnje strane.

Parni su miii i izvode pokret retrofleksije istovremenom kontrakcijom.* m.trapesius ,pars descendens* m.longissimus capitis* m.sternocleidomastoideus* m.semispinlis capitis* m.splenius* m.rectus capitis posterior maior et minor

* laterofleksija (lateroflexio)- bono pregibanje-pribliavanje glave ramenu na jednu ili drugu stranu.

Miii pokretai pripajaju se sa iste strane na kostima glave i vrata.* m.sternocleidomastoideus* m.scalenus anterius,posterius et medius* m.splenius* m.trapesius pars descendens* m.semispinalis capitis* m.longissimus capitis* m.rectus capitis lateralis

*rotacija(rotatio)-uvrtanje glave na jednu ili drugu stranu. Miii zavisno od naina pripajanja vre rotaciju glave na istu ili suprotnu stranu.

Rotatori glave na istu stranu* m.longus colli* m.splenius* m.obliquus capitis inferior

Rotatori glave na suprotnu stranu* m.longus colli-pars obliqua inferior* m-obliquus capitis superior* m.sternocleidomastoideus

Pokrete glave izvode parni miii sa prednje i zadnje strane vrata.Istovremena kontrakcija miia prednje strane vrata dovodi do antefleksije,a istovremena kontrakcija miia zadnje strane vrata dovodi do retrofleksije.Pojedinana kontrakcija miia sa iste strane dovodi do bonog pregibanja glave na istu stranu,a rotacije na suprotnu stranu.

POKRETI KIMENOG STUBA

Kimeni stub- columna vertebralis predstavlja kotanu osovinu trupa i vrst oslonac za pokrete GE i DE i glave.

Posjeduje i vrstinu i znaajnu pokretljivost.Grade ga prljenovi (vertebre) iji broj iznosi 33-34(vratnih 7, grudnih 12 slabinskih 5, krsnih 5-meusobno su srasli i grade os sacralis ,4-5 trtinih koji grade os coccigealis).

Meusobno su povezani tijelima (corpusi), poprenim nastavcima(processus transversus) koji nose zglobne povrine,gornje i donje za meusobno zglobljavanje nastavaka,rtnim nastavcima(processus spinosus),i lukovima (arcus vertebralis) koji formiraju prljenski otvor (foramen vertebrale) kroz koji prolazi korjen spinalnog nerva (radix n.spinalis).Svi ovi dijelovi su spojeni u jedinstvenu fleksibilnu kotanu polugu.

Izmeu tijela prljenova nalaze se intervertebrani diskusi.Graeni su od anulus fibrosusa- kruno postavljenih fibroznih niti i centralno smjetenog nucleus pulposusa,graenog najveim dijelom od vode koja mu daje elastinost.On se nalazi pod jakim pritiskom susjednih prljenova.Obezbjeuje elastinost kimenog stuba i na taj nain amortizuje udare i optereenja kimenog stuba.Uestvuje znaajno i u pokretima kimenog stuba.Nema sopstvenu inervaciju niti vaskularizaciju.Ishranjuje se difuzijom iz okoline i rano podlijee degenerativnim promjenama (u drugoj deceniji ivota).

Tijela prljenova su spojena i sa dva ligamenta * ligamentum longitudinale anterius-povezuje tijela prljenova sa

prednjestrane I zatezanjem ograniava pokret ekstenzije kimenog stuba

* ligamentum longitudinale posterius-vrsto je spojen sa intervertebralnim

diskusima i svojim zatezanjem ograniava pokret fleksije kimenogstuba

art.intervertebralis predstavlja sinovijalni (pokretni ) zglob izmeu zglobnih nastavaka dva susjedna prljena koji su povezani samo zglobnom kapsulom.Odreuje pravac pokreta kimenog stuba.

Zglobni nastavci su kod veine prljenova zakoeni vertikalno i upolje.Dva susjedna luka meusobno su vezana prednjim i zadnjim uzdunim lig. i sa ligamenta flava- smanjuju rad lenih miia jer teinu tijela sa intervertebralnih diskusa prenose nazad,na zglobne nastavkeprljenova. Ograniavaju pokretljivost prljenova.

Ligg.interspinalia-fibrozni snopovi izmeu dva spinozna nastavka

Lig.supraspinale-povezuje vrhove spinoznih nastavaka.Prostire se od sakruma do spinoznog nastavka sedmog vratnog prljena gdje se nastavlja u lig.nuche,a on se prostire do occipituma.Uestvuje u odravanju uspravnog poloaja glave i vrata pri stajanju.

Grudni dio kimenog stuba zbog pripoja rebara za poprene nastavke prljenova doprinosi vrstini,ali istovremeno smanjuje obim pokreta u tom segmentu.

U pokretljivosti kimenog stuba znaajno utiu:

* broj prljenova(vei broj na odreenom prostoru vea pokretljivost)* visina tijela prljena* visina iv diskusa(vea visina vea pokretljivost)* irina poprenih nastavaka(ui nastavci vei obim pokreta)* duina,irina i poloaj spinoznih nasatavaka(krai,ui i horizontanogpoloaja vei pokret)

* duina miia,ligamenata i zglobnih aura(meke strukture elastinije vei obim pokreta )

* prenik tijela prljena(manji prenik vei obim pokreta)* oblik i graa grudnog koa(popreni dijametar manji,pokretljivost i elastinost rebara vea, vea pokretljivost).

STATIKA KIMENOG STUBA

- posmatran u sagitalnoj ravni kimeni stub ima oblik izduenog slova S.Karakteriu ga fizioloke krivine: * vratna lordoza(lordosis cervicalis) konveksitet krivine prema

naprijed, VI i VII spinozni nastavak najprominentnija taka.

Lei u sagitalnoj ravni i pri maksimalnoj fleksiji se izravna.Iznosi 36 st.(radioloki mjereno)

* grudna kifoza(kyphosis thoracalis)-konveksitet krivine prema nazad-

spinozni nastavak VI grudnog najprominentnija taka.Iznosi 35 st.

* slabinska lordoza(lordosis lumbalis)-konveksitet krivine prema naprijed

spinozni nastavci II i IV slabinskog prljena su najprominentnije take.

Iznosi 50 st.

.

Ove krivine su kompenzatorne i formirane su optereenjem u stojeem i sjedeem stavu . Doprinose vrstini kimenog stuba i otporu na pritisak.Mijenjaju se zavisno od poloaja tijela i meusobno su zavisne.

Sila zemljine tee u predjelu krivine nastoji da povea krivinu i dovede do istezanja antagonista koji joj se suprotstavljaju koncentrinim kontrakcijama

Na ovaj nain se stvaraju uslovi za akciju agonista i stabilizaciju.Mjerenje fiziolokih krivina se izvodi gravitacionim uglomjerom koji se postavlja u visini L1L2,u predjelu baze vrata,ispod i iznad C7 te na potiljak.

Kimeni stub je najvee mehanike promjene pretrpio na svojim krajevima,u predjelu prva dva vratna prljena te sakralne i kokcigealne kosti.

Vratni dio kimenog stuba je najpokretljiviji zahvaljujui :* velikom broju prljenova na malom prostoru* visokim iv diskusima* malom preniku tijela prljenova* kratkim i skoro paralelno postavljenim spinoznim nastavcima* skoro horizontalno postavljenim zglobnim povrinama poprenihnastavaka

* labavim vezama izmeu zglobnih povrina* uroeno veom pokretljivou vratnog dijela kimenog stuba

Grudni dio kimenog stuba je najmanje pokretljiv zbog :* spojeva rebara za prljenska tijela* vertikalno postavljenim zglobnim povrinama poprenih

nastavaka* velikim prenikom tijela grudnih prljenova* jako ukoenim spinoznim nastavcima* niskim iv diskusima* zatezanjem ligamenata sa zadnje strane kimenog stuba (lig .intertransversale, lig.flava,lig.longitudinale posterius)

Bona fleksija je omoguena poloajem artikulacionih povrina bonih nastavaka-postavljene vertikalno,ali zglobovi sa rebrima ograniavaju ovu pokretljivost kao i niski IV diskusi i veliki prenik tijela prljenova.Rotacija grudnog dijela kimenog stuba je ograniena zbog veze sa grudnim koem i grae rebara.

Lumbalna kima je po pokretljivosti izmeu jako pokretljivog vratnog dijela i slabo pokretnog grudnog dijela.

Pokretljivost je omoguena :* relativno visokim iv diskusima* skoro vertikalnim poloajem zglobnih povrina poprenih

nastavaka* uzanim poprenim nastavcima* paralelno postavljenim spinoznim nastavcima

Rotacija trupa u tom dijelu je ograniena poloajem artikulacionih povrina poprenih nastavaka.Sakralna i kokcigealna kost predstavljaju zavrni dio kimenog stuba i istovremeno ulaze u sastav karlinog pojasa (predstavljaju zadnji zid karlice).Ove kosti nemaju znaajniju ulogu u mehanici kretanja osim to slue kao mjesta pripoja nekih miia.

Pokreti kimenog stuba

Pokretljivost kimenog stuba uslovljena je razliitim faktorima:* graom* pol* uzrast* konstitucija* profesija* uvjebanost

Ukupna pokretljivost kod razliitih ljudi je razliita i dobijene srednje vrijednosti se mogu uzimati samo kao orijentacijske.

Pokreti kimenog stuba odvijaju se preteno u lumbalnom dijelu(pokreti u sve tri ravni)

* antefleksija 0-80-90 st.* retrofleksija 0-20-30 st.* laterofleksija 0-20-35 st.* rotacija 0-30-45 st.

Relativno velika pokretljivost kimenog stuba nije dovoljna za najvei broj ivotnih i radnih aktivnosti i dopunjena je pokretima u kukovima.

U uspravnom poloaju tijela ravnoteni poloaj se odrava minimalnom aktivnou miia.Izvoenje bilo kog pokreta kimenog stuba iz tog poloaja takoe ne zahtijeva veu miinu angaovanost. Po zapoinjanju pokreta djeluje sila zemljine tee kao aktivna sila kojoj se suprotstavljaju antagonisti.

Miii pokretai kimenog stuba* antefleksija(anteflexio)-pri punoj fleksiji gube se cervikalna i

lumbalna lordoza, a naglaava torakalna kifoza.Ovaj pokret vre parni

miii istovremenom kontrakcijom:

-fleksori glave i vrata-fleksori trupa

* m.rectus abdominis* m.piramidalis* m.obliqus abdominis externus et internus* m.transversus abdominis* m.psoas maior et minor

retrofleksija (retroflexio)- pri ovom pokretu gubi se torakalna kifoza,a naglaavaju cervikalna i lumbalna lordoza.Pokret vre parni miii istovremenom kontrakcijom:

- ekstenzori glave i vrata

- ekstenzori trupa* mm.erectores spinae(m.spinalis, m.longissimus,m.iliocostalis)* mm.transversospinales(m.multifidus m.rotatores longus et brevis,m. semispinalis).

* m.quadratus lumborum* mm.interspinales* mm.intertransversari

Laterofleksija(lateroflexio)-pokret vre miii fleksori i ekstenzori glave,vrata i trupa jednostranom kontrakcijom(sa iste strane,desno ili lijevo):

* m.quadratus lumborum* m.serratus posterior superior* m.serratus posterior inferior * m.obliquus abdominis internus* m.iliocostalis* mm.scaleni anterior,posterior et medius

Rotacija (rotatio)Rotacija se vri uglavnom u vratnom dijelu kimenog stuba, u grudnom pokret je veoma mali,a u lumbalnom je rotacija minimalna (prema Vandrvael u).Rotaciju vre fleksori sa iste,a ekstenzori sa suprotne strane svojim istovremenim kontrakcijama.

* m.sternocleidomastoideus iste strane (u vratnom i torakalnom dijelu)

* mm.scaleni iste strane* m.transversospinale suprotne strane* m.obliquus abdominis internus iste strane (lumbalni dio)* m.obliquus abdominis externus,m.psoas maior et minor suprotne strane(lumbalni dio )

Ispravljanje fiziolokih krivina kimenog stubaKrivine kimenog stuba su posljedica nejednake visine prljenskih tijela u prednjem i zadnjem dijelu i nejednake visina IV diskusa.U vratnom i lumbalnom dijelu zadnje ivice prljenskih tijela su nie nego u prednjem dijelu,a IV diskusi imaju oblik klina sa vrhom prema nazad,u grudnom dijelu prednji dio prljenskog tijela je ui od zadnjeg.

Ispravljanje vratne lordoze se vri pribliavanjem brade grudnoj kosti(savijanjem gornjeg dijela uz istovremeno fiksiranje srednjeg dijela).

Ispravljanje grudne kifoze se vri koncentrinim kontrakcijama lenih miia u predjelu krivine,pomjeranjem ramena unazad i fiksiranjem rebara udahom.

Lumbalna lordoza se ispravlja koncentrinim kontrakcijama miia trbunog zida uz istovremeno pomjeranje karlice unazad.

GRUDNI KO

Grudni ko grade :grudna kost (sternum ),12 pari rebara i 12 grudnih prljenova. Na njemu razlikujemo gornji (apertura thoracis superior)i donji otvor(apertura thoracis inferior) i 4 strane prednja,zadnja i dvije bone.Rebra se zglobljavaju sa grudnim prljenovima preko dva zgloba art.costovertebralis i art.costotransversalis.Prvih sedam rebara se preko svojih hrskavica spojena za sternum(costae verae),VIII,IX I X rebro (costae spuriae) pripajaju se preko svojih hrskavica za hrskavicu X rebra,XI I XII rebro(costae fluctuantes)-prednjim krajevima se zavravaju u muskulaturi trbunog zida

Grudni ko se pokree zahvaljujui pokretima koji se vre u zglobovima rebara sa prljenovima.U toku pokreta irenja ili udisanja rebra se podiu,donja rebra se povlae u stranu,dijafragma se sputa nanie i tako se poveava zapremina grudne duplje.Pri smanjenju zapremine grudne duplje ili izdisanju dolazi do pasivnog sputanja rebara usljed elastinosti miia i plua, a samo pri forsiranom izdisaju koristi se snaga miia. Tada je to aktivan proces.

irenje grudnog koa zavisi od vie faktora:* nagiba rebara(dua rebra i kosije postavljena vee irenje)* veliine grudne krivine(vea kifoza pokret manji)* od duine rebara i ugla izmeu rebara i njihovih hrskavica(vei ugao vee irenje)

Grudni ko(thorax)-upljina u kojoj su smjeeni vitalni organi-srce i plua.Pored uloge u zatiti vitalnih organa grudni ko svojim pokretima omoguuje ventilaciju plua i razmjenu gasova izmeu spoljanje i unutranje sredine, a spojevima sa kimenim stubom uestvuje u njegovoj vrstini i stabilizaciji.

Vrste disanja:* gornje torakalno* donje torakalno* abdominalno(prevladava kod djece zbog slabije razvijenog grudnog koa i malog nagiba rebara)

Dijafragma je pravi respiratorni mii(u inspirijumu se sputa nanie potiskujui trbune organe nanie i poveavajui zapreminu grudnog koa.

Inspiratorni miii:* mm.intercostales externi et interni* mm.levatores costarum* mm.scaleni* m.semispinalis capitis

Pomoni inspiratorni miii* mm.pectorales maior et minor* m.seratus anterior* m. sternocleidomastoideus * m.latissimus dorsi

Ekpiratorni miii* m.intercostalis internus* m.latissimus dorsi* m.iliocostalis* m.rectus abdominis* m.transversus abdominis

Grudni ko prua solidan oslonac miiima pokretaima glave,ramena i GE.Slui i kao oslonac pri kontrakciji miia koji pokreu karlicu kao i pri pokretima DE u leeem poloaju.U fiksaciji grudnog koa glavnu ulogu imaju miii trbunog zida-pomoni ekspiratorni miii.Svojim izometrikim kontrakcijama spreavaju dijafragmu da potiskuje trbune organe i ona svoje dejstvo prenosi na grudni ko.Prema tome,fiksacija grudnog koa je mogua maksimalnih udahom i zadravanjem vazduha u pluima.

POKRETI U LAKATNOM ZGLOBU

Lakatni zglob je sloeni dvoosovinski zglob i predstavlja spoj kostiju nadlaktice i podlaktice.Pokreti se vre u dvije ravni:

* sagitalna (fleksija i ekstenzija)* horizontalna (supinacija i pronacija-vre se u kostima podlaktice).

Lakatni zglob ine tri zgloba:* art.humeroulnaris* art.humeroradialis* art.radioulnaris proximalis

Zajednika zglobna kapsula obuhvata sva tri zgloba i oni ine jedinstvenu anatomsku cjelinu.U funkcionalnom pogledu izmeu zglobova postoje razlike.

Pokreti fleksije i ekstenzije kao glavni pokreti vre se u humeroulnarnom zglobu(jednoosovinski zgob).Uee humeroradijalnog zgloba u ovom pokretu je uzgredno.

Rotacioni pokreti podlaktice odvijaju se u radioulnarnom zglobu i dopunjuju se rotacionim pokretima u ramenom zglobu ime se znatno poveava obim pokreta.Aktivnosti dnevnog ivota zahtijevaju vei obim pokreta.

* art.humeroulnaris-pokreti:Flexio 0-145-150 st.Extensio 0 st.

Miii pokretaiflexio:

* m.biceps brachii* m.brachialis* m.brachioradialis* m.flexor carpi radialis* m.flexor carpi radialis* m.pronator teres* m.flexor digitorum superficialis* m.palmaris longus

extensio:* m.triceps brachii* m.anconeus

POKRETI PODLAKTICE

U radioulnarnom zglobu vre se rotacioni pokreti (upolje i unutra)-supinacija i pronacija.Na ovaj nani se dopunjuju u funkcionalnom smislu pokreti u lakatnom zglobu.Ovi pokreti se vre u gornjem i donjem zglobu, a kosti podlaktice povezuje vrsta fibrozna opna-membrana interossea antebrachii(fiksira kosti i prerasporeuje optereenje izmeu njih).

U poloaju supinacije radijus i ulna su postavljeni paralelno, a u poloaju pronacije ove kosti su ukrtene u obliku slova X.

Uzduna osovina oko koje se vre supinacija i pronacija prolazi u gornjem zglobu kroz capitulum radii, a u donjem zglobu kroz capitulum ulnae.

Supinatio(uvrtanje upolje- 0-90 st.Pronatio(uvrtanje unutra)- 0- 85-90 st.(mjerenje iz neutralnog poloaja)

Miii pokretai

Supinatio:* m.biceps brachii* m.supinator

Pronatio :* m.pronator teres* m.pronator quadratus

Rotacioni pokreti podlaktice se mogu znaajno poveati ukljuivanjem u pokret zglobova ake i prstiju te rotacijom i abdukcijom nadlaktice(pokret mogu do 300 st.), a laterofleksijom kimenog stuba i preko 300 st.

POKRETI U ZGLOBOVIMA AKE

Zglobovi ake su spojevi vie kostiju i predstavljaju sloene zglobove s obzirom na grau i funkciju ake.Po obliku zglob ake je jajasti zglob ,a po pokretljivosti dvoosovinski.U njemu se vre pokreti fleksije,ekstenzije,abdukcije i adukcije te cirkumdukcije.Pokreti se vre u gornjem zglobu ake art.radiocarpalis-spoj ulne i radijusa sa kostima prox.dijela ruja:os lunatum,os scaphoideum,os triquetrum.Zglobna kapsula je ojaana ligamentima:lig.radiocarpale volare et dorsale,lig.collaterale carpi radiale et ulnare.

Donji zglob ake (art.mediocarpalis)-spoj kostiju prvog i drugog reda ruja(os trapesium,os trapesoideum,os hamatum i os capitatum).U pokretima ake uestvuju oba zgloba u razliitom stepenu,zavisno od vrste pokreta.Miii pokretai sinergistiki djeluju u pokretima.

Vrste pokreta:* volarna fleksija 0-80-85 st.* dorzalna fleksija 0-85 st.* abdukcija 20-25 st.* adukcija -30-50 st.

Miii pokretaiflexio volaris:* m.flexor carpi radialis* m.flexor carpi ulnaris* m.flexor pollicis longus* m.palmaris longus* m.flexor dig. superficialis et profundus

flexio dorsalis:* m.extensor carpi radialis longus et brevis* m.extensor carpi ulnaris* m.extensor pollicis longus et brevis* m.extensor dig.comunis* m.extensor digiti minimi* m.extensor indicis proprius

abductio(deviatio radialis):* m.flexor carpi radialis* m.extensor carpi radialis longus et brevis* m.abductor pollicis longus

adductio(deviatio ulnaris)* m.flexor carpi ulnaris* m.extensor carpi ulnaris

Zglobovi ake i miii koji ih pokreu uslovljavaju sloenu funkciju ake i prstiju koja se razvila evolucijom ovjeka.Naroito je znaajna opozicija palca prema ostalim prstima za procese hvatanja i rada.Velika pokretljivost ostalih prstiju omoguava prilagoavanje ake predmetu koji se dri, formiranje pesnice,skupljanje svih jagodica prstiju u kupu.Zahvaljujui tako sloenoj grai mogue je vriti vrlo precizne koordinirane pokrete (pisanje,sviranje na klaviru, uvlaenje konca u iglu) i ostvariti osnovnu funkciju ake-hvatanje i dranje.

Pokret opozicije palca jedinstven je pokret koji pravi samo ovjek.Palac ima posebnu ulogu u funkciji ake.Pokretljivost i graa bitno se razlikuju u odnosu na ostale prste.Palac ine I MC kost i dvije falange koje su spojene zglobom art.metacarpophalangealis et art.interphalangealis.I MC kost je odvojena i postavljena pod uglom od 45 st. upolje prema II MC kosti.Ovaj poloaj joj omoguava veliku pokretljivost u svim pravcima, a naroito u pogledu opozicije prema ostalim prstima.

U art.carpometacarpea pollicis vre se pokreti opozicije, abdukcije i adukcije,a u interfalangealnom zglobu(IF) i metacarpofalangealnom zglobu( MCP) pokreti fleksije i ekstenzije.

Pokreti palca* flexio (art.carpometacarpea) 0-70-80 st.

(art.interphalangealis) 0-70-90 st.

* extensio (art.carpometacarpea ) 0-30 st.(art. interphalangealis) 0-15 st.

* abductio 0-60-70 st.* adductio 0 st.

Miii pokretai palca (thenar)

flexio :* m.flexor pollicis longus et brevis

extensio :* m.extensor pollicis longus et brevis

abductio:* m.abductor pollicis longus et brevis

adductio:* m.adductor pollicis* m.flexor pollicis brevis

opositio :* m.opponens pollicis* m.flexor pollicis brevis

U svakom pokretu palca uestvuje vie miia tenara (npr. u abdukciji pored m.abductor pollicis longus-a et brevis-a uestvuje i m.opponens pollicis i m.flexor pollicis brevis).

Pokreti II-V prsta

Prsti su graeni od po tri falange(palac ima dvije) proksimalna(phalanx prox.) srednja(phalanx media),distalna (phalanx distalis) kojese meusobno zglobljavaju preko :

* art.carpometacarpalis(slabo pokretni )* art.metacarpophalangealis(fleksija,ekstenzija,abdukcija,adukcija)* art.interphalangealis(fleksija i ekstenzija)

U prstima su mogui pokreti fleksije i ekstenzije i ti pokreti se dopunjavaju pokretima palca i ake tako da se znaajno poveava njihova funkcionalna mogunost.

Vrste pokreta u zglobovima prstiju

* flexio 0-90-110 st.* extensio 0-24-45 st.* abductio 15 st.* adductio 0 st.

Miii pokretaiFlexio :

* m.flexor digitorum superficialis et profundus* mm.interossei dorsales et volares I falanga* mm.lumbricales manus* m.flexor digiti quinti brevis

Extensio :* m.extensor digitorum communis* m.extensor digiti quinti proprius* mm.interossei volares et dorsales II-III falanga* mm.lumbricales II i III falanga

Abductio :* m.abductor digiti quinti* mm.interossei dorsales

Adductio:* mm.interossei volares

KARLINI POJAS

Karlica vri uglavnom one pokrete koji su potrebni da bi se uskladili ili pojaali pokreti trupa i donjih ekstremiteta.Karlini pojas ima znaajnu biomehaniku ulogu u statici i dinamici ovjekovog tijela.Trup je preko sakralne kosti spojen sa karlinim pojasom i on mu slui kao vrst oslonac pri pokretima.Donji ekstremiteti su preko kukova spojeni sa karlinim pojasom i pokreti u DE imaju svoj oslonac i polazite u karliom pojasu.Da bi se normalno odvijala funkcija DE karlica mora biti fiksirana miiima trupa ili spoljnom silom.Karlica sa kukovima ini jedinstvenu cjelinu i pokreti su im usklaeni i utiu jedni na druge.

Sacrum i kokcigealna kost ine karlicu i njen zadnji zid koji ograniava upljinu u obliku ljevka.Linea terminalis dijeli tu upljinu na :gornju,veliku karlicu i donju,malu karlicu.Centralnu osu karlice ini linija koja spaja centre glava natkoljenih kostiju.Oko ove osovine vre se pokreti karlice i natkoljenica, zavisno gdje se nalaze fiksni pripoji.

POKRETI U ZGLOBU KUKA

Zglob kuka spaja trup sa donjim ekstremitetima.Grade ga glava butne kosti (caput femoris) i zglobna aica karline kosti(acetabulum).Zglob je obavijen zglobnom kapsulom koja je pojaana ligamentima:lig.iliofemorale Bertini,lig.ischiofemorale i lig.pubofemorale.

Loptast oblik glave femura (2/3 lopte) i izdubljena sferina povrina acetabuluma (art.cotylica) omoguavaju veliku amplitudu pokreta.Ta pokretljivost je manja od oekivane zbog male elastinosti mekih struktura oko zgloba.Zbog vee dubine acetabuluma u odnosu na glenoidalnu duplju skapule manji je obim pokreta nego u ramenom zglobu.Zglob kuka spada u troosovinske zglobove i mogui su pokreti u sve tri ravni ,oko sve tri osovine.

Vrste pokreta:

* flexio 0-90-120 st.* extensio 0-10-20 st.* abductio 0-45-60 st.* adductio 0-30 st.* rotatio externa 0-45-50 st.* rotatio interna 0-30-45 st.* circumductio

(obim pokreta zavisi ne samo od konstitucije,uvjebanosti i utreniranosti nego i od naina mjerenja-flektirano ili ekstendirano koljeno).

Miii koji vre pokrete u kukuflexio :

* m.iliopsoas* m.tensor fasciae latae* m.sartorius* m.pectineus* m.rectus femoris* m.adductor longus et brevis

extensio:* m.gluteus maximus* m.biceps femoris ,caput longum* m.semitendinosus* m.semimembranosus* m.adductor magnus* m.piriformis* m.quadratus femoris

abductio:* m.gluteus maximus-gornji snopovi* m.gluteus medius et minimus* m.piriformis* m.tensor fasciae latae

adductio :* m.adductor magnus,longus,brevis et minimus* m.gluteus maximus-donji snopovi* m.pectineus* m.gracilis* m.semimembranosus et semitendinosus* m.biceps femoris,caput longum* m.iliopsoas* m.obturatorius externus

rotatio externa :* m.iliopsoas* m.gluteus maximus* m.gluteus minimus et medius* m.piriformis* m.obturatorius externus et internus* m.sartorius* m.gemellus sup.et inf.

rotatio interna:* m.gluteus medius ,srednji snopovi* m.gluteus minimus,prednji snopovi* m.tensor fasciae latae* m.adductor magnus,donjim snopovima

Karakteristike pojedinih miia koji uestvuju u pokretima kuka

* m.iliopsoas(m.psoas)-fleksor,aktivan je i pri bonoj fleksiji i retrofleksiji tijela.Naroito mu je znaajna uloga prilikom koraanja-izbacivanje noge naprijed.

* m.iliacus-fleksor i stabilizator noge pri radu u sjedeem poloaju.Kod zamora ovog miia ,pri duem dranju noge u nepravilnom poloaju dolazi do bolova koji lie na bolove kod zapaljenja slijepog crijeva ili kamena u ureteru, a moe se javiti osjeaj nelagode u trbuhu pri manjem zamoru.

* m.sartorius-krojaki mii-najdui pojedinani mii u organizmu,sposoban da proizvede veu kontrakciju nego bilo koji drugi mii.

* m.rectus femoris-mii fudbalera,vri brze,ali ne i snane pokrete* m.gluteus maximus-posturalni mii-znaajan za uspravan poloaj tijela.

U normalnom hodu je relaksiran,a stupa u akciju kada ugao fleksije u kuku pree 45 st.(biciklisti koji se povijaju unaprijed).Gubitak ovog miia bi omoguio kretanje po ravnom ,ali bi penjanje uz stepenice bilo nemogue.

* m.adductor magnus dejstvo ovog miia naroito dolazi do izraaja prilikom jahanja(mii jahaa).

Kinezioloke karakteristike butne kosti

Butna kost(femur) je najvea kost u naem organizmu.Na njoj se pripajaju mnogi miii.Izloena je optereenju i stresovima jer se pri pokretima tijela cjelokupna teina tijela prenosi na nju.Glava butne kosti trpi pored teine tijela i dejstvo miia abduktora i iliotibijalnog snopa,koji uspostavljaju stabilizaciju karlice pri hodu i ravnoteu.Ove sile ne djeluju na glavu u vertikalnom pravcu ve pod uglom (165 i 170 st.).

To vremenom dovodi do deformiteta vrata (coxa valga) jer se poveava ugao izmeu glave,vrata i tijela butne kosti(uzdune osovine butne kosti). Ove promjene su mogue zahvaljujui plasticitetu kosti.

ZGLOB KOLJENA

Koljeno je najvei zglob u naem organizmu.Pretrpio je znatne promjene u toku evolucije uspravnog stava prilagoavajui se novom nainu kretanja.Prvobitno su postojala dva zgloba zglob izmeu femura i tibije i zglob izmeu femura i fibule. U toku evolucije,kada su noge dole u vertikalni poloaj fibula se povukla nanie i zglob izmeu femura i tibije je preuzeo funkcije dva prvobitna zgloba.Kasnije se pojavila nova sezamoidna kost aica (patella).este povrede koljenog zgloba,naroito ligamenata i meniskusa ukazuju da se zglob jo nije u potpunosti prilagodio novonastalim uslovima.

Sa mehanikog aspekta koljeni zglob spada u jednoosovinske zglobove sa velikom amplitudom pokreta u sagitalnoj ravni.U sastav zgloba ulaze tri kosti: femur sa svojom donjom epifizom,tibija sa gornjom epifizom i patela koja sa kondilima femura ini art.patellofemoralis.

Zglobne povrine medijalnog i lateralnog kondila femura se zglobljavaju sa zglobnim povrinama medijalnog i lateralnog kondila tibije.

Poto se kondili femura ne podudaraju sa zaravnjenom gornjom stranom tibije (plato tibije) izmeu njih su umetnute polumjeseaste vezivno-hrskavine tvorevine-meniskusi (medijalni i lateralni) koji su svojim rogovima privreni za nezglobni dio tibije.

Smanjuju trenje izmeu zglobnih povrina,razmazuju sinovijalnu tenost i u stanju su da prime izvjestan pritisak butne kosti prilikom brzih pokreta.

Zglobna kapsula koljenog zgloba je veoma jaka i obavija cijeli zglob.Ima ulogu u vrstini zgloba kao i ligamenti (pasivni stabilizatori zgloba)-lig.crutiatum anterius et posterius),lig.collateralae lateralae et medialae.

Ligamenti se pri fleksiji koljena olabave ,a pri ekstenziji zategnu i onemoguavaju hiperekstenziju i rotaciju.

Pri fleksiji zgloba je mogua rotacija(upolje i unutra) u malom obimu.Ona se efikasno koristi kao kompenzatorna pri laterofleksiji ili torziji cijelog tijela pri promjeni pravca kretanja.Veliki stepen rotacije u koljenu je mogu kod povreda ligamenata-rupture i povreda meniskusa.

Pokreti u koljenom zglobuflexio 0-120-140 st.extensio 0 - 10 st.

Pasivno se pokreti u zglobu mogu poveati za 10-15 st.Miii koji vre pokrete u koljenu

flexio:* m.biceps femoris * m.sartorius * m.semimembranosus * m.popliteus * m.semitendinosus * m.gracilis

extensio:* m.quadriceps femoris (m.rectus femoris,m.vastus medialis,

intermedius et lateralis)* m.popliteus-znaajan je stabilizator koljena i spreava povrede

spoljanjeg meniskusa.Vri unutranju rotaciju femura ili kada je tibija fiksirana za podlogu prilikom noenja tereta vri vanjsku rotaciju femura.

* tractus iliotibialis-ima je samo ovjek, znatno pojaava bonu stabilnost koljena i izuzetno je znaajna za odravanje uspravnog poloaja tijela.

Koljeni zglob je naroito sklon povredama sa spoljanje strane u poloaju fleksije jer su mogui neeljeni rotatorni pokreti koji mogu dovesti do oteenja meniskusa,ligamenata,zglobne kapsule i tetiva.

POKRETI U SKONOM ZGLOBU I STOPALU

Skoni zglob pripada sloenim zglobovima.Prilagoeno je za velika optereenja i pokrete naprijed-nazad u smislu fleksije i ekstenzije.Za velike pokrete uvrtanja i kod sloenih kretanja nema potrebe jer ti pokreti slabe vrstinu zgloba i dovode do nestabilnostti i mogunosti povreivanja.

Gornji skoni zglob (art.talocruralis)-ine donji okrajci tibije i fibule i gornja zglobna povrina skone kosti talusa.U ovom zglobu su mogui pokreti fleksije i ekstenzije.

Donji noni zglob(art.talocalcaneonavicularis seu art.subtalaris)-ine donja zglobna povrina talusa i gornje zglobne pvrine kalkaneusa i navikularne kosti.U ovom zglobu se vre pokreti uvrtanja prema van i unutra.

Pokreti uvrtanja su udrueni sa pokretima u mediotarzalnom ili Chopartovom zglobu koji su malog obima i praeni uvijek odreenim stepenom abdukcije i adukcije stopala .

Zbog toga za ove pokrete koristimo naziv eversio-uvrtanje sa abdukcijom i inversio-uvrtanje sa adukcijom.

U normalnom stojeem poloaju ,uzduna osovina stopala,zakrenuta je malo upolje u odnosu na sagitalnu ravan.Linija koja spaja medijalni i lateralni maleolus uzima se kao osovina oko koje se vre pokreti fleksije i ekstenzije.

Osovina oko koje se vre pokreti uvrtanja prolazi kroz lateralni dio tubera petne kosti i dorzalni dio glave skone kosti.Poloaj ove osovine je od funkcionalnog znaaja za miie uvrtae stopala: m.tibialis ant.m.tibialis post., peronealne miie i ekstenzore prstiju.

Miii koji prolaze sa spoljanje strane uzdune osovine stopala vre,istovremeno uvrtanje i odvoenje stopala (pes valgus),a miii koji prolaze sa unutranje strane uzdune osovine stopala vre izvrtanje i privoenje stopala (pes varus).

Vrste pokreta

- flexio dorsalis 0-20-30 st.- flexio plantaris 0-30-50 st.- eversio 0-30-50 st.- inversio 0-25-50 st.

Miii koji vre pokrete u skonom zglobuflexio dorsalis

* m.tibialis ant.* m.extensor hallucis longus* m.extensor digitorum* m.peroneus tertius

flexio plantaris:* m.plantaris* m.triceps surae* m.tibialis post.* m.flexor digitorum longus* m.flexor hallucis longus* m.peroneus longus et brevis

eversio:* m.peroneus longus,brevis et tertius

inversio:* m.tibialis ant.* m.tibialis post.* m.extensor hallucis longus

Zajedniko i pojedinano djelovanje pojedinih miia stopala odrava svodove stopala, izvoenje grubih i finih pokreta,koordinacije rada stopala sa drugim dijelovima tijela,statiku i dinamiku funkciju stopala.

STOPALO

Stopalo gradi veliki broj sitnih kostiju(26)koje su meusobno povezane u jedinstvenu fleksibilnu kotanu polugu.U toku evolucije uspravnog stava poveano je optereenje stopala(udvostruilo se).Stopalo se svojom graom moralo prilagoditi novim zahtevima i pruiti lokomotornom aparatu stabilan oslonac pri stajanju i kretanju te ublaiti udarce koji se pri hodu prenose du uzdune osovine tijela.

Graa stopala:Kosti prvog reda noja - os talus,os calcaneus,os cuboideumKosti drugog reda noja - ossa cuneiformia I-IIIMetatarsalne kosti - ossa metatarsalia I-VFalange prstiju - II-V prst ima po tri falange,palac ima dvije.

U stojeem poloaju stopalo se oslanja na tri take:tuber calcaneicapitulum ossis metatarsalis I etV

Izmeu ovih taaka nalaze se svodovi stopala* uzduni (longitudinalni)-formiran je od dva luka,spoljanjeg i

unutranjeg.Ovi svodovi se sputaju od unutranje ka spoljanjoj ivici stopala,a proiruju od pete prema prednjem dijelu stopala.

Spoljanji luk koji je nii i vri formiraju: os calcanei, os cuboideum i ossa metatarsalia IV et V(slui za oslonac)

Unutranji luk koji je vii formiraju :os talus, os naviculare i ossa cuneiformiaI-III (amortizuje udare stopala).

Uzduni svod dri cjelokupnu teinu tijela koja se pri hodu,tranju i skokovima viestruko poveava.

Najvaniju ulogu u odravanju svodova stopala pored oblika kostiju donoja, ligamenata, imaju miii koji svojim kontrakcijama odravajusvod i poveavaju krivinu svoda(excavatio).Gubitak uzdunog svoda dovodi do deformiteta stopala-ravno stopalo(pes planus). M.peroneus longus ima najvaniju ulogu u odravanju uzdunog svoda pored malih miia stopala.

* popreni svodFormiraju ga glavice metatarzalnih kostiju.Svod ima oslonce u glavicama I i V metatarzalne kostiOvaj svod odrava svoju elastinost zahvaljujui dugoj tabanskoj vezi-lig.plantare longum..U uspravnom poloaju tijela stopala se oslanjaju cijelom tabanskom povrinom o podlogu ostavljajui karakteristian otisak na mekanoj podlozi.

Povrina kojom se stopala oslanjaju naziva se poligon oslonca.Osovine stopala idu sredinom peta i stopala izmeu drugog i treeg prsta.Meusobno se sijeku iza stopala pod uglom od 12 st.Zahvaljujui specifinoj mehanikoj grai stopala pritisak stopala na podlogu nije ravnomjerno rasporeen po cijeloj povrini oslonca.Najvei pritisak trpi petna kost.Na prednjem dijelu stopala najvee optereenje je u srednjem dijelu svodana glavicama II,III i IV metatarzalne kosti.

I i V MT kost su pokretljivije i pri veim optereenjima se pomjeraju u stranu i tako poveavaju povrinu oslonca i amortizuju udare stopala.

POLOAJI I STAVOVI TIJELA

Pri radu i svakodnevnim aktivnostima nae tijelo zauzima razliite poloaje i stavove.Poloaj odnos dimenzija ljudskog tijela prema dimenzijama prostora.Poloaji mogu biti:*uspravni(stojei)*uei*kleei*sjedei*leei*poloaj upora*poloaj visa

Stav-nain na koji se odreeni poloaj ili njegove varijante realizuju.Razliiti stavovi su naroito prisutni kod uspravnog poloaja tijela:*leerni stojei stav(normalni)*stav mirno*odmarajui uspravni stav*iskoraeni stav(naprijed i u stranu)*stav na petama*stav na prstima*stav na jednoj nozi

Uspravni poloaj tijela je fizioloki ili prirodni poloaj. Tijelo je svojom najveom dimenzijom visinom postavljeno vertikalno.Na podlogu je oslonjeno stopalima koja ine povrinu oslonca.

Teina linija tijela(napadna linija) ide od:- teita glave kroz centralni dio trupa- pada na sredinu povrine oslonca(ispred skonih zglobova,a izmeu stopala).

Taka teita nalazi se u nivou male karlice iznad povrine oslonca.Tijelo se nalazi u labilnoj ravnotei(relativno nestabilan poloaj).

Na svaki dio ljudskog tijela neprestano djeluje sila zemljine tee.Djelovanju te sile suprotstavlja se miina sila.Najbolja stabilnost u uspravnom poloaju postie se pravilnim dranjemsegm.tijela u ravnotei.Teina linija svakog od njih pada na povrinu oslonca segm. ispod.

Glava se oslanja na prvi vratni prljen( preko njega na ostale). Trup se oslanja na osu karlice,a preko donjih ekstremiteta na stopala( ine povrinu oslonca cijelog tijela).

Pomjeranje teine linije pojedinih segm.izvan povrine oslonca dovodi do:- pojave kraka sile zemljine tee( obrtni moment)-pada segmenta(gubitak ravnotenog poloaja).

Nestabilnost segm.mogu sprijeiti miii svojom akcijom.Kontrakcija miia nije uvijek dovoljna za uspostavljanje ravnotee( pomjeranje teita se kompenzuje pomjeranjem odgovarajuih segm.u suprotnom smjeru).Usljed ovoga vremenom se formiraju deformiteti tijela ili pojedinih segmenata.( dolazi do loeg dranja,a utroak energije je neekonomian).

Pravilno dranje tijela obezbjeuje normalnu funkciju :-disanja-varenja-krvotoka -optimalan utroak energije.

Pravilno dranje tijela podrazumjeva:

-podignutu glavu,pogled usmjeren naprijed.(ekstenzori vrata kontroliu poloaj glave)-osa ramena je postavljena horizontalno u frontalnoj ravni-lopatice su priljubljene uz grudni ko-grudni ko je podignut i lako isturen naprijed.- uvuen trbuh-zategnute trbune miie-karlica je lako zavaljena-koljena lako savijena.

-Ako se posmatra bono kimeni stub ima tri krivine u obliku slova S:-vratna lordoza-grudna kifoza-slabinska lordoza

Loe dranje :-sputena glava-ramena povijena prema naprijed-lea okrugla ili sedlasta-trbuh izboen,-kima kriva.

Uspravnom poloaju i uspravnom kretanju ovjeka prethodio je etverononi nain kretanja njegovih predaka.-tvrdnje na osnovu naunih dokaza- ontogenetskog razvoja ovjeka kao jedinke- filogenetskog razvoja vrste prouavanjem fosilnih ostataka

Bipedalni nain kretanja u odnosu na kvadripedalni je sa biomehanikog aspekta nepovoljniji.

Promjena naina kretanja uslovila je:-smanjenje povrine oslonca -poveanje nestabilnosti-vee optereenje-promjenu mehanikih odnosa segmenata tijela i razvoja miia.-poveanje utroka energije-promjenu krvotoka-promjenu poloaja unutranjih organa

Nain ivota(preivljavanje) namee novu funkciju gornjim ekstremitetima.

Odvajanjem prednjih udova od podloge-povrina oslonca se smanjila za oko 10 puta--donji ekstremiteti su preuzeli dvostruko vee optereenje- teite je podignuto iznad povrine oslonca za dva puta.- smanjen je ugao sigurnosti - dolo je do anatomskih promjena segmenata.

U svim fazama prelaska na uspravan poloaj tijelo je zauzimalo pognut stav(neprilagoenost mekih tkiva u nivou karlice i natkoljenice-ligamenti,zglobna aura i miii(fleksori su bili kratki, ekstenzori nedovoljno izdueni).

Fleksija u kukovima uslovila je:- pomjeranje teita prema naprijed( veu netabilnost tijela).

Dananji uspravan poloaj tijela nije idealan jer teina linija ne prolazi kroz centre svih zglobova koji nose teret.Vertikalizacija tijela je postavila nove zahtjeve pred kardiovaskularni sistem.Sila zemljine tee u uspravnom poloaju efikasnije djeluje na:- krvne elemente-poveava se otpor protoku krvi( vei srani rad i bri zamor).

Analiza normalnog (leernog) stojeeg stava

Ovaj stav je prirodni ili fizioloki.Karakterie se:-najveom visinom tijela-podjednakim rasporedom optereenja na oba stopala-minimalnim utrokom energije-kasnom pojavom zamora-najpovoljnijim uslovima za poetak kretanja i rad unutranjih organa. -

Povrinu oslonca ine:-naprijed razmaknuta stopala- sastavljene peteTeite cijelog tijela je u nivou S1.Maksimalno je udaljeno od povrine oslonca ( relativno nestabilan poloaj tijela -labilna ravnotea).Teina linija tijela pada :-vertikalno na povrinu oslonca izmeu oba stopala(4-5 cm ispred linije koja spaja centre oba skona zgloba).

Ako se posmatra bono teina linija pada -sredinom tijela- sijee ose ramena i karlice po sredini(ove osovine su postavljene horizontalno u frontalnoj ravni).

Teina linija tijela polazi iz teita glave(teite nije tano iznad atlantooccip.zgloba nego je pomjereno naprijed oko 2 cm).Pomjeranje teita uslovljava pojavu kraka sile tereta( obrtni moment )(pomjeranje glave u smislu antefleksije).Antefleksiji glave suprotstavljaju se ekstenzori glave i vrata*m.splenius capitis*m.longissimus capitis*m.semispinalis capitis).

Djeluju preko dueg kraka i za odravanje ravnotenog poloaja glave potrebna je mala snaga.Odravaju i vratnu lordozu koja se pod dejstvom tereta neznatno ispravlja.

Grudna kifoza je u ovom poloaju malo smanjena-ramena su povuena unazad-grudni ko podignut i poboljana inspiracija.Teina linija prolazi ispred grudne krivine( mali obrtni momenat sile tee koji nastoji da povea grudnu kifozu).Ovom djelovanju sile tee suprotstavlja se statikim kontrakcijama lena muskulatura.

Slabinska lordoza je nepromjenjena.Teina linija prolazi preko tijela II i III slabinskog prljena.Taka oslonca se nalazi u tijelima tih prljenova.( za odravanje ravnotee dijelova tijela koji su iznad te take

potrebna mala miina aktivnost- lake kontrakcije).

U fazi inspirijuma grudni ko je- pomjeren naprijed - teite se pomjera malo prema naprijed - dolazi do pojave sile tee ( nastoji da izravna lumbalnu lordozu).

Djelovanju se suprotstavljaju ekstenzori trupa toninim kontrakcijama.(djeluju preko dueg kraka i za odravanje poloaja potrebna je mala snaga.

U fazi ekspirijuma grudni ko i teite se- pomjeraju unazad - dolazi do pojave obrtnog momenta sile tee na tu stranu. Djelovanju se suprotstavljaju miii prednjeg trbunog zida.

Teina linija u nivou karlice prolazi neposredno iza karline osi( linija koja spaja glave oba zgloba kuka)- u ravnotei su fleksori i ekstenzori( za odravanje ravnotenog poloaja potrebna je minimalna snaga).

Koljeni zglobovi su u lakoj fleksiji--teina linija prolazi izmeu njih(neto ispred linije koja spaja centre oba zgloba).-dolazi do pojave odreenog kraka sile tee-obrtni moment( nastoji da narui ravnoteu u smjeru hiperekstenzije).

Pasivni stabilizatori koljena (ligamenti) spreavaju hiperekstenziju( nije potrebna miina aktivnost).

U predjelu skonih zglobova teina linija pada dalje nego u predjelu koljena( obrtni moment sile tee daleko vei)-dolazi do naruavanja ravnotenog poloaja tijela.

Statikim kontrakcijama plantarnih fleksora stopala odrava se ravnotea.(odnos obrtnog momenta sile tee i miia je nepovoljan,ali ne dolazido zamora miia)

Leerni stojei stav omoguava racionalnu potronju energije- miina aktivnost minimalna-stabilnost poloaja omoguavaju preteno pasivni elementi zgloba.

Stojei stav mirno(prinudni poloaj)Tjelesna teina je ravnomjerno rasporeena na obe noge.- kimeni stub je maksimalno zategnut i ispravljen-grudni ko isturen naprijed-ramena povuena nazad -trbuh uvuen-koljena ispravljena-pete sastavljene.

Miii stabilizatori su maksimalno angaovani svojim statikim kontrakcijama.Ovaj stav je jako naporan i ne moe dugo trajati.

Povrina oslonca je priblino ista kao u leernom stojeem stavuTeina linija pada izmeu stopala( mnogo dalje od ose skonih zglobova).Ovo poveava -obrtni moment sile tee - zahtijeva vee angaovanje miia -vei utroak energije za stabilizaciju poloaja.

Glava je nagnuta naprijed.Vratna lordoza je malo smanjena.Teina linija prolazi sprijeda,ispred tijela vratnih prljenova(mali obrtni moment sile tee).Grudna kifoza je aktivnou svih lenih miia smanjena.Rebra su podignuta.Grudni ko je fiksiran u fazi udaha.

Odravanje ravnotee tijela iziskuje- jake statike kontrakcije lenih miia - brzo nastaje zamor- veliki je utroak energije.

Slabinska lordoza je naglaena pomjeranjem kukova naprijedDa bi se odrala ravnotea karlica se povlai unazad.Teina linija prolazi preko tijela II i III slabinskog prljena ili neto iza njih.Stvara se obrtni moment sile tee sa zadnje strane kimenog stuba.

Odravanje ravnotee uslovljava naprezanje miia prednjeg trbunog zida.

Istovremeno se rebra podiu.Grudni ko se pomjera naprijed.( udaljavaju se pripoji trbunih miia)- ravnotea se uspostavlja pasivnim istezanjem ovih miia.

Karlica je uvrnuta naprijed i doleTeina linija prolazi ispred karline ose( stvara se obrtni moment sile tee kojinastoji da povea inklinaciju karlice,odnosno fleksiju u kukovima.Ovome se suprotstavljaju ekstenzori kukova svojim kontrakcijama.

U predjelu koljenih zglobova teina linija pada -izmeu koljena-ispred njihove osovine(stvara se obrtni moment sile tereta - djeluje u pravcu hiperekstenzije).Krak sile zemljine tee je vei od kraka miine sile- hiperekstenzija vea( potencirana statikim kontrakcijama m.quadricepsa).

U predjelu skonih zglobova teina linija pada izmeu stopala( na veoj udaljenosti od linije koja spaja centre skonih zglobova 5-6 cm) -povoljni su uslovi za djelovanje sile tereta - obrtni moment vei .

Za odravanje ravnotee potrebno je:-vee angaovanje fleksora potkoljenice -velika potronja energije(zamor)

Nastupanjem zamora ovaj stav spontano prestaje i prelazi uoputen stojei stav.

Oputen stojei stav slui za kratkotrajnu relaksaciju miia(u statikom smislu nije povoljan za odmaranje-povoljniji leei,sjedei).

Oputen stojei stav moe biti :*odmarajui stojei stav sa optereenjem obje noge*odmarajui stojei stav sa optereenjem jedne noge

Odmarajui stojei stav zahtijeva minimalno aktivno angaovanje miia

Za odravanje ovog stava vie su angaovani pasivni elementilokomotornog aparata.

ANALIZA HODAHod predstavlja sloeno ciklusno kretanje(aktivnost).Omoguava premjetanje tijela sa jednog mjesta na drugo.Polazni poloaj za kretanje je uspravni leerni stav.

Hod se sastoji iz dvije faze*faze oslonca * faze njihanja ili klaenja ( naizmjenino se smjenjuju).

Hod podrazumjeva niz pokreta koji slijede jedan za drugim.Noge se naizmjenino pojavljuju kao nosea ili klatea u istom ciklusu pokreta.

Jedan korak predstavlja jedan ciklus u kome su uoljive 2 faze:*faza oslonca na obje noge*faza oslonca na jednu nogu

Faza oslonca na obje noge-oslonac je na stopalima i to petom prednje i prstima zadnje noge.Ukoliko se stopalo prednje noge vie sputa i oslanja na podlogu utoliko se stopalo zadnje noge vie podie i smanjuje povrinu oslonca.

Povrine oslonca prednjeg i zadnjeg stopala ostaju priblino iste.

Faza oslonca na obje noge traje kratko.

Potkoljenice su skoro potpuno opruene.Teite tijela je sputeno najnieTjelesna visina je najmanja. Teina linija pada u sredinu povrine oslonca( ine je oba stopala).

Povrina oslonca je proirena u smjeru kretanja(poveana stabilnost u tom smjeru , bona stabilnost mala-nema uticaja na dinamiku kretanja zbog djelovanja sile inercije usmjeru kretanja.

Faza oslonca na jednu noguZbog djelovanja sile inercije nastavlja se kretanje trupa naprijed prema prednjoj nozi koja nosi teret cijelog tijela.

Odvajanjem zadnje noge od podloge poinje faza oslonca na jednu nogu.Prednja noga postaje nosea, a zadnja klatea.Tijelo se pomjera naprijed - djelovanje inercije Stopalo nosee noge je nepokretno.

Koljeno je oprueno- savijanje poinje u trenutku odizanja pete nosee noge od podlogeU tom momentu je stopalo zadnje noge dodirnulo podlogu.U fazi oslonca jednom nogom povrinu oslonca ini stopalo nosee noge.

Teite tijela se podieVisina tijela se poveavaStabilnost tijela je znatno smanjena.

Pokreti karlice

U toku jednog ciklusa hoda karlica pravi pokrete : -vertikalne oscilacije-bonog naginjanja-rotiranja oko vertikalne osovine-bonog pomjeranja-fleksiju i ekstenziju

*U fazi dvostrukog oslonca karlica je postavljena horizontalno.U toku hoda u jednom ciklusu pokreta donjih ekstremiteta,karlica pravipokrete vertikalne oscilacije.

*U fazi jednostrukog oslonca silom odraza-karlica se zajedno sa tijelom i teitem podie navie(postie svoj vrh kada nosea noga zauzme vertikalni poloaj)-ponovo pada sve do dvostrukog oslonca u sledeem ciklusu pokreta.

*Bono naginjanje karlice vri se sinhrono ciklusu hoda.U prvom dijelu jednostrukog oslonca karlica se naginje na stranu klatee noge.Sa vertikalizacijom nosee noge naginjanje se smanjuje.U drugoj fazi kada klatea noga postaje prednja karila se ponovo naginje na istu stranu,a u sljedeem ciklusu dvostrukog oslonca postaje horizontalna.

*Bono pomjeranje karlice vri se u frontalnoj ravni u fazi jednostrukog oslonca( odrazom zadnje noge na tu stranu).(najbolje se moe vidjeti posmatranjem osobe koja hoda sa prednje i zadnje strane).Pomjeranje je najvee pri vertikalnom poloaju nosee noge.

*Rotacija karlice oko vertikalne osovine najvie je ispoljena u fazi dvostrukog oslonca

Pri iskoraku naprijed karlina osa zauzima kosi poloaj -kod iskoraka desnom nogom naprijed karlica se rotira ulijevo-u sledeem dvostrukom osloncu kada je lijeva noga naprijed rotira se udesno.

Prednje-zadnje pomjeranje karlice vri se oko karline ose u smislu fleksije i ekstenzije.Ovo pomjeranje se poklapa sa podizanjem i sputanjem teita pri hodu.

Ekstenzija u kuku je najvea kada nosea noga zauzme vertikalni poloaj i kada je teite najvie.

Sa padom teita pojavljuje se fleksija u kuku.Najvea je kada je teite najnie postavljeno( faza dvostrukog oslonca).Fleksija zavisi od brzine hoda i duine koraka-najvea je kod najdueg koraka.

Svi pokreti karlice vre se u zglobu kuka u sve tri ravni i meusobno su usklaeni.

Zajedno sa pokretima donjeg dijela tijela pri hodu se vre i pokreti gornjeg dijela tijela u sve tri ravni i oko sve tri osovine:*vertikalne oscilacije*bone oscilacije prednje-zadnje oscilacije.

*vertikalne oscilacije se vre u smislu podizanja i sputanja teita tijela.Teite gornjeg dijela tijela je najnie u fazi dvostrukog oslonca.Najvie je u fazi jednostrukog oslonca ( nosea noga zauzima vertikalni poloaj).

*bono naginjanje trupa vri se u frontalnoj ravni oko sagitalne osovine.-ovo naginjanje se vri da bi se teite tijela dovelo iznad povrine oslonca.(ono je vee to je vee rastojanje stopala od sredinje linije hoda-prosjeno to rastojanje iznosi 6 cm)-najvie je izraeno pri jednostrukom osloncu kad se noga postavi vertikalno.

*rotacije trupa nastaju zbog rotacija karlice i ramenog pojasa u suprotnim pravcima.

U fazi dvostrukog oslonca pri iskoraku naprijed karlica se rotira u suprotnu stranu(kod iskoraka desnom nogom karlica se rotira u lijevo)-istovremeno da bi glava sa licem bila okrenuta u pravcu kretanja -ramena se rotiraju suprotno karlici-gornji dio trupa i rameni pojas vre rotaciju na stranu prednje noge.

Osa ramena i osa karlice zaklapaju otar ugao koji se nalazi van tijela u frontalnoj ravni na strani isturene noge.

*pokreti ruku se vre sinhrono sa pokretima nogu suprotne strane-pri iskoraku desnom nogom lijeva ruka ide naprijed, desna nazad.

Rameni pojas prati pokrete ruku.Poto ruke vise pored tijela one vre pokrete klaenja u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine.

Pokreti klaenja su veoma znaajni u odravanju ravnotee tijela i korienju sile inercije pri hodu.

Biomehanika hodaHod poinje iz polaznog uspravnog leernog poloaja tijela.Takav hod se naziva normalan ili prirodni hod.Zavisno od broja koraka u jedinici vremena (korak/minut) hod moe biti :*spori -70 koraka u min.(etnja)*srednje brzi-do 95 koraka u min.*brzi -12o koraka u min.

Sve tri vrste hoda su prisutne u svakodnevnom ivotu i radu.Na duinu hoda znaajno utie duina koraka, bri hod krai korak.

Da bi kretanje zapoelo tijelo se mora izvesti iz ravnotenog poloaja u kome se nalazi(polaznI poloaj uspravni poloaj tijela-nestabilan poloaj).Dovoljna je slaba kontrakcija plantarnih fleksora da se narui ravnoteni poloaj.Teite se pomjera naprijed u pravcu kretanja.Izmeu vertikale tijela i take teita stvara se krak sile tee(omoguava da sila zemljine tee postane aktivna sila i vri dalje kretanje-padanje tijela.Ekstenzori trupa i vrata kontroliu brzinu padanja svojim aktivnim kontrakcijama.Ekstenzori koljena dre noge u ekstenziji ( ne dozvoljavaju sili zemljine tee da izvri fleksiju koljena).

Zaustavljanje kretanja u smislu padanja vri se iskorakom.Iskorak se vri aktivnim koncentrinim kontrakcijama fleksora natkoljenice.Fleksija u koljenu se vri pasivno pod dejstvom sile zemljine tee.

Da bi se iskorak mogao izvriti neophodno je stopalo klatee noge odvojiti od podloge (postie se koncentrinim kontrakcijama abduktora nosee noge pri emu se karlica pomjera u stranu i teite tijela prenosi na stopalo nosee noge.Tada dolazi do fleksije natkoljenice kocentrinim kontrakcijama miia fleksora, a fleksija potkoljenice se vri pasivno.

Kada potkoljenica pree liniju vertikale dejstvo poinju ekstenzori potkoljenice tako da klatea noga zadnju fazu pokreta vri ekstenzijom u koljenu(faza jednostrukog oslonca).Nosea noga toninim kontrakcijama ekstenzora stabilizuje koljeno.Karlica vri bono pomjeranje, naginjanjem na stranu klatee noge i oscilacijama po vertikalnoj osi, a pri zavretku te faze vri i rotaciju.

Kada peta klatee noge dodirne podlogu zavrava se faza jednostrukog oslonca i poinje faza dvostrukog oslonca.Povrinu oslonca ini peta prednje noge i prsti i prednji dio stopala zadnje noge.

Teite je najnie sputeno-teina linija pada na sredinu povrine oslonca( nalazi se izmeu stopala na rastojanju od 6 cm od stopala).Karlica je rotirana.Nosea noga sada je odrazna, a klatea prednja.

Pokrete karlice i dinjih ekstremiteta prate sinhrono pokreti rotacije trupa i ramena i mahanje rukama.Aktivnim koncentrinim kontrakcijama fleksora nadlaktice vri se fleksija ruke u smjeru iskoraka

Akcijom ekstenzora suprotne ruke vri se pokret ekstenzije( usmjeren u suprotnom smjeru -pokreti lijeva ruka desna noga i obrnuto).

Faza dvostrukog oslonca traje kratko 1/10 sek.kod normalnog hoda.

Ovaj proces se ponavlja na isti nain i zavrava cijeli ciklus jednog pokreta.Ovi ciklusi istih pokreta se stalno naizmjenino ponavljaju tako da zavrna faza prethodnog ciklusa ini poetnu fazu sledeeg ciklusa.Ciklusi su meusobno povezani i uslovljeni.

Potronja energije je optimalna.Pri normalnom hodu nema :-kiseonikog duga-zamor nastaje kasno - hod moe dugo da traje( u odnosu na druge tjelesne aktivnosti koje iziskuju veliki utroak energijei dovode do brzog zamaranja).Hod se lako automatizuje.

Hod po strmom terenu

Ova vrsta hoda ima svoje specifinosti. Poetni poloaj za uspostavljanje kretanja je uspravan poloaj tijela.Kretanje se uspostavlja naruavanjem ravnotee polaznog poloaja akcijom plantarnih fleksora.

U fazi iskoraka,klatea noga se ne oprua potpuno( zavisno od veliine uspona,zadrava manju ili veu fleksiju u koljenu).Podlogu dodiruje veim dijelom cijelim stopalom.

Faza dvostrukog oslonca traje mnogo due nego pri hodu po ravnom( u toj fazi zadnja noga je ekstendirana, prednja flektirana).

Teina linija pada na liniju hoda,blie zadnjoj nozi.Trup se naginje vie naprijed da bi se tijelo dovelo nad povrinu oslonca prednje noge.Snanim kontrakcijama m.tricepsa surae postie se daleko vei odrazni moment sile.Glavni teret hoda uz strmu ravan nosi m.quadriceps(prednja noga).Zbog fleksije natkoljenice ,poloaj poluge je nepovoljan za djelovanje miine sile.U fazi dvostrukog oslonca najvee optereenje trpe m.quadriceps prednje i m.triceps surae zadnje noge.

Rad ovih miia je u ovim uslovima vei ( vei je napor miia karlice i trupa- vei nagib karlice i trupa).

U fazi jednostrukog oslonca -poinje odvajanjem stopala zadnje noge od podloge i ekstenzijom natkoljenice i trupa prednje noge-glavni teret podizanja teita nosi m.quadriceps prednje noge vrei ekstenziju u koljenu.

U fazi jednostrukog oslonca miii fleksori kuka,koljena i stopala klatee noge podiu stopalo od zemlje.Postavljanjem stopala na podlogu zadnja noga postaje prednja i poinje faza dvostrukog oslonca.Pri hodu uz strmu ravan ne dolazi do pune ekstenzije u kuku i koljenu prednje noge.

Silaenje niz strmu ravan

Poetni poloaj je uspravni stav tijela. Stopala se nalaze u poloaju plantarne fleksije.

Teite tijela je pomjereno unazad-teina linija pada blie petama.

Poloaj se odrava toninim kontrakcijama plantarnih fleksora-njihovim slabljenjem teite se pomjera naprijed i zapoinje kretanje.

U fazi jednostrukog oslonca,nosea noga odnosno m.quadriceps trpi najvee optereenje(vee nego pri hodu uz strmu ravan).

Pri hodu niz strmu ravan opti rad je manji -lokalni napor je vei.Poveanjem fleksije u koljenu stvaraju se nepovoljni uslovi za djelovanje m.quadricepsa

Teite je nisko postavljeno i udarac petom je jai,amortizacija slabija.U fazi dvostrukog oslonca ,zadnja noga je flektirana -teina prelazi na opruenu prednju nogu.Slabim odrazom zadnje noge prednja postaje nosea i ciklus se ponavlja. Sa poveanjem nagiba terena poveava se i naginjanje trupa nazad( vertikala tijela u fazi dvostrukog oslonca pada iza teita).

Hod po stepenicama(penjanje)

Poetni poloaj je uspravni stav tijela.Kretanje se uspostavlja koncentrinim kontrakcijama plantarnih fleksora.Kada se teret tijela prenese na noseu nogu koncentrinim kontrakcijama fleksora natkoljenice,potkoljenice i stopala podie se klatea noga i cijelim stopalom postavlja na stepenicu. Tako se uspostavlja dvostruki oslonac i pri tome je zadnja-odrazna noga opruena,prednja je flektirana u svim zglobovima.

Trup i karlica su nagnuti naprijed i teite je dovedeno nad stopalo prednje noge.Snanom kontrakcijom m.tricepsa surae tijelo se gura gore i naprijed.

Glavni teret podizanja teita i tijela u vis pada na m.quadriceps prednje noge koja odvajanjem stopala zadnje noge od podloge postaje nosea.Ona nosi teret cijelog tijela i teret klatee noge koja se koncentrinim kontrakcijama fleksora natkoljenice,potkoljenice i stopala premjeta naprijed na sledeu stepenicu.Istovremeno m.quadriceps snanim kontrakcijama vri opruanje koljena i podizanje tijela u vis, a m.gluteus maximus snanim koncentrinim kontrakcijama ispravlja trup.

Odrazom zadnje,sada suprotne noge zapoinje sledea faza dvokoraka i ciklus se nastavlja.

Silazak niz stepenice naporniji je od penjanja. ( m.quadriceps nosee noge tri najvee optereenje).

Nosea noga se ekscentrinim kontrakcijama m.quadricepsa flektira pod teretom tijela i teinom klatee noge.Savijanjem natkoljenice uslovi za djelovanje miine sile su nepovoljn( sve povoljniji za djelovanje sile zemljine tee).Klatea noga se pomjera naprijed i oprua sve dok prstima i prednjim dijelom stopala ne dodirne sljedeu,niu stepenicu.

KINEZIOLOGIJA SA KINEZIOMETRIJOM - korigovano od 49PREDAVANJE(poloaji i stavovi)