osnovi računarske tehnike,
TRANSCRIPT
1
SKRIPTA ZA RAČUNARSTVO I INFORMATIKU
ZA 1 RAZRED
- Osnovi računarske tehnike, - Osnovi rada u OS sa grafičkim interfejsom
- Obrada teksta (MS Word 2010), - Tabelarni proračuni (MS Excel 2010),
- Slajd prezentacije (MS power Point 2010), - Internet i el. komunikacija
2
Osnovi
računarske
tehnike
Skripta
3
INFORMATIKA I DRUŠTVO, ISTORIJAT
Značaj informatike u društvu
Značaj informatike u društvu je ogroman, tako da gotovo ne postoji oblast života u kojoj računari
nisu našli svoju primenu. Tako da u svim oblastima, od naučno-tehničkih do igara i zabave računari su našli svoju veliku primenu.
Istorijat razvoja računara
Od raznih mehaničkih računaljki i kalkulatora prošlo je puno vremena da bi se razvio prvi
elektronski digitalni računar. Prvi elektronski digitalni računar proizveden je 1939 god.i nazvan je ABC (ATONASOF BERI COMPUTER), ali je ovaj projekat napušten 1942 god.
Prvi uspešni elektronski digitalni računar bio je ENIAK (Electronic numerical intergrator and
computer). Računar je bio težak oko 30 tona zauzimao je prostor 10 sa 20 metara i obično je korišden u vojne svrhe za razne balističke proračune za vreme drugog svetskog rata. Dalji razvoj računara razvijao se kroz 4 generacije, i to:
1. Računari prve generacije korsitili su vakumske cevi, kao prekidačke elemente, koje su zauzimale veliki prostor, puno su se grejale, trošile puno električne energije i zbog toga je ENIAK zauzimao veliki prostor i pripadao prvoj generaciji računara,
2. Računari druge generacije koristili su tranzistore kao elemente i oni su bili u velikoj prednosti jer su bili mnogo manji, manje su se grejali, manje su trošili električne energije i mnogo brze i efikasnije radili.
3. Računar i trede generacije koristili su intergralna kola kao elemente. Intergralna kola su skup više tranzistora i ostalih elemenata proizvedenih u jednom čipu. Intergralna kola su dovela do mnogo manjih dimenzija računara.
4. Računari četvrte generacije koristili su mikroprocesore. Mikroprocesor je specijalno intergralno kolo koje ima glavnu ulogu u računaru, jer izvršava sve informacije zadate programom. Slededi bitni datumi u istoriji razvoja računara su:
1983 god IBM predstavlja novi računar od 128 kb. 1989 god uvodi se prvi računar i bazirani na procesoru 486. 1990 god firma Microsoft uvodi
Windows 3.0. 1991 god vise proizvođača uvodi laptop računare. 1993 god pocinje isporuka računar a baziranih procesora PENTUM.
4
RAČUNARSKI SISTEMI
Računarski sistem je elektronska mašina koja obrađuje ulazne informacije a od njih proizvodi izlazne informacije. Ulazne informacije su podaci i naredbe, a izlazne informacije su rezultati. Da bi se jedan zadatak izvršio na računarskom sistemu mora biti raščlanjen na niz manjih zadataka. A za svaki manji zadatak napisati odgovarajuce komande.Skup komandi (Instrukcija) napisanih da bi se izvršila neka obrada naziva se program, a ljudi koji pisu programe nazivaju se programeri. Računarski sistem se sastoji od računarskog hardvera i računarskog softvera. Računarski hardver su sve fizičke komponente računarskog sistema. Računarski softver su programi koji se izvršavaju na hardveru računara. Računari se mogu podeliti na različite načine
Personalni računar
Lični računar ili, kako je ved odavno u našem jeziku odomadeno, personalni kompjuter, od engleskog “personal computer”, kako samo ime kaže, namenjen je ličnoj upotrebi, za razliku od servera/poslužitelja, koje koristi vedi broj ljudi istovremeno s različitih lokacija. Ukoliko nemate nameru da često prenosite računar s jednog mesta na drugo, a pri tome želite da odnos cena/performanse bude maksimalan, tada koristite desktop računar. U poređenju s laptop ili tablet računarima, mnogo je vedih dimenzija, nezgodan za prenošenje, troši više električne energije, ali ima znatno bolje performanse. Možemo redi da desktop računar biraju korisnici kojima treba računar boljih performansi, lako nadogradivih, a pritom im nije bitna potrošnja električne energije te nemaju potrebe da ga prenose ili koriste na mestima gde nema priključka na električnu mrežu.
Prenosni računar ili tablet Prenosni ili tablet računar upotrebljavaju korisnici koji imaju potrebu da prenose računar. Prenosni računar, za razliku od tableta, po načinu unosa podataka više liči na personalni računar. Za unos podataka se koriste tastatura i miš, dok se kod tableta unos podataka vrši preko ekrana osetljivog na dodir (touch screen). Za razliku od personalnog računara, prenosni i tablet računar su optimizovani za lako prenošenje, malu potrošnju na uštrb performansi, mogu se koristiti (određeno vreme – dok se ne isprazne baterije) bez upotrebe priključka na električnu mrežu. Naravno, kako bismo pripremili prenosni ili tablet računar za upotrebu bez energetskog priključka, potrebno je napuniti baterije spajanjem na električnu mrežu.
Prenosni digitalni uređaji
Džepni računar (PDA – Personal Digital Assistant) je praktično računar malih dimenzija, koji staje na dlan korisnika. Lako se povezuje s mobilnim telefonima i dobro je rešenje za nezahtevne korisnike. Mobilni telefon je prenosni elektronski uređaj koji se koristi za komunikaciju na daljinu. U novije vreme
5
ovaj mobilni uređaj je evoluirao u multifunkcionalni uređaj. Dodatne funkcije, kao što su kratke tekstualne poruke (SMS), elektronska pošta, pristup internetu, registracije kontakta, kalkulator, sat, alarm, snimanje i prikazivanje fotografija, snimanje i reprodukcija video zapisa, slanje i primanje multimedijalnih poruka (MMS), snimanje i reprodukcija zvuka itd. pretvorio je mobilni telefon u veoma koristan uređaj bez kojeg aktivno učestvovanje i delovanje u modernom društvu nije mogude. Pametni telefon (Smartphone) je uređaj nastao sinergijom, spajanjem, funkcionalnosti telefona, džepnog računara, kamere, fotoaparata i računara.Pametni telefon za rad koristi operativni sistem, koji je podloga za razvoj aplikacija. Neki od pametnih telefona mogu da se priključe na zasebni ekran i tastaturu, čime se kreira slično radno okruženje kao da koristimo prenosni ili desktop računar. Neki od operativnih sistema su: Google Android, Symbian, Blackberry, Plam Pilot, Windows Phone.
OSNOVE HARDVERA
Pojam hardver podrazumeva računarske komponente, fizički i opipljivi deo računara, tj.električne, elektronske i mehaničke delove od kojih je računar sastavljen.
PRINCIP RADA RAČUNARA bi se najjednostavnije mogao opisati na slededi način: podaci se unose putem ulaznih uređaja, obrađuju se i čuvaju u sistemskoj jedinici, a potom putem izlaznih uređaja prikazuju. Vedina današnjih računara koristi ovaj osnovni način rada koji se naziva još i Fon Nojmanov model (Von Neumann), prema matematičaru koji ga je osmislio. Ulazni podaci unose se putem ulazne jednice, koja ih prosleđuje memoriji. Procesor ih odatle uzima, obrađuje, rezultate i međurezultate vrada u memoriju, odakle se izlaznom jedinicom saopštavaju korisniku
1. Monitor
2. Matična ploča
3. Centralni processor
4. ATA interfejs (uređaj za
komunikaciju sa hard diskom)
5. Radna memorija
6. Dodatne kartice
7. Jedinica napajanja
8. Optički uredjaji
9. Hard disk
10. Tastatura
11. Miš
6
Sl. 1. Osnovni princip rada računara - prvi prikaz
GLAVNI DELOVI RAČUNARA Kao što smo ved naveli, računar je funkcionalno podeljen na ovaj način:
Sl. 2. Osnovni princip rada računara - drugi prikaz
Komponente hardvera PC (Personalni kompjuter) je lični računar sastavljen od : Centralne jedinice
◦ Matična ploča ◦ Procesor (CPU) ◦ Memorija ◦ Magistrale ◦ Hard diskovi ◦ Opticki uredjaji ◦ Kontroleri
◦ Portovi ◦ Grafička kartica ◦ Zvučna kartica ◦ Mrežna kartica ◦ Modem ◦ ◦ TV kartica
Ulaznih uredjaja
Izlaznih uredjaja
ULAZNA
JEDINICA
MEMORIJ
A IZLAZNA
JEDINICA
PROCESOR
TOK
PODATAKA
OBRADA PODATAKA I
UPRAVLJANJE
ULAZNI
UREDJAJI
SISTEMSKA
JEDINICA IZLAZNI
UREDJAJI
7
SISTEMSKA JEDINICA (KUDIŠTE)
U sistemskoj jedinici (kudištu) se nalaze svi vitalni delovi računara. Postoje dva osnovna tipa kudišta:
• Stono (Desktop) kudište je smešteno na radnom stolu i horizontalne je orijentacije. • Toranj (Tower) je vertikalne orijentacije i može biti u tri veličine (mini - tower, mid – tower,
full - tower).
MATIČNA PLOČA
Matična ploča (Motherboard, MVO) je osnovni deo računara na koji su direktno ili kablovima povezane ostale komponente. Uređaji se povezuju na matičnu ploču putem sabirnice. Sabirnica (eng. bus) služi za povezivanje svih uređaja i osigurava protok podataka i upravljačkih signala (komunikaciju) između različitih uređaja putem definisanih protokola.Protokol je "bonton" protoka podataka tj.način na koji je definisana komunikacija između uređaja. Sabirnice, zavisno od namene unutar računara, možemo podeliti na:
• serijske - USB, Firewire, itd. • paralelne - AGP, PCI, itd. • mešovite - HyperTransport, InfiniBand, PCIe, itd.
8
PROCESOR
Centralna procesorska jedinica (CPU ili procesor) je centralni deo računara, njegov „mozak“. Procesor upravlja svim ostalim delovima računara, nadgleda njihovu međusobnu komunikaciju i obavlja aritmetičko-logičke operacije.Najpoznatiji proizvođači su Intel i AMD. Procesor ima 4 karakteristike, a to su:
1. Brzina procesora je broj instrukcija koje procesor može da izvrši u sekundi (Milion instrukcija po sekundi MIPS.)
2. Radni takt je učestalnost impulsa koja generiše specijalno elektronsko kolo i izražava se u hercima (Hz) Herc je izvedena jedinica za frekvenciju.
3. Dužina procesorske reči je broj bita koje procesor može da prenese od jedanput. 4. Interna keš memorija je brža memorija koja se nalazi u samom procesoru.
MEMORIJA
Memorija je uredjaj koji služi za skladištenje podataka.Memorijaima dve karakteristike: kapacitet (količina) memorije i brzina ili vreme pristupa. Kapacitet memorije tj.količina se izražava u bitima. Bit (Binary digit) je osnovna jedinica kojom merimo količinu informacija. Kada se biti udruže u registre od po osam bita dobijamo 1 bajt. Bajt (Byte)ili oktet sadrži osam bitova. 1 KB (kilobajt) - 1024 B (približno 1000 B) 1 MB (megabajt) - 1024 KB (približno 1000 KB) 1 GB (gigabajt) -- 1024 MB( približno 1000 MB) Brzina ili vreme pristupa je vreme koje protekne od kada se uputi zahtev memoriji za uzimanje podataka pa sve dok taj podatak ne stigne. Brzinu je mogude izraziti i u hercima Hz.
Postoje 3 vrste memorije :
• Ram (random access memory) • Rom (read only memory) • Keš memorija
RAM (Random Access Memory) je radna memorija u koju se, prilikom rada, privremeno smeštaju programi i obrađeni podaci.Omoguduje čitanje i pisanje podataka, a gašenjem računara se briše njen sadržaj. ROM (Read Only Memory) je vrsta trajne, unutrašnje memorije koja služi isključivo za čitanje. Primer je BIOS (Basic Input/Output System), program koji se nalazi u posebnom ROM-u na matičnoj ploči, a služi za učitavanje operativnog sistema u radnu memoriju. Priručna memorija (Keš memorija) je predmemorija malog kapaciteta koja ima brži pristup podacima.Čuvanjem dela sadržaja radne memorije u priručnu memoriju, ubrzava se komunikacija između procesora i radne memorije.
9
OSTALI DELOVI CENTRALNE JEDINICE
Magistrale su električna kola pomodu kojih se razmenjuju informacije međukomponenata. Postoje 3 vrste : 1.Magistrala podataka kojim se prenose podaci 2.Adresna magistrala kojom se prenose adrese podataka gde su oni smešteni 3.Kontrolna magistrala kojom se prenose kontrolni i upravljački signali.
Tvrdi disk (Hard Disk) je mesto trajnog skladištenja podataka. Karakterišu ga veliki kapacitet, brži rad u odnosu na optičke uređaje, brzi pristup podacima i trajno skladištenje podataka. Razlikujemo unutrašnji i spoljašnji hard disk.Hard diskspada u grupu jedinica spoljne memorije.Kapacitet današnjih hard diskova krede se od80GB pa do TB i više.
Optički uređaji služe za čitanje optičkih medija, CD-a , DVD-a diskova na cdmože da stane oko 70MB podataka a na DVD do 8,3GB
Kontroleri su kontrolni set čipova koji služe za kontrolu celokupnogračunarskog sistema.
Portovi (priključci) na računarskom sistemi postoje 3 vrste portova: Serijski,Paralelni i USB. Kod serijskih portova informacije se prenose jedna po jedna. Serijski port ima prednost zato što se informacije (bitovi) prenose vrlo pouzdano i sigurno ali sporo. Kod paralelnih portova informacije (bitovi) se prenose mnogo brže ali manje pouzdano i sigurno zato je bilo potrebno izmisliti tredi priključak USB , koje je u suštini serijska magistrala tj priključak ali je nešto brža jer se koriste i putevi za prenos kojima se prenosi je elektricna energija. Grafička kartica služi da prebaci sliku iz digitalnog oblika u analogni oblik ireprodukuje sliku na ekranu monitora ova prebacivanja grafike iz digitalnog u analogni oblik u grafičkoj kartici vrši grafička procesorska jedinica (GPU) koja ima svoju memoriju, koja je oko 1GB. Zvučna kartica slično grafičkoj kartici i zvučna kartica prebacuje zvuk izdigitalnog oblika u analogni oblik i reprodukruje zvuk na zvučnicima. Mrežna kartica služi da se više računara umreži u jedinstveno lokalnuračunarku mrežu. Postoje mrežna kartica gde se računar povezuje putem kabla ali postoje i mrežne kartice gde se računar i povezuju bežičnim putem.
10
Modemska kartica služi za povezivanje računara na internet preko običnetelefonske linije. FM I TV kartica služi za slušanje radija i gledanje televizije na računaru.
ULAZNI I IZLAZNI UREĐAJI
Ulazni uređaji
Miš (Mouse) je ulazni uređaj koji olakšava rad u grafičkom korisničkom okruženju (GUI). Miš prenosi pokrete ruke, a na ekranu monitora prikazuje se pokazivač (mouse pointer). Delimo ih prema načinu prenosa pokreta, na mehaničke, koji su sve ređi jer su ih zamenili optički, a prema načinu povezivanja, na žične i bežične. Trackball za razliku od miša nije pokretan. Pokreti ruke se na ekran prenose kotrljanjem kuglice koja se nalazi na gornjoj strani uređaja. Tastaturu (Keyboard) koristimo za unos podataka i zadavanje naredbi.Takođe mogu biti žične i bežične.Vedina tastatura ima između 80 i 110 tastera, od kojih su uvek prisutni alfanumerički, numerički , funkcijski i kontrolni tasteri. Alfanumerički deo tastature je isti kao kod nekadašnjih pisadih mašina, numerički deo je dodat jer se tastature koriste za unos velikog broja brojčanih podataka naročito u poslovnom okruženju,a funkcijski i kontrolni tasteri su dodati da bi se lakše pristupalo operativnom sistemu i aplikacijama računara. U zavisnosti od podešavanja unutar OS-a i aplikacija, funkcijski tasteri mogu imati različite uloge koje omogudavaju brže obavljanje specifičnih zadataka. Kontrolni tasteri u saradnji sa OS-om služe za pomeranje kursora po ekranu i za kontrolu ekrana.
Skener koristimo za učitavanje podataka (slike, teksta...) sa štampanog materijala u računar. Rezultat skeniranja je slika, a uz posebne programe, ukoliko smo skenirali tekst, možemo kao rezultat dobiti i
11
tekst. Coftver za prepoznavanje teksta iz slike na engleskom se zove text recognition tool. Touchpad služi za prenos pokreta ruke, ali za razliku od miša, u ovom slučaju prstom određujemo poziciju pokazivača. Svetlosna olovka (Lightpen) služi za ručno upisivanje linija na ekranu, i pritom oponaša pokrete miša. Povezana je s monitorom. Igračka palica (Joystick) se u prvom redu koristi u računarskim igrama. Njenim pokretima pomeramo objekte na ekranu. Mikrofon je uređaj koji pretvara zvuk u električni signal koji je mogude sačuvati na računar. Upotrebljava se za komunikaciju igrača u mrežnim igrama, zajedno s veb kamerom u videokonferencijama, za pretvaranje glasa u tekst na računaru i slično. Veb kamera je kamera koja šalje video podatke u obliku prikladnom za prenos putem veb-a u stvarnom vremenu. Digitalna kamera, za razliku od analogne, fotografije čuva u digitalnom formatu. Možemo je spojiti direktno na računar i s nje učitati načinjene fotografije. Kvalitet fotografija se izražava u megapikselima. Što je broj megapiksela vedi, fotografija je kvalitetnija, ali i zauzima više memorije.
Izlazni uređaji
Monitor prikazuje sliku s računara. Drugim rečima, da nemamo monitor, rad na računaru bi praktično bio nezamisliv. Najčešde vrste, s obzirom na tehnologiju izrade, su CRT i LCD. CRT monitori su ved dugo na tržištu i polako ga napuštaju ustupajudi mesto drugim tehnologijama. Zasnovani su na tehnologiji katodnih cevi. LCD monitori koriste tehnologiju tečnih kristala. U poređenju sa CRT monitorima, LCD monitori troše manje električne energije, ne zrače, cena im je viša, ali zbog manjih dimenzija za istu veličinu dijagonale ekrana i privlačnijeg dizajna te dovoljno dobrog kvaliteta slike (u današnje vreme približno istog kvaliteta slike), istiskuju CRT monitore. Veličina monitora izražava se veličinom dijagonale ekrana i meri se u inčima ('').Kvalitet slike izražavamo pojmom rezolucije - brojem tačaka po širini i visini ekrana monitora (npr. 1920 x 1080). Projektor (engl. video beam) je uređaj kojim na platno ili zid projektujemo sliku s računara ili samostalnih uređaja poput DVD playera, Blu-ray playera itd. Štampač (Printer) je uređaj kojim štampamo podatke s računara na papir. Razlikujemo lokalni štampač (priključen direktno na računar) i mrežni štampač (ima ugrađenu mrežnu karticu i spaja se direktno na mrežu). Takođe, štampače razlikujemo po tehnologiji štampe: iglični, laserski, mlazni, termalni štampač i ploter (engl. plotter).
Iglični štampači su najstariji, imaju najnižu cenu otiska, spori su, glasni i vedinom su primereni za ispis teksta.
Laserski štampači su po tehnologiji slični fotokopirnim uređajima. Veoma su kvalitetni, brzi, tihi i imaju odličan kvalitet otiska. Nedostatak im je visoka početna investicija (cena), kao i cena
12
rezervoara za boju (engl. toner).
Mlazni štampači (engl. Inkjet), štampači sa mastilom, imaju visok kvalitet ispisa (nešto lošiji od laserskog štampača), tihi su u radu i niske početne investicije. Cena mastila, naročito u boji, može biti u visini cene samog štampača. Otisak se dobija toako što iz rezervoara mastila (engl. cartridge) mlazom gađaju papir sa oko 50.000 kapljica u sekundi.
Ploter (engl. plotter) se koristi za štampanje nacrta i crteža vedih dimenzija (do A0). Veoma su skupi, pa se koriste u profesionalne svrhe, npr. u projektnom birou za štampu tehničkih crteža vedih dimenzija.
Termički štampač (engl. termal printer), kako samo ime kaže, ostavlja otisak na papiru termičkim delovanjem. Koristi papir osetljiv na termičko delovanje, malih je dimenzija, bešuman u radu, relativno jeftin. Svoju primenu su našli u uslužnim delatnostima, za štampanje računa. Upravo zbog njegove primene dobio je naziv POS printer (printer of sale – štampač za štampanje računa). Isto, primenjuje se i za štampu rezultata računanja na kalkulatorima, te zbog svojih dimenzija kao prenosni štampač.
Uređaji koji su ujedno i ulazni i izlazni
Uređaji za čuvanje podataka, zbog potrebe zapisivanja i čitanja podataka, spadaju u grupu ulazno/izlaznih uređaja. Ekran osetljiv na dodir (Touch screen) – ima ulogu ulaznog uređaja kada mu rukom zadajemo naredbe na ekranu, a izlaznog kad prikazuje rezultate.
13
SOFTVER (SOFTWARE)
Softver je, za razliku od hardvera, neopipljivi deo računara. Sastoji se od niza naredbi, napisanih prema strogo određenim pravilima. Programe pišu programeri i pri tome se služe različitim programskim jezicima. Tipovi softvera:
Sistemski softver o Operativni sistem o Uslužni softver
Korisnički (aplikativni) softver
SOFTVER
SISTEMSKI
SOFTVER
KORISNIČKI
(APLIKATIVNI)
SOFTVER
OPERATIVNI
SISTEM
USLUŽNI
SOFTVER
MS DOS
WINDOWS
UNIX
LINUX
MAC OS
RAZVOJNI
PROGRAMI
Editori
Interpreteri
emulatori
prevodioci
povezivači
dibageri
SISTEMI ZA
UPRAVLJANJE
BAZOM
PODATAKA
SERVISNI
PROGRAMI
zaštita od virusa
zaštita podataka
analiza hardvera
upravljanje memor
optimiz. Procesora
kompresija podataka isl.
GOTOVI
KORISNIČKI
PROGRAMI
Matematički
Statistički
Za obradu
teksta
Edukativni
Finansijski
Tabelarni
Igre
PROGRAMI
KOJI SE
PRAVE PO
ZAHTEVU
KORISNIKA
14
Operativni sistemi
Operativni sistem je skup programa koji upravljaju radom uređaja. Prvi računari nisu imali operativni sistem, nego samo programe koji su se učitavali u računar (primer: bušene kartice). Danas, računari imaju operativni sistem koji se učitava u radnu memoriju računara prilikom njegovog pokretanja. Operativni sistem je platforma na kojoj se temelji rad računara. Unutar operativnog sistema instaliraju se (i postaju njegov sastavni deo) upravljački programi (odgovorni za funkcionisanje uređaja) i razni uslužni programi (odgovorni za funkcionalnost računara). Najpoznatiji operativni sistemi danas su: • Microsoft Windows (XP, Vista, 7, 8 ...) • Linux (Debian, Ubuntu, Fedora, Knoppix,...) • Mac OS X (Cheetah, Panther, Snow Leopard,...)
Korisnički (aplikativni) softver
Pod pojmom aplikacioni softver – uslužni programi podrazumevamo sve programe koji korisniku služe za obavljanje različitih poslova, rešavanje problema.Korisnik ga prema ličnim potrebama ugrađuje u računar. Upravo od instaliranog softvera zavisi funkcionalnost računara. Često, uslužni programi mogu vredeti više od samog hardvera. Poznajemo različe vrste softvera, zavisno od primene. Neki od njih su: Program za obradu teksta koji služi za izradu i oblikovanje tekstualnih dokumenata, umetanje slika, grafikona i tabela.Primeri takvog programa su MS Word, LibreOfficei OpenOffice.orgWriter. Program za izradu tabelarnih kalkulacija koristimo za različite vrste računskih operacija, kreiranje grafikona... Primeri takvog programa su MS Excel, LibreOffice i OpenOffice.org Calc. Programom za izradu prezentacija kreiramo slajdove s grafičkim i tekstuelnim elementima. Tako izrađenu prezentaciju kasnije možemo prikazivati kao „slide show“ na projektoru prilikom nekog izlaganja. Primeri takvog programa su MS PowerPoint, LibreOffice i OpenOffice.org Impress. Programom za izradu baze podataka upravljamo zbirkom strukturiranih podataka.Primeri takvog programa su MS Access, LibreOffice i OpenOffice.org Base. Uobičajeni programi instalirani na računaru: • kancelarijski programi - OpenOffice.org, Microsoft Office • antivirusni program – Avira, Sophos, Kaspersky, Antivir • internet pregledač: Mozilla Firefox, Microsoft Internet Explorer, Opera, Safari
• programi za obradu slike: Adobe Photoshop, Canvas, CorelDraw, Draw
15
UPOTREBA
RAČUNARA I
UPRAVLJANJE
DATOTEKAMA
Skripta sa vežbama
16
UPOTREBA RAČUNARA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
RADNA POVRŠINA
Radna površina je osnovna površina ekrana koju vidite nakon što uključite računar i prijavite se u operativni sistem Windows.Ona vam služi kao radna površina, poput površine pravog stola. Programi ili fascikle koje otvorite pojavljuju se na radnoj površini. Na radnu površinu takođe možete da stavljate stvari, kao što su datoteke ili fascikle, i da ih raspoređujete kako želite.
Na radnoj površini su smešteni:
Ikone
Traka zadataka se nalazi u donjem delu ekrana. Ona pokazuje aktivne programe i omogudava prelazak iz jednog u drugi.
Dugme „Start“ koje možete koristiti za pristup programima, fasciklama i postavkama
računara.
Ikone su male slike koje predstavljaju datoteke, fascikle, programe i druge stavke. Kada prvi put pokrenete Windows, na radnoj površini de se nalaziti najmanje jedna ikona: „Korpa za otpatke“.
Proizvođač računara je možda dodao druge ikone na radnu površinu. Ispod su prikazani neki primeri
ikona radne površine.Dvostruki klik na ikonu na radnoj površini pokrede ili otvara stavku predstavljenu
ikonom.
Primeri ikona radne površine
Traka zadataka (Taskbar) predstavlja dugu horizontalnu traku koja se nalazi u dnu ekrana. Za razliku od radne površine koju mogu zakloniti otvoreni prozori, traka zadataka je gotovo uvek vidljiva. Sastoji se iz tri osnovna dela:
Dugme „Start“ koje otvara „Start“ meni.
Srednji deo pokazuje koje programe i datoteke ste otvorili i omogudava vam da brzo prelazite iz jednih u druge.
Sistemska traka poslova uključuje sat i ikone (sličice) koje označavaju status određenih programa i postavki računara.
17
UPOTREBA RAČUNARA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
„Start“ menipredstavlja glavni ulaz u programe, fascikle i postavke na računaru. Naziva se meni jer obezbeđuje listu izbora, kao meni u restoranu. Kao što sama reč „start“ kaže, to je mesto sa kojeg dete pokretati ili otvarati stavke.
„Start“ meni koristite za obavljanje slededih uobičajenih aktivnosti:
Pokretanje programa Otvaranje često korišdenih fascikli Traženje datoteka, fascikli i programa Prilagođavanje postavki računara Dobijanje pomodi za operativni sistemWindows Isključivanje računara
Odjavljivanje sa operativnog sistema Windows ili prebacivanje
na drugi korisnički nalog
KONCEPT ORGANIZACIJE DATOTEKA I FASCIKLI (FAJLOVA I FOLDERA)
Podaci koji se nalaze u memoriji računara organizuju se u obliku datoteka i fascikli.
Datoteka - fajl predstavlja rezultat rada u nekom od korisničkih programa. Kada hodemo da kreiramo
pozivnicu za rodjendan u MS Wordu,otkucamo je i sačuvamo. Tada se formira jedna datoteka.Ako
pevamo neku pesmu i snimimo je pomodu mikrofona i nekog programa za obradu zvuka, takođe, smo
kreirali jedan fajl. Datoteka je stavka koja sadrži informacije – na primer, tekst, slike ili muziku. Kada se otvori, datoteka
može u velikoj meri da izgleda kao tekstualni dokument ili slika kakvu možete pronadi na nečijem stolu ili
kartoteci. Datoteke su na računaru predstavljene ikonama; ovo olakšava prepoznavanje tipa datoteke
tako što dete pogledati njenu ikonu. Evo nekih uobičajenih ikona datoteka:
Ikone za nekoliko tipova datoteka
Struktura datoteke sastoji se od: IME FAJLA. EKSTENZIJA
18
UPOTREBA RAČUNARA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
Pri izboru imena fajla korisnik mora da vodi računa o tome da ime fajla stvarno opisuje šta se u tom fajlu nalazi, i da pri dodeli imena fajlu ne da ime koje ved postoji na toj memorijskoj lokaciji, jer se može desiti da se prethodni fajl sa istim imenom prebriše. Ekstenzija fajla (tip) može biti dvoznak, troznak ili četvoroznak Najpoznatije ekstenzije su:
Muzika - wav, amr, mp3, Video - avi.mpg, mp4,vob, dvx Slike - jpg, gif, png, psd, cdr, Tekstualni dokument - txt, doc, docx, rtf, Sistemski tipovi fajlova su: sys, dll, bac, bak, log...
Fascikla (Folder) predstavlja kontejner (memorijsku lokaciju) koji možete da koristite za skladištenje
datoteka. Ako na radni sto stavite hiljade papira, bide gotovo nemogude da pronađete neki od njih kada
vam bude potreban. Zbog toga se papirne datoteke često skladište u fasciklama u kartoteci. Fascikle na
računaru funkcionišu na isti način. Evo nekih tipičnih ikona fascikli:
Prazna fascikla (levo); fascikla sa datotekama (desno)
Fascikle mogu da skladište i druge fascikle.Fascikla unutar fascikle obično se naziva potfasciklaili podfolder. Možete kreirati neograničeni broj fascikli, a svaka fascikla može sadržati neograničeni broj
datoteka i dodatnih potfascikli.
VEŽBA – RAD SA FOLDERIMA I FAJLOVIMA
1. OTVORI FOLDER IME_VAŠEG_SMERA 2. KREIRAJ FOLDERI – 2(stavi indeks svog odeljenja). 3. OTVORI KREIRANI FOLDER I - 2 4. KREIRAJ FOLDER PREDMETI 5. OTVORI FOLDER PREDMETI I U NJEMU KREIRAJ FOLDERE
SRPSKI, MATEMATIKA, INFORMATIKA, ISTORIJA, GEOGRAFIJA, LIKOVNO.
6. PROMENI IMENA FOLDERIMA
19
UPOTREBA RAČUNARA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
ISTORIJA U FIZIKA, GEOGRAFIJA U HEMIJA, LIKOVNO U VEŽBA
7. OBRIŠI FOLDERFIZIKA 8. PREMESTI FOLDERE
SRPSKI I MATEMATIKA U VEŽBA9. KOPIRAJ FOLDER
INFORMATIKA U VEŽBA10. VRATI FOLDER FIZIKA IZ RECYCLE BIN
11. Iz Taskbar linije - All Programs – Accessorise- pokreni programza unos teksta Notepad 12. U novom fajlu ukucati svoje ime i prezime 13. Snimiti fajl pod nazivom VEZBA 1 u folderIME_VAŠEG_SMERA / I- 2 14. Naveditite sve što znate o folderima i fajlovima i komandama koje se nad njima izvršavaju 15. Ponovo snimiti fajl VEZBA 1
16. Otvoriti program za obradu slike Paint 17. Nacrtati šemu računarskog sistema 18. Snimiti fajl u folderu VEŽBA pod imenom Komponente računarskog sistema.jpg
19. Kopirati delove slike u Word i dopuniti – NABROJATI UREĐAJE ULAZNE, IZLAZNE, UNUTRAŠNJU I SPOLJAŠNJU MEMORIJU
20
UPOTREBA RAČUNARA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
DELOVI PROZORA
Kada otvorite fasciklu ili biblioteku, videdete je u prozoru. Različiti delovi ovog prozora dizajnirani su da vam pomognu da se kredete u operativnom sistemu Windows ili da lakše radite sa datotekama, fasciklama i bibliotekama. Ovde je prikazan tipičan prozor i svi njegovi delovi:
Deo prozora Čemu služi
Navigation pane - Okno za Koristite okno za navigaciju da biste pristupali bibliotekama, fasciklama,
navigaciju sačuvanim pretragama, čak i kompletnim čvrstim diskovima.
Back and Forward buttons – Dugmad „Nazad i Napred“
Koristite dugme Nazad i dugme Napred da biste se kretali do drugih
fascikli ili biblioteka koje ste ved otvorili bez zatvaranja trenutnog prozora.
Toolbar - Traka sa alatkama Koristite traku sa alatkama da biste izvršavali uobičajene zadatke kao što je
promena izgleda datoteka i fascikli, narezivanje datoteka na CD ili pokretanje projekcije slajdova digitalnih slika. Dugmad na traci sa alatkama
se menja da bi se prikazali samo bitni zadaci. Na primer, ako kliknete na
datoteku slike, traka sa alatkama prikazuje drugačiju dugmad od dugmadi
21
UPOTREBA RAČUNARA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
Deo prozora Čemu služi
koju bi prikazivala da ste kliknuli na muzičku datoteku.
Address bar -Traka adresa Koristite traku adresa za navigaciju do druge fascikle ili biblioteke ili za
vradanje na prethodnu.
Library Pane- Okno Okno „Biblioteka“ se pojavljuje samo kada ste u biblioteci (na primer, u
„Biblioteka“ biblioteci „Dokumenti“).
Column Headings - Naslovi kolona
Koristite naslove kolona da biste promenili način organizacije datoteka na listi datoteka. Na primer, možete da kliknete na levu stranu naslova kolone da biste promenili redosled prikaza datoteka i fascikli ili možete da kliknete na desnu stranu da biste filtrirali datoteke na različite načine
File list - Lista datoteka To je mesto na kojem je prikazan sadržaj trenutne fascikle ili biblioteke.
The search box - Polje za pretragu
Otkucajte reč ili frazu u polju za pretragu da biste potražili stavku u trenutnoj fascikli ili biblioteci. Pretraga počinje odmah kada počnete sa kucanjem. Na primer, ako otkucate slovo „B“, na listi datoteka pojavide se sve datoteke čija imena počinju slovom B.
Details Pane -Okno sa detaljima
Koristite okno sa detaljima da biste videli uobičajena svojstva povezana sa izabranom datotekom. Svojstva datoteke su informacije o datoteci kao što su autor, datum poslednje izmene datoteke, kao i opisne oznake koje ste možda dodali datoteci.
Preview Pane - Okno za pregled
Koristite okno za pregled da biste videli sadržaj vedine datoteka. Na primer, ako izaberete e-poruku, tekstualnu datoteku ili sliku, njen sadržaj možete videti bez otvaranja datoteke u programu. Ako ne vidite okno za pregled,
kliknite na dugme Okno za pregled na traci sa alatkama da biste ga
uključili.
22
UPOTREBA RAČUNARA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
PRIKAZIVANJE I RASPOREĐIVANJE DATOTEKA I FASCIKLI
Kada otvorite fasciklu ili biblioteku, možete promeniti način na koji
datoteke izgledaju u prozoru. Na primer, možda dete želeti da ikone
budu vede (ili manje) ili da prikažete raspored koji de vam omoguditi
da vidite različite vrste informacija o svakoj datoteci. Da biste izvršili
takve vrste promena, koristite dugme View na traci sa
alatkama.
Svaki put kada kliknete levo od dugmeta „View“, ono menja način na
koji se datoteke i fascikle prikazuju tako što prolazi kroz pet različitih
prikaza: „Large icons“, „List“, prikaz pod imenom „Details“ koji
prikazuje nekoliko kolona informacija o datoteci, prikaz sa manjim
ikonama koji se zove „Tiles“ i prikaz pod imenom „Content“ koji
prikazuje deo sadržaja iz datoteke.
Ako kliknete na strelicu na levoj strani dugmeta „View“, pojavide se
dodatni izbori. Pomerite klizač nagore ili nadole da biste precizno
podesili veličinu ikona datoteka i fascikli. Videdete kako se veličina
ikona menja dok pomerate klizač.
KOPIRANJE I PREMEŠTANJE DATOTEKA I FASCIKLI
Povremeno dete možda želeti da promenite mesto na kome se skladište datoteke na računaru. Na primer, možda dete želeti da premestite datoteke u drugu fasciklu ili da ih kopirate na prenosivi medijum (kao što su CD-ovi ili memorijske kartice) da biste ih delili sa drugima.
Vedina ljudi kopira i premešta datoteke koristedi metod koji se zove prevuci i otpusti (Drag and Drop).
Počnite tako što dete otvoriti fasciklu koja sadrži datoteku ili fasciklu koju želite da premestite. Zatim
otvorite fasciklu u koju želite da je premestite u drugom prozoru. Postavite prozore naporedno na radnu
površinu tako da možete da vidite sadržaj oba prozora.
Nakon toga prevucite datoteku ili fasciklu iz prve u drugu fasciklu. I to je sve.
23
UPOTREBA RAČUNARA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
Prilikom korišdenja metoda „prevuci i otpusti“, možda dete primetiti da se datoteka ili fascikla nekad
kopira, a nekad premešta. Ako prevlačite stavku iz jedne fascikle na drugu, a obe fascikle su uskladištene
na istom čvrstom disku, stavka se premešta tako da se ne kreiraju dve kopije iste datoteke ili fascikle na
istoj lokaciji. Ako stavku prevučete u fasciklu koja se nalazi na drugoj lokaciji (na primer, na mrežnoj
lokaciji) ili na prenosivi medijum kao što je CD, stavka se kopira.
KREIRANJE I BRISANJE DATOTEKA
Uobičajen način kreiranja novih datoteka jeste korišdenje programa.Na primer, tekstualni dokument možete kreirati u programu za obradu teksta, a datoteku filma u programu za uređivanje video zapisa.
Neki programi kreiraju datoteku čim ih otvorite. Na primer, kada otvorite program Pisanka, on de se pokrenuti sa praznom stranicom. Ona predstavlja praznu (i nesačuvanu) datoteku. Počnite da kucate i
kada budete spremni da sačuvate rad, kliknite na dugme Save . U dijalogu koji se pojavljuje otkucajte ime datoteke koje de vam pomodi da je kasnije opet pronađete i kliknite na dugme Save.
Po podrazumevanoj vrednosti, vedina programa čuva datoteke u uobičajenim fasciklama kao što su „Documents“ i „Pictures“ što olakšava njihovo ponovno pronalaženje.
Kada vam neka datoteka više ne bude potrebna, možete je ukloniti sa računara da biste uštedeli prostor
i izbegli prenatrpanost računara neželjenim datotekama. Da biste izbrisali neku datoteku, otvorite
fasciklu ili biblioteku u kojoj se ona nalazi, a zatim izaberite tu datoteku. Pritisnite taster Delete na
tastaturi, a zatim u dijalogu Delete file kliknite na dugme Yes.
Kada izbrišete datoteku, ona se privremeno skladišti u korpi za otpatke. Korpu za otpatke treba
posmatrati kao bezbednosnu mrežu koja omogudava oporavak slučajno izbrisanih datoteka ili fascikli.
Povremeno bi trebalo da ispraznite korpu za otpatke da biste oslobodili prostor na čvrstom disku koji
zauzimaju neželjene datoteke.
24
Microsoft
Office
Word
Skripta sa vežbama
25
MICROSOFT OFFICE WORD
POKRETANJE WORDA
Procesor teksta je aplikacija koja se koristi za rad sa tekstom, brojevima, crtežima,grafikom, slikama,tabelama. Jedan od procesora teksta je microsoft Word . On je sastavni deo programskog paketa microsoft Office. Aktiviranje WORDA postiže se klik na Start/Programs/ Microsoft Office /Microsoft Word.
OSNOVNI POJMOVI U RADU SA WORDOM
1. MARGINE su beline oko dokumenta . To su TOP (gornja) , BOTTOM(donja) , LEFT (leva) , RIGHT(desna).
2. PARAGRAF –deo teksta otkucan između dva pritiska na Enter. Pri unosu teksta program automatski prebacuje kursor u slededi red.
3. FONT je skup znakova (slova, cifara, simbola)koji imaju iste vizuelne karakteristike(oblik, veličinu, boju, stil,….).
4. ZAGLAVLjE (header) je tekst iznad gornje ivice osnovnog teksta ,koji se pojavljuje na svakoj stranici dokumenta.
5. PODNOŽJE (footer) je tekst koji se pojavljuje ispod donje ivice osnovnog teksta , koji se pojavljuje na svakoj stranici dokumenta.
DELOVI PROZORA PROGRAMA
Prva linija - linija naslova (Titlebar): ime dokumenta - naziv aplikacije, redom tasteri za minimiziranje prozora, za promenu veličine prozora i za zatvaranje aplikacije.
Druga linija-linija menija (Menubar) ( File, Home, Insert, Page Layout ...) Treda linija (Toolbar)- linija sa alatima Radna površina je najvedi deo prozora- služi za rad sa dokumentom.
Gore i desno od radne
površine nalaze se redom horizontalni i vertikalni lenjir, dole i desno od radne površine nalaze se redom horizontalna i vertikalana skrol trake, koje služe za pomeranje radne površine levo-desno, tj gore-dole.
Poslednja linija –
statusna linija (Statusbar):ukazuje na broj strana u dokumentu, položaj kursora u dokumentu, jezik dokumenta,...
26
MICROSOFT OFFICE WORD
PODEŠAVANjE RADNOG OKRUŽENjA
Pre unosa sadržaja dokumenta vrši se priprema za unos, tj podešavanje radnog okruženja. To obuvata:
1. JEDINICA MERE, LINIJE SA ALATIMA, LENJIRI, POSTAVLjANjE JEDINICE MERE (cm ili
inč): klik na File/Options/ otvara se prozor, klik na karticu Advanced ; u polju Measurement units klik na inches ili centimeters /OK omogudava postavljanje odabrane mere u dokument. POSTAVLJANJE SKROL TRAKA, VERTIKALNOG LENJIRA - klik na File/Options/ otvara se prozor, klik na opciju Advanced, obelezavamo opcije # Show horizontal scroll bar, #Show Vertical scroll bar, #Show vertical ruler LINIJE SA ALATIMA : klikom na strelicu u gornjem desnom uglu prozora, naizmenicno prikazujemo I uklanjamo linije sa alatima (Toolbar). LENJIRI- klik na View/ Ruler , oba lenjira bide uklonjena sa radne površine. Na sličan način lenjiri se postavljaju na radnu površinu.
2. VELIČINA I ORIJENTACIJA PAPIRA; MARGINE Klik na File/Page Layout/kartica Margins
VELIČINA PAPIRA - U polju Paper Size odabrati veličinu papira A4,A5, U polju Width-širina , u polju Height-visina papira.
ORJENTACIJA PAPIRA - Klik na karticu Margins.U polju Orientation klikom na
Portrait-uspravno, a klikom na Landscape-vodoravno odabrati orijentaciju papira.
MARGINE - U polja uneti vrednosti margina koristedi strelice nagore –povedava, nadole-smanjuje vrednosti. TOP(gornja) , BOTTOM(donja) , LEFT (leva) , RIGHT(desna). Polje GUTTER služi za podešavanje dela za koričenje
U polju Preview dat je prikaz odabrane veličine i orijentacije papira.Klik na Ok postavlja ove vrednosti samo za taj dokument , do izlaska iz Worda. Klik na Default\Yes postavlja ove vrednosti za taj dokument i za sva slededa otvaranja Worda.
27
MICROSOFT OFFICE WORD
VEŽBA: PODEŠAVANJE RADNOG OKRUŽENJA
Podesite merne jedinice programa u centimetre Podesite vidljive Paragraph marks, Spaces i Tab characters Proverite orijentaciju papira i postavite je na horizontalnu, veličinu postavite na A4. Upamtite ove postavke kao podrazumevane (default).
Otvorite karticu za podešavanje margina i postavite sve četiri margine na 2 cm.
Menjajte veličine margina i posmatrajte promene izgleda strane. Dodelite vrednost za koričenje na 1cm, Top, i uočite kako ona utiče na izgled strane.
Podesite margine na sledede vrednosti: gornju i donju na 2,5 cm, levu na 3 cm i
desnu na 2 cm. Pregledajte izgled strane. Uključite zatim opciju Mirror Margins i uočite promene naziva margina i slike izgleda strane.
Postavite kao podrazumevane vrednosti svih margina na 2,5 cm, prostora
za koričenje (gutter) na 0 sa isključenom opcijom Mirror Margins
UREĐIVANJE I FORMATIRANJE FONTA
Markirati željeni tekst i kliknuti na Format/Font/kartica Font
Linija preko teksta Smanjena velika slova
Dvostruka linija preko teksta
Sve velikim slovima
Eksponent
Skriveno
Indeks
U polju Font biramo obik fonta
U polju Font style biramo stil koji može biti Regular-obični, Italic –iskošeni (kurziv), Bold-podebljani ili Bold Italic –podebljani iskošeni.
U polju Size biramo veličinu fonta. U polju Font Color biramo boju fonta. U polju Underline style biramo podvlačenje i u polju Underline color
boju podvlačenja.
28
MICROSOFT OFFICE WORD
Klik na Ok omogudava da odabrani font bude postavljen u dokument ; važi sve do izlaska iz Worda.
Klik na Cancel ili X poništava izbor fonta i vrada nas u dokument.
Klik na Default \Yes omogudava postavljanje odabranog fonta za taj dokument i važi za sva slededa otvaranja Worda.
Klik na karticu Text Effects omogudava postavljanje raznih vizuelnih efekata na font.
Kartica Advanced služi da bi se podešavala gustina slova (Spacing) i položaj slova u odnosu na regularan red (Position)
U polju Spacing se slova se mogu raširiti (Expanded) i zgusnuti (Condensed)
U polju Position slova se mogu podidi (Raised) ili spustiti (Lowered) u odnosu na osnovnu liniju
VEŽBA: FORMATIRANJE FONTA
Otvorite novi document. Prekucati slededi tekst vodedi računa o veličini slova.
Ovo je tekst veličine 10 Ovo je tekst veličine 12
Ovo je tekst veličine 14
Ovo je tekst veličine 16
Ovo je tekst veličine 10, veličine 12, veličine 14, veličine 16
Izaberite veličinu slova 14. Prekucajte slededi tekst vodedi računa o fontu
Ovo je tekst u fontu Times New Roman
Ovo je tekst u fontu Arial
Ovo je tekst u fontu Courier New
Ovo je tekst u fontu Garamond
Postoje razne vrste fontova: Arial, Times New Roman, Courier New, Garamond
Izaberite font Arial, veličina 14, prekucajte slededi tekst vodedi računa o stilu fonta
Ovo je običan tekst – Regular
Ovo je kurziv (iskošen) – Italic
Ovo je naglašen tekst (podebljan) – Bold
Ovo je naglašen kurziv – Bold Italic
Postoje razni stilovi: Regular, Italic, Bold, Bold Italic
29
MICROSOFT OFFICE WORD
Prekucajte slededi tekst vodedi računa o tome kako je tekst podvučen
Ovaj tekst je podvučen običnom linijom
Ovaj tekst je podvučen dvostrukom linijom
Ovaj tekst je podvučen isprekidanom linijom u crvenoj boji Postoje razne vrste podvlačenja teksta: obicna linija, dupla linija, isprekidana u boji…
Prekucajte slededi tekst vodedi računa o gustini slova
O va j tek st se šir i
O v a j t e k s t s e š i r i
O v a j t e k s t s e š i r i
O v a j t e k s t s e š i r i
Ovaj tekst se skuplja
Ovaj tekst se skuplja
Ovajtekstseskuplja
Prekucajte slededi tekst vodedi računa o njegovom položaju
Ovo je normalan tekst. Ovaj tekst se penje. Ovaj tekst se penje.
Ovo je normalan tekst. Ovaj tekst se spušta. Ovaj tekst se spušta.
Otkucajte slededi tekst. Promenite raspored velikih i malih slova u tekstu
Velika i mala slova
velika i mala slova
VELIKA I MALA SLOVA
Velika I Mala Slova
vELIKA i mALA sLOVA
30
MICROSOFT OFFICE WORD
VEŽBA: FORMATIRANJE FONTA
Napraviti folder u My Documents pod imenom vežba i u njemu sačuvati ovaj
dokument i nazvati ga po vašem imenu, sve margine da su podešene na 1,5cm,
margina za koričenje je 1cm, orjentacija papira na horizontalno, format papira je B5 Naslov podebljati, iskositi i podvudi talasastom linijom crvene boje
Rečenica “To važi i za Internet!” - podesiti font na Book Antiqua, veličina 13pt,
crvene boje, podebljan
Tekst ispod formatirati tako bude u fontu Times New Roman, veličine 12pt, zelene boje
Naslov “Fotografije i web kamera” formatirati da bude iskošen, u fontu Arial
Narrow veličine 16pt, sa senkom podvučen običnom zelenom linijom
Tekst ispod formatirati da bude ispisan smanjenim velikim slovima
Naslov „Zlatna pravila surfovanja” podebljati, iskositi i podvudi, u fontu Impact 15pt, plave boje
Tekst ispod formatirati u fontu Arial, 12pt, sa duplom precrtanom linijom
preko teksta, boja fornta je narandžasta
Jednačinu formatirati na prikazan način
NIJE ZLATO SVE ŠTO SIJA
To važi i za Internet!
Uvek na svom računaru uključi zaštitni program. Koristi najnoviju verziju antivirus programa. Posle preuzimanja datoteke uvek snimljenu datoteku prekontroliši antivirus programom i tek onda je otvori. Nemoj da skidaš igre sa nepoznatih sajtova. Pri uspostavljanju profila, četovanja ili igranja igara uvek čuvaj svoje lične podatke. Lične podatake u online obrascima popunjavaj samo kada možeš 100% da im veruješ.
Fotografije i web kamera
Komuniciraj preko kamere samo sa osobama kojima možeš da veruješ
Internet bonton opisuje načine prikladnog ponašanja prema drugim osobama na Internetu. Na Internetu se ponašaj odgovorno – nemoj se sakrivati iza monitora
Zlatna pravila surfovanja
Upoređuj informacije koje nađeš na Internetu.
Upozori roditelje čim nađeš sadržaj sajtova za koji smatraš da nije u redu. Zamoli ih da to prijave.
x2+y
3-z
4=x2+y3-y4
31
MICROSOFT OFFICE WORD
PARAGRAPH (Pasus)
Paragraf (pasus) predstavlja sav tekst (može da bude i samo jedan znak ili čak prazan red
sa oznakom paragrafa) koji se nalazi ograničen između dva pritisnuta tastera Enter.
Prilikom formatiranja pasusa moguda je promena:
1. Poravnanja pasusa; 2. Uvlačenje pasusa; 3. Prored između pasusa; 4. Prored između redova unutar pasusa.
Opcijom Alignment (poravnanje) vrši se poravnanje ivice redova sa: Left – sa levestrane
Right – sadesne strane
Justifield – sa obe
Centered – centriran svaki red
Opcijom Indentition (uvlačenje) vrši se podešavanje sa uvlačenjem svih redova pasusa u odnosu na ivicu teksta: Left – sa leve strane
Right – sa desne strane
Opcije za specijalno uvlačenje pasusa:
Special – Hanging – uvlače se svi redovi izuzev prvog reda
Special – First line– uvlači se prvi red pasusa u odnosu na ostale redove By: bira se vrednostuvlačenja reda
Opcije za prored između paragrafa:
Spacing/Before (prostor pre) definišemo prostor koji se javlja iznad svakog novog pasusa.
Spacing/After (proctor posle) definišemo prostor koji se javlja ispod svakog novog pasusa.
Opcije za prored između redova unutar paragrafa
Line spacing je padajuda lista koja definiše razmak između redova u pasusu.
32
MICROSOFT OFFICE WORD
VEŽBA: FORMATIRANJE PASUSA
Uneti prikazane paragrafe i formatirati ih na način kako je opisano u samom pasusu
PARAGRAFI
Ovaj paragraf se prostire od leve do desne margine, i poravanat je sa leve strane. Font je
TIMES NEW ROMAN, 12 pt. Razmak paragrafa od naslova je 18 pt, a od sledećeg paragrafa 12 pt.
Ovaj tekst je centriran, uvučen
sa leve i sa desne strane 4 cm,
sa proredom 1.5 reda. Pisan je
fontom COURIER NEW,12 pt.Od
sledećeg paragrafa udaljen je 9
pt.
Ovaj paragraf je sa desnim ravnanjem i uvučen je 3 cm od desne
margine. Razmak od naslova i sledećeg paragrafa je 18 pt. Paragraf je sa proredom 0,8. Veličina fonta 14.
Ovaj tekst je uvučen 3 cm od leve margine, a obe strane teksta su poravnate. Prvi red pasusa (paragrafa) je uvučen 2 cm u odnosu na ostale redove. Razmak paragrafa od naslova je 18 pt, a od sledećeg naslova 12 pt.
Ovaj paragraf je pisan fontom veličine 10,
iskošenim slovima. Prvi red je uvučen u odnosu na ostale redove
paragrafa 2 cm. Uvučen je po 3 cm od desne i leve margine.
Poravnat je uz levu ivicu i ima prored 1.3 reda. Od naslova je
razmaknut 9 pt, a od narednog paragrafa 12 pt.
Ovaj paragraf je centriran i uvučen 8 cm od desne margine. Od prethodnog i sledećeg paragrafa je udaljen 9 pt i pisan je fontom
TIMES NEW ROMAN veličine 12 pt iskošenim slovima. Paragraf je sa proredom 0,8.
Paragraf ima izvučenu prvu liniju 3 cm u odnosu na ostale. Paragraf je uvučen i sa leve i sa desne strane po 3 cm. Paragraf je sa levim poravnanjem. Prored je 1.5 od širine reda. Font Arial 12 pt. Od prethodnog naslova je razmaknut 9 pt, a od narednog 12 pt
33
MICROSOFT OFFICE WORD
NABRAJANJE U TEKSTU
Možete napraviti uredjenu listu nabrajanja koja se automatski numeriše ili obeležava odredjenim simbolom.
To se postiže tako što se svaka jedinica u listi unosi kao poseban paragraf, odnosno na kraju unosa svake jedinice pritisne se taster Enter.
Nabrajanje u tekstu može biti:
nenumerisano (bulleted) ili numerisano (numbered)
Kod nenumerisanog nabrajanja ispred svake jedinice u listi pojavljuje se znak (bullet)
a kod numerisanog redni broj:
Ako je pri unosu numerisane liste potrebno da predjete u novi red, ali da tekst nastavite u okviru istog nabrajanja, nemojte pritisnuti Enter, ved Shift i Enter, kako bi sve linije bile zadržane u istom pasusu.
U Wordu je takođe, mogude nabrajanje po više nivoa – Multilevel list. To se postiže tako što se odabere lista željenih simbola u nabrajanju i prilikom prelaska u novi red pritisne taster Tab
34
MICROSOFT OFFICE WORD
Kreiranje liste sa više nivoa
Uključite nabrajanje brojem i uneti tekst Sto. Pritisnuti taster Enter.
Kliknuti na alat i uneti tekst Drveni. Pritisnuti taster Enter i uneti tekst
Plastični. Pritisnuti tasterEnter.
Kliknuti na alat i uneti tekst Stolica. Pritisnuti taster Enter…. Itd.
Koristedi odgovarajudi šablon sa numeričke liste otkucajte slededi tekst
1. Stav jedan
1.1. Tačka jedan
1.2. Tačka dva
2. Stav dva
2.1. Tačka jedan
2.2. Tačka dva
2.2.1. Pod-tačka jedan
3. Stav tri 3.1. Tačka jedan
3.1.1. Pod-tačka jedan
3.1.2. Pod-tačka dva
35
MICROSOFT OFFICE WORD
ZAGLAVLJE I PODNOŽJE
U zonu izmedju teksta i gornje odnosno donje ivice papira možete postaviti tekst, sliku ili neki drugi sadržaj, koji želite da vam se pojavi na svakoj stranici vašeg dokumenta. Prostor na vrhu stranice je Header – Zaglavlje, a na dnu strane je Footer – Podnožje.
Zaglavlje ilipodnožje podešavate tako što otvorite karticu Insert i pronadjete ove opcije
Kada dodate odgovarajudi sadržaj u zaglavlje dobijate traku sa dodatnim opcijama za dizajn:
Opcija Page Number vam daje mogudnost da umetnete broj strane u dokument. Pored toga imate prečicu za umetanje slika i datuma. Prečice Go to Header i Go to Footer za prelazak iz zaglavlja u podnožje i obrnuto. Nekada je potrebno da zaglavlje ili podnožje bude različito na prvoj u odnosu na ostale strane, ili različito na parnim i neparnim stranama, što možete takodje postaviti jednostavnim čekiranjem željene opcije:
VEŽBA: ZAGLAVLJE I PODNOŽJE
1. Otvoriti novi dokument i sačuvati ga pod imenom: „Novi Pazar“ na radnoj površini 2. Podesiti margine tako da gornja i donja margina budu 1cm, a leva i desna 1,5 cm 3. Strana neka bude uspravne orjentacije i formata A5 4. Zaglavlje i podnožje neka budu na 0,5 cm od ivica. 5. U zaglavlju napisati svoje ime i prezime sa desne strane i „Ekonomsko-
trgovinska škola“ sa leve strane, u podnožju umetnuti broj stranice na sredini 6. Otkucati dati tekst
Novi Pazar
Novi Pazar se nalazi se na 290 km južno od Beograda, na deonici starog puta koji preko Ibarske magistrale vodi prema Podgorici i Jadranskom moru.
Lociran je u zvezdastoj dolini reka Jošanice, Raške, Deževske i Ljudske, na nadmorskoj visini od 496 m. Okružen je visokim planinama Golijom i Rogoznom i Pešterskom visoravni.
Kraj je bogat prirodnim resursima. To je prostrana planinska teritorija, na kojoj se optimalno smenjuju blagi i oštri usponi, rečni useci i doline, visoravni, veliki kompleksi četinarskih šuma, prostrane livade i pašnjaci, a prostor ima izuzetno bogatu floru i faunu, obilje čiste vode, termalnih i mineralnih izvora (Novopazarska i Rajčinovida banja i Slatinski kiseljak).
36
MICROSOFT OFFICE WORD
TABELE U WORDU
Tabela se sastoji od redova i kolona. Presek reda i kolone predstavlja deliju. Tabelu u Wordu možete napraviti na više načina. Iz menija Insert biramo opciju Table:
Kad kliknemo na malu strelicu ispod teksta Table otvara se padajudi meni: Možemo mišem predi preko kvadratida i tako odrediti broj kolona i redova koji želimo.
A ako odaberemo opciju Insert Table… dobijamo prozor u kome ispisujemo potreban broj kolona i redova, a zatim kliknemo na OK.
Delije u koloni mogu biti spojene ili razdvojene:
37
MICROSOFT OFFICE WORD
Da bi spojili delije u tabeli potrebno je da ih obeležimo, a zatim desnim klikom dobijemo meni iz koga biramo opciju Merge cells:
Da bi razdvojili deliju potrebno je da kliknemo u nju, pa iz menija koji dobijamo desnim klikom biramo opciju Split cells…:
Tabelu možemo i sami nacrtati ako izaberemo opciju Draw table.
Dobidemo olovku, pomodu koje crtamo tabelu kakvu želimo.Na raspolaganju su nam različite vrste, debljine i boje linija, kao i gumica ako smo nešto pogrešno nacrtali.
Pored ovih nalaze se još dve ikonice pomodu kojih podešavamo okvir (Borders) i boju delija (Shading)
38
MICROSOFT OFFICE WORD
VEŽBA: KREIRANJE TABELE U WORDU
Kreirati i formatirati tabele kao na slici
R E Z U L T A T I I S P I T A I Z M A T E M A T I K E
PREZIME IME SMER BODOVI OCENA
JU
N 2
015
NAZIV FIRME
NAZIV ROBE
r.br (sa oznakom dimenzije, kvaliteta i proizvođača)
NALOG ZA NABAVKU ROBE
Objekat....................................
RN............................................
jed.
mer
e
KOLIČINA
na poručeno
nabavljeno
skladištu
BROJ
Interni broj
PRIMEDBA
39
Microsoft
Office
Excel
Skripta sa vežbama
40
MICROSOFT OFFICE EXCEL
STAROVANJE EXCELA
Microsft Excel je deo Office paketa koji služi za izradu tabela i izračunavanje matematičih proračuna.
Excel možemo startovati na dva načina. Prvi način je da dva puta kliknemo na ikonicu Microsoft
Office Excel , a drugi način je preko dugmeta Start/ Programs/Microsoft Office/Microsoft Office Excel.
DELOVI PROZORA PROGRAMA
Osnovni elementi prozora ovog programa:
Najvedi deo – radni prozor na kome se vidi radna tabela Naslovna, linija zaglavlja u kojoj se nalazi naziv dokumanta i programa (Microsoft Excel-Book1) Ispod se nalazi linija menija - File, Insert, Page Layout, Formulas…. Linija sa alatkama Linija formula – u levom delu se nalazi adresa delije a u desnom ispisana je sadržina delije Skrol trake - po horizontali i vertikali Statusna linija – poslednja linija: ukazuje na broj strana u dokumentu, položaj kursora u dokumentu,
jezik dokumenta,...
NASLOVNA LINIJA
LINIJA MENIJA
POČETNO DUGME
LINIJA ALATA
LINIJA FORMULA
DELIJA
RADNA POVRŠINA
KLIZAČ
RADNI LISTOVI
STATUSNA LINIJA
41
MICROSOFT OFFICE EXCEL
RADNI LIST I DELIJA
Radni list i delija su osnovni elementi rada u Excelu. Svaki dokument sa kojim radimo u Excelu naziva se
sveska ili knjiga. Da bismo odvojili značajne celine u okviru jednog dokumenta koristimo radne listove koji
čine knjigu.Dakle, jedan radni list možemo koristiti za proračun ličnih dohodaka, jedan za cenovnik itd. Sam radni list sastavljen je od delija. Svaka delija može sadržati tekst ili brojeve i za svaku od njih možemo
definisati tip delija. Delije se u Excelu mogu povezivati tako da jedna od druge zavise i na taj način formirati
formule po kojima se računaju vrednosti.
Ubacivanje novog radnog lista
Ubacivanje novog radnog lista vrši preko padajudeg menija Insert-opcija Worksheet ili ako pritisnemo
desni taster miša na bilo koju od kartica postojedih radnih lista koji se nalaze iznad statusne linije. Otvara
se novi meni u koji odabiramo opciju Insert, a u novootvorenom prozoru dovoljno je da kliknemo na taster
OK.
Uklanjanje radnog lista
Uklanjanje radnog lista vršimo pritiskom desnog tastera miša na karticu radnog lista koji želimo da
obrišemo i u novootvorenom meniju biramo opciju Delete. Otvara se novi prozor u kome sa OK
potvrdjujemo brisanje.
Menjanje imena radnog lista
Ako želimo da promenimo ime radnog lista pritisnemo desni taster miša na karticu radnog lista čije ime
želimo da promenimo, a zatim u novootvorenom meniju kliknemo na Rename, nakon toga upišemo novo
ime radnog lista i pritisnemo taster Enter.
Premestanje i kopiranje radnog lista
Ako želimo da promenimo redosled radnih listaili da napravimo kopiju nekog
radnog lista onda kliknemo na desni taster miša na karticu radnog lista koji
želimo da premestimo ili da kopiramo, a zatim izaberemo opciju Move or
Copy. Otvara se slededi prozor:
Polje To book govori u koju knjigu želimo da premestimo radni papir.
Polje Before sheet govori pre kog radnog lista želimo da postavimo odabrani radni papir.
Opcija Move to end papir šalje na kraj sveske.
Ukoliko je označeno polje Create a copy bide napravljena kopija radnog lista.
Na kraju sa OK potvrdimo odabrane opcije.
42
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Selektovanje radnih listova
Kada je potrebno obrisati više radnih listovaili na njima vršiti neke izmene potrebno ih je prvo označiti tj.
selektovati. To činimo pritiskanjem levog tastera miša na kartice radnih listova koja se nalaze iznad
statusne linije držedi taster CTRL za pojedinačno selektovanje ili taster SHIFT za selektovanje susednih
radnih listova. Nakon toga odaberemo opciju Delete.
VEŽBA: RAD SA RADNIM LISTOVIMA
1. PRVOM radnom listu promeniti ime u UNOS TEKSTA. Prilikom unosa teksta obratiti pažnju na poravnanje (tekst se poravnava po levoj ivici).
2. Počevši od delije A1 na dole uneti podatke iz kolone IME 3. Počevši od delije B1 na dole uneti podatke kolone MESTO 4. Počevši od delije C1 na dole uneti podatke iz kolone SKOLA
5. DRUGOM radnom listu promeniti ime u UNOS BROJEVA. Prilikom unosa brojeva obratiti pažnju
na poravnanje (brojevi se poravnavaju po desnoj ivici). 6. Počevši od delije A1 na dole uneti podatke iz kolone RAZRED. 7. Počevši od delije B1 na dole uneti podatke iz kolone USPEH (koristiti decimalni zarez sa
numeričkog dela tastature).
8. TREDEM radnom listu promeniti ime u UNOS DATUMA. Obratiti pažnju da se datumi
poravnavaju kao i brojevi uz desnu ivicu delije. Uneti datume iz tabele. Za unos datuma najbolje je koristiti ( / kosu crtu).
9. Kopirati podatke iz drugog radnog lista u prvi tako da se formira tabela ( selektovati podatke-desni klik-Copy-izabrati prvi radni list-selektovati deliju D1 – desni klik – Paste).
10. Premestiti podatke iz tredeg radnog lista u prvi radni list odmah iza tekstualnih podataka. (izabrati podatke u tredem radnom listu- zadati Cut – izabrati prvi radni list – izabrati kolonu D klikom na slovo kolone – desni klik – Insert Copied Cell
11. U prvom radnom radnom listu umetnuti kolonu ispred kolone A (desni klik na slovo kolone A, pa opcija Insert) u deliju A1 upisati R.B. , u deliju A2 upisati 1 – izabrati je – držati taster CTRL – postaviti strelicu miša u donji desni ugao izabrane delije(pretvara se u cri plus + ) i vudi na dole. (pored rednih brojeva na ovaj način se mogu uneti i meseci u godini, datumi i sve što ide redom...)
12. Sačuvati radnu knjigu u vaš folder kao UNOS PODATAKA.
43
MICROSOFT OFFICE EXCEL
RAD SA KOLONAMA I REDOVIMA
Često se događa da se na napravljenoj tabeli moraju dodati, izbaciti jedan red ili kolona. Ponekad je potrebno u tabelu i dodati ili iz nje izbaciti jednu ili više delija.
Uklanjanje redova i kolona iz radnog lista vrši se tako što se prvo označe a zatim se zadaje komanda Delete iz menija Edit (Delete nema tri tačke pored). Posle izvršenja ove komande označeni radovi ili kolone se izbacuju sa radnog lista sa svim podacima, a ostali redovili ili kolone se pomeraju i dobijaju nove oznake. Umetanje redova i kolona u radni list vrši se tako što se označi onoliko redova ili kolona koliko želimo da dodamo i iz menija Insert izaberemo komandu Rows (Columns). Zadavanjem ove komande umede se onoliko redova ili kolona koliko je označeno. Novi redovi ili kolone se umedu označenih, a označeni se pomeraju nadole. Uklanjanje delija iz tabele vrši se prvo označavanjem delije sa nepotrebnim podacima iz nje a zatim komandom Delete… iz menija Edit. Aktiviranjem otvara se prozor za dijalog sa slededim opcijama:
Shift cells left - pomeranje ostalih delija u istom redu na levo
Shift calls up - pomeranje ostalih delija u istom redu na gore, tako da se prekriju mesta izbrisanih delija
Entire row – brišu se iz radnog lista celi redovi u kojima se nalaze označene delije Entire column – brišu se iz radnog lista cele kolone u kojima se nalaze označene delije
Umetanje delija u tabelu vrši se prvo označavanje onoliko delija koliko se dodaje u koloni ili redu a komandom Cells iz menijaInsert. Aktivacijom otvara se dijaloški prozor sa slededim opcijama:
Shift cells right - pomeranje ostalih delija u istom redu na desno
Shift calls down - pomeranje ostalih delija u istom redu na dole, tako da se prekriju mesta izbrisanih delija
Entire row - dodaju se celi redovi u kojima se nalaze označene delije Entire column - dodaju se cele kolone u kojima se nalaze označene delije Promena širine kolone (visina reda) u radnom listu može se menjati na dva načina: pomeranjem ivice ili zadavanjem odgovarajude komande iz menija.
Podešavanje širine kolone i reda
Širina kolone se najednostavnije podešava tako što uhvatimo levim tasterom miša između oznake za dve kolone (npr A i B) i vučemo mišem levo ili desno. Na taj način povedavamo/smanjujemo kolonu koja je sa leve strane (npr. kolonu A). Program nam pomaže tako što se iznad pokazivača miša prikazuje u žutom pravougaoniku reč Width (širina).
44
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Što se tiče povedavanje visine reda, postupak je isti, s tim što se iznad miša pojavljuje reč Height (visina). Prvi broj predstavlja relativnu visinu odnosno koja veličina fonta može da se smesti u zadatoj visini.U zagradi nam je data visina u tačkama.
Za precizno podešavanje na raspolaganju su nam komande u kartici Home: Format→Column→Width i Format→Row→Heightkojima podešavamo veličine označenim kolonama ili redovima tako što otkucamo brojnu vrednost. Opcija AutoFit Row Height/AutoFit Column Width se koristi za podešavanje širine I visine kolona i redova prema najdužem podatku
VEŽBA: RAD SA KOLONAMA I REDOVIMA
U dokumentu Uspeh, podesiti širinu kolona i redova:
Kolonu A na 20, Kolone B, C, Dna 15, Kolonu E prema najdužem podatku Postaviti visinu 1. reda na 30. Umetnuti praznu kolonu ispred kolone E i iza kolone B. Umetnuti prazan red ispod 6. reda i iznad 2. reda Obristati umetnute prazne kolone i redove. Obrisati sadržaj kolona B i E, i redova od 2 do 6. Pomodu komande Undo vratiti obrisani sadržaj.
45
MICROSOFT OFFICE EXCEL
UPISIVANJE I KRETANJE PO DELIJAMA
Da bismo upisali podatak u određenu deliju potrebno je da levim tasterom miša kliknemo na nju.
Delija postaje uokvirena crnim pravougaonikom. Pritiskom na bilo koji taster sa tastature počinje
unos podataka u selektovanu deliju. Nakon ukucavanja teksta dovoljno je pritisnuti Enter ili
strelicama pomeriti kursor na neku drugu deliju. Excel sam raspoznaje određene tipove podataka.
Ukoliko ukucate broj, Excel de ga odmah premestiti u desnu stranu delije. Ukoliko je tekst u
pitanju on ostaje da levoj strani delije. Ukoliko kursor postavimo na deliju koja ved sadrži neki
tekst i kada krenemo sa ukucavanjem, tada de tekst koji se nalazio u deliji biti obrisan i pojavide se
novi uneti tekst.
VEŽBA: UNOŠENJE PODATAKA U DELIJU
Unošenje broja u deliju
Mišem pritisnite deliju B3, da bi postala aktivna Upišite broj 1247 Pritisnite Enter
Unošenje teksta u deliju Mišem pritisnite deliju B2 da bi postala aktivna Upišite reč Sabiranje Pritisnite taster Enter
Unošenje reference delije u deliju Mišem pritisnite deliju B10, upišite =B3 i pritisnite Enter
Upisivanju reference delije uvek prethodi znak =
Excel se odaziva tako što u deliji B10 prikazuje tekudi sadržaj delije B3 tj. broj 1274
Uneti podatke sa slike, voditi računa u kojim delijama se upisuju određeni podaci
46
MICROSOFT OFFICE EXCEL
TIPOVI PODATAKA
Tipom podatka u Excel-u smatra se vrednosni oblik koji ima neka konstanta ili rezultat formule.
Prepoznavanje tipova podataka je bitno, jer od toga zavisi mogudnost operisanja (recimo, besmisleno je
sabirati tekst i broj)
Za podešavanje tipova podataka potrebno je u kartici Home odabrati strelicu u donjem desnom uglu odeljka Number.
U kartici Number ovog prozora se vrši odabir tipova podataka .
General – predstavlja uopšteni tip podatka Number – predstavlja numerički tip podatka gde
možemo podesiti broj decimala i separator hiljada Currency – podešavanje delije tako da kada upišete neki broj
iza njega automatski piše ime valute Accounting – tip podatka koji poravnava simbole valute i
decimale u jednu kolonu Date – tip podatka gde možemo izabrati format datuma Time - tip podatka gde možemo izabrati format vremena Percentage – tip podatka koji množi vrednost iz delije sa 100 i
prikazuje simbol procenta
Ostali tipovi podataka se takođe tiču nekih brojčanih podataka osim tipa Text gde se podešava tekstualni tip podataka
VEŽBA: UNOŠENJE RAZLIČITIH TIPOVA PODATAKA U TABELU
Kreirati tabelu i podesiti odgovarajude tipove podataka
47
MICROSOFT OFFICE EXCEL
FORMATIRANJE DELIJA
U kartici Alignment podešavamo poravnanje podataka u delijama U opciji Text alignment možemo odabrati Horizontal za horizontalno poravnanje i Vertical za poravnanje po vertikali
U opciji Text control postoje tri važne opcije:
1. Wrap text – služi da se tekst uokviri, odnosno da ne prelazi na drugu deliju ved da se svi podaci nalaze u okviru jedne delije
2. Shrink to fit – služi da se podaci unutar delije automatski smanje ili povedaju u odnosu na veličinu delije u kojoj se nalaze
3. Merge cells – služi za spajanje dve ili više delija u jednu
Ostale opcije u ovoj kartici služe za pravac teksta, odnosno da li de se podaci u deliju unositi sa leve na desno, ukoso, sa desna na levo itd.
Kartica Font služi za formatiranje tipa, veličine fonta, određivanje da li de tekst biti precrtan ili pretvoren u indekse
Kartica Border služi za crtanje okvira tabele. U ovoj kartici možemo odabrati tip linije, npr. Isprekidana ili tačkasta…, boju linije, da li de se okvir nalaziti samo u donjem ili gornjem delu delije ili oko cele delije
48
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Kartica Fill služi za odabir boje pozadine delije i tip i boja šare pozadine.
Takođe možemo odabrati u opciji FilL Effects… efe
prelivanja boja i kombinaciju više boja za pozadinu d
Kartica Protection služi za zaštitu tabele od promena od strane drugih korisnika dokumenta, ali ova opcija nema efekta ukoliko se ne zaštiti cela radna sveska
VEŽBA: FORMATIRANJE DELIJA
Kreirati tabelu i formatirati je kao što je prikazana na slici
49
MICROSOFT OFFICE EXCEL
FORMULE
Formula Jednačina u kojoj se nad podacima unetim u radni list izvršavaju operacije kao što su sabiranje, oduzimanje, množenje i deljenje
VAŽNO!!!
1. Formule uvek počinju sa znakom = (jednako) 2. Uvek treba pritisnuti taster Enter da bi se potvrdila formula
Argument Ulazni podaci u proračunu na osnovu kojiih se dobija rezultat
Izračunata delija Delija koja sadrži proračun, ali prikazuje rezultat proračuna
Operatori Simboli kojima se zadaje vrsta operacije koju treba izvršiti nad argumentima formule. Excelova
četiri glavna aritmetička operatora su +, -, * i /
VEŽBA: UNOS FORMULA
Sabiranje dva broja pomodu Excelove formule
1. Kreirajte novi radni list koji se zove Formule 2. Upišite sledede podatke u delije B2, B3 i B4 i pritisnite
taster Enter 3. Kada ste na poziciji B5 upišite: =B3+B4 4. Pritisnite taster Enter
Oduzimanje dva broja pomodu Excelove formule
1. U istom radnom listu upišite sledede podatke u delije D2, D3 i D4
2. U deliju D5 upišite: =D3-D4 3. Pritisnite taster Enter
Množenje dva broja pomodu Excelove formule
1. U istom radnom listu upišite sledede podatke u delije F2, F3 i F4 i pritisnite taster Enter
2. U deliju F5 upišite: =F3*F4 3. Pritisnite taster Enter
50
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Deljenje dva broja pomodu Excelove formule
1. U istom radnom listu upišite sledede podatke u delije H2, H3 i H4 2. U deliju H5 upišite: =H3/H4 3. Pritisnite taster Enter
Sabiranje vertikalne liste brojeva
Sabiranje vertikalne liste brojeva
1. U delije od B8 do B12 upišite sledede brojeve: 1234, 4532, 5693, 3512, 239 2. U deliju A13 upišite reč: Ukupno 3. U deliju B13 upišite formulu =B8+B9+B10+B11+B12
Sabiranje horizontalne liste brojeva
1. U delije od B16 do F16 upišite sledede brojeve: 1234, 4532, 5693, 3512, 239 2. U deliju G15 upišite reč: Ukupno 3. U deliju G16 upišite formulu =B16+C16+D16+E16+F16
Sabiranje nesusednih delija
1. Upisati sledede brojeve: 1234 u deliju B20, 4532 u C22, 5693 u D21, 3512 u deliju E19, 239 u F20
2. U deliju G19 upišite reč: Ukupno 3. U deliju G20 upišite formulu: =B20+C22+D21+E19+F20
ARITMETIČKA PRAVILA
Excel omogudava da u istoj formuli kombinujemo operacije sabiranja, oduzimanja, množenja i deljenja. Kada izračunava vrednost takvih formula, Excel primenjuje slededa aritmetička pravila:
1. Redosled izvršavanja operacija: Deljenje Množenje Sabiranje Oduzimanje
2. Zagradama se zadaje redosled izračunavanja komponenata formule. Svaka početna zagrada mora
imati i odgovarajudu zatvorenu zagradu
51
MICROSOFT OFFICE EXCEL
GREŠKE U EXCELU
Ako formula ne može da izračuna rezultat, Excel u izračunatoj deliji prikazuje poruku o grešci, koja upuduje na vrstu greške do koje je došlo.
#### -delija sadrži broj ili rezultat proračuna koji je preširok da bi mogao da bude prikazan u deliji. Da bi se rezultat prikazao mora se povedati kolona
#VALUE! –formula sadrži tekst, a excel očekuje broj. Da bi se greška ispravila potrebno je izmeniti formulu ili vrednost u deliji
#DIV./0! – broj je deljen sa nulom ili referencom delije koja sadrži nulu, što je nemogude. Isto se dešava kada broj delimo sa praznom delijom.
#REF! –ova poruka se javlja kada formula sadrži referencu delije koja više ne postoji jer je izbrisana
POJAM APSOLUTNE I RELATIVNE ADRESE
U Excelu postoji dve vrste adresiranja: apsolutno i relativno adresiranje.
Relativno adresiranje
Excel, standardno, koristi relativno adresiranje. Relativno adresiranje može se objasniti na slededem
primeru:
• Stopa poreza je uneta u deliju C1. • Cena laserskog štampača je data u deliji B5.
• Iznos poreza je dat u deliji C5 koji se izračunava pomodu formule: =B5*C1
• Ukupna cena je data u deliji D5, i izračunava se formulom: = B5+C5
• Ukoliko želite da sada iskopirate formule u ostale prazne delije (C6, C7, D6 i D7) korišdenjem tehnike
selektovanja delija u kojima su unešene formule i kopiranjem delija, nedete dobiti željeni rezultat:
52
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Kao što vidite, iznos poreza nije izračunat u delijama C6 i C7.
• Ako selektujete deliju C6, videdete da ona sadrži formulu ‘=B6*C2’ umesto ‘=B6*C1’. Obzirom da
delija C2 ne sadrži vrednost poreza na promet, rezultat je, naravno, pogrešan.
• RAZLOG: u formuli ‘=B5*C1’ je korišdeno relativno adresiranje, tako da je Excel prilikom kopiranja
formule automatski promenio formulu u ‘=B6*C2’ i u slededem redu u ‘B7*C3’.
Apsolutno adresiranje
Apsolutno adresirane delije pri kopiranju ne menjaju adrese delije iz kojih uzimamo podatke. Kada u formuli ili funkciji neku deliju želimo da apsolutno adresiramo ispred oznake reda ili kolone stavljamo znak $ (npr. $A$1).
• Da bi izbegli problem koji je opisan u prethodnom primeru, pravi postupak je slededi:
Stopa poreza je uneta u deliju C1. • Cena laserskog štampača je data u deliji B5.
• Iznos poreza je dat u deliji C5 koji se izračunava pomodu formule: =B5*$C$1 (apsolutno adresiranje
delije C1) • Ukupna cena je data u deliji D5, i izračunava se formulom: = B5+C5 (relativno adresiranje)
• Ukoliko želite da sada iskopirate formule u ostale prazne delije (C6, C7, D6 i D7) korišdenjem tehnike
selektovanja delija u kojima su unešene formule i kopiranjem delija kako je opisano ranije, dobidete
željeni rezultat:
53
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Simbol‘$’ ispred oznake kolone i reda, označava apsolutno adresiranje.
Excel ima mogudnost da olakša unošenje apsolutnih adresa: unesite relativnu adresu (na primer: =B3) u deliju, a zatim pritisnite taster F4. Način adresiranja de biti promenjen i formula de izgledati: =$B$3.
VEŽBA: APSOLUTNO I RELATIVNO ADRESIRANJE
Vaša kompanija zapošljava četiri trgovačka putnika: Eliša, Sonja, Veljko i Dragana. Osim osnovne plate, svaki zarađuje 20% od iznosa robe koju proda. Svih četvoro pladaju porez na zaradu po stopi od 15%. Na osnovu podataka prikazanih na slici, unesite Excelove formule koje izračunavaju neto zaradu svakog zaposlenog.
Vežba: Konverzija strane valute
Vaša kompanija prodaje grupu od pet proizvoda čije su cene 100, 150, 200, 250 i 300 evra, u SAD i Japanu. Kurs evra u odnosu na dolar je 1,21, dok je kurs evra u odnosu na jen 138,06. Napravite tabelu konverzije vrednosti valuta koja prikazuje cene proizvoda u evrima, dolarima i jenima
54
MICROSOFT OFFICE EXCEL
UNOS FUNKCIJA
Funkcija je unaprijed definirana formula koja radi s vrednošdu ili vrednostima i
vrada kao rezultat vrednost ili vrednosti. Mnoge Excel-ove funkcije su skradene
verzije često upotrebljavanih formula.Excel sadrži puno gotovih formula -
funkcija, koje još brže i jednostavnije izračunavaju zadate izraze.Najčešda
računska operacija je sabiranje. Možemo joj pristupiti klikom na opciju AutoSum
iz grupe naredbi Editing s kartice Home.
Ukoliko kliknemo na strelicu na desnoj strani opcije, otvoridemo padajudi izbornik:
1. Sabiranje (SUM) - sabira raspon delija(npr. =SUM(D4:G4) sabira područje delija od D4 do G4)
Postupak bi napravili ovako. Klikom na deliju D8 biramo gde želimo rezultat funkcije. Potom kliknemo
naopciju AutoSum. Excel isprekidanom crtom nudi raspon delija za izračunavanje sume. Ako nam raspon
ne odgovara, držedi levi taster miša pritisnutim, označimo raspon delija. Na kraju klikom nataster Enter
potvrdimo unos.
2. Prosek (AVERAGE) - daje prosečnu vrednost raspona delija (npr. =AVERAGE(D4:G4)) 3. Prebrojavanje (COUNT) - prebrojava koliko delija unutar odabranog raspona sadrži brojčane podatke.
Slične ovoj funkciji su:
funkcije COUNTA koja prebrojava koliko delija unutar odabranog raspona nije prazno funkcija COUNTBLANK koja prebrojava koliko je delija unutar odabranog raspona prazno.
4. Maks (MAX) - daje maksimalnu vrednost raspona delija npr. =MAX(D4:G4) 5. Min (MIN) - daje minimalnu vrednost raspona delija npr. =MIN(D4:G4)
6. Više funkcija (More Functions) - ukoliko nam trebaju i neke dodatne funkcije, klikom na ovu naredbu
otvaramo novi dijaloški okvir u kome možemo odabrati druge funkcije koje nisu prikazane u opciji
AutoSum
55
MICROSOFT OFFICE EXCEL
VEŽBA: FUNKCIJE
Izračunati vrednosti u tabeli
Kreirati tabelu kao na slici Osenčena polja izračunati, prodajnu cenu i ukupnu vrednost pomodu formula, a ostala polja pomodu funkcija SUM, AVERAGE, COUNT, MIN i MAX
56
MICROSOFT OFFICE EXCEL
USLOVNA FUNKCIJA IF
Funkcija IF ispituje da li je uslov naveden u polju Logical test ispunjen – ako jeste, excel de uraditi ono što je navedeno u polju Value_if_true; ako nije, uradide ono što je navedeno u Value_if_false. Formula se najčešde unosi u deliju direktnim kucanjem, u obliku:
Sintaksa
IF(logički_test, *vrednost_ako_je_tačno+, *vrednost_ako_je_netačno+)
U ovom primeru ispitujemo da li učenik ima više izostanaka od 8, ako ima u deliji de se pojaviti „Ukor razrednog starešine“, ukoliko je broj manji od 8 pisade: „Nema ukor“
USLOVNE FUNKCIJE SUMIF I COUNTIF
Funkcija Sumif
Funkcija SUMIF se koristi za sabiranje vrednosti u opsegu delija koje zadovoljavaju neki uslov koji smo
naveli. Na primer, recimo da u koloni koja sadrži brojeve želimo da saberemo samo vrednosti vede od
5. Možemo koristiti slededu formulu: =SUMIF(B2:B25,">5")
U ovom primeru kriterijum je primenjen na iste vrednosti koje se sabiraju. Ako želite, kriterijum možete primeniti na jedan opseg i sabrati odgovarajude vrednosti u drugom opsegu. Na primer, formula =SUMIF(B2:B5, "Jovan", C2:C5) sabira samo vrednosti u opsegu C2:C5 pri čemu su odgovarajude delije u opsegu B2:B5 jednake vrednosti „Jovan“.
Sintaksa
SUMIF(opseg, kriterijumi, [ukupni_opseg])
57
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Funkcija Countif
Funkcija COUNTIF je jedna od statističkih funkcija za prebrojavanje delija koje ispunjavaju neki uslov; na primer, da bismo prebrojali koliko puta se određeni grad pojavljuje na spisku klijenata.
Sintaksa COUNTIF(opseg, kriterijumi)
Na primer: =COUNTIF(A2:A5;"jabuke")
VEŽBA: SUMIF I COUNTIF
Primena uslovne funkcije IF
Kreirati tabelu, formatirati je i uneti podatke kao na slici
O Popuniti prazne delije od D5 do D14 tako što dete dobiti rezultate pomodu funkcije IF O Formulu demo kreirati na slededi način:
Ako radnik ima više od 12 bodova napisati VSS – visoka stručna sprema, u suprotnom treba napisati SSS – srednja stručna sprema
=IF(F5>12;“VSS”;”SSS”), =IF(F6>12;“VSS”;”SSS”)…
O Popuniti prazne delije od G5 do G14 tako što dete Vrednost boda pomnožiti sa Brojem bodova za svakog radnika
58
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Primena funkcija za uslovno sabiranje i oduzimanje SUMIF i COUNTIF
O Kreirati tabelu, formatirati je i uneti podatke kao na slici
O U delije I2, I4, I6, I8, I10, I12 i I14 postaviti formule u zavisnosti od toga šta se traži u prethodnoj deliji
Broj radnika iz Novog Pazara: Prebrojati radnike ako su iz Novog Pazara =COUNTIF(E5:E14;"NP")
Broj radnika koji imaju platu vedu od 10000: Prebrojati radnike ako imaju platu vedu od 10000
=COUNTIF(G5:G14;">10000")
Zbir plata za radnike iz Novog Pazara: Sabrati plate radnika ako su radnici iz Novog Pazara
=SUMIF(E5:E14;"NP";G5:G14)
Prosečna plata: Izračunati prosečnu vrednost svih plata =AVERAGE(G5:G14)
Minimalna plata: Nadi minimalnu vrednost svih plata
=MIN(G5:G14)
Ukupni broj bodova svih radnika iz Beograda: Sabrati sve bodove ako su radnici iz Beograda
=SUMIF(E5:E14;"BG";F5:F14)
Zbir plata vedih od 10000: Sabrati sve plate ako su vede od 10000 =SUMIF(G5:G14;">10000")
59
MICROSOFT OFFICE EXCEL
FINANSIJSKE FUNKCIJE
Funkcija PMT
PMT, jedna od finansijskih funkcija, izračunava ratu kredita na osnovu nepromenljivih otplata i nepromenljivih kamatnih stopa.
Sintaksa PMT(rate, nper, pv, [fv], [tipe])
Sintaksa funkcije PMT ima sledede argumente:
O Rate Kamatna stopa kredita.
O Nper Ukupan broj rata kredita.
O Pv Sadašnja vrednost ili ukupan iznos trenutne vrednosti niza bududih rata, poznata i pod nazivom principal.
O Fv Bududa vrednost ili gotovinski saldo koji želite da postignete kada otplatite poslednju ratu.
Ako je argument bud_vr izostavljen, pretpostavlja se da je on 0 (nula), to jest bududa vrednost
kredita je 0.
O Otkucajte Opcionalno. Broj 0 (nula) ili 1 i pokazuje kada dospevaju rate.
VEŽBA: FUNKCIJA PMT
Želite da za vašu privatnu firmu kupite, na kredit od banke, nove mašine u vrednosti od 10000 eura.
Kredit treba da vratite za godinu dana, sa godišnjom kamatnom stopom od 10%, pladajudi jednake
mesečne rate na kraju meseca. Pomodu finansijske funkcije PMT izračunati mesečnu ratu za uzeti kredit.
NAPOMENA: U ovom zadatku godišnja kamatna stopa se deli na broj meseci u godini tj.12 da bi se dobila mesečna kamatna stopa
60
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Funkcija RATE
Daje kamatnu stopu za određeni period anuiteta. RATE se izračunava iteracijom i može imati nula ili
više rešenja. Ako uzastopni rezultati funkcije RATE ne konvergiraju ka 0,0000001 posle 20 iteracija,
funkcija RATE daje grešku #NUM!.
Sintaksa RATE(nper, pmt, pv, [fv], [type], [guess])
Sintaksa funkcije RATE ima sledede argumente:
O Nper Ukupan broj perioda otplate tokom godine. O Pmt Rata pladena za svaki period i ne može se menjati za anuitet. Uobičajeno je da rata uključuje
glavnicu i kamatu, ali ne i druge provizije i poreze. Ako je argument rata izostavljen, morate da
upišete argument fv. O Pv Sadašnja vrednost – ukupan iznos trenutne vrednosti niza bududih rata.
O Fv Bududa vrednost ili gotovinski ekvivalent koji želite da ostvarite nakon otplate poslednje rate.
Ako je argument fv izostavljen, pretpostavlja se da je 0 (na primer, bududa vrednost kredita je 0).
Ako se argument fv izostavi, morate da navedete argument pmt. O Type Broj 0 ili 1 i pokazuje kada dospevaju pladanja.
VEŽBA: FUNKCIJA RATE
Želite da uzmete kredit za stan koji košta 93500 Eura. Banka ovaj kredit daje sa godišnjom kamatnom
stopom od 4,3% i pri tome bi mesečna rata za ovaj kredit iznosila 960 Eura. Odredi koliko meseci biste
trabali da vradate kredit koji banka daje pod ovim uslovima.
NAPOMENA: Vrednost PMT treba uzeti sa predznakom minus
61
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Funkcija PV
PV, jedna od finansijskih funkcija izračunava sadašnju vrednost kredita ili investicije na osnovu
nepromenljive kamatne stope. Daje trenutnu vrednost (iznos kredita) koju možete da sebi priuštite
na osnovu zadate mesečne uplate.
Sintaksa PV(rate, nper, pmt, [fv], [type])
Sintaksa funkcije PV ima sledede argumente: O Rate Kamatna stopa za određeni period. Na primer, ako uzmete kredit za automobil sa godišnjom
kamatnom stopom od 10 procenata i vršite mesečne otplate, vaša mesečna kamatna stopa iznosi 10%/12 ili 0,83%. U formulu kao kamatu treba da unesete 10%/12, 0,83% ili 0,0083.
O Nper Ukupan broj rata u anuitetu. Na primer, ako ste uzeli četvorogodišnji kredit za automobil i
vršite mesečne otplate, vaš dug ima 4*12 (ili 48) perioda. Za nper u formulu treba da unesete 48. O Pmt Rata pladena za svaki period i ne može se menjati za anuitet. Uobičajeno je da rata uključuje
glavnicu i kamatu, ali ne i druge provizije i poreze. Na primer, mesečna otplata na četvorogodišnji
kredit za automobil od 10.000 din. uz kamatu od 12 procenata iznosi 263,33 din. U formulu kao ratu treba da unesete -263,33. Ako je argument rata izostavljen, morate da upišete argument fv.
O Fv Bududa vrednost ili gotovinski ekvivalent koji želite da ostvarite pošto otplatite poslednju ratu.
Ako je argument fv izostavljen, pretpostavlja se da je 0 (bududa vrednost kredita, na primer je 0). Na
primer, ako želite da uštedite 50.000 din. da biste otpladivali neki poseban projekat slededih 18
godina, onda je 50.000 din. bududa vrednost. Zatim možete da napravite klasičnu procenu kamatne
stope i da utvrdite koliko dete uštedeti svakog meseca. Ako je argument fv izostavljen, morate da uključite argument rate.
O Type Broj 0 ili 1 i pokazuje kada dospevaju pladanja.
VEŽBA: FUNKCIJA PV
Želite da kupite nov automobil. Poznato vam je da za ovu kupovinu od banke možete dobiti kredit sa
rokom otplate oda 36 meseci, uz kamatnu stopu od 9% godišnje. Za mesečnu ratu kredita možete da
izdvojite najviše 300 Eura. Odrediti koliko košta najskuplji automobil koji možete da kupite, to jest
koliki iznos kredita možete da dobijete od banke.
62
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Funkcija FV
FV, jedna od finansijskih funkcija, izračunava bududu vrednost investicije na osnovu nepromenljive
kamatne stope. Funkciju FV možete da koristite sa periodičnim, nepromenljivim pladanjima ili sa zbirnim
pladanjem u jednoj rati.
Sintaksa
FV(rate,nper,pmt,[pv],[type])
Sintaksa funkcije FV ima sledede argumente:
O Rate Kamatna stopa za određeni period. O Nper Ukupan broj perioda otplate tokom godine. O Pmt Rata pladena za svaki period koja se ne može menjati tokom godišnjeg perioda. Uobičajeno je da
parametar rate uključuje glavnicu i kamatu, ali ne i druge provizije i poreze. Ako je argument rate izostavljen, morate da uključite argument pv.
O Pv Sadašnja vrednost odnosno ukupan iznos trenutne vrednosti svih bududih isplata. Ako se parametar
pv izostavi, pretpostavlja se da je njegova vrednost 0 (nula) i morate uključiti argument rata. O Type Broj 0 ili 1 koji ukazuje na to kada dospevaju isplate. Ako se parametar tip izostavi, pretpostavlja
se da je njegova vrednost 0.
VEŽBA: FUNKCIJA FV
Četvrti ste razred srednje škole i pripremate se za matursku ekskurziju u Španiju. Imate ušteđevinu na
svom računu u banci, jer ste od prvog razreda srednje škole pune 3 godine svaki mesec upladivali po
10 Eura u banku na štednju. Na tu štednju banka vam je davala kamatu od 5,6% godišnje. Odrediti
iznos ušteđevine koju imate posle 3 pune godine štednje!
NAPOMENA: period štednje se množi sa 12 zato što je dat period štednje na gosišnjem nivou a potrebno je izračunati na mesečnom nivou
63
MICROSOFT OFFICE EXCEL
GRAFIKONI U EXCELU
1. Na radnom listu rasporedite podatke koje želite da ubacite u grafikon.Podaci mogu biti
raspoređeni u redovima ili kolonama – Excel automatski utvrđuje najbolji način za ubacivanje
podataka u grafikon. Neki tipovi grafikona (na primer kružni i grafikoni sa mehuridima)
zahtevaju određeni raspored grafikona.
2. Izaberite delije koje sadrže podatke koje želite da koristite za grafikon.
3. Na kartici Umetanje, u grupi Grafikoni uradite nešto od slededeg.
Kliknite na tip grafikona, a zatim kliknite na podtip grafikona koji želite da koristite.
Da biste videli sve dostupne tipove grafikona, kliknite na da biste pokrenuli dijalog Insert
chart i kliknite na strelice da biste pregledali tipove grafikona.
4. Grafikon se podrazumevano postavlja na radni list kao ugrađeni grafikon
Promena rasporeda ili stila grafikona
Nakon kreiranja grafikona možete odmah promeniti njegov izgled. Umesto ručnog dodavanja ili promene
elemenata grafikona ili oblikovanja grafikona, možete brzo primeniti unapred definisani raspored i stil
grafikona na svoj grafikon. Excel pruža različite korisne unapred definisane rasporede i stilove (ili brze
rasporede i brze stilove), ali po potrebi možete i da podesite raspored ili stil tako što dete ručno promeniti
raspored i oblik pojedinačnih elemenata grafikona.
Primena unapred definisanog rasporeda grafikona
1. Kliknite na bilo koje mesto u grafikonu koji želite da oblikujete koristedi unapred definisani raspored grafikona.
Prikazade se kontekstualna kartica Chart Tools, a ispod nje de se pojaviti kartice Design, Layout iFormat.
2. Na kartici Design, u grupi Chart Layouts izaberite raspored grafikona koji želite da koristite.
64
MICROSOFT OFFICE EXCEL
Primena unapred definisanog stila grafikona
1. Kliknite na bilo koje mesto u grafikonu koji želite da oblikujete koristedi unapred definisani stil grafikona.
Prikazade se kontekstualna kartica Chart Tools, a ispod nje de se pojaviti kartice Design, Layout iFormat.
2. Na kartici Design, u grupi Chart Styles izaberite stil grafikona koji želite da koristite.
Dodavanje naslova grafikona
1. Kliknite bilo gde u grafikon u koji želite da dodate naslov. Prikazade se kontekstualna kartica Chart Tools, a ispod nje de se pojaviti kartice Design, Layout i Format
2. Na kartici Layout, u grupi Labels kliknite na dugme Chart Title.
3. Izaberite stavku Centered Overlay Title ili Above chart 4. U okviru za tekst Chart title koji se pojavljuje u grafikonu, otkucajte željeni tekst.
Prikazivanje ili skrivanje legende
Kada kreirate grafikon, pojavljuje se legenda, ali možete sakriti legendu ili promeniti njenu lokaciju nakon kreiranja grafikona.
1. Kliknite na grafikon u kojem želite da prikažete ili sakrijete legendu.
Prikazade se kontekstualna kartica Chart Tools, a ispod nje de se
pojaviti kartice Design, Layout i Format 2. Na kartici Layout, u grupi Labels kliknite na dugme Legend. 3. Uradite nešto od slededeg:
Da biste sakrili legendu, izaberite stavku None.
Da biste prikazali legendu, kliknite na željenu opciju
za prikaz.
65
MICROSOFT OFFICE EXCEL
VEŽBA: IZRADA GRAFIKONA
Kreirati dijagram tipa Pie koji prikazuje nedeljni promet u procentima. Koristiti podatke iz sledeće
tabele gde treba izračunati nedeljni promet za svaki dan:
U naslovu treba da bude “Promet u procentima” Dijagram sadrži legendu sa nazivima dana u nedelji Prikazati na dijagramu procente dnevnog prometa Dijagram bi na kraju trebalo da izgleda ovako:
66
MICROSOFT
OFFICE
POWER
POINT
Skripta sa vežbama
67
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
PREZENTACIJE
Svako javno izlaganje, bilo u cilju edukacije ili neke promocije slikovitije je i efektnije ako je pradeno
odgovarajudom multimedijalnom prezentacijom. Primena prezentacije posebno je uspešna u
obrazovanju. Učenicima je lakše usvajanje materije koja je pradena ilustracijama i animacijama od
suvoparnog predavanja pradenog škripom krede po lošim tablama na kojima se ništa ne vidi.
Veliku pomod pri izradi prezentacije predstavljaju programi za kreiranje i prikazivanje prezentacija.
Jedan od najčešde korišdenih programa za izradu prezentacija je program iz Microsoft Office paketa,
PowerPoint.
Sama računarska prezentacija je niz slajdova (stranica prezentacije).
Svaka stranica (slajd) se kreira od jednog ili više objekata koji mogu biti u vidu teksta, grafike, zvuka (efekti, muzika), video klipova.
PRAVILA IZRADE PREZENTACIJE
Početak
Prvi slajd treba da sadrži naslov teme o kojoj de se govoriti, ime i prezime autora i naziv institucije čiji je deo. Kontakt podaci autora najčešde se stavljaju na poslednji slajd.
Na drugom slajdu uobičajeno je prikazati sadržaj prezentacije.
Naredni slajdovi bi trebalo da prate stavke iz sadržaja.
Bitno je da uspostavite logički tok prezentacije. Ne dozvolite da se prezentacija pretvori u slajdove sa listama, tekstom i tabelama. Pretvorite je u priču. Uspostavite tok i radnju. Napravite uvod, razradu i zaključak. Publici je potrebno da kažete o čemu dete pričati, zatim da ispričate i, na kraju, da im kažete o čemu ste pričali.
Tekst
Previše teksta znači gubitak pažnje publike. Pored toga što de slajd delovati neuredno, publika de pažnju usmeriti na čitanje teksta umesto na slušanje.
Tekst ne bi trebalo da sadrži cele rečenice, ved samo teze koje de vas podsetiti o čemu treba da
pričate. Koristite ključne reči i fraze, a ne cele opise.
Preporučuje se postavljanje najviše 4-5 tačaka na jedan slajd; nikako ne treba pisati cele rečenice i pasuse. Ako je reč o definicijama neophodnim za pradenje teme, poželjno je, u vidu citata, izdvojiti najbitnije delove.
Font
Ukoliko je font sitan, publika nede modi da pročita tekst i naprezade oči. Minimalna veličina fonta koja se preporučuje je 18 pt, a optimalno je 24 pt.
Obratite pažnju kolika je prostorija u kojoj prezentujete. Vodite računa da i publici iz poslednjeg
reda tekst mora biti čitljiv i jasno vidljiv.
68
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
Za naslov slajda obično se koristi font veličine 40–44 pt. Kada kucate podtezu, smanjite veličinu fonta u odnosu na tezu. Za tekst na slajdu najpraktičnije je koristiti neki standardni font kao npr. Arial, Times New Roman…
Ukoliko koristite nestandardne fontove, pripremite se da postoji mogudnost da oni nisu instalirani na računaru sa kog dete puštati prezentaciju.
Koristite jednu vrstu fonta, pisanje različitim fontovima deluje neozbiljno i neprofesionalno. Ne koristite ukrasne fontove za tekst slajda. Bold koristite kada želite da istaknete važne informacije. Izbegavajte upotrebu svih velikih slova (Caps Lock), jer su teško čitljiva, a publika de stedi utisak da
vičete na njih. Izbegavajte upotrebu Italica, slabo je čitljiv.
Boja
Boja teksta mora biti u kontrastu sa pozadinom. Drugačiju boju teksta možete koristiti kada nešto naglašavate. Previše različitih boja u tekstu ometa i umara publiku. Kreativnost se ne iskazuje bojama fonta.
Grafikoni
Ukoliko postoji mogudnost, podatke iz tabele treba prikazati uz pomod grafikona – lakše se prati, razumljivije je i preglednije.
Grafikoni moraju imati naslov i legendu. Grafikon mora biti dovoljno velik da se sav njegov sadržaj može
pročitati.
Slike
Slike su efektan način vizuelizacije informacija, i ljudi ih duže pamte, jer: „Slika govori više od hiljadu reči”. Međutim, morate postaviti pitanje: Kojih hiljadu reči? Slika mora da bude u skladu sa temom i porukom prezentacije.
Organizovati slajd znači efikasno rasporediti slike i tekst na slajdu. Deo teksta koji je postavljen preko slike obično je nejasan i teško čitljiv. Mala slika postavljena u ugao slajda gubi smisao. Nije preporučljivo koristiti slike niske rezolucije, jer gube na kvalitetu kad se uvedaju. Postavljanje slika radi dekoracije nije preporučljivo – odvrada pažnju i zbunjuje publiku.
Dizajn slajdova
Koristite jednostavne, atraktivne pozadine. Sa interneta možete downloadovati mnoštvo besplatnih PPT šablona.
Koristite istu pozadinu na svim slajdovima prezentacije. Ne koristite previše šarene pozadine. Nemojte koristiti pozadine na kojima de tekst biti slabo vidljiv.
69
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
Animacije
Koristite jednu vrstu prelaza između slajdova (slide transition). Ukoliko se koristi više prelaza i slajdovi „izledu” sa različitih strana, prezentacija može delovati neozbiljno i zamarajude.
Pažljivo odaberite animacije, jer određene animacije mogu da odvlače pažnju i da zamaraju. Vodite računa o brzini animacije. Procenite kada je potrebno da animacija ide automatski, a kada na klik miša. Izbegavajte zvučne efekte – samo nerviraju publiku i odvradaju pažnju od prezentacije. Ne preterujte sa animacijama.
Kraj
Na kraju prezentacije izvedite zaključak – ponovite ukratko o čemu ste pričali, istaknite glavne ideje i poentu.
Na poslednjem slajdu možete se zahvaliti na pažnji i upitati publiku da li ima neka pitanja. Ne zaboravite da ostavite svoje kontakt informacije, obično e-mail. Nemojte preterivati sa brojem slajdova. Generalno pravilo je – 1 slajd po minutu. Snimite prezentaciju u različitim verzijama PowerPointa, i ponesite je na više različitih memorija. Na dan prezentovanja dođite ranije, namestite svu potrebnu tehniku i isprobajte prezentaciju.
Ne smete zaboraviti da ste Vi prezenter i da Vaša poruka treba da bude fokus, a ne Vaši slajdovi ili efekti na njima. Nikakva količina efekata ili objekata na slajdu nede prevazidi slabu prezentaciju. To samo loše prezentacije čini još lošijim.
POKRETANJE POWER POINTA
PowerPoint je jedan od programa iz paketa Microsoft Office koji se najčešde koristi. On je sastavni deo
programskog paketa Office. Aktiviranje POWER POINTA postiže se klikom na Start/Programs/Microsoft
Office/PowerPoint
70
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
ELEMENTI RADNOG OKRUŽENJA U POWER POINTU
1. Tasteri za manipulaciju prozorom: minimiziranje, maksimiziranje, zatvaranje prozora 2. Naslovna traka – ime dokumenta, nastavak (.pptx) i ime programa 3. Kartice (tabs)
O Datoteka (File) O Animacije (Animations)
O Početak (Home) O Pokretanje prezentacije (Slide Show) O Umetni (Insert) O Prikaz (Review) O Dizajn (Design) O Pregled (View) O Prelazi (Transitions)
4. Traka s alatima (Toolbar)
O neke skrivene naredbe pored sebe imaju strelicu koje služi za otvaranje dodatnih opcija O zasivljene naredbe ne mogu se trenutno izvršiti
O naredbe s tri tačke prikazuju dalje naredbe
O kartice i alatne trake zajedno se nazivaju vrpca (ribbon)
5. Polja za unos sadržaja – ovde upisujemo tekst, unosimo objekat 6. Tačka umetanja, mesto gde treperi kursor 7. Prikaz minijatura 8. Polje za beleške 9. Trake za horizontalnu i vertikalnu navigaciju (klizači)
10. Statusna traka – prikazuje podatke o trenutnom položaju tačke umetanja na radnoj površini i
stanje nekih posebnih funkcija Microsoft PowerPointa-a 11. Horizontalno i vertikalno poravnanje
71
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
IZRADA PREZENTACIJE
Kada se pokrene PowerPoint, on se otvara u prikaz koji se naziva normalni prikaz u kojem možemo da kreiramo slajdove i da radimo sa njima.
Dodavanje, preraspoređivanje i brisanje slajdova
Dodavanje slajdova vrši se u kartici Home, u odeljku Slide.
Slajd koji je automatski ponuđen u prezentaciji ima dva čuvara mesta, jedan oblikovan za naslov i drugi
oblikovan za podnaslov. Raspored čuvara mesta na slajdu naziva se raspored. Office PowerPoint takođe
obezbeđuje druge tipove čuvara mesta, na primer za slike i SmartArt grafike.
Kada dodate slajd u prezentaciju, možete da uradite sledede da biste istovremeno odabrali raspored za novi slajd:
1. Na odeljku Slides na levoj strani ekrana, kliknite ispod slajda koji je ved prikazan. 2. Na kartici Home, u grupi Slide kliknite na strelicu pored dugmeta New slide.
Pojavide se galerija u kojoj su prikazane sličice različitih rasporeda na slajdovima koji su dostupni.
1. Ime identifikuje sadržaj za koji je dizajniran svaki raspored.
2. Čuvari mesta koji prikazuju ikone u boji mogu da sadrže
tekst, ali možete i da kliknete na ikone da biste
automatski umetali objekte, uključujudi SmartArt
grafike i clip art. 3. Izaberite raspored koji želite za novi slajd.
Novi slajd sada se pojavljuje na kartici Slide na kojoj je
markiran kao trenutni slajd i u oknu Slide. Ponovite ovu
proceduru za svaki novi slajd koji želite da dodate.
72
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
Utvrđivanje potrebnog broja slajdova
Da biste izračunali koliko vam je slajdova potrebno, napravite
prikaz strukture materijala koji planirate da pokrijete, a zatim
podelite taj materijal na pojedinačne slajdove. Verovatno de
vam biti potrebni makar slededi slajdovi:
Naslovni slajd
Uvodni slajd koji navodi glavne tačke ili oblasti u prezentaciji
Po jedan slajd za svaku tačku ili oblast koja je navedena na uvodnom slajdu
Slajd sa rezimeom koji ponavlja listu glavnih tačaka ili oblasti
u prezentaciji
Koristedi ovu osnovnu strukturu, ako želite da predstavite tri
glavne tačke ili oblasti, možete planirati da imate najmanje šest slajdova: naslovni slajd, uvodni slajd, po jedan slajd za svaku od tri glavne tačke ili oblasti i slajd sa rezimeom.
Primena novog rasporeda na slajd
Da biste promenili raspored na postojedem slajdu, izvršite slededu radnju:
1. Na kartici Slides izaberite slajd na koji želite da primenite novi raspored.
2. Na kartici Home, u grupi Slides izaberite stavku Layout, a zatim izaberite novi raspored koji želite da primenite.
Kopiranje slajda
Ako želite da kreirate dva slajda koji imaju sličan sadržaj i raspored, možete da uštedite vreme tako što
dete kreirati jedan slajd koji ima oblikovanje i sadržaj koje de oba slajda deliti, a zatim da napravite kopiju
tog slajda pre nego što svakom od njih dodate konačne, posebne detalje.
1. Na kartici Slides kliknite desnim tasterom miša na slajd koji želite da kopirate, a zatim u priručni meni izaberite stavku Copy .
2. Na kartici Slides kliknite desnim tasterom miša na mesto na koje želite da dodate novu kopiju
slajda, a zatim u priručnom meniju izaberite stavku Paste.
Takođe možete da umetnete kopiju slajda iz jedne prezentacije u drugu prezentaciju.
Preraspoređivanje slajdova
Na kartici Slides izaberite slajd koji želite da premestite, a zatim ga prevucite na željenu
lokaciju. Da biste izabrali više slajdova, kliknite na slajd koji želite da premestite, a zatim pritisnite i
držite taster CTRL dok birate druge slajdove koje želite da premestite.
73
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
Brisanje slajda
Na kartici Slides kliknite desnim tasterom miša na slajd koji želite da izbrišete, a zatim u priručnom meniju izaberite stavku Delete Slide.
DODAVANJE I OBLIKOVANJE TEKSTA
Najčešdi sadržaj slajdova u PowerPoint prezentaciji jeste tekst – u naslovima, zaglavljima i listama sa znacima za nabrajanje.
Da biste dodali tekst neki slajd, kliknite na čuvar mesta u koji želite da dodate tekst, a zatim otkucajte ili nalepite tekst koji želite da dodate.
Dodavanje okvira za tekst (Text Box)
Na kartici Insert, u grupi Text izaberite stavku Text Box. Kliknite na slajd, a zatim prevucite pokazivač da biste nacrtali okvir za tekst.
Oblikovanje listi sa znacima za nabrajanje
Neki čuvari mesta automatski oblikuju tekst kao listu sa znacima za nabrajanje, dok sa drugima to nije slučaj. Na kartici Home u grupi Paragraph izvršite neku od slededih radnji:
Da biste sa liste sa znacima za nabrajanje prešli na tekst bez znakova za nabrajanje i obrnuto,
izaberite tekst, a zatim kliknite na dugme Bullets .
Da biste promenili stil znakova za nabrajanje na listi, kliknite na strelicu pored dugmeta Numbered
, a zatim izaberite željeni stil znakova za nabrajanje.
Promena izgleda teksta
Postoje mnogi načini na koje možete da promenite izgled teksta na slajdu, od osnovne dugmadi na
kartici Home za oblikovanje fonta, stila, veličine, boje i osobina pasusa do naprednijih opcija kao što su
animacija ili konverzija u SmartArt grafike.Prilikom selektovanja određenog okvira za tekst, pojavljuje se
nova kartica Format koja služi za napredno oblikovanje objekata. Među tim opcijama, nalazi se i opcija
Text Effects koja služi za dodavanje različitih efekata tekstu.
Dodavanje teksta u oblik
Oblici poput kvadrata, krugova, oblačida i podebljanih strelica mogu da sadrže tekst. Kada tekst upisujete u oblik, on se prilaže obliku i premešta se i rotira sa njim.
Izaberite oblik, a zatim klikom na desni taster miša odaberite opciju Edit Text da biste dodali tekst koji postaje deo oblika
74
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
VEŽBA: RAD SA TEKSTOM U PREZENTACIJI
Otvoriti PowerPointi kreirati prezentaciju sa slededim slajdovima
PRELAZ IZMEĐU SLAJDOVA (TRANSITION)
Efekti zamene slajda nalik su animacijama i dešavaju se kada sa
jednog slajda prelazite na slededi. Office PowerPoint obezbeđuje
mnoge tipove efekata zamene slajda, uključujudi standardna
postepena iščezavanja, rastvaranja, isecanja i brisanja, kao i
neobičnije efekte zamene slajda kao što su zupčanici i efekat
šahovske table.
Na kartici Transition u grupi Transitionto this slide izaberite efekat zamene slajda koji želite.
U grupi Timing možete da odaberete druge opcije za kontrolu brzine efekta zamene slajda (Duration), da dodate zvuk (Sound) i da primenite efekat zamene na sve slajdove u prezentaciji (Apply to all).
Takođe, možete podesiti da se prelazak na drugi slajd odvija tako što čekirate opciju On mouse click, u
suprotnom slajdovi de se smenjivati automatski.
75
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
ANIMACIJA OBJEKATA SLAJDA (ANIMATION)
Animacija je odličan način za fokusiranje na važne tačke, kontrolisanje toka informacija i povedanje
interesovanja gledalaca za prezentaciju. Efekte animacije možete da primenite na tekst ili objekte
na pojedinačnim slajdovima, na tekst i objekte na master slajda.
U programu PowerPoint postoje četiri različite vrste efekata animacije:
Ulazni efekti (Entrance).Na primer, možete da učinite da objekat postepeno ulazi u fokus, uleti na slajd sa ivice ili uskoči u prikaz (animacije označene zelenom bojom).
Efekti naglašavanja (Emphasis).Primeri ovih efekata obuhvataju redukovanje ili uvedavanje objekta, promenu
boje ili njegovo okretanje u centru (animacije označene
žutom bojom).
Izlazni efekti (Exit).Ovi efekti obuhvataju odletanje objekta sa slajda, nestanak iz prikaza ili spiralno nestajanje sa slajda (animacije označene crvenom bojom).
Putanja kretanja (Motion Paths). Ove efekte možete da koristite da bi se objekat kretao nagore ili nadole, nalevo ili nadesno ili u obliku zvezde ili kruga (pored drugih efekata).
Možete da koristite samo animaciju ili da kombinujete više efekata. Na primer, možete da učinite da red
teksta ulede s leve strane i postepeno raste tako što dete na njega primeniti ulazni efekat (Float In i
efekat naglašavanjaGrow/Shrink).
Dodavanje animacije u objekat
Da biste dodali efekat animacije na objekat, uradite sledede:
1. Izaberite objekat koji želite da animirate.
2. Na kartici Animations, u grupi Animation kliknite na dugme More , a zatim izaberite željeni
efekat animacije.
Primena više efekata animacije na jedan objekat
Da biste na isti objekat primenili više animacija, uradite sledede:
1. Izaberite tekst ili objekat u koji želite da dodate više animacija. 2. Na kartici Animations, u grupi Advanced Animation kliknite na dugme Add
Animation 3. Izaberite prvu željenu animaciju, a zatim na isti način izaberite i drugu, tredu itd
76
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
VEŽBA: PRELAZI I ANIMACIJE
1. Izabrati jednu prezentaciju iz prethodne vežbe
Podesite da je tranzicija prvog slajda sa slededim parametrima Efekat tranzicije: Box inBrzina: FastZvuk: ApplauseVreme za tranziciju: automatski posle 3 sekunde
Podesite da je tranzicija drugog slajda sa slededim
parametrima Efekat tranzicije: Cover LeftBrzina: FastZvuk: ChimeVreme za tranziciju: automatski posle 5 sekunde
Podesite da je tranzicija tredeg slajda sa slededim parametrima
Efekat tranzicije: DissolveBrzina: SlowZvuk: HammerVreme za tranziciju: automatski posle 7 sekunde
2. Izaberite slajd sa tri elementa i to jedan tekstualni i dve slike. Animirajte ovaj slajd na slededi način
Prvi element: Drugi element: Ulaz: Box Ulaz: Wedge
Naglašavanje: Spin Naglašavanje: Grow/Shrink
Izlaz: Diamond Izlaz: Checkerboard
Kretanje elementa: Hexagon Kretanje elementa: Right
Start: On Mouse Start: With Previous
Pravac: Horizontal Pravac: Horizontal
Brzina: Medium Brzina: Slow
Tredi element: Ulaz:
Wheel
Naglašavanje:
Blink Izlaz: CircleKretanje elementa: LeftStart: After PerviousPravac: HorizontalBrzina: Fast
77
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
DIZAJN PREZENTACIJE, MASTER SLAJD
Office PowerPoint obezbeđuje različite temE dizajna koje olakšavaju promenu ukupnog izgleda
prezentacije. Tema je skup elemenata dizajna koji obezbeđuje poseban, ujednačen izgled za sve
Office dokumente pomodu posebnih kombinacija boja, font i efekata.
Office PowerPoint automatski primenjuje Office temu na prezentacije koje su kreirane pomodu
predloška prazne prezentacije, ali izgled prezentacije možete lako da promenite u bilo kojem trenutku
tako što dete primeniti drugu temu.
Primena drugačije teme na prezentaciju
Na kartici Design u grupi Themes izaberite temu dokumenta koju želite da primenite. Da biste pregledali kako trenutni slajd izgleda kada se primeni određena tema, postavite
pokazivač na sličicu te teme. Da biste videli sličice dodatnih tema, kliknite na strelice pored reda sličica.
MASTER SLAJD
Glavni slajd služi za dizajniranje šablona prema svojim potrebama.Slide Master kontroliše ukupan izgled i
postavku svakog slajda u prezentaciji. Ako se na njega stavi logotip, promeni pismo ili shema boja
šablona, doda tekst, datum, broj slajda i sl. to de biti vidljivo na svim slajdovima osim na naslovnom
slajdu.
Uredjivanje Slide Mastera:
Iz menija View - Master izabrati Slide Master ,napraviti sve promene koje želimo na svim slajdovima na isti načinkao i na običnom slajdu. Nakon izvršenih promena na Slide Masteru odaberemo Close
78
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
VEŽBA: IZRADA MASTER SLAJDA
Kreirati prezentaciju sa slededim izgledom master slajda:
Pozadinu podesiti na svetlo narandžastu
Nacrtati logo firme kao na slici (krug -2,7cm, tamno narandžasta boja, slova “a i o” 96pt kao boja pozadine, naziv firme font Calibri, veličina 40pt, tamno siva boja
Ispod loga nacrtati liniju, podebljati je i obojiti u tamno sivu boju
Na dnu slajda ubaciti pravougaonik koji de imati efekat Soft edges – 1 point, bele boje, Transparency 50% (Shape fill- More fill colors)
U pravougaoniku upisati ime vačeg smera,
podebljati i obojiti u tamno sivu boju Na svim master slajdovima naslov obojiti u
tamno sivu boju a ostali tekst u tamno narandžastu
Zatvoriti master slajd
U prezentaciju ubaciti slededi tekst:
Akademija Oxford osnovana je 2008. godine i od tada sprovodi programe neformalnog obrazovanja, kurseve stranih jezika, stručna osposobljavanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije, prevodilačke usluge sudskih tumača. Naši centri se nalaze u 16 gradova u Srbiji.
Tim Akademije Oxford
Tim Akademije Oxford, od zaposlenih u administraciji, preko koordinatora za nastavu, koordinatora za prevodilačke usluge i predavača kurseva su usmereni ka unapređenju sistema kvaliteta usluga koje pružamo. Programi rada i usluge koje pružamo se redovno usklađuju i unapređuju. Posebna pažnja je usmerena ka održavanju naših prostorija i opreme, saradnji sa drugim institucijama i pojedincima, vedoj motivisanosti zaposlenih i ostvarivanja ciljeva Akademije Oxford.
Naša misija
Naša misija je da stručnim i profesionalnim poslovanjem u okviru pružanja prevodilačkih usluga, kurseva stranih jezika, permanentnog obrazovanja zadovoljimo potrebe svih naših saradnika, klijenanta, korisnika usluga i polaznika. Zadovoljavajudi njihove potrebe, Akademija Oxford izgrađuje sopstveni identitet i prepoznatljiv imidž.
79
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
UMETANJE SLIKA ILI CLIP ART KOLEKCIJE
Pored drugih opcija, možete i da dodate slike sa računara ili pretražite veb. U programu kliknite na karticu Insert.
Umetanje clip art kolekcije
1. Izaberite stavke Insert> Clip art. 2. U oknu zadatka Clip Art, u okviru za tekst Search unesite tip clip art kolekcije ili slike koju tražite. 3. Kliknite na dugme Go. 4. Sa liste sa rezultatima izaberite clip art da biste ga umetnuli.
Umetanje slike iz datoteke
1. Izaberite opcije Insert> Picture 2. Kliknite na datoteku da biste je izabrali, a zatim izaberite opcije Insert.
Nakon ubacivanja slike ili clip art-a u prezentaciju, otvara se nova kartica Format, koja služi za napredno
uređivanje. U Format kartici se nalaze opije za uklanjanje pozadine (Remove Background), opcije za
podešavanje svetline (Brightness) i kontrasta (Contrast)-Corrections, opcije za promenu boje slike
(Color), i deo sa šablonima stilova slike.
VEŽBA: RAD SA SLIKAMA
Otvoriti PowerPointi kreirati prezentaciju sa slededim slajdovima
80
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
KREIRANJE I OBLIKOVANJE TABELE
1. Izaberite slajd u koji želite da dodate tabelu. 2. Na kartici Insert, u grupi Tables izaberite
stavku Table. U dijalogu Insert table uradite
nešto od slededeg:
Kliknite i pomerite pokazivač da biste
izabrali željeni broj redova i kolona, a zatim
otpustite taster miša.
Izaberite stavku Insert table, a
zatim unesite brojeve u liste Numer
of columns i Number of rows.3. Kliknite na deliju, a zatim unesite tekst da biste dodali tekst u delije tabele.
Kada unesete tekst, kliknite izvan tabele. Prilikom umetanja tabele pojavide se dve dodatne
kartice: Design (za podešavanje izgleda tabele) i Layout (za ubacivanje i brisanje redova i kolona,
podešavanje rasporeda teksta…)
VEŽBA: TABELE U PREZENTACIJI
Kreirati prezentaciju sa tabelama rasporeda časova u školi i obavezama sa slededim izgledom
81
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
GRAFIKONI ILI DIJAGRAMI (CHARTS)
Grafikoni ili dijagrami vam omogudavaju da predstavite informacije koje se nalaze u radnom
listu u grafičkom formatu. Power Point nudi mnogo različitih tipova dijagrama uključujudi: u
obliku kolone, linija, tzv. Pita, i mnogi drugi. Da biste videli koji su to dostupni dijagrami kliknite
na Insert karticu.
• Kreiranje dijagrama – Create a Chart Da biste kreirali dijagram:
• Kliknite na Insert tab na traci
• Kliknite na tip dijagrama koji želite da napravite
• Unesite podatke i naslove (Data i Labels)
Unesite podatke u dijagram (Edit Chart Data) Da biste dodali podatke u dijagram:
Kliknite na dijagram
Kliknite na Edit Data u okviru Design tab-a
Unesite podatke u radni list (spreadsheet) i zatvorite MS Excel
Da bi proširili opseg podataka za grafikon treba
postaviti kursor na donji desni ugao i prevudi do određene kolone ili reda
82
MICROSOFT OFFICE POWER POINT
VEŽBA: IZRADA GRAFIKONA
83
INTERNET
Skripta
84
INTERNET
INTERNET
Internet je globalna, svetska, računarska mreža koja okuplja
stotine miliona korisnika širom sveta koji međusobno
komuniciraju. Za Internet se često kaže da je mreža svih
mreža. Internet se koristi u svim sferama života, od hobija
do poslovnih informacija.
Godine 1961. ministarstvo odbrane SAD, odnosno Agencija
američkog ministarstva odbrane za napredna istraživanja
(Advanced Research Projects Agency, ARPA) dala je vodedim
američkim univerzitetima zadatak da smisle i naprave računarski sistem, koji je trebalo da poveže američke univerzitete, kao centre znanja i vladine ustanove, kao centre odlučivanja.
Tako je 1969. godine stvorena mreža ARPANET. Sistem je napravljen u obliku paukove mreže. Više
nije bilo centralnog računara, a u slučaju prekida i uništavanja jednog dela mreže, podaci bi se
preusmeravali alternativnim putevima. Godine 1989. mreža se internacionalizuje i dobija ime Internet.
PRISTUP INTERNETU
Računari pristupaju Internetu na različite načine:
Preko lokalnih računarskih mreža koje su stalno ili privremeno povezane na Internet Telefonskim linijama Putem kablovske televizije Satelitskim vezama Radiorelejnim vezama itd.
Da bi se korisnik priključio na Internet, neophodno je da poseduje: računar, modem i pristup
telefonskoj liniji. Što se tiče softverske podrške, svi moderni operativni sistemi imaju podršku za
pristup i komunikaciju putem Interneta. Zatim, za pristup Internetu potrebno je imati vezu do
nekog računara koji ima uspostavljenu vezu ka Internet mreži. Ovu uslugu obezbeđuje veliki broj
firmi u svetu, koje se nazivaju davaoci Internet usluga ili Internet provajderi (Internet service
provider - ISP). Neki od Internet provajdera kod nas su PTT, Eunet, InfoSky, i mnogi drugi.
INTERNET ADRESA
Da bi se tačno znalo kome je od miliona računara poruka upudena, svaki računar na Internet mreži
mora imati jedinstvenu adresu. Ta adresa se naziva IP adresa i predstavlja identifikator računara na
Internet mreži. IP adresa se sastoji iz dva dela. Prvi deo identifikuje mrežu, a drugi deo identifikuje
računar (čvor) u mreži.
Mreža Računar
85
INTERNET
INTERNET SERVISI
Internet je postao modan zahvaljujudi tome što korisnicima nudi veliki broj usluga. Te usluge nazivamo servisi. Najčešde korišdeni Internet servisi su:
E - mail (elektronska pošta) - obezbeđuje slanje poruke drugom korisniku ili grupi korisnika. Poruka je obično tekstualna. Mada postoje mogudnosti slanja binarnih datoteka. Za razliku od vedine ostalih servisa, e- mail se može koristiti čak i kada ne postoji stalna veza sa Internetom.
World Wide Web (WWW) je najpopularniji servis na Internetu, kojim se dokumenti na mreži
povezuju u obliku hiper - veza. Osnova dokumenta je tekst u kome se mogu nalaziti drugi
multimedijalni sadržaji. Iz prikazanog dokumenta se jednostavnim klikom miša može pristupiti
drugim dokumentima na istom ili drugim serverima mreže.
Newsgroups - su javne diskusione grupe ili konferencije. Poruka poslata na grupu je dostupna svim zainteresovanim korisnicima mreže. Postoji sistem kojim se poruka automatski prosleđuje do svih servera u mreži.
Chat - omogudava interaktivni razgovor velikog broja korisnika Interneta. Ovakav razgovor je
organizovan po kanalima, koji se kreiraju dinamički i imaju odgovarajuda imena.
TERMINI VEZANI ZA INTERNET
ISP (ISP - Internet Service Provider) ili Pružalac internet usluga je kompanija ili organizacija koja svojim korisnicima omogudava pristup internetu.
Hiperveze (Hyperlink) služe za povezivanje sadržaja na stranicama na internetu. Pomodu hiperveze možemo:
dodi na drugi deo stranice na kojoj se nalazimo, dodi na drugu stranicu unutar iste lokacije na internetu, dodi na stranicu na nekoj drugoj lokaciji na internetu, preuzimati datoteke (download), pokretati aplikacije, zvučne ili video zapise, ostvariti vezu na e-mail adresu (mailto)
URL (URL - Uniform Resource Locator) predstavlјa veb adresu resursa (dokumenata) koji se nalaze
na internetu. Sastavni delovi URLa su: protokol, ime servera, broj porta i lokacija dokumenta na
serveru. Veb adresa sastoji se od: protokola http (http), znaka dvotačke i dve kose crte (://) koji
razdvajaju protokol od ostalih elemenata adrese, naziva računara, naziva fascikla u kojima je
smešten dokument i naziva tog dokumenta. Npr. http://www.itdesk.info/srb
Veb pregledač (Web Browser) predstavlјa program koji koristimo za pregled stranica na internetu. Najpopularniji pregledači su Internet Explorer, Mozilla FireFox, Google Chrome, Safari, Opera.
86
INTERNET
Pretraživači (Search Engine) koristimo za pretraživanje informacija na internetu. Pretraživači čuvaju
podatke o veb stranicama (klјučne reči, posedenost stranice, itd.). Rezultati pretraživanja prikazuju se u
obliku liste predloženih adresa kojima možemo pristupiti u potrazi za želјenim informacijama.
RSS (RSS - Really Simple Syndication) predstavlјa skup veb formata koji se koriste za stranice koje
se stalno osvežavaju. Olakšana mogudnost prenosa neke informacije (vesti, unosa u blog, i sl.)
objavlјene na veb stranici na standardizovan način (obično: naslov, rečenica ili dve članka, zatim
link ka stranici na kojoj se nalazi ceo članak). Preplatom na RSS sa različitih veb stranica korisnici se
obaveštavaju o novostima bez odlaska na dotične stranice.
PRETRAŽIVANJE INTERNETA
Internet pretražujemo kada želimo pronadi internet porezentacije čije adrese ne znamo. Neki put
ne znamo ni da li postoje takve prezentacije a jedino što znamo je tema koja nas zanima.
Pretraživanje na internetu vrši se uz pomod specijalizovanih web prezentacija(sajtova tj. sites ) koje
za definisane ključne reči od strane korisnika ponude izbor dokumenata sa tim rečima. Korisnik bira
od ponuđenih prezentacija i klikom miša otvara one koje ga zanimaju. Svaka takva prezentacija za
pretraživanje ima svoj sistem i način pretrage. Moguda podela bi bila na: pretraživače,
multipretrazivače, tematske direktorije i td.
PRETRAŽIVAČI (Search engines) - Imaju bazu podataka
koja sadrži dokumente Automatski se grade tako što
robot program popularno nazvan "pauk" pretražuje
internet, obilazi internet servere i stavlja nove
dokumente u bazu, tako da su baze ogromne i
nepredišdene. Kada korisnik zada ključne reči,pretraživač
vrši izbor iz svoje baze na osnovu algoritma za pretragu
čija uspešnost donosi popularnost pretraživaču
MULTI-PRETRAŽIVAČI (Multi-search engine ili Meta search engines) - Pretražuju tako što ključne
reči koje je naveo korisnik istovremeno podnesu nekoliko pretraživača i onda prenesu njihove rezultate
NEVIDLJIVI INTERNET - Dokumenti ne mogu da se nadju ni preko jednog pretraživača ili multi-
pretraživača, web prezentacija sadrži svoju bazu dokumenata kojima može jedino da se priđe iz te
prezentacije (bilo preko pretraživača na sajtu ili kretanjem po hipervezama prtezentacije)
ELEKTRONSKA POŠTA
Elektronska pošta, e-pošta, imejl, mejl (engl. e-mail) su različiti nazivi za mrežni servis koji omogudava slanje i primanje poruka raznovrsnog sadržaja. Ime predstavlja analogiju tradicionalnoj pošti, pri čemu poštansko sanduče zamenjuju serveri, na kojima se e-pošta „čuva“ dok je korisnik ne preuzme.
Programi za rad sa elektronskom poštom se zasnivaju na uređivaču teksta za sastavljanje poruka, čijom primenom se poruka priprema za slanje, mehanizma za slanje i primanje poruka i čitača primljenih poruka. Uz poruke se mogu slati i datoteke. Poruka se šalje primaocu na temelju njegove
87
INTERNET
adrese elektronske pošte. Poruka se može poslati jednom ili više primalaca odjednom. Poslate poruke se čuvaju u elektronskom poštanskom sandučetu primaoca, koje se nalazi na njegovom serveru sve dok ih ne zahteva za prijem na lokalni računar. Gotovo svi provajderi internet usluga u svojoj ponudi imaju i servis za elektronsku poštu.
Jedna od varjanti pisanja elektronske pošte u srpskom jeziku je imejl (i-mejl), ali je na vizit kartama, pozivnicama i sl. nije pogrešno napisati englesku varijantu e-mail.
FORMAT PORUKE
Svaka poruka elektronske pošte se sastoji iz zaglavlja i tela.
Zaglavlje nosi, između ostalog, sledede podatke:
adresu i ime pošiljaoca adresu primaoca
adresu servera preko kojeg je poruka poslata kao i servera koji su prosleđivali poruku na
njenom putu do odredišta datum slanja ime programa koji je korišden za slanje poruke adresu na koju de se slati odgovor, po naznaci samog pošiljaoca prioritet itd.
Telo poruke se može sastojati iz više delova, u zavisnosti od toga da li se sa tekstom poruke šalju i
datoteke.
Folderi koji sadrži mail nalog su:
Inbox (Primljene)- poruke koje su pristigle na Vašu e-mail adresu Outbox (Za slanje) - poruke koje nameravate da pošaljete Send Items (Poslate)- poruke koje ste poslali
Spam - svaka poruka (email, news, ICQ i ostalo) koju primalac nije tražio, koju nije želeo da
dobije i ako se on izjasni da se radi o takvim slučaju
Deleted Items (Izbrisane) - poruke koje ste izbrisali Drafts (Nedovršene) - poruke koje pripremate za slanje, ali nisu završene
KREIRANJE NALOGA U G-MAILU
1. U polju za unos adrese ukucati www.gmail.com 2. Kliknite na dugme “Otvorite nalog” u gornjem desnom uglu ekrana
3. Popunite zahtevana polja vašim podacima, unesite vaše ime, prezime i željeno ime za prijavu
(korisničko ime – username), zatim proverite da li je izabrano korisničko ime na raspolaganju klikom na dugme „Proverite šta je na raspolaganju“. Ukoliko je vaše željeno korisničko ime zauzeto (neko ga je registrovao pre vas, obično je to slučaj sa čestim imenima i prezimenima) pokušajte sa nekim drugim korisničkim imenom, kombinacijom vama logičnih reči, naziva ili brojeva.
4. Slededi korak je unos lozinke (password). Dobro smislite lozinku, ne koristite imena, prezimena, nazive mesta, imena životinja i slično. Neka to bude komplikovana lozinka koja je samo vama
88
INTERNET
logična – kombinacija malih i velikih slova, brojeva i specijalnih karaktera. Ponovo unesite istu lozinku u naredno polje (da se slučajno ne bi potkrala greška u kucanju) .
5. Kod „Lokacije“ izaberite zemlju u kojoj se nalazite, npr. Srbija. Unesite verifikacioni kod,
pročitajte Uslove korišdenja, a zatim kliknite na dugme „Prihvatam, otvori moj nalog“. Ako ste nešto pogrešili bidete obavešteni o tome, te stoga ispravite navedene greške. Ukoliko je sve uneto kako treba i dolikuje trebalo bi da dobijete ovo: Sada ste vlasnik Gmail adrese – uspešno ste otvorili Google nalog. Pomodu ovog naloga možete da koristite i druge Google usluge.
6. Slededi korak je da unesete sliku profila, ukoliko to ne želite kliknite na dugme “Slededi korak” 7. Sada dete dobiti obaveštenje o tome da ste spremni sa radom na gmailu i naziv vaše e-mail
adrese 8. Kliknite na “Nastavi na Gmail”
SLANJE E-MAIL PORUKE U G-MAILU
1. Prvi postupak za kreiranje poruke u Gmail-u je da kliknete na dugme “Nova poruka” 2. Kada to uradite pojavide vam se prozor sa slededim poljima
To (Kome): u ovom polju treba upisati adresu primaoca poruke Ispod ovog polja možemo dodati i polja Cc i Bcc
O Kada želite da više osoba odjednom primi isto pismo, tada koristite polje Cc. Cc je
skradenica od engleskog Carbon copy što znači kopija. U ovom polju unesete e-mail adrese svih primalaca ovog pisma, s tim da ih razdvajate ovim znakom ";". Tako poslano pismo de dobiti svi navedeni primaoci odjednom i pri tome de svaki od njih modi da vidi ko je sve još dobio to pismo.
O Ukoliko želite da neke ili sve od osoba kojima šaljete to pismo ne vide ko ga je još
dobio, njihove adrese unesite u polje Bcc (Blind Carbon Copy)
Subject (Naslov): u ovo polje unosite kratko opisanu namenu poruke. Uvek se preporučuje da ovo polje bude popunjeno
Attachment (Priključi datoteku): ova opcija služi za dodavanje nekog fajla sa harddiska
računara u poruku (slika, document, prezentacija…)
U slededem polju je prostor za pisanje sadržaja e-mail poruke
3. Kada su sva ova polja popunjena možete da pritisnete dugme “Pošalji” koje se nalazi iznad svih
pre pomenutih polja. Sada ste završili sa kreiranjem i slanjem poruke u Gmailu
ORGANIZACIJA G-MAIL POŠTE
Poruke se unutar elektronskog sandučeta organizuju u foldere i kategorije.
Folderi služe za razvrstavanje poruka u Primljene, Poslate i Nedovršene. Takođe se te poruke razvrstavaju i po drugim folderima kao što su poruke označene zvezdicom, nepoželjne i otpad.
Poruke se klasifikuju i u kategorije, npr. Promocije, Društveno i Ažuriranja. Možete da izaberete da
koristite kategorije kao kartice prijemnog sandučeta i kao oznake. Te kategorije vam olakšavaju da
se usredsredite na poruke koje su vam važne i istovremeno čitate poruke koje su istog tipa
Poruke se automatski kategorizuju u sledede opcionalne kartice:
89
INTERNET
Glavno Poruke od prijatelja i porodice, kao i druge poruke koje se ne prikazuju na drugim
karticama.
Promocije Popusti, ponude i druge promotivne e-poruke.
Društveno Poruke sa društvenih mreža, sajtova za deljenje medija, platformi za igre i drugih
društvenih veb-sajtova.
Аžuriranja Obaveštenja kao što su potvrde, priznanice, računi i izvodi.
Forumi Poruke iz onlajn grupa, diskusionih grupa i lista adresa e-pošte.
DRUŠTVENE MREŽE I NJIHOVO KORIŠDENJE
Društvene mreže predstavljaju marketing alat na internetu. Glavni cilj takvog marketing alata jeste
da se proizvede sadržaj koji de korisnici podeliti sa drugima i pomodi kompaniji da postigne vedu
izloženost brenda i vedi domet kupaca. Ovaj vid marketinga pomaže kompaniji da dobije informacije
direktno od klijenata dok istovremeno stvara mnogo personalniju sliku o sebi na globalnom nivou.
Društvene mreže kada su se pojavile, predstavljale su
nov fenomen na internetu. Kada govorimo o
društvenim mrežama, mislimo na besplatne servise
koji korisnicima omogudavaju raznovrsne vidove
komunikacije sa svetom.
Društvene mreže, predstavljaju on-line zajednice mladih koje putem njih dele zajednička
interesovanja, aktivnosti koje obavljaju. Kao najpopularnije mreže predstavljaju se Facebook,
Twitter, Instagram, You Tube. Kao što se moglo očekivati pokazalo se da su društvene mreže
„fenomen mladih“, odnosno da im popularnost među korisnicima opada sa brojem godina
U svetu u kojem se živi brzo, komunikacija je svedena na kratke poruke, a neposredan ljudski kontakt je
zamenjen porukama na ekranu. Pojavom društvenih mreža i njihovim sve bržim širenjem, menjaju se i
ustaljeni poslovni modeli. Društvene mreže su idealne platforme za izgradnju i vođenje pozitivne PR
strategije preko interneta. Na različitim lokacijama okupljaju se milioni međusobno povezanih
potencijalnih kupaca, klijenata, partnera, potrošača, pa i konkurenata. Društvene mreže su sve
popularniji način za komuniciranje preko interneta i u sve vedoj meri zamenjuju pisanje e-poruka.
Dobre strane korišdenja društvenih mreža
Lako prenošenje informacija; Komunikacija sa prijateljima ili poznanicima koji nisu u zemlji bez velikih troškova; Dobijanje znanja o drugim kulturama preko ljudi koje upoznajemo; Lako prenošenje informacija.
Loše strane korišdenja društvenih mreža
• Prijatelje iz stvarnog života možemo povrediti tako što de mo ih zanemarivati, ili možemo napisati nešto nesvesno što ih može povrediti;
90
INTERNET
• Preterivanje u vremenskom korišdenju društvenih mreža može voditi do zavisnosti;
• Dostupnost ličnih informacija u vidu adrese, broja telefona, email adrese, može dovesti do zloupotrebe istih;
• Pojava obmanutosti, jer ne postoji uvek siguran način za proveru validnosti informacija.
ELEKTRONSKO UČENJE
Elektronsko učenje se može definisati kao proces prenošenja
znanja i veština elektronskim putem uz korišdenje odgovarajudih
računarskih aplikacija, tj. namenskih programa, i okruženja u
procesu učenja. Te aplikacije i procesi obuhvataju učenje preko veb-
a, računara, u digitalnim učionicama, a sadržaji se prenose preko
Interneta, intra-neta/ekstraneta, audio i video traka, satelitske
televizije...
Prelazak na elektronsko učenje nikako ne znači odbacivanje
postojedeg sadržaja za podučavanje/obučavanje, ved samo poboljšanje postojedeg obrazovnog materijala, odnosno njegovo osavremenjavanje.
Prenosive vrste sadržaja koje se koriste u elektronskom učenju čine:
Word dokumenti, Adobe Acrobat datoteke, kao i sve ostale datoteke; Veb sadržaji (HTML, Shockwave, JAVA itd.); Kontinualni ili streaming medijumi (RealVideo, MP3 audio, NetShow); Autorizovani nastavni sadržaji u vidu tzv. izvršnih kursvera (engl. co-urseware).
Da bi elektronsko učenje bilo mogude, najpre je potrebno da se nastavni sadržaj učini dostupnim
preko Interneta ili intraneta. To se postiže izradom veb stranice sa odgovarajudim materijalom za
obuku koji korisnik može da preuzme.
Osim toga, složen sistem elektronskog učenja zahteva čitav niz komponenti u koje spadaju:
Proces registracije – kreiranje jedinstvene lozinke (identifikacionog broja) za svakog učesnika u procesu elektronskog učenja, čime se omogudava njegov pristup sistemu;
Kontrola aktivnosti – davanje mogudnosti korisnicima da pristupe onim sadržajima i
funkcijama koji odgovaraju njihovim ulogama u procesu učenja, čime se postiže da sve aktivnosti unutar sistema budu zabeležene i pradene;
Okruženje koje podržava učenje – omogudavanje korisnicima da međusobno komuniciraju,
učestvuju u nastavi i postavljaju pitanja svojim predavačima/instruktorima; Testiranje i ocenjivanje – merenje uspešnosti u savladavanju znanja i veština;
Pradenje procesa nastave i formiranje baze podataka za upravljanje i administriranje sa
mogudnošdu pravljenja raznovrsnih izveštaja – beleženje svih aktivnosti vezanih za učenje, koje de se potom koristiti za razne izveštaje.
91