osnovne kinezioloŠke transformacije 1 uvod u ...dado/index_files/predavanja.pdf · – uslijed...

1

OSNOVNE KINEZIOLOOSNOVNE KINEZIOLOŠŠKE KE TRANSFORMACIJE 1TRANSFORMACIJE 1

Uvod u transformacijske postupke Uvod u transformacijske postupke u kineziologiji u kineziologiji

PREDAVANJAPREDAVANJA

Pripremio: Prof. Pripremio: Prof. drdr. Damir . Damir SekuliSekulićć

1. CJELINA1. CJELINA"OKT" I ANTROPOLO"OKT" I ANTROPOLOŠŠKI KI

STATUSSTATUS

Generalno, ljudsko se biGeneralno, ljudsko se bićće moe možže opisati na e opisati na veliki broj naveliki broj naččina od kojih ovdje izdvajamo:ina od kojih ovdje izdvajamo:

AnatomskoAnatomsko--fiziolofiziološški model (pristup)ki model (pristup)–– ProuProuččava organe, oava organe, organske sustave, njihorganske sustave, njihovu građu i vu građu i

funkcijufunkciju

AntropoloAntropološški model (pristup)ki model (pristup)–– ProuProuččava ljudske osobine i sposobnostiava ljudske osobine i sposobnosti–– PoPoččiva na iva na ččinjenici da se injenici da se ččesto neke ljudske osobine esto neke ljudske osobine

i sposobnosti manifestiraju kroz interaktivno i sposobnosti manifestiraju kroz interaktivno djelovanje vedjelovanje veććeg broja organskih sustavaeg broja organskih sustava

–– U ovom modelu postoji određeni broj osobina i U ovom modelu postoji određeni broj osobina i sposobnosti koje je potrebno poznavati kako bi se sposobnosti koje je potrebno poznavati kako bi se moglo objektivno utvrditi koje je od njih, i u kolikoj moglo objektivno utvrditi koje je od njih, i u kolikoj mjeri mogumjeri mogućće mijenjati putem kinezioloe mijenjati putem kineziološških kih transformacijsihtransformacijsih procesaprocesa

2

AntropoloAntropološški status definiraju...ki status definiraju...

ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKE OSOBINEKE OSOBINE–– KonativneKonativne osobine osobine –– "crte li"crte liččnosti"nosti"–– Zdravstvene osobine Zdravstvene osobine –– statusstatus–– Socijalni statusSocijalni status–– MorfoloMorfološške osobine ke osobine –– " "građa tijelagrađa tijela""

ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKE SPOSOBNOSTIKE SPOSOBNOSTI–– MotoriMotoriččke sposobnostike sposobnosti–– Funkcionalne sposobnostiFunkcionalne sposobnosti–– Kognitivne sposobnosti Kognitivne sposobnosti –– "inteligencija""inteligencija"

AntropoloAntropološški status definiraju...ki status definiraju...

ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKE OSOBINEKE OSOBINE–– GLAVNA ZNAGLAVNA ZNAČČAJKA AJKA NE MONE MOŽŽE SE DEFINIRATI E SE DEFINIRATI

““DOBRODOBRO”” I I ““LOLOŠŠEE””, TJ. NE MO, TJ. NE MOŽŽE SE DEFINIRATI DA E SE DEFINIRATI DA LI VELI VEĆĆA RAZINA NEKE OSOBINE DEFINIRA I VEA RAZINA NEKE OSOBINE DEFINIRA I VEĆĆU U RAZINU KVALITETE ILI NERAZINU KVALITETE ILI NE

ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKE SPOSOBNOSTIKE SPOSOBNOSTI–– GLAVNA ZNAGLAVNA ZNAČČAJKA AJKA MOMOŽŽE SE DEFINIRATI E SE DEFINIRATI

““DOBRODOBRO”” I I ““LOLOŠŠEE”” JER JE JASNO DA VEJER JE JASNO DA VEĆĆA RAZINA A RAZINA SPOSOBNOSTI DEFINIRA ODREĐENU KVALITETU I SPOSOBNOSTI DEFINIRA ODREĐENU KVALITETU I OBRNUTOOBRNUTO

U osnovi...U osnovi...

Radi se o SKUPINAMA osobina i sposobnosti Radi se o SKUPINAMA osobina i sposobnosti niti jedna od njih nije jednoznaniti jedna od njih nije jednoznaččno određena veno određena veććse unutar svake nalazi vese unutar svake nalazi većći broj i broj ““podsposobnostipodsposobnosti”” ((podsegmenatapodsegmenata))Drugim rijeDrugim riječčima:ima:–– Izmjerimo li jednu od skupina ili podskupina izmjerili Izmjerimo li jednu od skupina ili podskupina izmjerili

smo samo jednu od njihsmo samo jednu od njih–– Tek ako izmjerimo sve onda smo izmjerili Tek ako izmjerimo sve onda smo izmjerili

CJELOKUPAN ANTROPOLOCJELOKUPAN ANTROPOLOŠŠKI STATUSKI STATUS–– Izmjeriti cjelokupan ANTROPOLOIzmjeriti cjelokupan ANTROPOLOŠŠKI STATUS nije KI STATUS nije

objektivno moguobjektivno mogućće, ali se ovisno o potrebama moe, ali se ovisno o potrebama možže e definirati (i izmjeriti) ono definirati (i izmjeriti) ono ššto nas zanimato nas zanima

3

DAKLE...DAKLE...

a)a) LJUDI SE MEĐUSOBNO RAZLIKUJU LJUDI SE MEĐUSOBNO RAZLIKUJU UPRAVO PO STUPNJU UPRAVO PO STUPNJU RAZVIJENOSTI POJEDINIH RAZVIJENOSTI POJEDINIH DIMENZIJA ANTROPOLODIMENZIJA ANTROPOLOŠŠKOG KOG STATUSASTATUSA

b)b) ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKI STATUS SE KI STATUS SE NEIZOSTAVNO MIJENJANEIZOSTAVNO MIJENJA

a)a) LJUDI SE MEĐUSOBNO RAZLIKUJU UPRAVO LJUDI SE MEĐUSOBNO RAZLIKUJU UPRAVO PO STUPNJU RAZVIJENOSTI POJEDINIH PO STUPNJU RAZVIJENOSTI POJEDINIH DIMENZIJA ANTROPOLODIMENZIJA ANTROPOLOŠŠKOG STATUSAKOG STATUSA

Ljudi se razlikuju po stupnju razvijenosti:Ljudi se razlikuju po stupnju razvijenosti:1.1. AntropoloAntropološških osobina (vikih osobina (viššii--ninižži; agresivnijii; agresivniji--

manje agresivni; socijalizirani manje agresivni; socijalizirani ––nesocijalizirani,...)nesocijalizirani,...)

2.2. AntropoloAntropološških sposobnosti (brkih sposobnosti (bržžii--sporiji; sporiji; inteligentniji inteligentniji –– manje inteligentni; snamanje inteligentni; snažžniji niji ––manje snamanje snažžni,...)ni,...)

b)b) ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKI STATUS SE NEIZOSTAVNO KI STATUS SE NEIZOSTAVNO MIJENJAMIJENJA

MIJENJA SE:MIJENJA SE:–– Kroz rast i razvoj (ljudi rastu u visini, Kroz rast i razvoj (ljudi rastu u visini,

povepoveććava im se tjelesna teava im se tjelesna težžina, snaga, ina, snaga, inteligencija,...)inteligencija,...)

–– Uslijed djelovanja okoline (okolina djeluje na Uslijed djelovanja okoline (okolina djeluje na promjene socijalnog statusa, zdravstvenog promjene socijalnog statusa, zdravstvenog statusa,...)statusa,...)

–– Uslijed djelovanja kinezioloUslijed djelovanja kineziološških kih transformacijskih transformacijskih stimulusastimulusa

4

Problem ZNANJAProblem ZNANJA

ZNANJA također definiraju razlike među ZNANJA također definiraju razlike među ljudima, ali ne ulaze u ANTROPOLOljudima, ali ne ulaze u ANTROPOLOŠŠKI KI MODEL, ali nam MODEL, ali nam ččesto trebaju pa ih esto trebaju pa ih NEMOJTE ZABORAVITINEMOJTE ZABORAVITIU kineziologiji najzanimljivija su U kineziologiji najzanimljivija su MOTORIMOTORIČČKA ZNANJAKA ZNANJA

Osnovne kinezioloOsnovne kineziološške ke transformacijetransformacije

Znanstveno nastavna disciplina koja prouZnanstveno nastavna disciplina koja prouččava ava najunajuččinkovitije trenainkovitije trenažžne procese (kineziolone procese (kineziološške ke transformacijske procese) pomotransformacijske procese) pomoćću kojih je u kojih je mogumogućće unaprijediti i/ili odre unaprijediti i/ili održžavati na dostignutoj avati na dostignutoj razini FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI, razini FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI, MOTORIMOTORIČČKE SPOSOBNOSTI I MORFOLOKE SPOSOBNOSTI I MORFOLOŠŠKE KE DIMENZIJE ljudskih biDIMENZIJE ljudskih bićća, neovisno o dobi, spolu a, neovisno o dobi, spolu i razini prethodno stei razini prethodno steččenih motorienih motoriččkih znanjakih znanja

Osnovne kinezioloOsnovne kineziološške ke transformacijetransformacije

Znanstveno nastavna disciplina Znanstveno nastavna disciplina koja proukoja prouččava ava najunajuččinkovitije trenainkovitije trenažžne procese (kineziolone procese (kineziološške ke transformacijske procese) pomotransformacijske procese) pomoćću kojih je u kojih je mogumogućće unaprijediti i/ili odre unaprijediti i/ili održžavati na dostignutoj avati na dostignutoj razini FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI, razini FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI, MOTORIMOTORIČČKE SPOSOBNOSTI I MORFOLOKE SPOSOBNOSTI I MORFOLOŠŠKE KE DIMENZIJE ljudskih biDIMENZIJE ljudskih bićća, neovisno o dobi, spolu a, neovisno o dobi, spolu i razini prethodno stei razini prethodno steččenih motorienih motoriččkih znanjakih znanja

ZNANSTVENA DISCIPLINA znanstveno istražuje i vrednuje kineziološke transformacijske procese. Drugim riječima, eksperimentalno utvrđuje što određuje pojedine kineziološke transformacijske programe, kolika im je učinkovitost i koji se mogu smatrati učinkovitijima, a koji manje učinkovitima

NASTAVNA DISCIPLINA znanstvene spoznaje prenosi kroz nastavni proces u druga područja primijenjene kineziologije (edukacija, sport, rekreacija, kineziterapija)

5

Za poZa poččetak...etak...

upoznat upoznat ććemo se sa "objektima" emo se sa "objektima" kineziolokineziološških transformacijskih procesakih transformacijskih procesa

Drugim rijeDrugim riječčima ...ima ...upoznat upoznat ććemo se sa osobinama i emo se sa osobinama i sposobnostima (dimenzijama) koje su cilj sposobnostima (dimenzijama) koje su cilj kineziolokineziološškog transformacijskog djelovanjakog transformacijskog djelovanja

CILJ KINEZIOLOCILJ KINEZIOLOŠŠKOG TRANSFORMACIJSKOG KOG TRANSFORMACIJSKOG

DJELOVANJA (u OKTDJELOVANJA (u OKT--u) MOGU BITI SAMOu) MOGU BITI SAMO::MOTORIMOTORIČČKE SPOSOBNOSTIKE SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNE SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNE SPOSOBNOSTIPROMJENJIVE MORFOLOPROMJENJIVE MORFOLOŠŠKE OSOBINEKE OSOBINE

RAZLOG TOME RAZLOG TOME SAMO OVE DIMENZIJE SAMO OVE DIMENZIJE ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKOG STATUSA MOGU SE KOG STATUSA MOGU SE MIJENJATI POD UTJECAJEM KINEZIOLOMIJENJATI POD UTJECAJEM KINEZIOLOŠŠKIH KIH STIMULUSASTIMULUSA

MEĐUTIMMEĐUTIM......

MORFOLOŠKE OSOBINE

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

6

MEĐUTIMMEĐUTIM......

MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

MORFOLOŠKE OSOBINE

SVE TRI GRUPE SPOSOBNOSTI I OSOBINA IZUZETNO SU POVEZANE I JEDNA NA DRUGU U VEĆOJ ILI MANJOJ MJERI UTJEČU.

SAMIM TIM POTREBNO JE

1. POZNAVATI TE ODNOSE

2. PREDVIDJETI POSLJEDICE (ŠTO ĆE SE DOGODITI S OSTALIMA PROMIJENIMO LI NEKU OD NJIH)

Vrste kinezioloVrste kineziološških kih transformacijskih procesatransformacijskih procesa

Generalno kinezioloGeneralno kineziološški ki transforamcijskitransforamcijskiprocesi procesi –– postupci dijele se na :postupci dijele se na :

1.1. OpOpćće e 2.2. SpecifiSpecifiččnene



1.1. OpOpćće e 2.2. SpecifiSpecifiččnene OPĆI KINEZIOLOŠKI TRANSFORMACIJSKI

POSTUPCI služe kako bi se djelovalo na promjene u općim sposobnostima i osobinama ljudi

•Opća snaga

•Opća koordinacija

•Opće funkcionalne sposobnosti

•…

7



1.1. OpOpććee2.2. SpecifiSpecifiččnene SPECIFIČNI KINEZIOLOŠKI

TRANSFORMACIJSKI POSTUPCI koriste se u specifičnim situacijama (kineziološkim disciplinama)

•Statička snaga stiska šake u judu

•Eksplozivna snaga izbačaja lopte u rukometu

•Specifična koordinacija u zraku kod skokova u vodu

•…

OKT se baviOKT se bavi……

OPOPĆĆIM, a ne specifiIM, a ne specifiččnim kineziolonim kineziološškim kim transformacijskim postupcimatransformacijskim postupcima

–– O KOJOJ SE CILJANOJ GRUPI SPOSOBNOSTI O KOJOJ SE CILJANOJ GRUPI SPOSOBNOSTI I/ILI OSOBINA RADI, I/ILI OSOBINA RADI,

–– RADI LI SE O SPECIFIRADI LI SE O SPECIFIČČNIM ILI OPNIM ILI OPĆĆIM IM KINEZIOLOKINEZIOLOŠŠKIM TRANSFORAMCIJSKIM KIM TRANSFORAMCIJSKIM PROCESIMA, PROCESIMA,

……KINEZIOLOKINEZIOLOŠŠKI TRANSFORMACIJSKI KI TRANSFORMACIJSKI PROCESI IZVODE SE UZ POZNAVANJE PROCESI IZVODE SE UZ POZNAVANJE FORMALNOG MODELA OPFORMALNOG MODELA OPĆĆIH IH KINEZIOLOKINEZIOLOŠŠKIH KIH TRANSFORMACIJSKIH PROCESATRANSFORMACIJSKIH PROCESA

Bez obzira na to Bez obzira na to ……

8

FORMALNI MODEL OPFORMALNI MODEL OPĆĆIH KINEZIOLOIH KINEZIOLOŠŠKIH KIH TRANSFORMACIJSKIH PROCESATRANSFORMACIJSKIH PROCESA

POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

TRENAŽNI OPERATORI


POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

TRENAŽNI OPERATORI

POČETNO ILI INICIJALNO STANJE:

STANJE KOJE ODREĐUJE SUBJEKTA KINEZIOLOŠKOG TRANSFORMACIJSKOG PROCESA (vježbača) U POČETNOJ FAZI NAŠEG RADA.

OVO STANJE NIJE NUŽNO ODREĐENO “NISKOM”RAZINOM RAZVIJENOSTI POJEDINE SPOSOBNOSTI ILI OSOBINE (NA PR. SPORTAŠI NA POČETKU NATJECATELJSKE SEZONE,..) NITI NUŽNO ZNAČI DA NAKON NJEGA SLIJEDI NAPREDAK (MOŽDA NAS ZANIMA SAMO SPRIJEČITI “PROPADANJE”, KAO ŠTO JE SLUČAJ KOD STARIJIH OSOBA KOJE SE UKLJUČUJU U RAZLIČITE FITNESS PROGRAME)


POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

TRENAŽNI OPERATORI

PRIJELAZNO ILI TRANZITIVNO STANJE:

STANJE KOJE ODREĐUJE SUBJEKTA KINEZIOLOŠKOG TRANSFORMACIJSKOG PROCESA (vježbača) U NEKOJ PRIJELAZNOJ FAZI NAŠEG RADA (MOŽE IH BITI I VIŠE)

OVO STANJE SLUŽI KAO “KONTROLNA TOČKA” NAŠEG RADA I NIJE NUŽNO DA BUDE “VIŠE” NEGO POČETNO STANJE (VIDI PRETHODNI “SLIDE”)

MEĐUTIM, NUŽNO JE DA DO OVOG STANJA DOVEDE KINEZIOLOŠKI TRANSFORMACIJSKI PROCES JER SE U PROTIVNOM RADI O “POČETNOM STANJU”

9


POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

TRENAŽNI OPERATORI

FINALNO ILI ZAVRŠNO STANJE:

STANJE KOJE ODREĐUJE SUBJEKTA KINEZIOLOŠKOG TRANSFORMACIJSKOG PROCESA (vježbača) U ZAVRŠNOJ FAZI NAŠEG RADA

DO NJEGA NUŽNO DOVODI KINEZIOLOŠKI TRANSFORMACIJSKI PROCES

NA TEMELJU OVOG STANJA DEFINIRA SE UKUPNA UČINKOVITOST KINEZIOLOŠKOG TRANSFORMACIJSKOG PROCESA


POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

TRENAŽNI OPERATORI

TRENAŽNI OPERATORI ILI KINEZIOLOŠKI STIMULUSI

OMOGUĆUJU MIJENJANJE SUBJEKTA (VJEŽBAČA) OD POČETNOG STANJA, PREKO PRIJELAZNOG (ILI VIŠE NJIH) STANJA DO FINALNOG STANJA.

UKOLIKO SE PROMJENE DOGAĐAJU BEZ DJELOVANJA TRENAŽNIH OPERATORA (RAST I RAZVOJ PRIMJERICE), ONDA NE GOVORIMO O “KINEZIOLOŠKOM TRANSFORMACIJSKOM PROCESU”


POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

TRENAŽNI OPERATORI

Remeteći faktori

10

RemeteRemetećći faktorii faktori……

Mogu ubrzati i usporiti djelovanje kinezioloMogu ubrzati i usporiti djelovanje kineziološških kih operatora operatora –– sustava vjesustava vježžbanjabanjaNije ih moguNije ih mogućće uvijek sve poznavati, ali ih treba e uvijek sve poznavati, ali ih treba ““ooččekivatiekivati””

PONOVIMOPONOVIMO……

POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

TRENAŽNI OPERATORI

ZnaZnačči li to da moi li to da možžemoemo……

POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

Jedan trening

11

Ili moIli možžda to znada to značči da je onda bolje i da je onda bolje

POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

5 treninga u danu

Ili moIli možžda to znada to značči da je onda bolje i da je onda bolje

POČETNO STANJE

PRIJELAZNO STANJE

FINALNO STANJE

5 treninga u danu

Nema pravilaNema pravila……

Bolje reBolje reččeno eno –– ima pravila, ima pravila, –– i zove se SUPERKOMPENZACIJAi zove se SUPERKOMPENZACIJA

12

SuperkompenzacijaSuperkompenzacija……O

PA

DA

NJE

S

PO

SO

BN

OS

TI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA

SUPRAKOMPENZACIJAOPADANJE

SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

SuperkompenzacijaSuperkompenzacija……

fenomen postizanja veće razine treniranosti od inicijalne (prethodne) nakon apliciranog treninga i adekvatnog oporavka



Bez treninga nema napretka

13



Trening nije dovoljan –treba se i odmoriti

OP

AD

AN

JE

SP

OS

OB

NO

STI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

SubkompenzacijaSubkompenzacija……

OP

AD

AN

JE

SP

OS

OB

NO

STI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

TRENING U UVJETIMA SUBKOMPENZACIJE

DOVODI DO PRETRENIRANOSTI

SubkompenzacijaSubkompenzacija……

14

KompenzacijaKompenzacija……O

PA

DA

NJE

S

PO

SO

BN

OS

TI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

KompenzacijaKompenzacija……

OP

AD

AN

JE

SP

OS

OB

NO

STI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

TRENING U UVJETIMA KOMPENZACIJE DOVODI DO

“ODRŽAVANJA”TRENIRANOSTI


OP

AD

AN

JE

SP

OS

OB

NO

STI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

15


PA

DA

NJE

S

PO

SO

BN

OS

TI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

TRENING U UVJETIMA SUPERKOMPENZACIJE DOVODI DO RAZVOJA

TRENIRANOSTI

Osnovni uvjeti treninga u Osnovni uvjeti treninga u superkompenzacijisuperkompenzaciji

POZNAVANJE1. osobitosti subjekta trenažnog transformacijskog

procesa – vježbača2. mogućnosti o transformacijskom djelovanju na

pojedine dimenzije antropološkog statusa3. karakteristika i transformacijske učinkovitosti

pojedinih kinezioloških transformacijskih operatora

4. remetećih faktora

O O ČČETVRTOM SMO NEETVRTOM SMO NEŠŠTO PRIJE REKLITO PRIJE REKLI……

16

2. CJELINA2. CJELINAZnaZnaččajke kinezioloajke kineziološških kih

transformacijskih operatoratransformacijskih operatora

U prethodnim predavanjima smoU prethodnim predavanjima smo……

1. Analizirali antropolo1. Analizirali antropološški statuski status–– Zato da bi znali prepoznati osobine i Zato da bi znali prepoznati osobine i

sposobnosti koje ga sposobnosti koje ga ččineine–– Zato da bi znali odabrati one koje su nam Zato da bi znali odabrati one koje su nam

zanimljive jer na njihzanimljive jer na njihMoMožžemo iliemo iliNe moNe možžemo djelovati kinezioloemo djelovati kineziološškim kim transformacijskim postupcimatransformacijskim postupcima


2. Vidjeli 2. Vidjeli –– ššto su to su ““osnovne kinezioloosnovne kineziološške transformacijeke transformacije”” ii–– ččime se bave kao predmetime se bave kao predmet

17


3. Analizirali 3. Analizirali ““formalni model kinezioloformalni model kineziološških kih transformacijskih postupakatransformacijskih postupaka”” i vidjeli i vidjeli ššto to ga ga ččiniini


4. Upoznali se s fenomenom 4. Upoznali se s fenomenom ““superkompenzacijesuperkompenzacije”” i i –– analizirali krivulju analizirali krivulju superkompenzacijesuperkompenzacije–– upoznali se s osnovnim uvjetima treninga u upoznali se s osnovnim uvjetima treninga u

superkompenzacijisuperkompenzaciji

Da zakljuDa zaključčimoimo……

Cijela dosadaCijela dosadaššnja prinja pričča bila je usmjerena a bila je usmjerena na to da moramo znatina to da moramo znati–– S kim i kakvim S kim i kakvim ““materijalimamaterijalima”” radimo (koga radimo (koga

““obrađujemoobrađujemo))–– ČČime taj materijal ime taj materijal ““obrađujemoobrađujemo”” ((ššto nam je to nam je

““alatalat”” u poslu) u poslu)

18

Zbog toga se moramoZbog toga se moramo……

Upoznati sa znaUpoznati sa značčajkama kinezioloajkama kineziološških kih operatora operatora nanaššeg alataeg alata

Jedan od osnovnih uvjeta postizanja transformacijskih učinaka jest primjena adekvatnih transformacijskih (trenažnih) operatora.

Svaka trenažna jedinica ili sat tjelesnog vježbanja može se smatrati transformacijskim operatorom samo onda ako se za njega zna:– izbor, redoslijed i način izvođenja vježbi –

kinezioloških sadržaja;– organizacija trenažne jedinice;– veličina trenažnog opterećenja na svakoj

pojedinoj vježbi – kineziološkom sadržaj

19

Drugim rijeDrugim riječčima treba znatiima treba znati……

1. Što se na pojedinom treningu radi (koje vježbe ili kineziološki sadržaji se primjenjuju), ali i kojim redoslijedom?

2. Koje se metode (modaliteti) rada primjenjuju u pojedinom treningu i/ili kojim se metodičkim organizacijskim oblikom rada služiti kako bi trening bio što djelotvorniji?

3. Koji su parametri trenažnog opterećenja na tom treningu – parametri volumena opterećenja?









20













21





S OVIM PROBLEMOM UPOZNATI ĆEMO SE DETALJNO U JEDNOM OD NAREDNIH PREDAVANJA …

Sad Sad ććemo se pozabavitiemo se pozabaviti……




VJEŽBAMA

KINEZIOLOŠKIM SADRŽAJIMA

Podjela kinezioloPodjela kineziološških sadrkih sadržžajaaja

KonvencionalniKonvencionalniNekonvencionalniNekonvencionalni

22



Određena pravilima Određena pravilima --konvencijamakonvencijamaMotoriMotoriččka znanja iz ka znanja iz sportskih igarasportskih igaraNeka imaju visoku Neka imaju visoku transformacijsku transformacijsku efikasnostefikasnostNeminovno je da se Neminovno je da se primjenjuju ali ne u primjenjuju ali ne u OKTOKT--uu






Ova su nam Ova su nam zanimljivija jer zanimljivija jer ““nemaju pravilanemaju pravila””Bolje reBolje reččeno eno ““imaju imaju pravilapravila”” ali su neali su neššto to drugadrugaččija nego ova ija nego ova prethodnaprethodna

23

Nekonvencionalna kinezioloNekonvencionalna kineziološška znanjaka znanja

1.1. BiotiBiotiččkaka motorimotoriččka znanja ka znanja –– prirodni oblici prirodni oblici kretanjakretanja

2.2. OpOpćća kinezioloa kineziološška motorika motoriččka znanja ka znanja 3.3. Radno manipulativna motoriRadno manipulativna motoriččka znanjaka znanja

Krenimo odKrenimo od……






24

Krenimo odKrenimo od……



1.1. Ona su nama konkretno najmanje vaOna su nama konkretno najmanje važžna, ali na, ali ……2.2. Neka od njih se mogu vrlo efikasno primjenjivati u Neka od njih se mogu vrlo efikasno primjenjivati u

transformacijskim procesima i postupcimatransformacijskim procesima i postupcima3.3. KonaKonaččno, nemojte ih zaboraviti no, nemojte ih zaboraviti

Nama su zanimljivijaNama su zanimljivija……

1.1. BiotiBiotiččkaka motorimotoriččka znanja ka znanja –– prirodni prirodni oblici kretanjaoblici kretanja


BiotiBiotiččkaka motorimotoriččka znanja ka znanja -- prirodni prirodni oblici kretanjaoblici kretanja

ObuhvaObuhvaććaju sve one motoriaju sve one motoriččke programe ke programe (motori(motoriččka znanja) pomoka znanja) pomoćću kojih je u kojih je mogumogućće:e:–– Savladati prostorSavladati prostor–– Savladati preprekeSavladati prepreke–– Savladati otpore razliSavladati otpore različčitih vanjskih objekataitih vanjskih objekata–– Manipulirati objektimaManipulirati objektima

25

……

Upravo prema tome se i Upravo prema tome se i dijele na:dijele na:–– BMZ za svladavanje prostoraBMZ za svladavanje prostora–– BMZ za svladavanje preprekaBMZ za svladavanje prepreka–– BMZ za svladavanje otporaBMZ za svladavanje otpora–– BMZ za manipuliranje BMZ za manipuliranje

objektimaobjektima

Prethodna podjelaPrethodna podjela

ustvari je karakteristiustvari je karakterističčna za ova podruna za ova područčjajaU drugim dijelovima svijeta postoje U drugim dijelovima svijeta postoje drugadrugaččije podjele koje okvirno izgledaju ije podjele koje okvirno izgledaju ……

……


objektimaobjektima

“early movementmilestones”

“fundamentalmotor skills”

26

BMZ za BMZ za savladavanje prostorasavladavanje prostora……

ValjanjaValjanjaPuzanjaPuzanjaHodanja i trHodanja i trččanjaanja

ValjanjaValjanja

KretneKretne strukture koje se prve ustrukture koje se prve učče u e u žživotu ivotu ččovjekaovjekaVrlo kompleksna MZ premda tako ne izgledaVrlo kompleksna MZ premda tako ne izgledaAngaAngažžira muskulaturu na vrlo specifiira muskulaturu na vrlo specifiččan naan naččin in ––biolobiološški opravdanoki opravdanoMogu se primijeniti i kod:Mogu se primijeniti i kod:–– Razvoja koordinacije i ravnoteRazvoja koordinacije i ravnotežžee–– Razvoja dimenzija snage (s vanjskim optereRazvoja dimenzija snage (s vanjskim optereććenjem)enjem)

PuzanjaPuzanja

UUčče se nakon valjanjae se nakon valjanjaOsnova za Osnova za ““popoččetaketak”” puzanja je dovoljna razina puzanja je dovoljna razina snage (???)snage (???)Kada se primjenjuju kod odraslih opet vrlo Kada se primjenjuju kod odraslih opet vrlo specifispecifiččno angano angažžiraju muskulaturu i zbog toga iraju muskulaturu i zbog toga imaju visoki UTILITETimaju visoki UTILITETTaj UTILITET oTaj UTILITET oččituje se u:ituje se u:–– MoguMoguććnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMAnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMA–– VISOKOJ TRANSFORAMCIJSKOJ UVISOKOJ TRANSFORAMCIJSKOJ UČČINKOVITOSTIINKOVITOSTI

27

PuzanjaPuzanja

UUčče se nakon valjanjae se nakon valjanjaOsnova za Osnova za ““popoččetaketak”” puzanja je dovoljna razina puzanja je dovoljna razina snage (???)snage (???)Kada se primjenjuju kod odraslih opet vrlo Kada se primjenjuju kod odraslih opet vrlo specifispecifiččno angano angažžiraju muskulaturu i zbog toga iraju muskulaturu i zbog toga imaju visoki UTILITETimaju visoki UTILITETTaj UTILITET oTaj UTILITET oččituje se u:ituje se u:–– MoguMoguććnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMAnosti primjene u URGENTNIM SITUACIJAMA–– VISOKOJ TRANSFORMACIJSKOJ UVISOKOJ TRANSFORMACIJSKOJ UČČINKOVITOSTIINKOVITOSTI

PuzanjaPuzanja


PuzanjaPuzanja


28

PuzanjaPuzanja


U OVOME JE JAKO VAŽNO PREPOZNATI DA KOD PUZANJA IMAMO IZUZETNO “DUG” KINETIČKI LANAC

PuzanjaPuzanja


U OVOME JE JAKO VAŽNO PREPOZNATI DA KOD PUZANJA IMAMO IZUZETNO “DUG” KINETIČKI LANAC

PuzanjaPuzanja –– neke napomeneneke napomene

Puzanje se danas Puzanje se danas ččesto preskaesto preskačče u smislu e u smislu potpunog upotpunog uččenjaenjaOvo je vrlo opasna pojava jerOvo je vrlo opasna pojava jer–– Puzanje razvija Puzanje razvija lokomotornelokomotorne strukture koje strukture koje

nikad poslije vinikad poslije višše nee neććete razvitiete razviti

29



nikad poslije vinikad poslije višše nee neććete razvitiete razviti



nikad poslije vinikad poslije višše nee neććete razvitiete razviti–– Ukoliko preskaUkoliko preskaččete ete ““puzanjepuzanje”” javlja se javlja se

opasnost da neke miopasnost da neke miššiiććne skupine nisu ne skupine nisu dosegle svoj maksimum razvoja, a pitanje je dosegle svoj maksimum razvoja, a pitanje je hohoććete li ete li ikadikad imati priliku to nadoknaditiimati priliku to nadoknaditi



nikad poslije vinikad poslije višše nee neććete razvitiete razviti–– Ukoliko preskaUkoliko preskaččete ete ““puzanjepuzanje”” javlja se javlja se

opasnost da neke miopasnost da neke miššiiććne skupine nisu ne skupine nisu dosegle svoj maksimum razvoja, a pitanje je dosegle svoj maksimum razvoja, a pitanje je hohoććete li ete li ikadikad imati priliku to nadoknaditiimati priliku to nadoknaditi

30

BMZ za BMZ za savladavanje prostorasavladavanje prostora……

ValjanjaValjanjaPuzanjaPuzanjaHodanja i trHodanja i trččanjaanja

Hodanja i trHodanja i trččanjaanja

Visoko efikasna motoriVisoko efikasna motoriččka znanja ka znanja Elementarni preduvjetiElementarni preduvjeti

1.1. Dovoljna razina snage (razvijenosti Dovoljna razina snage (razvijenosti muskulature)muskulature)

2.2. Dovoljna razina koordinacije i ravnoteDovoljna razina koordinacije i ravnotežžee

Hodanja i trHodanja i trččanjaanja

Visoko efikasna motoriVisoko efikasna motoriččka znanja ka znanja Elementarni preduvjetiElementarni preduvjeti

1.1. Dovoljna razina snage (razvijenosti Dovoljna razina snage (razvijenosti muskulature)muskulature)

2.2. Dovoljna razina koordinacije i ravnoteDovoljna razina koordinacije i ravnotežžee

I jedno i drugo razvija se primjenom BMZ koja prethode HODANJIMA I TRČANJIMA

31

Do sada smo viDo sada smo višše puta kazali da:e puta kazali da:

1.1. Nekom Nekom ““znanjuznanju”” uvijek prethodi uvijek prethodi ““neko neko drugo znanjedrugo znanje””

2.2. Treba imati visoku razinu Treba imati visoku razinu ““prethodnogprethodnog””motorimotoriččkog znanja kako bi se prekog znanja kako bi se preššlo na lo na ““drugodrugo””

Do sada smo viDo sada smo višše puta kazali da:e puta kazali da:

1.1. Nekom Nekom ““znanjuznanju”” uvijek prethodi uvijek prethodi ““neko neko drugo znanjedrugo znanje””

2.2. Treba imati visoku razinu Treba imati visoku razinu ““prethodnogprethodnog””motorimotoriččkog znanja kako bi se prekog znanja kako bi se preššlo na lo na ““drugodrugo””

KOLIKO VISOKU???

Razina usvojenosti motoriRazina usvojenosti motoriččkih kih znanjaznanja

MotoriMotoriččko znanje moko znanje možže biti usvojeno na e biti usvojeno na razini:razini:

1.1. Grubog motoriGrubog motoriččkog programakog programa2.2. Preciznog motoriPreciznog motoriččkog programa kog programa ––

dinamidinamiččkog stereotipa gibanjakog stereotipa gibanja

32




dinamidinamiččkog stereotipa gibanjakog stereotipa gibanjaGrubi motorički program

a) Neefikasan

b) Prostorno neracionalan

c) Vremenski neracionalan




dinamidinamiččkog stereotipa gibanjakog stereotipa gibanjaPrecizni motorički program

1. Efikasan (ovisno o namjeni)

2. Energetski racionalan

3. Prostorno racionalan

Grubi motorički program

a) Neefikasan



Precizni motorički program



3. Prostorno racionalan

33


a) Neefikasan






3. Prostorno racionalan ☺


a) Neefikasan








a) Neefikasan







34


a) Neefikasan







☺


a) Neefikasan







☺

Dok je program grubizuzetno je učinkovit u razvoju:

a) Koordinacije

b) Ravnoteže

c) Povećanju kinetičke memorije


a) Neefikasan







☺


a) Koordinacije

b) Ravnoteže


35


a) Neefikasan







☺

Kad je program “precizan”tek onda je primjenjiv u transformacijama ENERGETSKIH SPOSOBNOSTI (snaga, brzina, sila,…)


a) Neefikasan







☺



a) Koordinacije

b) Ravnoteže


……


objektimaobjektima

36

BMZ za savladavanje preprekaBMZ za savladavanje prepreka

PreskociPreskociNaskociNaskociSaskociSaskociPenjanja Penjanja ProvlaProvlaččenja enja



Ova BMZ uče se nakon što se na određenoj – barem minimalnoj razini, usvoje znanja za svladavanje prostora???

PreskociPreskoci

Nas zanimaju Nas zanimaju nekonvencionalni nekonvencionalni preskocipreskociDrugim rijeDrugim riječčima ima …… ne zanimaju nas ne zanimaju nas konvencionalnakonvencionalna gibanja jer ona ulaze u gibanja jer ona ulaze u domenu drugih podrudomenu drugih područčja kineziologije ja kineziologije (sportovi uglavnom)(sportovi uglavnom)

37

PreskociPreskoci

Elementarna Elementarna kretnakretna struktura jasno ovisna struktura jasno ovisna o nisu motorio nisu motoriččkih faktora kih faktora

PreskociPreskoci


• KOORDINACIJA

• SNAGA

• RAVNOTEŽA

• BRZINA

• ….

PreskociPreskoci


• KOORDINACIJA

• SNAGA

• RAVNOTEŽA

• BRZINA

• ….

OVO ZNAČI DVIJE STVARI:

a) Ako nemamo dovoljno razvijene ove sposobnosti teško da ćemo moći realizirati preskok

b) Ako imamo “dovoljno razvijene” ove sposobnosti, a “podignemo” zahtjevnostpreskoka preko našeg limita možemo očekivati da ćemo efikasno razvijati te sposobnosti

38

PreskociPreskoci


• KOORDINACIJA

• SNAGA

• RAVNOTEŽA

• BRZINA

• ….

OVO ZNAČI DVIJE STVARI:

a) Ako nemamo dovoljno razvijene ove sposobnosti teško da ćemo moći realizirati preskok

b) Ako imamo “dovoljno razvijene” ove sposobnosti, a “podignemo” zahtjevnostpreskoka preko našeg limita možemo očekivati da ćemo efikasno razvijati te sposobnosti

Ovu logiku treba pratiti i kod drugih kinezioloških sadržaja pa je nećemo opet ponavljati…

NaskociNaskoci + + SaskociSaskoci

NuNužžno vezani jedanno vezani jedanSavladavanje prepreka koje nismo u Savladavanje prepreka koje nismo u mogumoguććnosti preskonosti preskoččiti iti



39




NuNužžno vezani jedanno vezani jedanSavladavanje prepreka koje nismo u Savladavanje prepreka koje nismo u mogumoguććnosti preskonosti preskoččiti iti Ovdje se veOvdje se većć ukljuuključčuju uju ““dodatnidodatni””energetski potencijali jer definitivno energetski potencijali jer definitivno zahtijevaju zahtijevaju ““vivišše svegae svega””, pa tako i vi, pa tako i višše e snage, ali snage, ali ššto je joto je jošš vavažžnije i nije i ““vivišše vjere u e vjere u sebe i svoje sebe i svoje sposbnostisposbnosti””


NuNužžno vezani jedanno vezani jedanSavladavanje prepreka koje nismo u Savladavanje prepreka koje nismo u mogumoguććnosti preskonosti preskoččiti iti Ovdje se veOvdje se većć ukljuuključčuju uju ““dodatnidodatni””energetski potencijali jer definitivno energetski potencijali jer definitivno zahtijevaju zahtijevaju ““vivišše svegae svega””, pa tako i vi, pa tako i višše e snage, ali snage, ali ššto je joto je jošš vavažžnije i nije i ““vivišše vjere u e vjere u sebe i svoje sposobnostisebe i svoje sposobnosti””

Zato treba voditi računa kada ih primjenjivati u trenažnom sustavu djece, a pogotovo “starijih”

40

PenjanjaPenjanja

Raspon Raspon ““penjanjapenjanja”” krekrećće se od relativno e se od relativno jednostavnih jednostavnih pa do vrlo kompleksnih i pa do vrlo kompleksnih i zahtjevnihzahtjevnih

PenjanjaPenjanja

Raspon Raspon ““penjanjapenjanja”” krekrećće se e se od relativno od relativno jednostavnihjednostavnih pa do vrlo kompleksnih i pa do vrlo kompleksnih i zahtjevnihzahtjevnih

PenjanjaPenjanja

Raspon Raspon ““penjanjapenjanja”” krekrećće se od relativno e se od relativno jednostavnih pa do vrlo kompleksnih i jednostavnih pa do vrlo kompleksnih i zahtjevnihzahtjevnih

Osnovni preduvjet…koordinacija (a u nekim situacijama i neanksioznost)

Potom … snaga

Onda … sve ostalo

41

ProvlaProvlaččenjaenja

Premda Premda ččesto ne izgleda tako radi se o esto ne izgleda tako radi se o vrlo kompleksnim motorivrlo kompleksnim motoriččkim radnjamakim radnjamaOvo pogotovo kad treba raditi brzo i Ovo pogotovo kad treba raditi brzo i ukomponirano s nekim drugim motoriukomponirano s nekim drugim motoriččkim kim znanjemznanjem



Ova BMZ uče se nakon što se na određenoj – barem minimalnoj razini, usvoje znanja za svladavanje prostora???U protivnom stvar je jako opasna!

……


objektimaobjektima

42

BMZ za savladavanje otporaBMZ za savladavanje otpora

dizanjanošenjaguranjavučenjaupiranjavišenja



U prvom redu se suprotstavlja sili teži,



U prvom redu se suprotstavlja sili teži, ali nije isključeno da imamo i “dodatni problem”

43





Vrlo visoka utilitarnost Vrlo visoka utilitarnost (pogotovo u (pogotovo u urgentnim urgentnim situacijama)situacijama)



Vrlo visoka utilitarnost Vrlo visoka utilitarnost (pogotovo u (pogotovo u urgentnimurgentnimsituacijama)situacijama)

44



Vrlo visoka utilitarnost Vrlo visoka utilitarnost (pogotovo u (pogotovo u urgentnimurgentnimsituacijama)situacijama)



Vrlo visoka utilitarnost Vrlo visoka utilitarnost (pogotovo u (pogotovo u urgentnim urgentnim situacijama)situacijama)Vrlo visoka Vrlo visoka transformacijska transformacijska efikasnostefikasnost




45






S S ““guranjimaguranjima””prelazimo na prelazimo na koordinacijski manje koordinacijski manje slosložžena BMZena BMZ



S S ““guranjimaguranjima””prelazimo na prelazimo na koordinacijski manje koordinacijski manje slosložžena BMZena BMZ

46



S S ““guranjimaguranjima””prelazimo na prelazimo na koordinacijski manje koordinacijski manje slosložžena BMZena BMZAli su zato puno Ali su zato puno iskoristivija u pogledu iskoristivija u pogledu transformacija transformacija dimenzija snagedimenzija snage



S S ““guranjimaguranjima””prelazimo na prelazimo na koordinacijski manje koordinacijski manje slosložžena BMZena BMZAli su zato puno Ali su zato puno iskoristivija u pogledu iskoristivija u pogledu transformacija transformacija dimenzija snagedimenzija snage



S S ““guranjimaguranjima””prelazimo naprelazimo nakoordinacijski manje koordinacijski manje slosložžena ena BMZBMZAli su zatoAli su zato puno puno iskoristivija u pogledu iskoristivija u pogledu transformacija transformacija dimenzija snagedimenzija snage

Ovo je “generalno pravilo” pa ga upamtite

47



Vrijedi sve isto kao i Vrijedi sve isto kao i guranjaguranja–– Manje koordinacijski Manje koordinacijski

zahtjevnozahtjevno–– ViVišše energetski e energetski

zahtjevnozahtjevno



Vrijedi sve isto kao i Vrijedi sve isto kao i guranjaguranja–– Manje koordinacijski Manje koordinacijski

zahtjevnozahtjevno–– ViVišše energetski e energetski

zahtjevno zahtjevno bolji bolji trening snagetrening snage



Kod ovih dvaju Kod ovih dvaju stvarno vestvarno većć samo samo ““snaga klade valjasnaga klade valja””Ukoliko nema Ukoliko nema dovoljno snage ne dovoljno snage ne momožže se izvesti niti e se izvesti niti ““otprilikeotprilike””????????

48










49





Koordinacija - tek onda snaga

Više snaga - manje koordinacija

Skoro samo snaga



Koordinacija - tek onda snaga

Više snaga - manje koordinacija

Skoro samo snaga

Ovdje možemo dozirati opterećenje

Kod ovog vrlo teško doziramo opterećenje jer se uvijek radi o vlastitoj tjelesnoj težini

50

……


objektimaobjektima

BMZ za manipuliranje objektimaBMZ za manipuliranje objektima

hvatanjadodavanja i bacanjavođenjažongliranja



Precizne strukture koje osiguravaju uvjete za razvoj koordinacije, i to sukcesivno , postupno i “lako dozirano”

51







52

Vratimo se malo nazad...Vratimo se malo nazad...






53







OpOpćća kinezioloa kineziološška motorika motoriččka znanjaka znanja

jojošš jedna nekonvencionalna grupa jedna nekonvencionalna grupa motorimotoriččkih znanjakih znanjanisu dogovorena ali to ne znanisu dogovorena ali to ne značči da su i da su potpuno potpuno ““bez pravilabez pravila””pravila postoje i vezana su za pravila postoje i vezana su za ––maksimalnu umaksimalnu uččinkovitostinkovitost

54


... nastala su temeljem ... nastala su temeljem žželje i potrebe za elje i potrebe za maksimiziranjem kineziolomaksimiziranjem kineziološških kih transformacijskih efekatatransformacijskih efekatasmislile su ih Vasmislile su ih Vašše kolege, a nisu nastala e kolege, a nisu nastala biolobiološškim razvojemkim razvojem


Strukturirana su temeljem njihove efikasnosti naStrukturirana su temeljem njihove efikasnosti na–– vjevježžbe aerobne i anaerobne izdrbe aerobne i anaerobne izdržžljivostiljivosti– vježbe snage (repetitivne, statičke, eksplozivne, ...)– vježbe koordinacije i agilnosti– vježbe brzine– vježbe ravnoteže– vježbe preciznosti– vježbe fleksibilnosti

Posebno se iz ovih grupa “vade”– vježbe za transforamciju voluminoznosti– vježbe za smanjenje potkožnog masnog tkiva


Ova cijela priOva cijela pričča predugo bi trajala i a predugo bi trajala i zahtjeva vezahtjeva većću koliu količčinu znanja iz inu znanja iz ““ostalihostalih””predmeta studija pa je ostavljena za 6. predmeta studija pa je ostavljena za 6. semestarsemestar

55

AjmoAjmo opet malo nazad...opet malo nazad...

Svaka trenažna jedinica ili sat tjelesnog vježbanja može se smatrati transformacijskim operatorom samo onda ako se za njega zna:– izbor, redoslijed i način izvođenja vježbi –

kinezioloških sadržaja;– organizacija trenažne jedinice;– veličina trenažnog opterećenja na svakoj

pojedinoj vježbi – kineziološkom sadržaj





PITANJE SADRŽAJA RADA SMO OBRADILI U PRETHODNIM POGLAVLJIMA KADA SMO GOVORILI O

NEKONVENCIONALNIM MOTORIČKIM ZNANJIMA (BITOIČKA, RADNO MANIPULATIVNA, OPĆA)

56





Sada ćemo o ovome...

Metode rada u OKTMetode rada u OKT--uu

U kineziologiji se koristi niz metoda tj. načina i oblika (modaliteta) rada. Odabir je vezan za mogućnost kvalitetnog djelovanja na pojedine (specifično zanimljive) dimenzije antropološkog statusa


Općenito, metode (modaliteti) se dijele na dvije osnovne grupe i to:

1. metode učenja i usavršavanja2. metode vježbanja (treniranja)

57




Zašto je uopće potrebna ova podjela?




Zašto je uopće potrebna ova podjela?

Vratimo se malo nazad kad smo govorili o ...


a) Neefikasan







☺

58


a) Neefikasan







☺



a) Koordinacije

b) Ravnoteže





Grubi motorički program•Neefikasan•Prostorno neracionalan•Vremenski neracionalan

Precizni motorički program•Efikasan (ovisno o namjeni)•Energetski racionalan•Prostorno racionalan




Grubi motorički program•Neefikasan•Prostorno neracionalan•Vremenski neracionalan

Precizni motorički program•Efikasan (ovisno o namjeni)•Energetski racionalan•Prostorno racionalan

59







Metode uMetode uččenja i usavrenja i usavrššavanjaavanja

skup metodičkih postupaka kojima se ostvaruju uvjeti da se neko novo motoričko znanje nauči ili da se većpostojeće motoričko znanje, usavrši.

60


skup metodičkih postupaka kojima se ostvaruju uvjeti da se neko novo motoričko znanje nauči ili da se većpostojeće motoričko znanje, usavrši.


1. sintetička metoda učenja i usavršavanja

2. analitička ...3. kombinirana ...

SintetiSintetiččka metodaka metoda

primjenjuje se u slučajevima kada se motoričko znanje uči u cjelini. Ova je metoda primjerena učenju motoričkih zadataka niskog kompleksiteta – jednostavnih struktura gibanjaMeđutim...

61

SintetiSintetiččka metodaka metoda

Ponekad se i kompleksni motorički zadaci ili zadaci visokog kompleksiteta uče primjenom sintetičke metode. To je slučaj kod motoričkih znanja– koji su sastavljeni od većeg broja već

poznatih dijelova – koji se trebaju naučiti na razini grubog

motoričkog programa

AnalitiAnalitiččka metodaka metoda

Analiza - rastavljanje motoričkog zadatka na sastavne dijelove. Primjenjuje se uglavnom kada se uče motorički zadaci visokoga kompleksiteta.

Kombinirana metodaKombinirana metoda

Sintetička + analitička zajednoKada se “tako isplati”Najčešće u poligonima prepreka (neke elemente znamo ili su jednostavni sintetički; nešto ne znamo ili je komplicirano pa trebamo rastavljati analitički)

62







Metode vjeMetode vježžbanjabanja

koriste se kad je koriste se kad je znanje znanje vevećć naunauččenoenopa ga sad treba pa ga sad treba upotrijebiti u upotrijebiti u transformacijama ili transformacijama ili odrodržžavanju nekih avanju nekih dimenzija dimenzija antropoloantropološškog statusakog statusa

63


koriste se kad je koriste se kad je znanje znanje vevećć naunauččenoenopa ga sad treba pa ga sad treba upotrijebiti u upotrijebiti u transformacijama ili transformacijama ili odrodržžavanju nekih avanju nekih dimenzija dimenzija antropoloantropološškog statusakog statusa

Upotrijebimo li metodu Upotrijebimo li metodu vjevježžbanja, a da znanje banja, a da znanje nije naunije nauččenoeno javlja se javlja se problem: problem: 1.1. neadekvatnosti neadekvatnosti

utjecajautjecaja (zbog (zbog nemogunemoguććnosti primjene nosti primjene nedovoljnog volumena nedovoljnog volumena optereoptereććenja)enja)

2.2. ozljedeozljede (poku(pokuššamo li se amo li se ogluogluššiti na ovo prethodno i iti na ovo prethodno i upotrijebimo upotrijebimo ““dovoljnodovoljno””optereoptereććenje)enje)


dijele se premadijele se prema1.1. uvjetima u kojima se vjeuvjetima u kojima se vježžbanje odvijabanje odvija2.2. dinamike promjene fiziolodinamike promjene fiziološškog opterekog optereććenja enja

tijekom treninga tijekom treninga -- vjevježžbanjabanja

1. metoda standardno-ponavljajućeg vježbanja

2. metoda promjenjivog vježbanja3. metoda situacijskog vježbanja






Ovakvo vježbanje izvodi se u stalnim – nepromijenjenim uvjetima

Primjer – trčanje po ravnom

64






Treniranje u raznolikom uvjetima

Primjer – ...






Treniranje u situacijskim uvjetima

Primjer – ...






65









1. kontinuirana metoda rada2. diskontinuirana metoda rada3. intervalna metoda rada





66









67









Još nam je ostalo ovo…

Volumen optereVolumen optereććenjaenja

Ukupna koliUkupna količčina rada postignuta na ina rada postignuta na pojedinom trenapojedinom trenažžnom satu ili određenom nom satu ili određenom broju treningabroju treninga

68


Ukupna koliUkupna količčina rada postignuta na ina rada postignuta na pojedinom trenapojedinom trenažžnom satu ili određenom nom satu ili određenom broju treningabroju treningaGeneralna podjela volumena optereGeneralna podjela volumena optereććenjaenja–– NeadekvatanNeadekvatan

PrenizakPrenizakPrevisokPrevisok

–– AdekvatanAdekvatan


Ukupna koliUkupna količčina rada postignuta na pojedinom ina rada postignuta na pojedinom trenatrenažžnom satu ili određenom broju treninganom satu ili određenom broju treninga

Generalna podjela volumena optereGeneralna podjela volumena optereććenjaenja–– NeadekvatanNeadekvatan


–– AdekvatanAdekvatanPRENIZAK VOLUMEN OPTEREĆENJA NE IZAZIVA TRANSFORMACIJU JER SE RADIO VOLUMENU “ISPOD PRAGA PODRAŽAJA”

TZV. “SUBLIMINALNI VOLUMEN”






PREVISOKI VOLUMEN OPTEREĆENJA JE “PRESTRESAN” I ORGANIZAM SE NE USPIJEVA DOVOLJNO EFIKASNO OPORAVITI I POVEĆATI TRENIRANOST

TZV. “SUPRALIMINALNI VOLUMEN”

69






ADEKVATNI VOLUMEN ODGOVARA I PO PITANJU CILJA TRENINGA I PO PITANJU STANJA TRENIRANOSTI. PRIMJENOM OVAKVIH VOLUMENA , UZ ADEKVATAN OPORAVAK POVEĆAVA SE RAZINA TRENIRANOSTI

TZV. “LIMINALNI VOLUMEN”





–– AdekvatanAdekvatanKako ovo uopće utvrditi ???

METODE ZA UTVRĐIVANJE METODE ZA UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREVOLUMENA OPTEREĆĆENJAENJA

GLAVNA PODJELA METODA ZA UTVRĐIVANJE GLAVNA PODJELA METODA ZA UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREVOLUMENA OPTEREĆĆENJAENJA1.1. UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREUTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆĆENJA U ENJA U

TRENATRENAŽŽNIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM NIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM USVAJANJE I UNAPREĐENJEUSVAJANJE I UNAPREĐENJE MOTORIMOTORIČČKIH KIH ZNANJAZNANJA

2.2. UTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREUTVRĐIVANJE VOLUMENA OPTEREĆĆENJA U ENJA U TRENATRENAŽŽNIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM NIM JEDINICAMA SA PRIMARNIM CILJEM TRANSFORMACIJETRANSFORMACIJE SPOSOBNOSTI I OSOBINASPOSOBNOSTI I OSOBINA

70





Aditivni model Aditivni model

Aditivni model Aditivni model PRETPOSTAVKE:

• DVA TRENINGA MOGU IMATI JEDNAKI UKUPNI VOLUMEN, A DA IMAJU POTPUNO RAZLIČITE POJEDINE PODKOMPONENTE

• OVISNO O CILJNOJ USMJERENOSTI TRENINGA MIJENJA SE I ODNOS IZMEĐU POJEDINIH PODKOMPONENTI U ADITIVNOM MODELU

71





Produktivni modelProduktivni model

Produktivni modelProduktivni modelPRETPOSTAVKE:

1. AKO SU DVA TRENINGA JEDNAKOG EKSTENZITETA, INTENZITET JE TAJ KOJI ODREĐUJE VOLUMEN I OBRNUTO

2. AKO SU I EKSTENZITET I INTENZITET VEĆI BITNO JE KOLIKO SU VEĆI OD ISTIH PARAMETARA USPOREDNOG TRENINGA

3. AKO JE JEDNA KOMPONENTA MANJA, A DRUGA JE VEĆA PRATI PRETPOSTAVKU 2.

72

ZaZaššto je potrebno poznavati parametre to je potrebno poznavati parametre volumena opterevolumena optereććenja?enja?

Volumen optereVolumen optereććenja definira dinamiku enja definira dinamiku superkompenzacijesuperkompenzacijeVolumen optereVolumen optereććenja definira efekte radaenja definira efekte radaVolumen optereVolumen optereććenja utjeenja utječče na neke od e na neke od remeteremeteććih faktoraih faktora



Trening većeg volumenaTrening manjeg volumena



DVA TRENINGA MOGU SE RAZLIKOVATI U EFEKTIMA SAMO ZBOG RAZLIKE U VOLUMENU OPTEREĆENJA

PRIMJER:

1. TRČANJE 45 MINUTA “LAGANO” EFEKT NA PROMJENE MORFOLOŠKE GRAĐE (SMANJENJE POTKOŽNOG MASNOG TKIVA)

2. TRČANJE 45 MINUTA “SREDNJE” EFEKT NA PROMJENE AEROBNIH SPOSOBNOSTI

73



VEĆI VOLUMENI OPTEREĆENJA IZRAŽENO MIJENJAJU (POVEĆAVAJU) RIZIK OD OZLJEĐIVANJA I OBRNUTO

Promjena volumena opterePromjena volumena optereććenja enja kroz vrijeme kroz vrijeme –– KRIVULJA RAZVOJAKRIVULJA RAZVOJA

Krivulja razvoja opisuje veličinu promjena pojedinih dimenzija antropološkog statusa, a pod utjecajem trenažne aktivnosti.

74

Što ovo znači u “stvarnosti”?

1212,5

1313,5

1414,5

1515,5

1616,5

najlošiji srednji najbolji

prvo mjerenjedrugo mjerenjetreće mjerenje

ZnaZnačči dai da……

Kod visoko treniranih osoba prag podražaja je visok, a transformacije su minimalne.Suprotno, kod nisko treniranih osoba prag podražaja je nizak, a transformacije pojedinih dimenzija antropološkog statusa su naglašene i izražene.

75

ZnaZnačči dai da……

Kod visoko treniranih osoba prag podražaja je visok, a transformacije su minimalne.Suprotno, kod nisko treniranih osoba prag podražaja je nizak, a transformacije pojedinih dimenzija antropološkog statusa su naglašene i izražene.

Kako zaskočiti krivulju razvoja?

Progresivno diskontinuirano Progresivno diskontinuirano optereoptereććenjeenje

76

3. CJELINA3. CJELINASTRUKTURA I KINEZIOLOSTRUKTURA I KINEZIOLOŠŠKE KE

TRANSFORMACIJE PROMJENJIVIH TRANSFORMACIJE PROMJENJIVIH ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKIH DIMENZIJAKIH DIMENZIJA

Da se prisjetimoDa se prisjetimo……

CILJ KINEZIOLOCILJ KINEZIOLOŠŠKOG TRANSFORMACIJSKOG KOG TRANSFORMACIJSKOG

DJELOVANJA (u OKTDJELOVANJA (u OKT--u) MOGU BITI SAMOu) MOGU BITI SAMO::MOTORIMOTORIČČKE SPOSOBNOSTIKE SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNE SPOSOBNOSTIFUNKCIONALNE SPOSOBNOSTIPROMJENJIVE MORFOLOPROMJENJIVE MORFOLOŠŠKE OSOBINEKE OSOBINE

RAZLOG TOME RAZLOG TOME SAMO OVE DIMENZIJE SAMO OVE DIMENZIJE ANTROPOLOANTROPOLOŠŠKOG STATUSA MOGU SE KOG STATUSA MOGU SE MIJENJATI POD UTJECAJEM KINEZIOLOMIJENJATI POD UTJECAJEM KINEZIOLOŠŠKIH KIH STIMULUSASTIMULUSA

77

U narednim predavanjima baviti U narednim predavanjima baviti ććemo seemo se……

Upravo ovim dimenzijama antropoloUpravo ovim dimenzijama antropološškog kog statusa statusa –– dimenzijama koje se mogu dimenzijama koje se mogu mijenjati primjenom kineziolomijenjati primjenom kineziološških kih transformacijskih transformacijskih stimulusastimulusaDakle:Dakle:–– MorfoloMorfološškim osobinamakim osobinama–– MotoriMotoriččkim sposobnostimakim sposobnostima–– Funkcionalnim sposobnostimaFunkcionalnim sposobnostima



Struktura i kinezioloStruktura i kineziološške ke transformacije promjenjivih transformacije promjenjivih

morfolomorfološških antropometrijskih kih antropometrijskih osobinaosobina

78

Struktura morfoloStruktura morfološških dimenzijakih dimenzija

MorfoloMorfološške dimenzije (dke dimenzije (dimenzije koje imenzije koje opisuju građu ljudskog tijelaopisuju građu ljudskog tijela) dijele se ) dijele se na:na:

1.1. Longitudinalnu Longitudinalnu dimenzionalnostdimenzionalnost2.2. Transverzalnu Transverzalnu dimenzionalnostdimenzionalnost3.3. Voluminoznost tijelaVoluminoznost tijela4.4. PotkoPotkožžno masno tkivono masno tkivo

Struktura morfoloStruktura morfološških dimenzijakih dimenzija

MorfoloMorfološške dimenzije (dke dimenzije (dimenzije koje imenzije koje opisuju građu ljudskog tijelaopisuju građu ljudskog tijela) dijele se ) dijele se na:na:

1.1. Longitudinalnu Longitudinalnu dimenzionalnostdimenzionalnost2.2. Transverzalnu Transverzalnu dimenzionalnostdimenzionalnost3.3. Voluminoznost tijelaVoluminoznost tijela4.4. PotkoPotkožžno masno tkivono masno tkivo

Dimenzije tvrdih tkiva

Dimenzije mekih tkiva

79

Longitudinalna Longitudinalna dimenzionalnostdimenzionalnost

MorfoloMorfološška dimenzija koja oznaka dimenzija koja označčava rast ava rast kostiju u duljinukostiju u duljinuPod izuzetno je snaPod izuzetno je snažžnim genetskim nim genetskim utjecajemutjecajemTeTešško se (ako ikako) moko se (ako ikako) možže mijenjati e mijenjati primjenom kinezioloprimjenom kineziološških kih stimulusastimulusaMeđutimMeđutim……

Longitudinalna Longitudinalna dimenzionalnostdimenzionalnost

MorfoloMorfološška dimenzija koja oznaka dimenzija koja označčava rast ava rast kostiju u duljinukostiju u duljinuPod izuzetno je snaPod izuzetno je snažžnim genetskim nim genetskim utjecajemutjecajemTeTešško se (ako ikako) moko se (ako ikako) možže mijenjati e mijenjati primjenom kinezioloprimjenom kineziološških kih stimulusastimulusaMeđutimMeđutim……

Zbog ovih gore razloga na ovoj se morfološkoj dimenziji nećemo dulje zadržavati…

80

InformativnoInformativno……

Transverzalna Transverzalna dimenzionalnostdimenzionalnost

MorfoloMorfološška dimenzija koja opisuje rast ka dimenzija koja opisuje rast kostiju u kostiju u “š“širinuirinu”” –– ustvari ustvari ““debljinudebljinu””kostijukostijuDo nedavno se mislilo kako je Do nedavno se mislilo kako je transverzalna transverzalna dimenzionalnostdimenzionalnost jednako jednako genetski uvjetovana kao i longitudinalna genetski uvjetovana kao i longitudinalna Danas se zna da kinezioloDanas se zna da kineziološška aktivnost ka aktivnost djeluje na djeluje na ““povepoveććanjeanje”” transverzalne transverzalne dimenzionalnostidimenzionalnosti

““PovePoveććanjeanje”” transverzalne transverzalne dimenzionalnostidimenzionalnosti

81

MeđutimMeđutim……

Opravdano je i ispravno govoriti o tome da Opravdano je i ispravno govoriti o tome da je je transverzalna transverzalna dimenzionalnostdimenzionalnost““djelomidjelomiččno promjenjivano promjenjiva”” morfolomorfološška ka dimenzija jerdimenzija jer……

Opet informativnoOpet informativno……

Jako vaJako važžnono……

KinezioloKineziološška aktivnost ima dokazanu ka aktivnost ima dokazanu uuččinkovitost u spreinkovitost u spreččavanju pojave avanju pojave osteoporozeosteoporoze

82

VoluminoznostVoluminoznost

KoliKoliččina miina miššiiććne masene maseS kinezioloS kineziološškog aspekta ovo je vjerojatno kog aspekta ovo je vjerojatno najvanajvažžnija dimenzija jer izravno utjenija dimenzija jer izravno utječče na e na motorimotoriččku i funkcionalnu uspjeku i funkcionalnu uspješšnostnost

Volumen miVolumen miššiićća izravno definira mogua izravno definira moguććnost nost manifestiranja sile u mimanifestiranja sile u miššiiććuuOvo nije vaOvo nije važžno samo kod aktivnosti u kojima no samo kod aktivnosti u kojima veliveliččina sile nije vaina sile nije važžna (preciznost)na (preciznost)

Transformacije Transformacije voluminozinostivoluminozinosti

1.1. Visoko intenzivni transformacijski Visoko intenzivni transformacijski stimulusistimulusi (podra(podražžaji)aji)

2.2. Kvalitetan oporavakKvalitetan oporavak3.3. Kvalitetna prehranaKvalitetna prehrana

ZaZaššto???to???


OP

AD

AN

JE

SP

OS

OB

NO

STI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

83


PA

DA

NJE

S

PO

SO

BN

OS

TI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

1. Aplikacija treninga ustvari znači – iscrpljivanje mišićne strukture

2. Oporavak ustvari podrazumijeva – nadoknaditi potrošeno (hrana i odmor)

Nekoliko pitanjaNekoliko pitanja……

MoMožžemo li oemo li oččekivati promjene u voluminoznosti ekivati promjene u voluminoznosti ukoliko redovito lagano trukoliko redovito lagano trččimo?imo?MoMožžemo li oemo li oččekivati promjene u voluminoznosti ekivati promjene u voluminoznosti ukoliko redovito radimo programe istezanja?ukoliko redovito radimo programe istezanja?MoMožžemo li oemo li oččekivati promjene u voluminoznosti ekivati promjene u voluminoznosti ukoliko intenzivno vjeukoliko intenzivno vježžbamo s utezima i da smo bamo s utezima i da smo istovremeno na restriktivnoj prehrani?istovremeno na restriktivnoj prehrani?ZaZaššto to bodybody biuilderibiuilderi konzumiraju dodatke konzumiraju dodatke prehrani (prehrani (““proteineproteine””)?)?


84

PotkoPotkožžno masno tkivono masno tkivo

KoliKoliččina masnog tkiva u ukupnoj masi ina masnog tkiva u ukupnoj masi ljudskog tijela ljudskog tijela –– (ostali su dijelovi kosti i mi(ostali su dijelovi kosti i miššiićći i njih smo njih smo

prije definirali)prije definirali)–– Da ne bude zabune Da ne bude zabune ““vodavoda”” se nalazi u sva tri se nalazi u sva tri

““dijeladijela”” (kost, mi(kost, miššiićć, masno tkivo), masno tkivo)

VaVažžnono……

Ova se dimenzija vrlo efikasno mijenja Ova se dimenzija vrlo efikasno mijenja primjenom kinezioloprimjenom kineziološških kih stimulusastimulusaPremda izgleda jednostavno Premda izgleda jednostavno –– babašš i nijei nije

Pravila koja treba poPravila koja treba pošštovatitovati

Masno tkivo je posebno uskladiMasno tkivo je posebno uskladišštena energijatena energijaOva se energije moOva se energije možže troe troššiti samo AEROBNIM iti samo AEROBNIM putem (u energetskim procesima u kojima putem (u energetskim procesima u kojima uuččestvuje kisik)estvuje kisik)Ova se energija ukljuOva se energija uključčuje u proces tek kada je uje u proces tek kada je dovoljno oborena koncentracija dovoljno oborena koncentracija ““drugih drugih energijaenergija”” (mi(miššiiććni ni ššeeććer u prvom redu)er u prvom redu)Masno tkivo ne gubi se zauvijekMasno tkivo ne gubi se zauvijek

85

Ima li onda smisla kod transformacijskog Ima li onda smisla kod transformacijskog procesa kojem je cilj smanjenje masnog procesa kojem je cilj smanjenje masnog tkiva koristiti tkiva koristiti superkompenzacijskusuperkompenzacijskukrivulju?krivulju?


OP

AD

AN

JE

SP

OS

OB

NO

STI

RA

ZIN

A T

REN

IRAN

OST

I

VRIJEME

APLIKACIJA TRENINGA

POČETAK OPORAVKA

SUBKOMPENZACIJA

SUPERKOMPENZACIJA


SPOSOBNOSTI

KOMPENZACIJA

Ili se viIli se višše isplatie isplati……

86

Ili se viIli se višše isplatie isplati……

1.ZAŠTO?

2.KAKO?




87

Struktura i kinezioloStruktura i kineziološške ke transformacije funkcionalnih transformacije funkcionalnih

sposobnosti sposobnosti

Funkcionalne sposobnostiFunkcionalne sposobnosti

Sposobnosti odgovorne za transport i Sposobnosti odgovorne za transport i iskoriiskorišštavanja energije u ljudskom tavanja energije u ljudskom organizmu.organizmu.Dijele se na: Dijele se na: –– AerobneAerobne–– Anaerobne Anaerobne Sinonimi: izdrSinonimi: izdržžljivost, ljivost, kardiorespiratornekardiorespiratornesposobnosti, aerobni i anaerobni sposobnosti, aerobni i anaerobni kapacitet,kapacitet,……

Aerobne funkcionalne sposobnostiAerobne funkcionalne sposobnosti

Sposobnost sustava za transport i Sposobnost sustava za transport i iskoriiskorišštavanje kisika da (1) tavanje kisika da (1) DOPREMIDOPREMI I I (2) u biokemijskim procesima za (2) u biokemijskim procesima za proizvodnju energije proizvodnju energije ISKORISTIISKORISTI kisikkisik, a , a radi obavljanja miradi obavljanja miššiiććnog rada. nog rada.

88


Sposobnost sustava za transport i Sposobnost sustava za transport i iskoriiskorišštavanje kisika da (1) tavanje kisika da (1) DOPREMIDOPREMI I I (2) u biokemijskim procesima za (2) u biokemijskim procesima za proizvodnju energije proizvodnju energije ISKORISTIISKORISTI kisik, a kisik, a radi obavljanja miradi obavljanja miššiiććnog rada. nog rada.


Sposobnost sustava za transport i Sposobnost sustava za transport i iskoriiskorišštavanje kisika da (1) tavanje kisika da (1) DOPREMIDOPREMI I I (2) u biokemijskim procesima za (2) u biokemijskim procesima za proizvodnju energijeproizvodnju energije ISKORISTIISKORISTI kisikkisik, , a a radi obavljanja miradi obavljanja miššiiććnog rada. nog rada.


Izuzetno zavise od niza faktora Izuzetno zavise od niza faktora kao kao ššto su:to su:–– KoliKoliččina kisika u zrakuina kisika u zraku–– Prohodnost velikih i malih Prohodnost velikih i malih

didiššnih nih putevaputeva–– VeliVeliččina kapaciteta pluina kapaciteta pluććaa–– Difuzijski kapacitet pluDifuzijski kapacitet pluććaa–– KoliKoliččina crvenih krvnih zrnacaina crvenih krvnih zrnaca–– KoliKoliččina hemoglobinaina hemoglobina–– Razgranatost krvnih Razgranatost krvnih žžilaila–– KapilarizacijaKapilarizacija–– Snaga srSnaga srččanog anog mimiććiiććaa–– KoliKoliččina ina mioglobinamioglobina–– Radni kapacitet Radni kapacitet mitohondrijamitohondrijažž–– ……..

89


Izuzetno zavise od niza faktora Izuzetno zavise od niza faktora kao kao ššto su:to su:–– KoliKoliččina kisika u zrakuina kisika u zraku–– Prohodnost velikih i malih Prohodnost velikih i malih

didiššnih nih putevaputeva–– VeliVeliččina kapaciteta pluina kapaciteta pluććaa–– Difuzijski kapacitet pluDifuzijski kapacitet pluććaa–– KoliKoliččina crvenih krvnih zrnacaina crvenih krvnih zrnaca–– KoliKoliččina hemoglobinaina hemoglobina–– Razgranatost krvnih Razgranatost krvnih žžilaila–– KapilarizacijaKapilarizacija–– Snaga srSnaga srččanog anog mimiććiiććaa–– KoliKoliččina ina mioglobinamioglobina–– Radni kapacitet Radni kapacitet mitohondrijamitohondrijažž–– ……..

Jedno je sigurnoJedno je sigurno……

KinezioloKineziološške transformacije aerobnih funkcionalnih ke transformacije aerobnih funkcionalnih sposobnosti sposobnosti ……

ŠŠto određuje aerobni funkcionalni radto određuje aerobni funkcionalni rad??Nekoliko je moguNekoliko je moguććnosti: nosti: –– Stalno se upotrebljava mala koliStalno se upotrebljava mala količčina miina miššiiććne ne

mase ilimase ili–– Stalno se mijenja miStalno se mijenja miššiićće koji rad izvode ilie koji rad izvode ili–– Upotrebljava se relativno velika koliUpotrebljava se relativno velika količčina ina

mimiššiiććne mase, ali se svaki pojedini mine mase, ali se svaki pojedini miššiiććiskoriiskorišštava s malim postotkom ukupnog tava s malim postotkom ukupnog mogumoguććeg aktiviteta (od maksimalno mogueg aktiviteta (od maksimalno moguććeg eg aktiviteta za pojedini miaktiviteta za pojedini miššiićć))

90












mimiššiiććne mase, ali se svaki pojedini mine mase, ali se svaki pojedini miššiiććiskoriiskorišštava tava s malim postotkom ukupnog s malim postotkom ukupnog mogumoguććeg aktivitetaeg aktiviteta (od maksimalno mogu(od maksimalno moguććeg eg aktiviteta za pojedini miaktiviteta za pojedini miššiićć))

91





Upravo na takve načine se i treniraju aerobne funkcionalne sposobnosti

Anaerobne funkcionalne Anaerobne funkcionalne sposobnostisposobnosti……

sposobnost organizma sposobnost organizma da da –– iskoristi iskoristi glikolitiglikolitiččkeke

izvore u anaerobnoj izvore u anaerobnoj proizvodnji energije za proizvodnji energije za obavljanje miobavljanje miššiiććnog nog rada i rada i

–– da efikasno tolerira da efikasno tolerira biokemijske promjene biokemijske promjene koje pri tom nastaju u koje pri tom nastaju u mimiššiiććnoj stanici.noj stanici.





Ovaj dio Ovaj dio ““pripriččee”” zavisi zavisi o tome koliko o tome koliko –– Imate tih Imate tih glikolitiglikolitiččkihkih

izvora energijeizvora energije–– Koliko ste sposobnosti Koliko ste sposobnosti

pokrenuti te procesepokrenuti te procese

92







pokrenuti te procesepokrenuti te procese







pokrenuti te procesepokrenuti te procese?







pokrenuti te procesepokrenuti te procese?

93





Ovo ovisi o Ovo ovisi o biokemijskim biokemijskim parametrimaparametrima





Ovo sve zajedno Ovo sve zajedno ustvari treba ustvari treba izbalansirati ovisno o izbalansirati ovisno o tome tome ššto Vam trebato Vam treba

Malo više “skladišta energije”, a tolerancija nije važna (jer kratko traje)

94

Malo više “skladišta energije”, a tolerancija nije važna (jer kratko traje)

Malo više “biokemijske tolerancije, a manje skladišta”

S druge straneS druge strane……

“Briga me za energiju”, važan je kisik i da što manje nosim viška na sebi jer sve skupa dugo traje



?

95

Da se podsjetimoDa se podsjetimo……

Pravila koja treba poPravila koja treba pošštovatitovati

Masno tkivo je posebno uskladiMasno tkivo je posebno uskladišštena energijatena energijaOva se energije moOva se energije možže troe troššiti samo AEROBNIM iti samo AEROBNIM putem (u energetskim procesima u kojima putem (u energetskim procesima u kojima uuččestvuje kisik)estvuje kisik)Ova se energija ukljuOva se energija uključčuje u proces tek kada je uje u proces tek kada je dovoljno oborena koncentracija dovoljno oborena koncentracija ““drugih drugih energijaenergija”” (mi(miššiiććni ni ššeeććer u prvom redu)er u prvom redu)Masno tkivo ne gubi se zauvijekMasno tkivo ne gubi se zauvijek



?

Čak i on ima dovoljno masnog tkiva da bi obavljao ovakav rad kroz nekoliko sati

96

Trening anaerobnih funkcionalnih Trening anaerobnih funkcionalnih sposobnostisposobnosti

1.1. Trening Trening ““kapacitetakapaciteta”” energetskih energetskih skladiskladišštata

2.2. Trening Trening ““tolerancije na obavljanje ove tolerancije na obavljanje ove vrste radavrste rada””




1. Visoki intenzitet – aktivnost kojima je to moguće postići

2. Ne “super kratko” već ipak nekoliko desetaka sekundi

3. ???




1. Malo produljiti ono od prije

2. Još malo dulje “tako da počnu otkazivati mišići”

3. ???

97







NAJVAŽNIJE!!!

1.Dozirati opterećenje

2.Promisliti

3.Opet dozirati opterećenje

KinezioloKineziološški programi u razvoju ki programi u razvoju aerobnih funkcionalnih sposobnostiaerobnih funkcionalnih sposobnosti

98

KinezioloKineziološški programi u razvoju ki programi u razvoju aerobnih funkcionalnih sposobnostiaerobnih funkcionalnih sposobnostiKlasiKlasiččne ne monostrukturalnemonostrukturalne ciklicikliččke ke aktivnostiaktivnostiSuvremene Suvremene monostrukturalnemonostrukturalne ciklicikliččke ke aktivnosti aktivnosti -- simulatorisimulatoriPolistrukturalnePolistrukturalne ciklicikliččne aktivnostine aktivnosti

KlasiKlasiččne ne monostrukturalnemonostrukturalne ciklicikliččke ke aktivnostiaktivnosti

MonostruktrualneMonostruktrualne su aktivnosti one kod su aktivnosti one kod kojih se kojih se ččitava aktivnost sastoji od jedne itava aktivnost sastoji od jedne kretnekretne strukture. strukture. Pojam Pojam ““ciklicikliččkeke”” oznaoznaččava aktivnosti u ava aktivnosti u kojima se kojima se kretnakretna struktura struktura –– opetovano opetovano (cikli(cikliččki) ponavlja.ki) ponavlja.

99

Suvremene cikliSuvremene cikliččke ke monostrukturalnemonostrukturalne aktivnostiaktivnosti

Isto Isto ššto i klasito i klasiččne samo ne samo –– simulirane ili simulirane ili ““ovisne o tehnologijiovisne o tehnologiji””

PolistrukturalnePolistrukturalne ciklicikliččke aktivnostike aktivnosti

Nije jedna struktura veNije jedna struktura većć vivišše njih, ali je e njih, ali je uvijek uvijek ““ciklus kretnjiciklus kretnji””Aerobika funkcionalnog usmjerenjaAerobika funkcionalnog usmjerenja

100

Koji odabrati od pojedinih sustava vjeKoji odabrati od pojedinih sustava vježžbanja banja funkcionalnih aerobnih sposobnosti?funkcionalnih aerobnih sposobnosti?

KinezioloKineziološški programi u razvoju ki programi u razvoju funkcionalnih sposobnostifunkcionalnih sposobnosti

KlasiKlasiččne ne monostrukturalnemonostrukturalneciklicikliččke aktivnostike aktivnostiSuvremene Suvremene monostrukturalnemonostrukturalneciklicikliččke aktivnosti ke aktivnosti --simulatorisimulatoriPolistrukturalnePolistrukturalneciklicikliččne aktivnostine aktivnosti

PREDNOSTI:PREDNOSTI:Cijena; pristupaCijena; pristupaččnost; nost;

znanjeznanje

NEDOSTACI:NEDOSTACI:Primjerenost; vremenski Primjerenost; vremenski

uvjeti; doziranje uvjeti; doziranje optereoptereććenjaenja

101


KlasiKlasiččne ne monostrukturalnemonostrukturalneciklicikliččke aktivnostike aktivnostiSuvremene Suvremene monostrukturalnemonostrukturalneciklicikliččke aktivnosti ke aktivnosti --simulatorisimulatoriPolistrukturalnePolistrukturalneciklicikliččne aktivnostine aktivnosti

PREDNOSTI:PREDNOSTI:Znanje; doziranje Znanje; doziranje

optereoptereććenja; enja; primjerenostprimjerenost

NEDOSTACI:NEDOSTACI:Cijena; pristupaCijena; pristupaččnost; nost;

monotonostmonotonost


KlasiKlasiččne ne monostrukturalnemonostrukturalneciklicikliččke aktivnostike aktivnostiSuvremene Suvremene monostrukturalnemonostrukturalneciklicikliččke aktivnosti ke aktivnosti --simulatorisimulatoriPolistrukturalnePolistrukturalneciklicikliččke aktivnosti ke aktivnosti --aerobikaaerobika

PREDNOSTI:PREDNOSTI:VođenjeVođenje; glazba; ; glazba;

voditelj; grupavoditelj; grupa

NEDOSTACI:NEDOSTACI:PristupaPristupaččnost, nost,

““neinteresneinteres””; doziranje ; doziranje optereoptereććenjaenja

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije anaerobnihanaerobnih funkcionalnih sposobnostifunkcionalnih sposobnosti

Prisjetimo sePrisjetimo se……

Anaerobne funkcionalne sposobnosti ovise o: Anaerobne funkcionalne sposobnosti ovise o: –– ukupnoj koliukupnoj količčini anaerobnih energetskih spojeva u ini anaerobnih energetskih spojeva u

ljudskom organizmu koji se mogu iskoriljudskom organizmu koji se mogu iskorišštavati bez tavati bez prisustvaprisustva kisika, kisika, tjtj. izvan aerobnih energetskih . izvan aerobnih energetskih procesa;procesa;

–– Sposobnosti organizma da proizvede energiju kroz Sposobnosti organizma da proizvede energiju kroz anaerobne procese, efikasno tolerirajuanaerobne procese, efikasno tolerirajućći biokemijske i biokemijske promjene koje se nupromjene koje se nužžno događaju prilikom no događaju prilikom anaerobnih energetskih reakcijaanaerobnih energetskih reakcija

102

KinezioloKineziološške transformacije ke transformacije anaerobnihanaerobnih funkcionalnih sposobnostifunkcionalnih sposobnosti

Prisjetimo sePrisjetimo se……

Anaerobne funkcionalne sposobnosti ovise o: Anaerobne funkcionalne sposobnosti ovise o: –– ukupnoj koliukupnoj količčini anaerobnih energetskih spojeva u ini anaerobnih energetskih spojeva u

ljudskom organizmu koji se mogu iskoriljudskom organizmu koji se mogu iskorišštavati bez tavati bez prisustvaprisustva kisika, kisika, tjtj. izvan aerobnih energetskih . izvan aerobnih energetskih procesa;procesa;

–– Sposobnosti organizma da proizvede energiju kroz Sposobnosti organizma da proizvede energiju kroz anaerobne procese, efikasno tolerirajuanaerobne procese, efikasno tolerirajućći biokemijske i biokemijske promjene koje se nupromjene koje se nužžno događaju prilikom no događaju prilikom anaerobnih energetskih reakcijaanaerobnih energetskih reakcija

Drugim riječima o ovim dvama faktorima treba voditi računa i kod treninga

Trening Trening anaerobnihanaerobnih funkcionalnih funkcionalnih sposobnosti svodi se nasposobnosti svodi se na……

1.1. Trening energetskih depoa koji se koriste Trening energetskih depoa koji se koriste u anaerobnom funkcionalnom raduu anaerobnom funkcionalnom radu

2.2. Trening tolerancije na biokemijsku Trening tolerancije na biokemijsku nepovoljnu situaciju koja se javlja kao nepovoljnu situaciju koja se javlja kao posljedica posljedica ……

Trebaju nam aktivnosti Trebaju nam aktivnosti ……

1.1. Koje Koje ćće jako iscrpiti upravo energetske e jako iscrpiti upravo energetske potencijale koji se koriste u anaerobnom potencijale koji se koriste u anaerobnom raduradu

2.2. Koje Koje ćće nam omogue nam omoguććiti da treniramo iti da treniramo vlastitu toleranciju na te nepovoljne vlastitu toleranciju na te nepovoljne uvjete uvjete

103







104

Metode rada u razvoju Metode rada u razvoju funkcionalnih sposobnostifunkcionalnih sposobnosti

Kontinuirana metodaKontinuirana metodaDiskontinuirana metodaDiskontinuirana metodaIntervalna metodaIntervalna metoda



Kontinuirani rad

Aerobni rad

Razvoj aerobnih sposobnosti

Samo pod uvjetom da je postignut “prag podražaja”

Teško primjenjivo kod visoko treniranih osoba


Kontinuirana metodaKontinuirana metodaDiskontinuirana metodaDiskontinuirana metodaIntervalna metodaIntervalna metodaPrelasci iz aerobnog u anaerobni rad

Izuzetno efikasna metoda

Potrebna dobra “baza” jer mora dovoljno trajati

Pogodno za iskusne vježbače koji znaju slušati organizam

105



Gotovo stalno “radimo” u anaerobnom režimu

Aerobno razvijamo “samo” kad se odmaramo

Samo kod visoko treniranih iskusnih sportaša u protivnom je opasno, a efekti neće biti ništa bolji nego da smo koristili …

Razvoj funkcionalnih sposobnosti Razvoj funkcionalnih sposobnosti ––dobne osobitostidobne osobitosti

S obzirom na vaS obzirom na važžnost funkcionalnih nost funkcionalnih sposobnosti nije zgorega ovo predstavit sposobnosti nije zgorega ovo predstavit malo detaljnijemalo detaljnijePodijelimo:Podijelimo:–– DjetinjstvoDjetinjstvo–– PubertetPubertet–– PostpubertetPostpubertet

Djetinjstvo i funkcionalne Djetinjstvo i funkcionalne sposobnostisposobnosti

106



FS veFS većć napreduju uslijed rasta i razvojanapreduju uslijed rasta i razvoja““nema potrebenema potrebe”” dodatno razvijati FSdodatno razvijati FSPametnije je utroPametnije je utroššiti vrijeme na uiti vrijeme na uččenje enje razlitihrazlitih motorimotoriččkih znanjakih znanjaS aspekta FS posebno su vaS aspekta FS posebno su važžna ona na ona znanja koja znanja koja ćće omogue omoguććiti razvoj FS kasnije iti razvoj FS kasnije u u žživotuivotu

Pubertet i funkcionalne sposobnostiPubertet i funkcionalne sposobnosti

107



U pubertetu ne treba viU pubertetu ne treba višše gledati samo e gledati samo razvijaju li se FS prirodno same od sebe ili razvijaju li se FS prirodno same od sebe ili nenePostoji jedan dodatni problem, a to je Postoji jedan dodatni problem, a to je ––prirodni porast tjelesna mase i s time prirodni porast tjelesna mase i s time povezano povezano –– masnog tkivamasnog tkiva……

108

Zbog prethodno navedenogZbog prethodno navedenog……

A bez obzira na relativni prirast u FSA bez obzira na relativni prirast u FSFS treba dodatno FS treba dodatno ““treniratitrenirati”” kako bi se kako bi se naglasio njihov razvojnaglasio njihov razvojU protivnom javlja se velika opasnost da U protivnom javlja se velika opasnost da dijete dijete ““uđe u zatvoreni kruguđe u zatvoreni krug”” iz kojeg se iz kojeg se tetešško izlaziko izlazi

Dogodi li se ovo … ajme majko


Nema sumnje da bi trebalo FS razvijati u Nema sumnje da bi trebalo FS razvijati u pubertetu i to:pubertetu i to:–– PrimjenjujuPrimjenjujućći one aktivnosti koje djeca najvii one aktivnosti koje djeca najvišše e

preferirajupreferiraju–– Tu treba imati senzibilitet u protivnomTu treba imati senzibilitet u protivnom……–– Ne treba forsirati duge treninge veNe treba forsirati duge treninge većć tetežžiti iti

zadovoljavanju interesa djecezadovoljavanju interesa djece–– Istovremeno raditi i ono Istovremeno raditi i ono ššto klinci to klinci žžele (a FS ele (a FS

najnajččeeššćće nisu njihov prioritet)e nisu njihov prioritet)

109

PostpubertetPostpubertet i FSi FS

Ako smo ovo prije napravili dobro Ako smo ovo prije napravili dobro –– nema nema problemaproblemaAko nismo ovo prije napravili dobro Ako nismo ovo prije napravili dobro –– problemi problemi su vrlo veliki su vrlo veliki –– Treba ih rjeTreba ih rješšavati sukcesivno i to imajuavati sukcesivno i to imajućći u vidu i u vidu

““gregrešške iz prethodnog razdobljake iz prethodnog razdoblja””–– ProbleemeProbleeme treba rjetreba rješšavati od avati od ““glave prema repuglave prema repu””–– Veliki problem Veliki problem –– neformirana navika neformirana navika –– Kod onih koji Kod onih koji ““su u problemusu u problemu”” OBAVEZNO poOBAVEZNO pošštovati tovati

preferencije inapreferencije inačče e ……

Struktura i kinezioloStruktura i kineziološške ke transformacije motoritransformacije motoriččkih kih

sposobnosti sposobnosti (osnove motori(osnove motoriččkih transformacija)kih transformacija)

MotoriMotoriččke sposobnosti...ke sposobnosti...

vjerojatno najkompleksniji dio vjerojatno najkompleksniji dio ““nanaššegeg””poslaposlavjerojatno najosjetljiviji dio navjerojatno najosjetljiviji dio naššeg poslaeg posla

110





111

Tko je snaTko je snažžniji?niji?

Zbog ovih problema...Zbog ovih problema...

potrebno se detaljno upoznati sa potrebno se detaljno upoznati sa strukturom motoristrukturom motoriččkih sposobnosti kih sposobnosti potrebno je znati o njoj razmipotrebno je znati o njoj razmiššljatiljatipotrebno je sva mogupotrebno je sva mogućća znanja koja a znanja koja imteimteobjediniti i objediniti i strukturiratistrukturirati u suvislu cjelinuu suvislu cjelinu

112

Struktura motoriStruktura motoriččkih sposobnostikih sposobnosti

postoji vipostoji višše nae naččina tumaina tumaččenja MSenja MSnajnajččeeššćći na ovim prostorima je i na ovim prostorima je ““hijerarhijskihijerarhijski”” model tumamodel tumaččenja motorienja motoriččkih kih sposobnostisposobnosti

ili jednostavnije...ili jednostavnije...

113

Koordinacijske sposobnostiKoordinacijske sposobnosti

ZaZaššto to ““koordinacijakoordinacija”” prva?prva?

Zato jer je najkompliciranijaZato jer je najkompliciranijaZato jer je Zato jer je ““najvanajvažžnijanija””Zato jer ...Zato jer ...

114



Postoji niz različitih koordinacijskih sposobnosti koje mogu i ne moraju biti međusobno visoko povezane



Jedino koordinacija može “zamijeniti” ostale motoričke sposobnosti



Zato jer sam smislio super definiciju koordinacije koja nadilazi sve do sada koje su smišljene...

115



Zato jer sam smislio super definiciju koordinacije koja nadilazi sve do sada koje su smišljene...

Od Od ččega se koordinacija sastoji?ega se koordinacija sastoji?

116

Brzina uBrzina uččenja novih motorienja novih motoriččkih kih zadatakazadataka

Sposobnost efikasnog usvajanja i Sposobnost efikasnog usvajanja i savladavanja nepoznatih motorisavladavanja nepoznatih motoriččkih kih zadataka, zadataka, ššto u osnovi ima energetski, to u osnovi ima energetski, prostorno i vremenski najracionalnije prostorno i vremenski najracionalnije izvođenje motoriizvođenje motoriččkog zadatka kog zadatka

117



Izravno ovisi o:Izravno ovisi o:–– KoliKoliččini prethodno usvojenih motoriini prethodno usvojenih motoriččkih programakih programa–– InteligencijiInteligenciji–– Drugim motoriDrugim motoriččkim sposobnostima koje se nalaze u kim sposobnostima koje se nalaze u

osnovi izvođenog motoriosnovi izvođenog motoriččkog zadatkakog zadatka

Zbog svega navedenog ne moZbog svega navedenog ne možže se definirati da e se definirati da li je i koliko genetski uvjetovanali je i koliko genetski uvjetovana

TrenaTrenažžni postupci za razvoj brzine ni postupci za razvoj brzine uuččenja novih motorienja novih motoriččkih zadatakakih zadatakaUUččenje enje ššto veto veććeg broja kompleksnih eg broja kompleksnih motorimotoriččkih zadataka, kih zadataka, ššto je potrebno to je potrebno provoditi:provoditi:–– Od najranijeg djetinjstvaOd najranijeg djetinjstva–– Kroz rast i razvoj neprestanoKroz rast i razvoj neprestano–– MotoriMotoriččke zadatke uke zadatke uččiti i usavriti i usavrššavati do avati do

dinamidinamiččkog stereotipa gibanjakog stereotipa gibanja

118

Koordinacija u ritmuKoordinacija u ritmu


a)a) Sposobnost efikasnog izvođenja sloSposobnost efikasnog izvođenja složženih enih motorimotoriččkih zadataka u zadanom kih zadataka u zadanom ritmiritmiččkom obrascukom obrascu

b)b) Sposobnost efikasnog prilagođavanja Sposobnost efikasnog prilagođavanja ritmiritmiččkog obrasca izvođenom kog obrasca izvođenom motorimotoriččkom zadatkukom zadatku


Ova sposobnost izravno ovisi o:Ova sposobnost izravno ovisi o:–– Sposobnosti percepcije Sposobnosti percepcije –– prepoznavanja ritma prepoznavanja ritma–– Sposobnosti usklađivanja kretnje sa zadanim Sposobnosti usklađivanja kretnje sa zadanim

ili proizvoljno definiranim ritmomili proizvoljno definiranim ritmomPostoje razliPostoje različčita miita miššljenja o genetskoj ljenja o genetskoj uvjetovanosti ove sposobnosti uvjetovanosti ove sposobnosti (osobno (osobno mislim da nije genetski nego mislim da nije genetski nego ““socijalnosocijalno””uvjetovana) uvjetovana)

120

TrenaTrenažžni postupci za razvoj ni postupci za razvoj koordinacije u ritmukoordinacije u ritmu

NauNauččiti prepoznavati ritam iti prepoznavati ritam ššto je znanje koje to je znanje koje se use uččiiIzvoditi Izvoditi ššto vito višše kretnih struktura u najrazlie kretnih struktura u najrazliččitijim itijim ritmiritmiččkim obrascimakim obrascimaZakljuZaključčak ak sa ovim posa ovim poččeti eti ššto ranije jer to to ranije jer to generira mogugenerira moguććnost da se osoba upozna sa nost da se osoba upozna sa velikim brojem ritmivelikim brojem ritmiččkih obrazaca i izvođenjem kih obrazaca i izvođenjem razlirazliččitih kretnih struktura u ritmuitih kretnih struktura u ritmu

AgilnostAgilnost

121

AgilnostAgilnost

Sposobnost efikasne promjene pravca i/ili Sposobnost efikasne promjene pravca i/ili smjera kretanja cijelog tijelasmjera kretanja cijelog tijela

AgilnostAgilnost

Ova sposobnost izravno ovisi o:Ova sposobnost izravno ovisi o:–– Brzini (u osnovi brzini frekvencije pokreta Brzini (u osnovi brzini frekvencije pokreta kod kod

kretanjakretanja, ali i brzini jednostavnog pokreta , ali i brzini jednostavnog pokreta u u trenutku promjene pravca i/ili smjera kretanjatrenutku promjene pravca i/ili smjera kretanja))

–– MorfoloMorfološškoj građikoj građi–– Eksplozivnoj snaziEksplozivnoj snazi

Koliko je genetski uvjetovana ovisi o tome koliki Koliko je genetski uvjetovana ovisi o tome koliki je utjecaj pojedine je utjecaj pojedine podkomponentepodkomponente na pojedinu na pojedinu manifestaciju agilnosti kod pojedine osobemanifestaciju agilnosti kod pojedine osobe

122

TrenaTrenažžni postupci za razvoj ni postupci za razvoj agilnostiagilnosti

Razmotriti utjecaj pojedinih nabrojenih Razmotriti utjecaj pojedinih nabrojenih podkomponentipodkomponenti i raditi na razvoju onih i raditi na razvoju onih elemenata koji su nedostatno razvijeni ili elemenata koji su nedostatno razvijeni ili predstavljaju otepredstavljaju otežžavajuavajućći faktor u i faktor u manifestaciji agilnosti manifestaciji agilnosti

Reorganizacija stereotipa kretanjaReorganizacija stereotipa kretanja


Sposobnost efikasnog prilagođavanja Sposobnost efikasnog prilagođavanja (reorganizacije) motori(reorganizacije) motoriččkih programa koji kih programa koji su usvojeni na razini dinamisu usvojeni na razini dinamiččkog kog stereotipa, novonastastereotipa, novonastalim i nepoznatim lim i nepoznatim uvjetima izvođenjauvjetima izvođenja

123


Ova je sposobnost izravno ovisna o:Ova je sposobnost izravno ovisna o:–– Kvaliteti usvojenosti motoriKvaliteti usvojenosti motoriččkog programakog programa–– Inteligenciji (vrlo Inteligenciji (vrlo vjerovatnovjerovatno))

TrenaTrenažžni postupci za razvoj sposobnosti ni postupci za razvoj sposobnosti reorganizacije stereotipa kretanjareorganizacije stereotipa kretanja

UUččenje enje ššto veto veććeg broja motorieg broja motoriččkih kih programaprogramaUvjeUvježžbavanje motoribavanje motoriččkih programa u kih programa u nepoznatim uvjetimanepoznatim uvjetimaUvjeUvježžbavanje motoribavanje motoriččkih programa sa kih programa sa izmjenjenimizmjenjenim karakteristikama objekta karakteristikama objekta (ukoliko se u motori(ukoliko se u motoriččkom zadatku neki kom zadatku neki objekt koristi)objekt koristi)

124

Brzina izvođenja kompleksnih Brzina izvođenja kompleksnih motorimotoriččkih zadatakakih zadataka


Sposobnost energetski, prostornSposobnost energetski, prostorno i o i vremenski racionalnog izvođenja vremenski racionalnog izvođenja motorimotoriččkih zadataka, koji su u osnovi kih zadataka, koji su u osnovi sastavljeni od vesastavljeni od veććeg broja zadataka, a eg broja zadataka, a ččije ije pojedinapojedinaččno izvođenje zahtjeva korino izvođenje zahtjeva korišštenje tenje razlirazliččitih koordinacijskih sposobnosti itih koordinacijskih sposobnosti


Ova sposobnost izravno ovisi o:Ova sposobnost izravno ovisi o:–– PojedinaPojedinaččnim koordinacijskim (i drugim nim koordinacijskim (i drugim

motorimotoriččkim) sposobnostima koje su vakim) sposobnostima koje su važžne za ne za izvođenje elemenata kompleksnog motoriizvođenje elemenata kompleksnog motoriččkog kog zadatkazadatka

125

TrenaTrenažžni postupci za razvoj sposobnosti ni postupci za razvoj sposobnosti brzine izvođenja kompleksnih motoribrzine izvođenja kompleksnih motoriččkih kih

zadatakazadatakaUUččenje enje ššto veto veććeg broja motorieg broja motoriččkih kih programaprogramaUvjeUvježžbavanje motoribavanje motoriččkih programa u kih programa u nepoznatim uvjetimanepoznatim uvjetimaUvjeUvježžbavanje motoribavanje motoriččkih programa sa kih programa sa izmjenjenimizmjenjenim karakteristikama objekta karakteristikama objekta (ukoliko se u motori(ukoliko se u motoriččkom zadatku neki kom zadatku neki objekt koristi)objekt koristi)

Koordinacija cijelog tijela, ruku i Koordinacija cijelog tijela, ruku i nogunogu

Sposobnost energetski, prostornSposobnost energetski, prostorno i o i vremenski racionalnog izvođenja vremenski racionalnog izvođenja motorimotoriččkih zadataka uz korikih zadataka uz korišštenje:tenje:

1.1. cijelog tijela, cijelog tijela, 2.2. ruku ruku 3.3. nogu nogu

Koordinacija cijelog tijela, ruku i Koordinacija cijelog tijela, ruku i nogunogu

Izravno ovise o:Izravno ovise o:–– MorfoloMorfološškoj građi koj građi (od nabrojenih (od nabrojenih -- najvinajvišše e

koordinacija cijelog tijela)koordinacija cijelog tijela)–– KoliKoliččini prethodno usvojenih i usavrini prethodno usvojenih i usavrššenih enih

motorimotoriččkih programakih programa

126

TrenaTrenažžni postupci za razvoj koordinacije ni postupci za razvoj koordinacije cijelog tijela, ruku i nogucijelog tijela, ruku i nogu

UUččenje enje ššto veto veććeg broja motorieg broja motoriččkih kih programaprogramaUvjeUvježžbavanje motoribavanje motoriččkih programa u kih programa u nepoznatim uvjetimanepoznatim uvjetimaUvjeUvježžbavanje motoribavanje motoriččkih programa sa kih programa sa izmjenjenimizmjenjenim karakteristikama objekta karakteristikama objekta (ukoliko se u motori(ukoliko se u motoriččkom zadatku neki kom zadatku neki objekt koristi)objekt koristi)

Generalno o razvoju koordinacijskih Generalno o razvoju koordinacijskih sposobnosti sposobnosti

Koordinacijske sposobnosti najbolje se Koordinacijske sposobnosti najbolje se razvijaju u najranijem djetinjstvurazvijaju u najranijem djetinjstvuU tu svrhu najpogodniji su U tu svrhu najpogodniji su

a)a) KinezioloKineziološški ki stimulusistimulusi visokog visokog kompleksitetakompleksitetab)b) BiotiBiotiččkaka motorimotoriččka znanjaka znanjac)c) Sva ostala motoriSva ostala motoriččka znanja u poka znanja u poččetnim fazama etnim fazama

uuččenjaenjaZa razvoj koordinacijskih sposobnosti nisu Za razvoj koordinacijskih sposobnosti nisu pogodna:pogodna:

a)a) MotoriMotoriččka znanja i ka znanja i stimulusistimulusi niskog niskog kompleksitetakompleksitetab)b) MotoriMotoriččka znanja koja su veka znanja koja su većć usvojena na visokoj usvojena na visokoj

razini ukoliko se koriste u poznatim uvjetimarazini ukoliko se koriste u poznatim uvjetima


Metode razvoja koordinacijskih sposobnosti:Metode razvoja koordinacijskih sposobnosti:PovePoveććanje opsega i dubine motorianje opsega i dubine motoriččkih kih znanjaznanjaKoriKorišštenje vetenje većć stesteččenog motorienog motoriččkog kog znanja na novi naznanja na novi naččin i u neuobiin i u neuobiččajenim ajenim okolnostimaokolnostimaPostupci djelomiPostupci djelomiččne ili potpune ne ili potpune reorganizacije dinamireorganizacije dinamiččkog stereotipa kog stereotipa kretanjakretanja

127

Generalno o razvoju koordinacijskih Generalno o razvoju koordinacijskih sposobnostisposobnosti

Metode razvoja koordinacijskih sposobnosti:Metode razvoja koordinacijskih sposobnosti:PovePoveććanje opsega i dubine anje opsega i dubine motorimotoriččkih znanjakih znanjaKoriKorišštenje vetenje većć stesteččenog motorienog motoriččkog kog znanja na novi naznanja na novi naččin i u neuobiin i u neuobiččajenim ajenim okolnostimaokolnostimaPostupci djelomiPostupci djelomiččne ili potpune ne ili potpune reorganizacije dinamireorganizacije dinamiččkog stereotipa kog stereotipa kretanjakretanja

Ova “metoda” ustvari se temelji na vrlo jednostavnoj i prirodnoj logici što je veća količina motoričkih znanja usvojena od strane neke osobe, izraženija je i mogućnost da ta osoba ima bogatu kinetičku memoriju, te da će usvojena motorička znanja moći upotrijebiti kod savladavanja motoričkih zadataka koji zahtjevajuiskorištavanje koordinacijskih kapaciteta


Metode razvoja koordinacijskih sposobnosti:Metode razvoja koordinacijskih sposobnosti:PovePoveććanje opsega i dubine motorianje opsega i dubine motoriččkih kih znanjaznanjaKoriKorišštenje vetenje većć stesteččenog motorienog motoriččkog kog znanja na novi naznanja na novi naččin i u in i u neuobineuobiččajenim okolnostimaajenim okolnostimaPostupci djelomiPostupci djelomiččne ili potpune ne ili potpune reorganizacije dinamireorganizacije dinamiččkog stereotipa kog stereotipa kretanjakretanja

Kod primjene ove metode karakteristična je potreba da se motoričko znanje na visokoj razini usvojenosti primjenjuje u nepoznatim i neuobičajenim okolnostima. Ovakve manifestacije motoričkih gibanja ustvari generiraju mogućnost da se pojedino motoričko znanje dodatno stabilizira i da izvođenje pojedinog motoričkog zadatka postane “refleksno”. To osigurava manju potrebu za “svjesnom obradom” pojedinog dijela motoričkog zadatka i ostavlja mogućnost da se koncentracija usmjeri na druge –manje poznate dijelove motoričkog zadatka.

Generalno o razvoju koordinacijskih Generalno o razvoju koordinacijskih sposobnostisposobnosti

Metode razvoja koordinacijskih sposobnosti:Metode razvoja koordinacijskih sposobnosti:PovePoveććanje opsega i dubine motorianje opsega i dubine motoriččkih kih znanjaznanjaKoriKorišštenje vetenje većć stesteččenog motorienog motoriččkog kog znanja na novi naznanja na novi naččin i u neuobiin i u neuobiččajenim ajenim okolnostimaokolnostimaPostupci djelomiPostupci djelomiččne ili potpune ne ili potpune reorganizacije dinamireorganizacije dinamiččkog kog stereotipa kretanjastereotipa kretanja

Ovi postupci ustvari su način da se dodatno obogati motorička memorija, jer svaka reorganizacija stereotipa “ubacuje” dodatne informacije i motoričke podprograme u motoričku – kinetičku memoriju. To generira povećanje ukupne motoričke informiranosti, ali i s tim povezanu mogućnost da se motoričko znanje izvodi na visokoj razini stabiliteta.

128

Krenimo na ostale motoriKrenimo na ostale motoriččke ke dimenzijedimenzije……

Kako smo ono rekli, tko je snaKako smo ono rekli, tko je snažžniji?niji?

130

Eksplozivna snaga i silaEksplozivna snaga i sila

Eksplozivna snaga i silaEksplozivna snaga i sila……

Relativno visoko genetski uvjetovane Relativno visoko genetski uvjetovane sposobnosti sposobnosti –– Razlog treba traRazlog treba tražžiti u iti u ““mimiššiiććnom sastavunom sastavu”” koji koji

je genetski određenje genetski određen

Jako su povezane Jako su povezane

Eksplozivna snagaEksplozivna snaga

131

Eksplozivna snagaEksplozivna snaga

Osnovna podjela:Osnovna podjela:–– Apsolutna eksplozivna snaga Apsolutna eksplozivna snaga –– neovisna o vlastitoj neovisna o vlastitoj

tjelesnoj masi osobe (na pr. bacanje kugle)tjelesnoj masi osobe (na pr. bacanje kugle)–– Relativna eksplozivna snaga Relativna eksplozivna snaga –– ovisna o vlastitoj tjelesnoj ovisna o vlastitoj tjelesnoj

masi (skok u dalj ili u vis)masi (skok u dalj ili u vis)

U oba sluU oba sluččaja eksplozivna snaga je kombinacija sile aja eksplozivna snaga je kombinacija sile i brzine (i brzine (ššto veto većća sila u jedinici vremenaa sila u jedinici vremena))–– Dakle, ovisi o svemu o Dakle, ovisi o svemu o ččemu ovisi i SILA, ali joemu ovisi i SILA, ali jošš

ukljuuključčujuujućći i brzinu, te i i brzinu, te karakteristikarakterističčno motorino motoriččko ko znanjeznanje

132

Sila mjerena Sila mjerena dinamometromdinamometrom

TrenaTrenažžni postupci za razvoj sile mjerene ni postupci za razvoj sile mjerene dinamometromdinamometrom

1.1. TrenaTrenažžni postupci ni postupci ““pokupokuššanihanih pokretapokreta””–– Ovi postupci mogu se opisati kao Ovi postupci mogu se opisati kao ““savladavanje savladavanje

nesavladivog otporanesavladivog otpora””2.2. Trening snage sa maksimalnim i Trening snage sa maksimalnim i

submaksimalnimsubmaksimalnim tetežžinamainama–– Trening se provodi sa teTrening se provodi sa težžinama koje vjeinama koje vježžbabačč momožže e

podipodićći samo jednom ili dvai samo jednom ili dva--tri putatri puta3.3. Trening sa Trening sa ““forsiranim ponavljanjimaforsiranim ponavljanjima””

–– Podizanje utega Podizanje utega ““uz pomouz pomoćć”” partnerapartnera

SVI OVI TRENASVI OVI TRENAŽŽNI POSTUPCI SU VISOKO INTENZIVNI NI POSTUPCI SU VISOKO INTENZIVNI PA JE OSNOVNA PRETPOSTAVKA DA VJEPA JE OSNOVNA PRETPOSTAVKA DA VJEŽŽBABAČČ IMA IMA VISOKU OPVISOKU OPĆĆU TRENIRANOSTIU TRENIRANOSTI

133

Vratimo se malo nazadVratimo se malo nazad……

Eksplozivna snaga i silaEksplozivna snaga i sila……

Relativno visoko genetski uvjetovane Relativno visoko genetski uvjetovane sposobnosti sposobnosti –– Razlog treba traRazlog treba tražžiti u iti u ““mimiššiiććnom sastavunom sastavu”” koji koji

je genetski određenje genetski određen

Jako su povezane Jako su povezane

Svaki pojedini skeletni miSvaki pojedini skeletni miššiićć sastoji se od sastoji se od dva tipa midva tipa miššiiććnih vlakana: nih vlakana: –– brzo kontrahirajubrzo kontrahirajuććih (BK) i ih (BK) i –– sporo kontrahirajusporo kontrahirajuććih (SK) . ih (SK) .

134

Osnovna razlika:Osnovna razlika:–– SK vlaknu treba otprilike 110 ms da postigne SK vlaknu treba otprilike 110 ms da postigne

maksimum kontrakcije, maksimum kontrakcije, –– BK vlaknu za isto treba otprilike 50 msBK vlaknu za isto treba otprilike 50 ms–– motoneuronimotoneuroni SK motoriSK motoriččkih jedinica kih jedinica oožživivččavajuavaju

tek 10 do 180 mitek 10 do 180 miššiiććnih vlakananih vlakana–– motoneuronimotoneuroni BK motoriBK motoriččkih jedinica kih jedinica

oožživivččavajuavaju istovremeno 300 do 800 miistovremeno 300 do 800 miššiiććnih nih vlakana, vlakana,









Kad se “upali” BK onda je eksplozija energije puno veća i brža

Kad se upali SK onda je eksplozija puno manja i sporija (to ima nekih drugih prednosti – izdržljivost)

135





Kad se “upali” BK onda je eksplozija energije puno veća i brža

Kad se upali SK onda je eksplozija puno manja i sporija (to ima nekih drugih prednosti – izdržljivost)

Iz ovog razlog to određuje i eksplozivnu snagu i silu što je jača eksplozija veća je manifestacija obiju sposobnosti

KonaKonaččnono……

Ljudi se Ljudi se ““rođenjemrođenjem”” razlikuju u kolirazlikuju u količčini BK i ini BK i SK vlakanaSK vlakanaLogiLogiččno da onda ovo određuje i genetsku no da onda ovo određuje i genetsku uvjetovanost eksplozivne snage i sileuvjetovanost eksplozivne snage i sile

Sila (mjerena Sila (mjerena dinamometromdinamometrom))

Sposobnost apsolutne Sposobnost apsolutne ekscitacijeekscitacijemaksimalnog broja mimaksimalnog broja miššiiććnih jedinica u vidu nih jedinica u vidu postizanja sile u kretnji koja je određena postizanja sile u kretnji koja je određena savladavanjem savladavanjem supramaksimalnogsupramaksimalnog otporaotporaRelativno visoko genetski uvjetovana Relativno visoko genetski uvjetovana sposobnost sposobnost

136

Sad Sad ććemo preemo prećći na druge i na druge ““snagesnage””

137

RepetitivnaRepetitivna snagasnaga

Sposobnost ponovljene Sposobnost ponovljene ekscitacijeekscitacije mimiššiiććnih (motorinih (motoriččkih kih jedinica), a koja jedinica), a koja je određena medijalnim i je određena medijalnim i submaksimalnimsubmaksimalnim optereoptereććenjem, te kenjem, te koja rezultira oja rezultira ponavljanjem određene kretnjeponavljanjem određene kretnjeRelativno slabo genetski uvjetovana sposobnostRelativno slabo genetski uvjetovana sposobnost



RepetitivnaRepetitivna snaga svih snaga svih manifestacijskih oblikamanifestacijskih oblika

Osnovna podjela:Osnovna podjela:–– Apsolutna Apsolutna repetitivnarepetitivna snaga (snaga (repetitivnorepetitivno savladavanje savladavanje

tetežžine utega razliine utega različčitih teitih težžina) ina) rijetkorijetko–– Relativna Relativna repetitivnarepetitivna snaga (snaga (repetitivnorepetitivno savladavanje savladavanje

tetežžine vlastitog tijela) ine vlastitog tijela) puno puno ččeeššććee

Ovisna o:Ovisna o:–– KoliKoliččini aktivnih miini aktivnih miššiiććnih jedinicanih jedinica–– Efikasnosti aktivnih motoriEfikasnosti aktivnih motoriččkih jedinicakih jedinica–– Sposobnosti da se aktivne miSposobnosti da se aktivne miššiiććne jedinice i ne jedinice i

pripadajupripadajućća a žživivččana struktura odupru zamoruana struktura odupru zamoru

138

TrenaTrenažžni postupci za razvoj ni postupci za razvoj repetitivne snagerepetitivne snage

Izvođenje Izvođenje repetitivnihrepetitivnih manifestacija manifestacija ““do otkazado otkaza”” i i ““preko otkazapreko otkaza””Razmotriti utjecaj morfoloRazmotriti utjecaj morfološške građe na ke građe na repetitivne manifestacijerepetitivne manifestacijeRazmotriti utjecaj sinergistiRazmotriti utjecaj sinergističčkih mikih miššiiććnih skupina nih skupina na repetitivne manifestacije (mona repetitivne manifestacije (možžda je u njima da je u njima problem)problem)Zbog pozitivnog djelovanja spolnih hormona Zbog pozitivnog djelovanja spolnih hormona pogodnije je razvijati nakon pogodnije je razvijati nakon ššto je spolni razvoj to je spolni razvoj uznapredovaouznapredovao



Zašto sad ovo ???





Ovisna o:Ovisna o:–– KoliKoliččini ini aktivnihaktivnih mimiššiiććnih jedinicanih jedinica–– EfikasnostiEfikasnosti aktivnih motoriaktivnih motoriččkih jedinicakih jedinica–– SposobnostiSposobnosti da se aktivne mida se aktivne miššiiććne jedinice i ne jedinice i


139





Ovisna o:Ovisna o:–– KoliKoliččini ini aktivnihaktivnih mimiššiiććnih jedinicanih jedinica–– EfikasnostiEfikasnosti aktivnih motoriaktivnih motoriččkih jedinicakih jedinica–– SposobnostiSposobnosti da se aktivne mida se aktivne miššiiććne jedinice i ne jedinice i


Ovo sve se relativno lako trenira jer nije ovisno o “genetskoj strukturi” (nemojte shvatiti doslovno)

SlijedeSlijedeććee……

140

StatiStatiččka snagaka snaga



Pod relativno je malim utjecajem Pod relativno je malim utjecajem genetskih genetskih ččimbenikaimbenika

141

StatiStatiččka snaga svih manifestacijskih ka snaga svih manifestacijskih oblikaoblika

Osnovna podjela:Osnovna podjela:–– Apsolutna statiApsolutna statiččka snaga (...)ka snaga (...)–– Relativna statiRelativna statiččka snaga (...)ka snaga (...)

Izravno ovisi o:Izravno ovisi o:–– KoliKoliččini energetskih spojeva pohranjenih u miini energetskih spojeva pohranjenih u miššiiććnim nim

jedinicama koje obavljaju radjedinicama koje obavljaju rad–– Sposobnosti Sposobnosti žživaivaččnene strukture da u nepovoljnim strukture da u nepovoljnim

uvjetima (stalna kontrakcija) uvjetima (stalna kontrakcija) ekscitiraekscitira muskulaturumuskulaturu

TrenaTrenažžni postupci za razvoj statini postupci za razvoj statiččke ke snagesnage

StatiStatiččki ki izdrizdržžajiaji u svim potencijalno u svim potencijalno zanimljivim polozanimljivim položžajima i ajima i ““polupolopolupoložžajimaajima””Razmotriti utjecaj Razmotriti utjecaj sinergistasinergistaRazmotriti utjecaj morfoloRazmotriti utjecaj morfološške građeke građeEfikasnije se djeluje na razvoj ovih Efikasnije se djeluje na razvoj ovih sposobnosti nakon posposobnosti nakon poččetka spolnog etka spolnog razvoja (pozitivni utjecaj spolnih hormona)razvoja (pozitivni utjecaj spolnih hormona)

142

PreciznostPreciznost

Preciznost ciljanjemPreciznost ciljanjem–– Sposobnost efikasnog pogađanja vanjskog Sposobnost efikasnog pogađanja vanjskog

objekta vođenim projektilomobjekta vođenim projektilomPreciznost gađanjemPreciznost gađanjem–– Sposobnost Sposobnost efikansnogefikansnog pogađanja vanjskog pogađanja vanjskog

objekta izbaobjekta izbaččenim projektilomenim projektilomVjerovatnoVjerovatno su visoko genetski uvjetovane su visoko genetski uvjetovane sposobnosti sposobnosti

Preciznost ciljanjem i gađanjemPreciznost ciljanjem i gađanjem

Obje motoriObje motoriččke sposobnosti izravno su ke sposobnosti izravno su ovisne o:ovisne o:–– Pravovremenosti ukljuPravovremenosti uključčivanja odgovarajuivanja odgovarajuććih ih

mimiššiiććnih jedinicanih jedinica–– Pravilnom intenzitetu Pravilnom intenzitetu ekscitacijeekscitacije (tonusa) (tonusa)

odgovarajuodgovarajuććih miih miššiiććnih jedinicanih jedinica

143

TrenaTrenažžni postupci za razvoj ni postupci za razvoj preciznostipreciznosti

PoPoččeti eti ššto ranije (u najranijem djetinjstvu)to ranije (u najranijem djetinjstvu)Ne Ne ““isplatiisplati”” se vjese vježžbati samo jednu preciznost jer bati samo jednu preciznost jer to ne utjeto ne utječče pozitivno na e pozitivno na ““ukupnuukupnu”” preciznostpreciznostPotrebno je vjePotrebno je vježžbati bati ššto vito višše razlie različčitih oblika itih oblika preciznosti (razlipreciznosti (različčito postavljene meta, razliito postavljene meta, različčiti iti oblici i teoblici i težžine objekata sa kojima se gađaine objekata sa kojima se gađa,...),...)Potrebno je jako obratiti paPotrebno je jako obratiti pažžnju na promjene nju na promjene morfolomorfološške strukture i utjecaj istog na (redovito) ke strukture i utjecaj istog na (redovito) pogorpogorššanje preciznosti (?) anje preciznosti (?) Ako je preciznost na visokoj razini potrebno je Ako je preciznost na visokoj razini potrebno je konstantno odrkonstantno održžavati upravo iz ovog razlogaavati upravo iz ovog razloga

RavnoteRavnotežžaa

RavnoteRavnotežža otvorenim oa otvorenim oččimaima–– Sposobnost odrSposobnost održžavanja ravnoteavanja ravnotežžnog polonog položžaja aja

uz analizu informacija o polouz analizu informacija o položžaju tijela koje aju tijela koje dolaze putem dolaze putem kinestetikinestetiččkihkih i vidnih receptorai vidnih receptora

RavnoteRavnotežža zatvorenim oa zatvorenim oččimaima–– Sposobnost odrSposobnost održžavanja ravnoteavanja ravnotežžnog polonog položžaja aja

uz analizu informacija o polouz analizu informacija o položžaju tijela koje aju tijela koje dolaze iskljudolaze isključčivo putem ivo putem kinestetikinestetiččkihkih receptorareceptora

RavnoteRavnotežža otvorenim i zatvorenim a otvorenim i zatvorenim ooččimaima

Obje ravnoteObje ravnotežže izravno su vezane za:e izravno su vezane za:–– Pravovremenost ukljuPravovremenost uključčivanja odgovarajuivanja odgovarajuććih ih


odgovarajuodgovarajuććih miih miššiiććnih jedinicanih jedinica–– MorfoloMorfološšku građu ku građu (visokima je relativno te(visokima je relativno tešško ko

odrodržžavati ravnoteavati ravnotežžu, teu, tešškima je relativno tekima je relativno težže e odrodržžavati ravnoteavati ravnotežžu,...)u,...)

144

TrenaTrenažžni postupci za razvoj ni postupci za razvoj ravnoteravnotežžee

OdrOdržžavanje ravnoteavanje ravnotežže u statie u statiččkom kom polopoložžajuajuOdrOdržžavanje ravnoteavanje ravnotežže u dinamie u dinamiččkom kom polopoložžaju (kretanju)aju (kretanju)OdrOdržžavanje ravnoteavanje ravnotežže u uvjetima e u uvjetima narunaruššene ravnoteene ravnotežžeeSVE SA I BEZ VIDNE RECEPCIJE SVE SA I BEZ VIDNE RECEPCIJE POLOPOLOŽŽAJA TIJELAAJA TIJELA

Brzina jednostavnog pokretaBrzina jednostavnog pokreta

Sposobnost maksimalnog Sposobnost maksimalnog -- jednokratnog jednokratnog savladavanja puta u jedinici vremena, savladavanja puta u jedinici vremena, ššto to je određeno savladavanjem relativno male je određeno savladavanjem relativno male mase mase Genetski visoko uvjetovanaGenetski visoko uvjetovana

Brzina jednostavnog pokretaBrzina jednostavnog pokreta

Sposobnost brzine jednostavnog pokreta Sposobnost brzine jednostavnog pokreta ovisi o:ovisi o:–– Pravovremenosti ukljuPravovremenosti uključčivanja odgovarajuivanja odgovarajuććih ih


odgovarajuodgovarajuććih miih miššiiććnih jedinicanih jedinica–– Kvaliteti karakteristiKvaliteti karakterističčnih motorinih motoriččkih programakih programa

145

TrenaTrenažžni postupci za razvoj brzine ni postupci za razvoj brzine jednostavnog pokretajednostavnog pokreta

Svode se na:Svode se na:–– UUččenje motorienje motoriččkog znanja koje se nalazi u kog znanja koje se nalazi u

osnovi kretnjeosnovi kretnje–– Veliki broj ponavljanja motoriVeliki broj ponavljanja motoriččkog zadatka u kog zadatka u

istim ili sliistim ili sliččnim uvjetima (udarac u boksu ili nim uvjetima (udarac u boksu ili karateu)karateu)

–– Samo u pojedinim sluSamo u pojedinim sluččajevima trening snage ajevima trening snage momožže donijeti pobolje donijeti poboljššanje u brzini anje u brzini jednostavnog pokreta jednostavnog pokreta (Kojim to slu(Kojim to sluččajevima?)ajevima?)

Brzina frekvencije pokretaBrzina frekvencije pokreta

Sposobnost maksimalnog Sposobnost maksimalnog -- viviššekratnog ekratnog savladavanja puta u jedinici vremena, savladavanja puta u jedinici vremena, ššto to je određeno savladavanjem relativno male je određeno savladavanjem relativno male mase mase

Brzina frekvencije pokretaBrzina frekvencije pokreta

Brzina frekvencije pokreta ovisi o:Brzina frekvencije pokreta ovisi o:a)a) Pravovremenosti ukljuPravovremenosti uključčivanja odgovarajuivanja odgovarajuććih miih miššiiććnih nih

jedinicajedinicab)b) Pravilnom intenzitetu Pravilnom intenzitetu ekscitacijeekscitacije (tonusa) (tonusa)

odgovarajuodgovarajuććih miih miššiiććnih jedinicanih jedinicac)c) Efikasnom transferu Efikasnom transferu ekscitacijeekscitacije između između agonistiagonističčkihkih i i

antagonistiantagonističčkih mikih miššiiććnih jedinicanih jedinica

““DioDio”” sposobnosti koji ovisi o sposobnosti koji ovisi o ““aa”” i i ““bb”” je visoko je visoko genetski uvjetovan, dok je onaj dio koji ovisi o genetski uvjetovan, dok je onaj dio koji ovisi o ““cc”” relativno relativno treneabilantreneabilan

146

TrenaTrenažžni postupci za razvoj brzine ni postupci za razvoj brzine frekvencije pokretafrekvencije pokreta

Svode se na trenaSvode se na trenažžne postupke koji su ne postupke koji su vezani za razvoj brzine jednostavnog vezani za razvoj brzine jednostavnog pokretapokretaNa razvoj ove sposobnosti povoljno djeluju Na razvoj ove sposobnosti povoljno djeluju i ponavljanja karakteristii ponavljanja karakterističčne motorine motoriččke ke manifestacije u istim i manifestacije u istim i izmjenjenimizmjenjenimuvjetima uvjetima do trenutka do trenutka ““padapada”” frekvencijefrekvencije

O motoriO motoriččkim sposobnostima kim sposobnostima ––neneššto za kraj to za kraj

VeVeććina motoriina motoriččkih sposobnosti su ANAEROBNE kih sposobnosti su ANAEROBNE manifestiraju se u ANAEROBNIM UVJETIMA manifestiraju se u ANAEROBNIM UVJETIMA

RADARADAIzuzeci su: Izuzeci su: ravnoteravnotežža i preciznosta i preciznost (mada se (mada se manifestiraju u kratkim vremenskim periodima, manifestiraju u kratkim vremenskim periodima, zbog male potrebe za energijom nema potrebe zbog male potrebe za energijom nema potrebe pokretati anaerobne mehanizme)pokretati anaerobne mehanizme)To međutim ne znaTo međutim ne značči da aerobni mehanizmi i da aerobni mehanizmi dobivanja energije uopdobivanja energije uopćće ne ue ne uččestvuju u estvuju u manifestaciji motorimanifestaciji motoriččkih sposobnosti, vekih sposobnosti, većć znaznačči i da se veda se većći dio energije za manifestaciju dobiva i dio energije za manifestaciju dobiva kroz anaerobne procesekroz anaerobne procese

osnovne kinezioloŠke transformacije 1 uvod u ...dado/index_files/predavanja.pdf · – uslijed...

Documents