a Ranan gv e Ia ralo -k š K aa mnv eo nn ics aOŠkolske novine - Broj 4 - Školska godina 2005./06. Cijena

10kn

Otvorenje nove učioniceMaturalno putovanjeKnjiževni susretiNatjecanjaTekstilke u našoj školiKarate klub Lepoglava

Otvorenje nove učioniceMaturalno putovanjeKnjiževni susretiNatjecanjaTekstilke u našoj školiKarate klub Lepoglava

FRESKA br. 4 1

FRESKA

List Osnovne škole

Ivana Rangera

Kamenica

Nakladnik

Osnovna škola Ivana

Rangera Kamenica

Kamenica bb

42250 Lepoglava

Tel/fax. 042 701 107

Glavna urednica

Katica Veseljak

Učenici urednici

Daniela Kidjemet

Kristina Paska

Uredništvo

Novinari:

Marta Svetec

Jelena Držaić

Daniela Kidjemet

Kristina Paska

Učitelji suradnici:

Suzana Klarić

Anita Rostohar

Veronika Maček

Učitelji nižih razreda

KAZALOOtvorenje nove učionice . . . . . . . . . . . . . . 2

Obilježili smo u našoj školi . . . . . . . . . . . . 3

Obilježili smo dan “Lijepe naše” . . . . . . . . 4

Maturalno putovanje . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Natjecanja . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Koncert protiv droge . . . . . . . . . . . . . . . 10

XVII. smotra učeničkih zadruga . . . . . . . 11

Kajkavski natječaji . . . . . . . . . . . . . . . 14

Književni susreti . . . . . . . . . . . . . . . 15

Radionice . . . . . . . . . . . . . . . 16

Intervju / Tekstilke u našoj školi . . . . . . . 17

Djelovanje karate kluba Lepoglava . . . . . 18

Literarni i likovni radovi . . . . . . . . . . . . . 19

Engleski jezik . . . . . . . . . . . . . . . 25

Njemački jezik . . . . . . . . . . . . . . . 27

Pjesma . . . . . . . . . . . . . . . 29

Stripovi . . . . . . . . . . . . . . . 30

Kazalo

Dragi čitatelji!

Konačno je pred Vama i novi, 4. broj FRESKE. Znamo da ste već nestrpljivi, i mi smo. Brzo pročitajte i ako imate kakvu kritiku, pohvalu ili novu ideju slobodno javite.

Uredništvo

FRESKA br. 42

Otvorenje nove učionice

OTVORENJE NOVE UČIONICEOD OVE ŠKOLSKE GODINE SVI RADIMO U JUTARNJOJ SMJENI – ŽUPAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE GOSPODIN RADIMIR ČAČIĆ OTVORIO JE NOVU UČIONICU U MATIČNOJ I U PODRUČNOJ

ŠKOLI

Školsku smo godinu 2005./2006. započeli radom u jutarnjoj smjeni i u Matičnoj i u Područnoj školi. Rad u jednoj smjeni omogućile su nam dvije nove učionice. 28. listopada 2005. godine

ove je učionice i službeno otvorio župan Varaždinske županije gospodin Radimir Čačić. Svečanosti su nazočili i drugi gosti i uzvanici: gradonačelnik grada Lepoglave gospodin Marijan

Škvarić sa suradnicima, predsjednik G r a d s k o g vijeća grada L e p o g l a v e g o s p o d i n R o b e r t M a č e k ,

pročelnik za školstvo Varaždinske županije gospodin Miroslav Huđek, gospodin Antun Petak, predsjednik Središnjeg odbora učeničkih zadruga, ravnatelji osnovnih škola… Naročito nas je razveselio dolazak gospodina Ante Bežena sa suprugom koji je zaslužan za izgradnju ove školske zgrade prije 15 godina. Toga smo dana ujedno proslavili i petnaest godina od otvorenja škole.

FRESKA br. 4 3

Obilježili smo u našoj školi

OBILJEŽILI SMO U NAŠOJ ŠKOLI

MAJČINDAN...

...DAN KRUHA

I «mala škola» se pridružila čestitkama

FRESKA br. 44

Obilježili smo dan “Lijepe naše”

OBILJEŽILI SMO DAN «LIJEPE NAŠE»

Već nekoliko godina za rednom u organizaciji ogranka Matice Hrvatske iz Lepoglave pod vodstvom gospodina Krešimira Marića obilježava se Dan Lijepe naše, 14. ožujka. Obilježavanju su se pridružile i učenice naše škole koje su upotpunile svečanost čitanjem svojih radova: Kristina Paska, Marta Svetec i Daniela Kidjemet iz 7. razreda, Mateja Kidjemet iz 6. razreda te Katarina Kljunić i Jelena Držaić iz 5. razreda s voditeljicom Katicom Veseljak . Nakon što su autorice pročitale radove nagrađene su pljeskom i knjigom. Svečanosti je nazočio i gospodin Ernest Fišer koji je obećao tiskanje zbornika u kojemu će objaviti radove iz 2004. i 2005. godine koji će biti upotpunjeni ilustracijama s motivima pjesama. Nakon druženja i domjenka krenuli smo kućama.

PROLJETNO JUTRO

Prvi trak suncazrcali se,svijetli se,u komadiću staklabačenog kraj puta.

Prva lastasletjela je načipkastu granu,na rascvjetanu granupa cvrkuće.

Prva visibabadigla je glavicupa najavljuje,pa najavljuje,proljeće!

Daniela Kidjemet, 7.bOŠ Ivana Rangera Kamenica

ZDANČEC V DVORIŠČU

Več pone lijet tu steji. Nekak ga posebne imam rada. Mama mi je pevijedala, da sam se eke njega vučila hediti. Ma pekojna prababica Veronika, jempot mi je pevijedala ovak: «Bjela ma vnukica, tije zdanjec sme dali delati tvuj pradeda Miške i ja. Nije ti num je bile lafke. Zdenčar je pri nas bil tri tjedna, i dien i nuoč. Cjelji sum si kekešinjak spraznila. Spluoh tri tjedna sum klala čučice i zdenčaru juhice kuhala, koj je rajši delal. Nije mi je bile krive, jer je vodicu z jarka bile žmafke nesiti. No, a i ti golubica ma bjela vazde imaš vu dverišči zdanec.» Nije ma babica vidla da je vretane na zdančeku vač sparhnjene, pa jafče i škriplje dok vodicu vun vliječa. Denes se ljudi s takvi zdance dijelaju bedaka. Veljidu da je tuo vazde durile vu dverišču, dok su v hiži vodovod i pipe. No znate da su vnuogi pramenili mišljenje, dok su pruobali tuo vodicu.

Katarina Kljunić 5.aOŠ Ivana Rangera Kamenica

MUOLJITVA

Kak Bogeku se muoljimeza zdravljeKak Bogeku se muoljime za sreču,Kak Mu se muoljime za ocjenu veču Tak Mu se trebame muoljiti za pitku vodicu, za ljepu ruožicu, za ljepši pluod, za buolji narod. Jer ljudi su mnuogi pekvarenji, some glediju koj boju onji ljepše živelji. Za voudicu finu više njišče ne pita, za zrak friški, eh, koga pa je briga? Koum te svjet ide, some Buog zna, alji još ima nade, jer ima jedna muoljitva, za buolji, ljepši, zdraveši svjet.

Daniela Kidjemet 7.bOŠ Ivana Rangera Kamenica

FRESKA br. 4 5

Obilježili smo dan “Lijepe naše”

SAN

Noćas sam sanjalazelenu travu

cvijetova bezbroji ples leptira

u haljini bijelojzlaćane kose

sretno se smijala prekrasna vila.

U jednome trenuspusti se tamakiša od smećaprekrila vilu,nesta trave

leptira i cvijećau daljini gori tek

jedna malena svijeća.

Kristina Paska 7.aOŠ Ivana Rangera Kamenica

VULJETJA

Čujta, vač ruži na vrata,došle je vesele denesle ja pone sreče i zlatadoge bo z nomi estale.

Ftičeki vunje pepjevajukuosi, lastavice, slavujipe germuovlju i drijevlju skačejudošla je i pčela, pa žnjimi zuji.

Ruože z zemlje kljičaju,zvončeki i jaglaci rasto,čriješnje popeke rijevaju,kak ljepe je se tuo.

Traktori vač brenčepe njive jurijuvač gerične škare zverčepe gericumi sa ljudi speminjaju.

I na kraju koj da veljimljijepe je, tuo se muora reči,vuljetije gledim čak i da stejimi zbog toga sega njega kraja me sreči.

Marta Svetec 7.bOŠ Ivana Rangera Kamenica

14. ožujka 2005. – obilježavanje Dana «LIJEPE NAŠE»

FRESKA br. 46

Maturalno putovanje 7.a i 7.b

Maturalno putovanje7.a i 7.b

Početkom školske godine 7.a i 7.b sa svojim razrednicama odlučili su ići na maturalno putovanje. Među brojnim ponudama učenici su uz pomoć roditelja odabrali smjer Dubrovnik-Lumbarda. Kako se približavao dan polaska sve smo bili nestrpljiviji. Napokon je stigao dugo očekivani 9. lipnja kada smo se skupili pred školom u 21 h. Ispratili su nas roditelji te smo krenuli. Putovali smo cijelu noć, u autobusu se pjevalo, razgovaralo, a neki su i pridrijemali. Ujutro smo stigli na naše prvo odredište-grad Dubrovnik. Svidjele su nam se zidine, spomenici... U Dubrovniku smo posjetili Akvarij, crkve, katedralu te još mnoge povijesne znamenitosti. Pošto Dubrovnik posjećuje mnoštvo stranaca mi smo saznali odakle ljudi dolaze

da bi vidjeli jedan od najljepših gradova na našoj obali. Tako smo upoznali ljude iz: Norveške, Irske, Francuske, Engleske, a neki su došli iz New Yorka i New Zelanda. Sve njih je, kao i nas, fascinirao Dubrovnik.Poslijepodne smo krenuli prema Orebiću te na trajekt

za Korčulu. U hotel Borik,

u za Lumbardu kamo smo stigli oko 18 sati, raspakirali se i otišli na večeru. Bili smo jako umorni pa nismo bili raspoloženi za neke aktivnosti. Drugi smo dan poslije doručka posjetili grad Korčulu gdje smo saznali ponešto o samoj Korčuli, o Marcu Polu te o ostalim znamenitostima. U Korčuli smo kupili suvenire, poslali razglednice. Vrativši se s Korčule, poslije ručka, smo otišli na na plažu i zadržali se tamo do večere. Na plaži je bilo zabavno i svi su se nasmijali i zabavili. Nakon večere otišli smo se malo opustiti u disko, no nismo se dugo zadržali je nas je čekao naporan dan. Slijedećeg dana rano smo ustali i doručkovali te krenuli na izlet po cijelom otoku Korčuli. Posjetili smo gradove Blato, Smokvice i Vela Luku u kojoj smo se malo dulje zadržali. Nakon

Oduševila nas je ljepota rijeke Krke

Dobro nam je došao odmor na korčulanskim stepenicama

FRESKA br. 4 7

Maturalno putovanje 7.a i 7.b

ručka malo smo se odmorili te otišli na plažu. Slijedila je večera i šetnja. Četvrtog dana smo imali cijelodnevni izlet u nacionalni park Mljet. Put je bio zanimljiv, a nekima i «mučan» zbog izrazito visokih valova i uzburkanoga mora na otvorenome moru. Na Mljetu smo posjetili Veliko i Malo jezero, kao i otočić u Velikom jezeru. Na njemu je sredinom 12. stoljeća podignut benediktinski samostan i crkva sv. Marije (ovaj je samostan tijekom šest stoljeća mjesto prvorazrednoga kulturnoga značenja i utjecaja, tu su kao redovnici i opati boravili mnogi učeni ljudi i pjesnici: Mavro Vetranović, Mavro Orbini, Baziolije Gradić…). Na Mljetu smo imali ručak, a nakon ručka bilo je vremena za odmor i kupanje. No more je bilo prepuno ježinaca (što je dokaz kristalne čistoće) pa su se kupali samo najhrabriji. Opet smo brodom krenuli u Lumbardu. Poslije večere neki su se odvažili i na noćno kupanje. Spakirali smo svoje stvari i krenuli

na počinak jer nas je čekao naporan put kući poslije doručka. Putovanje je bilo naporno i dugo, a naše su razrednice stalno ponavljale neka gledamo krajolik: te prekrasan vinogradima zasađen Pelješac, te dolinu rijeke Neretve, pa zračnu luku i avion koji se spuštao, i još niz drugih stvari koje nismo ni zapamtili. Napokon stigli do nacionalnog parka - rijeke Krke. Prošetali smo prirodom, udahnuli svježega zraka i divili se prekrasnim

slapovima rijeke Krke. Nakon obilaska Krke krenuli smo kući. Mnogi su spavali, no što smo se više približavali našim domovima atmosfera je postajala sve uzbudljivija. Nikome se više nije spavalo i svi smo s nestrpljenjem čekali dolazak kući. Doma su nas dočekali naši najbliži, a mi smo se vratili puni novih informacija, s mnogo dojmova i jednim iskustvom više te mnoštvom stečenih prijateljstava.

Uživali smo u šetnji Stradunom

Ljepota Mljeta nas je oduševila

FRESKA br. 48

Maturalno putovanje 7.a i 7.b

Najhrabriji su se i okupali na Mljetu Ovako se odmaralo

....... JESTE LI ZNALI? .......Na našem maturalnom putu posjetili smo dva nacionalna parka. Istražili

smo nešto više o njima i želimo vam ih predstaviti. Nacionalni park Mljet- neki drže da je Homer, opisujući začarani otok Ogigiju, Odiseja i nimfu Kalipso, imao pred očima otok Mljet- Mljet je jedan od većih južnodalmatinskih otoka (100 km²), od kopna – poluotoka Pelješca – dijeli ga 5 milja širok Mljetski kanal, otok je naglašeno izdužen (37 km) jer mu je prosječna širina tek 3 km- zapadna trećina otoka, s površinom 31 km², proglašena je 1960. godine nacionalnim parkom, glavni motivi za to su izuzetna i specifična obalna razvedenost te bujan biljni svijet, odnosno šumovitost područja- specifičnu razvedenost čine u prvom redu Veliko i Malo jezero- Veliko jezero ima površinu 145 hektara, s najvećom dubinom 46 m, a Malo 24 hektara, s najvećom dubinom 29 metara- od ukupne površine Parka 90% je obraslo šumom, pa otok Mljet nosi epitet «zeleni otok»

Nacionalni park Krka- prvi pravni akt o zaštiti rijeke Krke, najvrednijeg dijela – od Bilušić- buka (prvo slapište) do Skradinskog buka (posljednje slapište) donesen je još 1948. godine, a kasnije se postupno zaštita širila uzvodno do Krčića (iznad vrela Krke) i nizvodno do Šibenskog mosta- nažalost, izvan granica nacionalnog parka ostalo je pet slapova (na ukupnom razmaku od 5 km), zajedno s jednim od najatraktivnijih kanjona, a u granice Nacionalnoga parka ušle su približno dvije trećine Krke, s glavnim jezerskim površinama i s dva najrazvedenija slapišta- na sjevernoj granici Nacionalnog parka nad rijekom stražare dvije srednjovjekovne utvrde: Trošenj ili Čučevo s desne, zapadne strane, i Nečven s lijeve, istočne strane (Trošenj je pripadao Šubićima, a Nečven najprije Nelipićima, pa Martinušićima)- na rijeci Krki proradila je druga hidroelektrana u svijetu – kasnije je pretvorena u muzejsko-tehnički objekt

Da je Krka posebna po svojoj ljepoti svjedoče i razni pisani dokumenti.Želimo vam dočarati ljepotu ovoga Nacionalnoga parka pa ćemo zato citirati iz opisa K. Stošića ( «Rijeka Krka», Šibenik 1927. god.): «Kod slapova prskaju milijuni sitnih kapljica, puše se kao magla, bijele se kao prozračni vilinski veli i na sunčevim tracima daju šarene duge. Diviš se među pojedinim slapovima tamnozelenoj vodi, koja je na površini glatka kao ogledalo, a sprema se svečano, da se poput snijega bijela otkotrlja niz stepenice kao oltare. Silna buka, pomaman smijeh. Voda svud ključa, kipi i pjeni se. Tu snažne bujice, ondje vijugave vodene zmije, tamo nemirni virovi. Kod nogu ti rominja potočić, nešto kao da razgovara s kamenjem, pa ga nestaje. Vodeni se mlazovi veru kroz zelenilo, pa se svisoka naglo rasplinju i prskaju bezbrojnim bijelim kapljicama. Svaki je za dražest. Tisuć slapa, tisuć sunovrata. A nad slapovima, u sunčanim zrakama, mirno krile ponosni orlovi, prelijeću gavrani i galebovi, a potrči kraj nemirne vode ptica pastirica i premješta se modri vodomar. U dnu slapa već se ne plaše ni ribe, nego uzdižu glave nad ogledalom vode i čude se, čemu ta vječna buka.»

Ljepotu grada Dubrovnika, te otoka Korčule ne možemo lako opisati (to se jednostavno mora doživjeti). Članak pripremila

Daniela Kidjemet 8.b

FRESKA br. 4 9

Natjecanja

Natjecanje iz zemljopisa

DRŽAVNI EKO-KVIZ

20.-22. svibnja u Hrvatskom olimpijskom centru na Bjelolasici održan je državni Eko-kviz. Osvojivši 1. mjesto na županijskom Eko-kvizu ekipa naše škole plasirala se i na državno natjecanje iz ekologije. I tako su se učenici Janja Galić, Patrik Posavec, Daniela Kidjemet i Eugenija Črepinko sa svojom mentoricom Mirjanom Posavec u petak, 20.svibnja u ranim jutarnjim satima skupili pred školom da bi krenuli s varaždinskog autobusnog kolodvora na Bjelolasicu. Putovali smo mini-autobusom, a s nama su išli i predstavnici Poljoprivredne i veterinarske škole Arboretum Vinica, predstavnice OŠ Prelog , te Gimnazije Čakovec sa svojim mentoricama. Put je bio dug, no nama nije bilo dosadno. Već pomalo nestrpljivi stigli smo na Bjelolasicu i smjestili se u hotelima HOC. Nakon ručka postavili smo plakat u dvoranu HOC-a te pogledali ostale plakate. Malo smo se odmorili i poželjeli sreću Eugeniji jer je ona predstavljala plakat. Ubrzo je došlo vrijeme i za večeru, a poslije večere otišli smo u disco, no nismo se zadržali

dugo jer smo bili umorni. S l j e d e ć e g dana, u subotu, nakon d o r u č k a slijedio je pismeni dio n a t j e c a n j a . Test se sastoji od 5 pitanja, po jedno iz: b i o l o g i j e , p r i r o d e , vjeronauka, zemljopisa i kemije. Za test smo imali 45minuta, no nije nam trebalo toliko vremena. Nakon pismenog dijela natjecanja organiziran je izlet u Ogulin i na jezero Sabljaci. U Ogulinu smo obišli povijesne i kulturne spomenike: Frankopansku kulu, crkvu Svetog Križa te Ðulin ponor. Malo smo se odmorili u parku i krenuli na jezero Sabljaci. U restoranu na jezeru Sabljaci smo ručali i uživali u ljepoti toga jezera. Vračajući se na Bjelolasicu u autobusu smo i zadrijemali. Stigavši u HOC prisustvovali smo prigodnom programu koji su nam pripremili učenici škole domaćina, a nakon toga slijedio je usmeni dio natjecanja, ono što smo svi čekali. U usmeni dio natjecanja ušlo je 7 osnovnih škola i to iz: Duge

Rese, Zaprešića, Bizovca, Slavonskog Broda, Siska, Zadra i naša škola. Poslije usmenog dijela natjecanja održan je sastanak mentora i državnog povjerenstva. Nakon večere strpljivo smo čekali rezultate sveukupnog natjecanja. 1.mjesto je osvojila OŠ Šime Budinića iz Zadra, 2. je bila OŠ 22.lipnja iz Siska, a 3. mjesto pripalo je XI. Osnovnoj školi iz Slavonskog Broda. Naša škola je zauzela odlično 5. mjesto. Nakon podjele nagrada i priznanja, zadovoljni našim rezultatom, otišli smo proslaviti u sobe pa na počinak. U nedjelju smo nakon doručka preuzeli lunch-pakete te krenuli prema kućama. Doma smo se vratili s jednim iskustvom više te mnoštvom stečenih prijateljstava. Daniela Kidjemet 7.b

Natjecanje iz zemljopisa je održano 8. ožujka 2005. godine u Osnovnoj školi Franje Serta u Bednji. Natjecali su se učenici 5. – 8. razreda osnovnih škola. Našu su školu ove godine predstavljale Katarina Kljunić

i Jelena Držaić, obje učenice 5. razreda. Od ukupno 26 učenika koliko ih je bilo u konkurenciji petih razreda Jelena je osvojila 3. mjesto, a Katarina 16., Jelena je tim mjestom osigurala plasman na županijsko natjecanje

koje se održalo 7. travnja u V. osnovnoj školi u Varaždinu gdje je osvojila 9. mjesto. Mentor našim učenicama bio je gospodin Stjepan Maček. Jelena Držaić 5.r

FRESKA br. 410

Natjecanja - Koncert

SUDJELOVALI SMO NA ŽUPANIJSKOM EKO- KVIZU

U petak 8. travnja 2005. godine u Osnovnoj školi Tužno održano je županijsko natjecanje iz ekologije. Našu školu predstavljala je ekipa od četiri člana: Eugenija Črepinko 8. razred; Daniela Kidjemet 7. razred; Patrik Posavec 6. razred; Janja Galić 5. razred. Ove smo godine p r e z e n t i r a l i

učestalost pogibije ježa na našim prometnicama. Nakon uspješno napisanoga

pismenog dijela te prezentacije plakata naša je škola s najvišim brojem bodova ušla i u usmeni dio natjecanja. Nakon pet ispitanih osnovnih škola i dvije srednje škole objavljeni su konačni r e z u l t a t i .

Osvojili smo najviše bodova, osvojili prvo mjesto i plasman na državno natjecanje.

Daniela Kidjemet 7. b

U petak, 18. studenog 2005. godine u našu su školu stigli Tina i Nikša, poznati hrvatski pjevački duet s parolom «ŽIVIMO ŽIVOT BEZ DROGE JER DROGA UZIMA ŽIVOT!» Koncertom u trajanju od jednog školskog sata htjeli su nam dokazati da postoji mnogo ljepših stvari od droge: pjevanje, ples, sport, druženje. Sjajna atmosfera koja je vladala u dvorani, a sigurno i u učeničkim srcima dokazala je da je cilj s kojim su došli, OSTVAREN. Tina i Nikša su nas primili i ugodno su popričali s nama u kratkom razgovoru:1. Jeste li sada prvi put ovdje, u ovom našem kraju?TINA: Ne, ja sam već bila ovdje, moj je otac porijeklom iz Jerovca tako da poznajem ovaj kraj.NIKŠA: I ja sam već bio

ovdje.2. Sviđa li vam se naša škola?NIKŠA: Nismo je baš uspjeli razgledati, no izvana nam izgleda super.3. Kakva su naši učenici publika?TINA: Super su!NIKŠA: S obzirom da je koncert održan ujutro, odlični su.4. Je li vam ovo prvi koncert pjesmom protiv droge?NIKŠA: Ne, ovo radimo već oko mjesec dana i zaista nam se sviđa.5. Koliko ste do sada izdali albuma?NIKŠA: Do sada smo izdali 2 albuma, radimo na trećem i nadamo se da će izaći krajem ove godine ili početkom sljedeće.6. Hoćete li možda jednog dana svatko krenuti svojim putem?

NIKŠA: Zajedno nastupamo već oko 5 godina, no o tome još nismo razmišljali, vidjet ćemo.7. Nikša, vidimo da imate zanimljivog ljubimca, koja je pasmina i kako se zove?NIKŠA: To je psić Bepo, pasmine pinch.8. Prati li vas Bepo na sve koncerte?NIKŠA: Imam ga tek 2 mjeseca, no otkako sam ga nabavio vodim ga na sve koncerte.9. Želite li na kraju poručiti nešto našim učenicima?NIKŠA: Živite život bez droge jer droga uzima život. Bavite se glazbom, sportom i u vašim životima neće biti mjesta za drogu. TINA: Slažem se.

Daniela Kidjemet i Kristina Paska

ODRŽAN KONCERT PROTIV DROGE!!!

FRESKA br. 4 11

Natjecanja

XVII. SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA U ZADRU

Već nekoliko godina naša škola sudjeluje na smotrama učeničkih zadruga Republike Hrvatske. Ove je godine XVII.smotra učeničkih zadruga održana u Zadru od 18.listopada do 22. listopada. Domaćin smotre bila je Osnovna škola Stanovi iz Zadra. Našu su školu predstavljali učenici: Robert Rešetar, član sekcije za izradu predmeta od rogoza, Matija Cikač, član sekcije za izradu predmeta od slame, Valentina Kukec, mlada vezilja, Patrik Posavec(izrada uporabnih i ukrasnih predmeta od slame) koji je predstavljao cijelu zadrugu te Daniela Kidjemet članica sekcije mladi istraživači. U Zadar su putovale i suradnica zadruge gđa Katica Veseljak te voditeljice sekcija gđa Mirjana Posavec i gđa Jadranka Vusić. Polazak u Zadar bio je 18. listopada

u ranim jutarnjim satima. Stigavši u Zadar smjestili smo se u hotel, raspakirali se te malo kasnije i ručali. Poslije ručka krenuli smo u razgledavanje jednog od najstarijih gradova u Hrvata, grada Zadra. Posebno su nas se dojmile vodene orgulje koje svakodnevno sluša mnoštvo posjetitelja, ali i samih mještana. Drugi smo dan našeg boravka u Zadru posjetili gradić Nin. U ninskom arehološkom muzeju vidjeli smo mnoge znamenitosti koje nas vežu upravo za taj grad, a zaželjeli smo i želju primivši se za «sretni» palac Grgura Ninskog. Nakon ručka u hotelu postavljali smo naš izložbeni štand u dvorani Mocire, a bili smo i na Narodnom trgu i prodavali naše proizvode.U četvrtak smo prisustvovali svečanom otvaranju XVII. smotre

učeničkih zadruga Republike Hrvatske koje

se zbog kiše nije moglo održati na Forumu ispred Sv. Donata. Poslije otvaranja smotre u dvorani Mocire održana je izložba te izrada praktičnih radova. U isto je vrijeme učenica Daniela Kidjemet branila svoj istraživački rad Uloga ježa u školskom vrtu u OŠ Stanovi. Od ukupno 16 istraživačkih radova naš je rad osvojio 3. mjesto kojim smo jako zadovoljni. Petak je bio još jedan veliki dan za nas. Naime, prijepodne nas je posjetilo prosudbeno povjerenstvo za vrednovanje programa i postignuća učeničkih zadruga i mladih zadrugara na smotri.. Kasnije smo prodavali preostale eksponente, spremali naše stvari sa štanda... Vrijeme je proletjelo i stigla je subota, dan polaska kući. No, prije je uslijedilo svečano zatvaranje smotre, prezentacija najboljih radova, te podjela nagrada. Put kući bio je dug ali svi smo

Poslije dobrih rezultata malo zabave ne škodi Uživali smo u zvucima morskih orgulja

FRESKA br. 412

Natjecanja - Zadar

se zabavljali i prepričavali najzanimljivije događaje sa smotre. Kući smo se vratili s još jednom nagradom i priznanjem više.

Tako rade pravi majstori: Matija, Robert, Patrik,

Valentina

Daniela dobiva priznanje za osvojeno 3. mjesto

Zadar je drevni grad, sagrađen na središtu hrvatskog Jadrana, prepun je povijesnih i kulturnih znamenitosti. Star tri tisuće godina, grad duge, burne i dinamične povijesti, često rušen, pljačkan, razaran, svaki je put iz ruševina nicao jači, ljepši i bogatiji. U povijesti se prvi put javlja u 4. st. pr.n.e. kao naselje ilirskog plemena Liburna

– spominje se oblik imena Jader, a prolazeći povijesni put ime se mijenja u Idassa (grčki izvor), Jadera (rimski izvor), Diadora, Zara (za vladavine Venecije i kasnije Italije) do današnjeg imena Zadar.Zadar je smješten u samom srcu Jadrana te čini urbano središte sjeverne Dalmacije kao administrativni, privredni, kulturni i politički

centar regije. Svojim prirodnim položajem na spoju geografski različitih hrvatskih regija, okružen povijesnim gradićima poput Nina, Paga, Biograda, Obrovca dostupna je i atraktivna destinacija posjetiteljima iz cijelog svijeta, bilo morem, kopnom ili zrakom. Izrazito razvedena obala, otoci i netaknuta priroda simboliziraju ovo područje.

MI SMO UPOZNALI ZADAR – PREDSTAVLJAMO VAM GA SA ZADOVOLJSTVOM

FRESKA br. 4 13

Zadar

Zadarski arhipelag broji 24 veća i čak 300-tinjak malih otočića i hridi, tri parka prirode – Telaščica, Sjeverni Velebit i Vransko jezero te 4 nacionalna parka – Paklenica, Kornati, Krka i Velebit. Višestoljetna burna povijest, razaranja i stvaranja ostavili

su ožiljke ali i brojne zapise vremena, današnju vrijednu spomeničku baštinu grada. Iz svih povijesnih razdoblja sačuvane su brojne crkve i spomenici kulture na ko0jima su vidljiva umjetnička graditeljstva svih stilova, od rimskog

doba preko srednjeg vijeka do modernog graditeljstva. Njih 70-ak nalazi se u samoj povijesnoj jezgri grada, dok njegovi ostali dijelovi s užom i širom okolicom broje preko 600 nepokretnih spomenika kulture.

Crkva Sv. Donata

Simbol grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka (9.st.). okrugla predromanička crkva koja se do 15. st. nazivala crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. st. u spisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta.

Forum

Nalazi se ispred crkve Sv. Donata i Nadbiskupske palače. Gradski trg iz rimskog vremena, građen od 1. st.pr.n.e. do 3.st. naše ere, veličine 45X90m. Forum je inače naziv glavnoga trga svih gradova staroga Rima, na kojem se odvijao kompletan javni život grada. Prvobitno se na njegovom jugozapadnom dijelu nalazio oko 2 metara povišeni kapitolij, usred se dizao hram posvećen Jupiteru, Junoni i Minervi, a na njegovoj sjeverozapadnoj strani sačuvan je jedan monumentalni stupac, koji je u srednjem vijeku služio kao «stup sramote».

Katedrala Sv. Stošije

Najveća katedrala u Dalmaciji. U najstarijim dijelovima je starokršćanska bazilika, a današnji izgled kao romanička crkva oblikovan je u 12, st. za vrijeme križarske opsade i zauzimanja grada 1202. godine katedrala je bila oštećena, a kasnije obnovljena i produžena. Portali su bogato ukrašeni reljefima. Glavni portal ima u luneti reljef gotičkog stila i posvetni natpis biskupa Ivana iz 1324. godine. Njezin zvonik građen je u 15. i 19. st. i to uglavnom u stilu neoromanike.

Morske orgulje

Smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive te su prepoznatljive kao posebno oblikovana obala u nekoliko redova stepenica koje se spuštaju prema moru. Stepenice se protežu na sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog popločenja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze LABIUMI (zviždaljke), koje sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su perforirane kamene stepenice kroz koje izlazi zvuk, morem potisnut zrak. Ovo je mjesto spoj ljudskih ideja i vještina s energijom mora, valova, osekom i plimom, mjesto za relaksaciju, razmišljanje i razgovor uz neprekidni koncert mističnih tonova «orkestra Prirode».

Predstavit ćemo Vam nekoliko najistaknutijih kulturnih znamenitosti stare jezgre grada:

Daniela Kidjemet

FRESKA br. 414

Kajkavski natječaji

DJEČJI KAJKAVSKI NATJEČAJ DRAGUTIN DOMJANIĆ

KAJKAVSKI NATJEČAJ VISOKE UČITELJSKE ŠKOLE U ČAKOVCU «PAVIĆ MIKULA»

Naša se škola prvi put odazvala na kajkavski natječaj koji raspisuje Visoka učiteljska škola u Čakovcu «Pavić Mikula». Doznajemo da je to četvrta godina od raspisivanja natječaja «Pavić Mikula» za najbolje dječje kajkavske književne radove. Nakon što smo dobili rezultate natječaja uzbuđenju nije bilo kraja, a kako bi i bilo, naša je Kristina osvojila 1. nagradu u ka tegor i j i v i š i h razreda. Na podijeli n a g r a d a je bilo p o s e b n o s v e č a n o ,

Svetle v tmice

Gledim ga:kak ftiček ja muolji dok si spi,kak mujncek slatki dok me gledi,kak sončeke tuople dok me pegladi,kak žalesna varbica dok se razjadi. On ja ma zvezdica, me svetle v tmicei zate fala memu tateku i momice koj su se radi imelji i brata mi dalji.Napravilji bi tuo i prije some da su znalji kakvu su valjiku radest v ma sarce depeljalji.

Kristina Paska

ona se održala u okviru stručno-znanstvenog skupa «Kajkavsko narječje i književnost u nastavi», tamo smo doznali da se na natječaj odazvalo 36 škola s 275 đačkih naslova, i shvatili

smo da je Kristina za prvo mjesto doista zaslužila pohvalu.

Naša se škola ove godine prvi put odazvala na kajkavski književni natječaj «Dragutin Domjanić» koji se već niz godina održava u Sv. Ivanu Zelini. Pjesma Zvezdice učenice Daniela Kidjemet uvrštena je u zbornik Čkomi srce, a pjesmu krasi i likovna ilustracija autorice koja je također ušla u zbornik. Moramo napomenuti da se na ovu XXV. jubilarnu smotru odazvalo 57 osnovnih škola. Pristiglo je 396 pjesama, a ocjenjivačko je povjerenstvo za javnu izvedbu odabralo 48 pjesama koje su i objavljene u zborniku Čkomi srce.Pošto na promociji zbornika autori sami predstavljaju svoje radove učenica je sa svojom mentoricom gđom Katicom Veseljak 29. listopada rano ujutro krenula u Sv. Ivan Zelinu. U gradskoj vijećnici nazočne je pozdravio organizator jubilarne 25.smotre Ivica Kukovačec, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina, a zatim je nekoliko riječi uputio i gradonačelnik grada Sv. Ivana Zeline. U tom 1.dijelu smotre podijeljene su i zahvalnice za sudjelovanje te zbornici, a

imali smo prilike čuti i školski tamburaški orkestar i školski zbor. Nakon tog kratkog programa preselili smo se u dvoranu Kraluš gdje smo mogli razgledati izložbu likovnih radova pristiglih za zbornik, a onda je slijedio i trenutak zbog kojega smo došli- interpretacija pjesama uvrštenih u zbornik. Izvođači su bili razvrstani u 4 skupine, a između svake skupine pjevane su drage nam kajkavske pjesme.Nakon interpretiranja svih 48 pjesama publika je glasovala za pjesmu koja im se najviše svidjela. Nakon kratke stanke podijeljene su i nagrade sponzora te su nagrađene pjesme koje je izabrao stručni ocjenjivački sud. Stručni ocjenjivački sud činili su dr.sc. Ivo Kalinski (predsjednik), prof. dr. Joža Skok te mr. sc. Božica Pažur. Iako pjesma učenice Daniele Kidjemet nije osvojila ni jednu nagradu mi smo veoma zadovoljni nastupom te sudjelovanjem na smotri (velika je nagrada i to što je uvrštena u zbornik, s obzirom da je ukupno

pristiglo 396 pjesama, a samo ih je 48 bilo predstavljeno). Organizatori smotre pripremili su još jedno iznenađenje za sve sudionike smotre. Poklon koncert Maje Šuput i Renate Končić Minee. Mi se nismo odazvali na koncert zbog drugih obveza, no svejedno nam je na smotri bilo jako lijepo i nadamo se da ćemo moći sudjelovati i sljedeće godine.

Daniela Kidjemet 8.b

Ugođaj i pozornica 25. susreta Dragutin Domjanić predstavljali su pravi umjetnički doživljaj

FRESKA br. 4 15

Književni susreti

Književni susreti- Ivica Jembrih – Cobovički u našoj školi

Ivica Jembrih Cobovički rođen je u Gregurovcu Veterničkom (Hrvatsko zagorje). Pjesnik je, pripovjedač, putopisac, recenzent, prepjevatelj ruskih, njemačkih i latinskih pjesnika na kajkavštinu. Dobitnik je brojnih nagrada, a uvršten je u antologijske izbore (haiku stihova, kajkavske poezije, pjesništva za djecu) te u školske udžbenike. Preveden je na makedonski, njemački, engleski i francuski jezik. Ivica Jembrih posjetio je našu školu i predstavio se našim učenicima. Druženje s ovim simpatičnim pjesnikom je bilo ugodno. Nakon predstavljanja zbirke pjesama Šume se vraćaju u me zamolili smo pjesnika da nam odgovori na nekoliko pitanja.¸• ŠTO VAS JE POTAKLO DA SE POSVETITE PISANJU?- Bog mi je dao dar pisanja, jer je on tako htio. Kao što je netko darovit sportaš ja sam darovit u pismenom izražavanju.• KOJA VAM JE OMILJENA

TEMA ZA PISANJE?- Temu mi odaberu mediji, no najčešće teme su mi duhovne, ljubavne, ekološke…• KOJA SU VAM DJELA DRAŽA, KAJKAVSKA ILI ŠTOKAVSKA?- Sadržaj nameće štokavsko, ali kajkavski mi je draži. Nema manje ni više vrednijeg jezika, svaki je od Boga dan.• ČULI SMO I DA VOLITE SLIKATI. ŠTO VAM JE DRAŽE SLIKANJE ILI PISANJE?- Ne mogu se odlučiti. Intuicizam.• ČULI SMO DA STE UPOZNALI SVIJET. HVATA LI VAS NOSTALGIJA ZA DOMOVINOM KADA STE U TUÐINI?- Naravno. Onaj kojega ne hvata nostalgija ne može biti normalan čovjek. Ta nostalgija me podsjeća na lastavičju nostalgiju.• KOLIKO STE KNJIGA DOSAD OBJAVILI?- Negdje oko četrdesetak.• NAMJERAVATE LI

POSJETITI I DRUGE ŠKOLE?- Naravno. Već sam odabrao Lobor, Bistricu, Krapinu, Varaždin..• ŠTO PLANIRATE U DALJNJEM RADU I ŽIVOTU?- S obzirom da imam puno rukopisa nastavljam se baviti i dalje pisanjem.• KOJU ŠKOLU STE ZAVRŠILI?- Svakakve. Jako puno. Ne bi ti stale sve na papir.• ŽELITE LI NEŠTO PORUČITI NAŠIM ČITATELJIMA?- Samo da je svaki čovjek rođen pošten i gol, te da je ljubav sloboda ili ne nema.

Hvala Vam što ste bili strpljivi i na razgovoru. Želimo Vam puno, puno uspjeha u daljnjem radu i životu. Ako se ponovno nađete u Kamenici, posjetite nas.

Članak pripremile Daniela Kidjemet i Kristina Paska

Matko Marušić - profesor fiziologije i imunologije, znanstvenik, književnik i pisac dječjih priča

Našu je školu 8. studenoga 2005. posjetio pisac Matko Marušić. Učenici 4. razreda i oni stariji poznaju ga po tome što je njegova knjiga priča «Snijeg u Splitu» lektira za 4. razred. Veoma ugodno druženje, mnogo savjeta i poučnih riječi uputio je književnik našim učenicima koji su uživali u druženju s njime. Književnik je učenicima govorio o svome radu, govorio im je o svojim djelima i smiješnim događajima iz života. Druženje s njime je bilo ugodno i korisno, a učenici su nakon njegovog posjeta u knjižnici tražili njegovu knjigu (što znači da je književni susret više nego uspio). A i vama

preporučamo, ako niste još pročitali posegnite za Snijegom u Splitu, Školom

plivanja ili otkrijte Plaču li anđeli?, nećete požaliti, vjerujte!

Svi su željeli potpis simpatičnog pisca

FRESKA br. 416

Radionice - Udruga za sport i kulturu

Radionice 7.a i 7.bSrijedom na satu SRZ razrednice 7.a i 7.b gospođe Jadranka Vusić i Katica Veseljak organizirale su zajedničke radionice o nasilju u školi za svoje razrede. Nasilja u školi ima puno, a sve je više fizičkog nasilja. Prema rezultatima radionica učenici misle da je najviše nasilja dječaka nad djevojčicama, no ima i nasilja između dječaka. Svatko od nas bio je bar jednom zlostavljan u školi, a žrtve nasilja su usamljene, povučene, misle da ih nitko ne voli i osjećaju se odbačenima. Na radionicama se pojavilo i pitanje: Kako spriječiti nasilje u školi? Učenici predlažu da se za nasilnike uvedu stroge kazne npr.čišćenje školske kuhinje na određeno vrijeme, uređivanje školskog okoliša nakon nastave... Učenicima se sviđa rad u grupama, sviđaju im se

zadaci na radionicama, a napisali smo i jednu pjesmicu o nasilju.Cilj radionica je bio da učenici saznaju što više o nasilju te

da se i sami pokušaju staviti u položaj žrtve... Nadamo se da smo radionicama nešto više saznali o nasilju te da ćemo ga pokušati spriječiti te žrtvama nasilja pružiti potporu.

Daniela Kidjemet 7.b

Grupa 5 u sastavu Nikola Bahun, Daniela Kidjemet, Marta Svetec, Sandra Svetec, Silvija Jakopović, Kristina Paska napisala je pjesmu Stop nasilju:

Nasilje, nasilje svuda oko nasProtiv njega dajmo mi svoj glas.

Psovke, kletve, udarci i batine,Naučimo tome reći NE!!!

Ne tuci, ne vrijeđaj prijatelčja svoga,Nek’ u školi vlada mir isloga!

Umjesto da papiri i krede leteBudi i ti dobro dijete!

Štrebere i cvikeraše pustimo na miruSretno djetinjstvo nek i oni ubiru!

Oni što tamo u kutu se tuku,Neka radije pruže si ruku!

“Već oko godinu dana razvija se ideja da se u Kamenici osnuje udruga koja će okupljati mlade. Sada smo dobili priliku da se ta ideja pretvori u djelo.”, rekao je 17. rujna na osnivačkoj skupštini Udruge za sport i kulturu Kamenica gospodin Anton Rodek, član radnog predsjedništva udruge. Okupljene je pozdravila i gđa. Marija Rodek, ravanateljica naše škole. Za predsjednicu udruge izabrana je Emina Canjuga, a uz nju izabrali smo potpredsjednika, radno predsjedništvo, tajnika, blagajnika te upravni odbor. Predsjednica novoosnovane udruge Kamenica rekla je

da će udruga sudjelovati na raznim sportskim turnirima, te sama organizirati turnire iz nogometa, rukometa, ali da nećemo zaostajati ni u kulturnim aktivnostima. Udruga će dobiti i svoje prostorije u Zadružnom domu u kojem će se moći okupljati. Određena je godišnja članarina, a udruga sada broji oko 40 članova. A što nam drugo preostaje nego poželjeti im mnogo uspjeha u sportskim i kulturnim aktivnosti te još mnogo skupština.

Daniela Kidjemet 8.b

Osnovanaudruga

uKamenici

FRESKA br. 4 17

Intervju - Tekstilke u našoj školi

Intervju s najučenicom generacije 2005./06. god.

Ove godine titulu najučenika generacija osvojila je Jasmina Kljunić. „Jasmina je tiha i mirna, odgovorna i savjesna je u radu. Članica je mnogih izvanškolskih i školskih aktivnosti: pohađa glazbenu školu u Lepoglavi, crkveni zbor, tamburašku grupu...“, navela je u svom opisu ravnateljica naše škole. Mi smo Jasminu upitali o njezinim dojmovima, planovima za daljnje školovanje, hobijima...

1. Ove godine ti si proglašena najučenicom generacije i mi ti čestitamo. Jesi li se iznenadila kad je ravnateljica pročitala upravo tvoje ime?Jesam, jer je konkurencija bila velika.2. Tko je bio tvoj favorit ove godine i jesi li se nadala pobjedi?Moj favorit je bila Nikolina Vresk. Malo.3. Koliko vremena dnevno

provodiš učeći?Oko 3 sata dnevno. Po potrebi i više. 4. Pošto si uključena u mnoge aktivnosti, imaš li uopće slobodnog vremena i kako ga provodiš? Imam slobodnog vremena, provodima ga gledajući TV, igrajući kompjutorske igrice, slušam pjesme i ponekad sviram klavir, čitam…5. U glazbenoj školi sviraš klavir. Jesi li već negdje nastupala?Jesam, na produkcijama u Lepoglavi.6. I sama se baviš glazbom, možeš li nam otkriti što ti slušaš?Sve, narodnjake i strane pjesme.7. Baviš li se i sportom?Igram košarku.

8. Kamo ćeš poslije osnovne škole?U gimnaziju u Ivanec.9. Koja ti je omiljena knjiga koju si pročitala?Harry Potter, Gospodar prstenova, Urota zrinsko-frankopanska, Tajna crne kutije.10. Želiš li za kraj nešto poručiti našim učenicima i učiteljima?Drž’te se i budite dobri kao i dosada.

Jasmina dobiva priznanje najučenice generacije

TEKSTILKE U NAŠOJ ŠKOLISvake godine našu školu posjete učenice srednje tekstilne škole u Ivancu, pa su nam tako 4. svibnja 2005. godine kratkom revijom, kojoj su prisustvovali učenici 7. i 8.

razreda, predstavile svoj rad. Odjeća koju su predstavljale plod je njihovog trogodišnjeg školovanja, a cipele su poklon ivanečke tvornice cipela Ivančica kojoj ovom

p r i l i k o m zahvaljuju. Mentorica naših gošća nam je p r o č i t a l a n j i h o v savjet kakvu da odjeću b i r a m o ovog ljeta, pa smo doznali da se nose tople boje u svim

kombinacijama. Sve ležerno je IN. Također su nam otkrile kako nastaju njihove kreacije: svoju viziju prvo nacrtaju na papir, zatim je obojaju bojama koje su u modi te i uz malo truda nastaje vlastita odjeća. No tu nismo stali. Cure su donijele šivaći stroj na kojem su pokazale kako se šiva. Nakon što smo saznali sve što nas je zanimalo o tekstilnoj struci, pedagoginja srednje škole u Ivancu gđica Nada Levanić, detaljno nam je objasnila sve o izabiru srednje škole, bodovnim pragovima, mogućnostima poslije srednjoškolskog školovanja...

Nakon revije smo zamolile Djevojke su pokazale kratkom revijom svoje proizvode

FRESKA br. 418

Karate klub Lepoglava

maturantice da nam odgovore na nekoliko pitanja.- Zašto ste odlučile ići baš u tekstilnu školu? • Zbog želje da jednog dana same sebi možemo šivati odjeću.- Što namjeravate nakon svog trogodišnjeg školovanja?• Neke od nas se namjeravaju zaposliti, ima nas koje će nastaviti daljnje školovanje.- Misli li koja od Vas jednoga dana pokrenuti vlastiti posao?• Ne, još nismo razmišljale o tome.- Imate li svoj posebni stil odijevanja?• Da, redovito pratimo modu.- Šivate li neke kreacije posebno za sebe?• Dosada smo već napravile hlače, suknje, prsluke…- Biste li htjele kreirati tj. šivati za neku zvijezdu?• Naravno.- Gdje dobivate inspiraciju za vlastite kreacije?• Uglavnom u modnim časopisima, a pratimo i modne revije.- Što biste htjele poručiti našim učenicima koji se namjeravaju upisati u tekstilnu školu?• U toj ćete školi naučiti mnogo novoga i lijepoga i steći mnoga nova iskustva. A ako ste kreativni, razvijati ćete svoju kreativnost.- Hvala na ugodnom razgovoru, želimo Vam mnogo uspjeha u životu.

Daniela Kidjemet i Marta Svetec

DJELOVANJE KARATE KLUBA LEPOGLAVA

Koliko puta ste se zapitali: «Kako da odaberem sport kojim ću se baviti?». Možda se odgovor na to pitanje krije baš u sljedećem tekstu!

PONEŠTO O KARATEUKARATE u prijevodu znači prazna šaka, a ocem karatea smatra se FUNAKOŠI GIČIN koji je 1921.na otoku OKINAVA počeo razvijati taj borilački sport.

POJASEVI (počevši od najslabijeg):(KYU-učenički pojas)9. KYU - bijeli pojas8. KYU - žuti pojas7. KYU - narančasti pojas6. KYU - crveni pojas5. KYU - zeleni pojas4. KYU - plavi pojas3. KYU - ljubičasti pojas2. KYU - smeđi pojas1. KYU - smeđe-crni pojas(DAN-stupanj majstorskog pojasa)1. DAN2. DAN ...

POVIJEST KARATE KLUBA LEPOGLAVA

Počeci karatea u Lepoglavi bili su 1975. kada je osnovana sekcija karate kluba u okviru DŠR Lepoglava. Prvi trener a u jedno i inicijator osnivanja KK Lepoglava je Vladimir Ivanuša (5. DAN) koji je još danas trener i tajnik KK Lepoglava.

TRENINZITreninzi se odvijaju prema sljedećem rasporedu u sportskoj dvorani u Lepoglavi i u dvorani OŠ u Kamenici:KAMENICA:Ponedjeljak 18:00-19:30Četvrtak 18:00-19:30LEPOGLAVA:Utorak 18:00-19:30Srijeda 15:00-16:30Petak 18:00-19:30

TRENERIVladimir Ivanuša (5. DAN)Željko Breški (2. DAN)Damir Vrtar (2. DAN)

Karateom se možete baviti rekreativno i kao natjecateljski i to u borbama i katama (borba sa zamišljenim protivnikom) u kategorijama: cicibani ,mlađi učenici, učenici, mlađi kadeti, kadeti, juniori, seniori, te u ekipnim borbama i ekipnim katama.NAŠ SAVJET: Ako želite zablistati s medaljom oko vrata, ako imate adrenalina viška, a kondicije manjka, ako volite akciju i borilačke vještine, karate je idealan sport za vas. Ako ste spremni prihvatiti izazove, posjetite nas i dokažite da ste dostojni prihvatiti odgovornost novoga člana Karate kluba Lepoglava i doprinositi daljnjim pobjedama i uspjesima našeg karate društva!

Kristina Paska

FRESKA br. 4 19

Literarni i likovni radovi

Stari mlin

Kada sam prvi put saznao da idemo posjetiti mlin bio sam jako uzbuđen. Put prema Prigorcu bio je zabavan i uzbudljiv. Iz autobusa sam vidio kako je mlin mali, ali je ipak bio zanimljiv. Potočić je bio nevjerojatno čist.Gospodin Stjepan nam je ispričao sve o mlinu, kako radi, a zatim ga je pokrenuo. Bio sam vrlo uzbuđen kad je mlin počeo raditi. U mlinu smo blagovali kruh i med. Kruh je bio napravljen od brašna iz mlina. Malo sam razmišljao o prošlim vremenima i shvatio da prije nije bilo lako doći do brašna.

Hrvoje Štefek 4.bPŠ Žarovnica

Antonija Željezić, 2.b Antonija Željezić, 2.b

Danijel Maček, 1.b Darija Posavec, 1.b

FRESKA br. 420

Literarni i likovni radovi

Nepotrebno sam zavidio najboljem prijatelju

Jednoga dana dobio sam lošu ocjenu iz matematike. Moj prijatelj i ja imali smo isti broj bodova, on je dobio peticu, a ja četvorku. Tada sam bio tužan i ljutio se na učitelja, a i na svoga prijatelja. Poslije sam uočio da nije dobro biti zavidan. Drugi dan smo opet pisali kontrolni, ja sam učio i dobio sam peticu, a moj prijatelj četvorku. Tada sam odlučio da nikad više neću nikome zavidjeti.

Nikola Huđ 4.bPŠ Žarovnica

Da sam drvo Voljela bih da sam drvo trešnje pa da me u rano proljeće iz zimskog sna probude zrake sunca, a vrapčići veselo skakuću po mojim granama koje su pune malih cvjetića. U rano jutro rosa bi me umivala, a raskošni mirisi ljubičica, zvončića i jaglaca opijali bi me cijeli dan. Ples pčela koje bi cijeli dan zujale oko nas uspavljivale bi me. Djeca bi mi se najviše veselila kad bih bila puna zrelih trešanja. Da sam drvo trešnje…

Blaženka Vresk 3.bPŠ Žarovnica

Dominik Črepinko, 1.b Ivana Svetec, 1.b Lorena Paljak, 1.b

Filip Bencek, 4.b

Hrvoje Štefek, 4.b

FRESKA br. 4 21

Literarni i likovni radovi

Čestitanje Božića i božićno vrijeme nekada

Kada su naši djedovi i bake bili mali nije bilo borova. Kitile su se borove grane zataknute za grede. Nije bilo kuglica i lampica pa su se grane ukrašavale nakitom iz domaće radinosti. Tako su se na grane stavljali orasi zamotani u šarene papiriće ili šareno obojani bomboni, jabuke, lješnjaci, cvjetići, pahuljice od papira. Obavezno se sijala pšenica i pekla kolenda te se išlo na polnoćku.

Blaženka Vresk 3.bPŠ Žarovnica

Ivana Buhun, 3.b

Josipa Vresk, 1.b

Jurica Vresk, 3.b

Lorena Paljak, 1.b

FRESKA br. 422

Literarni i likovni radovi

Moja dragocjenost

Svaki čovjek u životu ima nešto posebno dragocjeno. Za neke su to kuća, novac, bogatstvo, obitelj, skupi automobili … Meni je najveća dragocjenost moj zlatni lančić s privjeskom u obliku križa. Dobio sam ga od tate i mame za rođendan. Čuvam ga na posebnom mjestu u kući. Taj lančić smatram svojom prvom, ali i najdražom dragocjenošću.

Nikola Huđ 4.bPŠ Žarovnica

Lorena Paljak, 1.b

Matija Cerovčec, 1.b

Patricia Petak, 4.b

Patricia Petak, 4.b

FRESKA br. 4 23

Literarni i likovni radovi

Moja dragocjenost

Kad sam razmišljala što je moja dragocjenost odlučila sam da je to zdravlje i obitelj. Prije tri godine bila sam u bolnici i osjetila sam što znači biti bolestan. Svaki dan davali su mi injekcije i vadili krv. Kada gledam bolesnu djecu tek tada vidim što znači biti zdrav. Ima različitih ljudi. Nekima je dragocjen novac, moć, a drugima obitelj i roditelji. Možda je novac dragocjen, ali njime ne možeš kupiti sve. Dragocjenošću smatram svoju kuću i sve što imam. Ali mi je ipak najvažnije da je moja obitelj zdrava, zadovoljna i sretna.

Patricia Petak 4.bPŠ Žarovnica

Valentina Canjuga, 3.b

Jurica Antekolović, 1.b

Patricia Petak, 4.b

FRESKA br. 424

Literarni i likovni radovi

Nepotrebno sam zavidio najboljem sportašu

Zavidio sam najboljem sportašu jer bih i ja želio igrati nogomet dobro kao on. Nekoliko mi je dana trebalo da uvidim da je to ružno pa sam počeo drukčije razmišljati. Zavist sam pobijedio u svom srcu tako da sam shvatio da sam ja možda u nečemu bolji od njega. Sada sam veseo i sretan jer nisam nikome zavidan.

Hrvoje Štefek 4.bPŠ Žarovnica

Mihaela Šaško, 3.b Jurica Vresk, 2.b

Blaženka Vresk, 3.b

FRESKA br. 4 25

Engle

ski je

zik

Engleski jezik

My birthday party

On my birthday party were many people. One friend of mine was a vegetarian. His name is Ðuro. He doesn´t eat meat. He looked very happy, but I didn´t think he was. We were all eating beef and ham. He was eating only lettuce. After lunch, we went out to play. After few hours he was very hungry so he decided to eat meat. Perhaps, vegetarian life is healthy, but than you are always hungry.

Mario Sambolec 6.a

I visited the endangered species ZOO

One Sunday, my brother and I visited the endangered ZOO. In the ZOO were many endangered species. Pandas, rhinoceros, elephants, and sea turtles. Pandas are recognised by thier black and white coats. It believed there are about 2000 pandas left in the world. They are very gentle. Our next stop were by the rhinos. There were 3 of 5 different species of rhinos. Their horn is used in Asian medicine. It is believed there are 11000 rhinos on the world. By the elephants were our third stop. The elephants are the largest mammals in the world. They have ivory tusks which are used for making jewllery. And our last stop were by the sea turtles. They are hunted for their shells and meat. That was the most beautriful experience in my life and I believed my brothers life too.

Kristina Paska 8.a

Bill: How was the fishing today?Bob: Not so good. I get plenty of left shoes, but the right shoes weren’t being at all.

FRESKA br. 426

Engleski jezik

Engle

ski je

zik

We’re saving a lot of petrol. I turned the engine off twenty minutes ago.

FRESKA br. 4 27

Nje

mačk

i je

zik

Njemački jezik

FRESKA br. 428

Njemački jezik

Nje

mačk

i jezik

FRESKA br. 4 29

Pjesma

Hvala Vam!Generacija 2002./06.

FRESKA br. 430

Strip

Eugena Kumičića bb, Ivanec - tel/fax. 042 784 321Web: www.tramex.hr/mimi/ - e-mail: tramex@vz.htnet.hr

Eugena Kumičića bb, Ivanec - tel/fax. 042 784 321Web: www.tramex.hr/mimi/ - e-mail: tramex@vz.htnet.hr