OVISNOSTI

OvisnostOvisnostje podlonost nekoj tetnoj navici moe biti fizika i psihika Fizicka ovisnost jestanje organizma koje nastaje uslijed uzimanja tvari koje uzrokuju ovisnost, kad vie za odravanjehomeostazeorganizmu vie nije dovoljno unoenje hrane i redovna fizika aktivnost i sanNego postoji fizika potreba organizma za odreenim stimulansom na koji se organizam privikao.Takvo stanje se oituje raznolikim simptomima, ovisno o tvari o kojoj je ovjek ovisan.

Psihika ovisnostPsihika ovisnost je bliska fizikoj po manifestacijama (neto ovjeku nedostaje), no uzrok nije (ili ne mora biti) tvarni, dakle ne mora se raditi o opojnim tvarima.ovjek moe biti ovisan oteleviziji,raunalu,internetu,poslu, nekom drugom ovjeku, o bilo emu.Uskraivanje stimulansa dovodi do kriza slinih kao i kod fizike ovisnostiest je sluaj osoba koje su ovisne fiziki da postanu ovisne i psihiki i obratno.

AlkoholizamAlkoholizamjekronina ovisnostoalkoholnim piimaManifestira se kroz snanu elju za piem, gubitkom kontrole prilikom pia, simptomima fizikog odvikavanja i poveanom tolerancijom naalkoholOvisnost oalkoholuje teakpsihikiporemeaj, jer dolazi do patolokog procesa, koji mijenja nain na kojimozak funkcionira.Alkoholizam na dui rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao to suciroza jetre, trovanjealkoholom,srane bolesti

Ovisnost o drogiOsim to je kao posljedica uzimanja droga narueno psihiko zdravlje, droga ostavlja duboke tragove i na tijelu. Navedeni znakovi kasnije imaju posljedice na funkcioniranje u drutvu, bilo da je rije o profesionalnom funkcioniranju ili interpersonalnim odnosima.Neki od znakova konzumiranja droge su:Crvene oi, jako proirene ili suene zjenice, poremeaji u spavanju, dugotrajan kaalj...

Ovisnost o internetuOvisnost o internetuje jedan oblikovisnostio raunalima i oznaava fenomen pretjeranog ili ekstremnog koritenjainternetau tolikoj mjeri da donosi opasnost pozdravlje

Simptomi ovisnosti o internetuOvisnici o internetu obino zanemaruju normalne navike ivota u cilju poveanja vremena koje provode nainternetu. U ekstremnim sluajevima,virtualni svijetmoe sluiti kao zamjena za realne socijalne kontakateOsim toga, esto se zanemaruje zadovoljavanje osnovnih ivotnih potrebaesto se moe promatrati, da ovisnici sve vie vremena moraju provesti na mrei, da bi mogli doi do svojeg zadovoljstvaDolazi do gubitka kontrole, i korisnik se vie ne moe kontrolirati ili ograniiti vrijeme koje provodi na internetu.

LijeenjeLijeenje je dugotrajan proces i nikada nema garancije za izljeenjeLijeenje se dijeli na ambulantno i u zajednici (komuna) zatvorenog tipa bez lijekova i uz radTu ovisnik ostaje koliko god je potrebno da se stabilizira i da se oporaviJedan veliki problem vezan uz terapijske zajednice jest taj da je ovisnik ondje pod staklenim zvonom: nema doticaja s vanjskim svijetom, okolinom, drogom, a kada izae vraa se u svijet kakav je poznavao ranije i samo je pitanje dana kada e se vratiti starom nainu ivota jer to je jedino to poznaje.

etiri opasna korakaPrva faza: proba Drogu uzima da bi probao njezine uinke, ili te na to netko nagovorio. Netko samo na tome i ostane, ali netko e za narkotikom posegnuti i drugi, trei, i tko zna koji put.Druga faza: sve ee s drogom Probao si, moda ti se svidjelo, zato ne bi jo koji put? I sve ee uzima drogu, u drutvu, za dobro raspoloenje. Pritom na to troi i sve vie novca. Sve ti se jo uvijek ini bezopasnim, rauna na to da moe prestati kad god hoe.

etiri opasna korakaTrea faza: navika Iz druge, vrlo je lako skliznuti u treu fazu. Ve vrlo tetnu i vrlo opasnu. Postaje zaokupljen drogom. Uzima je i zbog toga da bi se lake nosio sa ivotnim problemima. Zanemaruje svoje dnevne obaveze, gubi dah u koli, na poslu, ostaje bez starih prijatelja, kree se u novom drutvu, drutvu narkomana. Sada je ve teko odustati. Na krae e vrijeme moda i prestati uzimati drogu, ali prva prigoda ili prvi problem na koji naleti, opet te vraa njoj. Postaje svjestan da to to radi nije dobro, ali jednostavno nisi u stanju prekinuti, to ti jo dodatno rui samopotovanje.

etiri opasna korakaetvrta faza: ovisnost U toj, najopasnijoj i najtetnijoj fazi, svojim ivotom ne vlada ti, nego droga. Ona ti je vanija od svega, zbog nje zanemaruje sve ostalo, bez nje vie ne moe. Nema anse da zavri kolu, nae ili zadri posao. Droga ti vie ne prua ba nikakvo zadovoljstvo, ali je jednostavno mora uzimati. Vrti se u zaaranom krugu: od problema koje je izazvala droga bjei uzimajui ba tu drogu.. Ovisnost o drogi manifestira se u svim podrujima ivota. Ovisnik zanemaruje obaveze, neprimjereno se ponaa. Mijenja mu se i drutveni ivot, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba dolazi i u obitelji.

Jesi li ve doao/la u kontakt s osobom koja konzumira neku vrstu droge?

Je li ti netko ponudio drogu ili te nagovarao da je proba?

Misli li da bi mogao postati ovisan/a o drogi?

U koju skupinu pripada?

Jesi li ikada u ivotu konzumirao/la marihuanu?

Koliko puta si koristio/la drogu do sada?

Koritenje alkohola u zadnjih godinu dana

Koliko novaca mjeseno potroi za drogu?

Gdje najee konzumira drogu?

Iz kojih razloga koristi drogu?

eli li da ti se prui pomo u rjeavanju tvoje ovisnosti?

Bi li pristao/la biti testiran/a na droge?

Misli li da bi testiranje na droge pomoglo u rjeavaju problema ovisnosti mladih?

CILJ:

utvrditi oblike ovisnosti kod uenikauvidjeti stavove mladih o nainu rjeavanja problema ovisnosti

Obrazloenja :da

Saznalo bi se tko se drogira pa bi mu se moglo pomoi u rjeavanju tog problemaMislim da bi pomoglo jer nekima roditelji ne znaju pa bi se uplaili i prestaliBilo bi manje ovisnika Pomoglo bi djelominoPriznanje ovisnosti i postojanje problema je pola puta do izljeenjaMoe pomoi samo ako su roditelji ustrajni

Obrazloenje: ne

Oni koji se drogiraju ne bi pristaliNe bi pomoglo jer se te ovisnosti teko rijeitiTako se ne rjeava problemPomoglo bi im kada bi imali vie informacija o drogama i kada bi se neto poduzelo da se droga makne s uliceNe, to je teka ovisnostTest ih nee rijeiti ovisnosti

Zakljuak

u anketi sudjelovala 143 uenika prvih,drugih i treih razredakod uenika je prisutna ovisnost o puenju,alkoholu i drogama65% uenika je bilo u kontaktu s osobom koja je konzumirala drogu88% nije nagovarano niti im je nuena droga87% uenika se ne boji ovisnosti48% ih ne pije niti pui,34% pije,8% pui a 8,5 % pije i pui13 % je konzumiralo marihuanuu porastu ovisnost o alkoholu 54,5%80% uenika bi pristalo na testiranje 65% ih misli da bi se s time mogao rijeiti problem

KRAJNapravila:Kristina KoprekRazred: 4.c