1

Na osnovu člana 27. i člana 37. Zakona o ustanovama („Službeni list R BiH“ br.6/92,

8/93 i 13/94), člana 46. i člana 130. Zakona o srednjem obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 23/2010), člana 30. i 31. Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 18/03), člana 21. Odluke o osnivanju srednje škole, broj: OPU-IP-766/10 od 01.09.2010.godine, Školski odbor „MeĎunarodne srednje škole-International High School“ u Sarajevu (u daljem tekstu: Škola), na sjednici održanoj dana 22.10.2010.godine donosi

P R A V I L A

USTANOVE “MEĐUNARODNA SREDNJA ŠKOLA – INTERNATIONAL HIGH SCHOOL”

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilima “MEĐUNARODNA SREDNJA ŠKOLA - INTERNATIONAL HIGH SCHOOL“ (u daljem tekstu: škola) pored pitanja utvrĎenih zakonom ureĎuje i pitanja o:

nazivu, sjedištu i pečatu škole,

osnivaču škole,

djelatnosti škole,

unutrašnjoj organizaciji škole,

obrazovno-odgojnom radu škole,

učenicima, nastavnicima, stručnim i drugim saradnicima,

voĎenju pedagoške dokumentacije i evidencije,

stručnim organima škole,

organima upravljanja, rukovoĎenja i kontrole poslovanja,

saradnja i načinu ostvarivanja saradnje škole sa roditeljima učenika,

način ostvarivanja javnosti rada škole i načinu napredovanja učenika,

sadržaju i oblicima društvene, kulturne i sportske aktivnosti škole,

zastupanju i predstavljanju,

finansiranje rada škole,

općim aktima koji se donose u školi kao i načinu njihova donošenja,

odbrambenim pripremama škole,

poslovnoj tajni,

drugim pitanjima utvrĎenim zakonima.

Član 2.

Pravila škole su osnovni opći akt škole. Svi drugi pravni akti škole koji se donose radi detaljnijeg pravnog ureĎivanja pitanja iz člana 1. ili u vezi s tim pitanjima, moraju biti u skladu sa Zakonom i ovim Pravilima.

2

Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovim Pravilima podrazumijeva

uključivanje oba roda. II PODACI O ŠKOLI I NJEN PRAVNI STATUS

Član 3.

Škola je privatna ustanova koja obavlja srednjoškolsko obrazovanje i odgoj učenika normalnog psihičkog i tjelesnog razvoja.

Član 4.

Škola je privatna ustanova i ima status pravnog lica. Škola posluje pod nazivom “MEĐUNARODNA SREDNJA ŠKOLA - INTERNATIONAL HIGH SCHOOL“. Osnivač škole je „BOSNA SEMA EGITIM KURUMLARI - BOSNA SEMA OBRAZOVNE INSTITUCIJE“ sa sjedištem u Sarajevu, Ilidža,Ul.Francuske revolucije bb, upisana u sudski registar Općinskog suda u Sarajevu pod brojem MBS 2-2016. Osnivanje Škole je izvršeno na osnovu: Odluke o osnivanju broj: OPU-IP-766/10 od 01.09. 2010.godine, Rješenja o ispunjenju uvjeta za rad srednje škole broj: 11-04-38-20614/09 od 07.06.2010.godine izdato od strane Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Rješenja Ministarstva o upisu u Registar srednjih škola Kantona Sarajevo, broj: UP-11-01-38-18989/2010 od 13.07. 2010.godine, te Rješenja Općinskog suda u Sarajevu, broj: 065-0-Reg-10-002578 od 17.09.2010.godine.

Član 5.

Sjedište škole je: Ul.Francuske revolucije bb, Sarajevo, Ilidža. Škola može promjeniti naziv i sjedište. Odluku o promjeni naziva i sjedišta donosi školski odbor uz prethodnu saglasnost nadležnog organa osnivača.

Član 6.

Škola ima svoj pečat sa utisnutim nazivom i sjedištem Škole. Vrstu i broj pečata i štambilja utvrĎuje Školski odbor.

Član 7.

U školi se koriste tri pečata i to: 1. Pečat okruglog oblika, prečnika 50 mm, za ovjeru svjedodžbi, uvjerenja i drugih javnih

isprava o završenom obrazovanju ili o završenom razredu srednje škole, za ovjeravanje izdatih duplikata uvjerenja i svjedodžbi, prevodnica i sl.;

2. Pečat okruglog oblika, prečnika 30 mm, za ovjeru dopisa, rješenja, odluka organa Škole i drugih akata Škole, za ovjeru internih dokumenata i dokumenata koji se službeno upućuju drugim pravnim i fizičkim licima, ovjeru zdravstvenih knjižica, ugovora o školovanju, ugovora o radu i drugih vrsta ugovora koje zaključuje Škola;

3. Pečat okruglog oblika, prečnika 20 mm, za ovjeru virmana i drugih finansijskih dokumenata. Sadržaj pečata je potpuno isti.

Član 8.

3

Škola ima štambilj sa natpisom: MeĎunarodna srednja škola-International High School. Štambilj Škole ima oblik pravougaonika (50mm x 30mm), za evidentiranje svih pismena koji se Školi upućuju.

Član 9.

Upotreba i čuvanje pečata i štambilja škole povjerava se sekretaru škole. Izuzetno, direktor škole svojom odlukom može ovlastiti i druga lica za čuvanje i upotrebu pojedinih pečata.

Član 10.

Škola je upisana u Registar srednjih škola Kantona Sarajevo pod rednim brojem 39 na strani 39. Škola je upisana u sudski registar kod nadležnog suda u Sarajevu i danom upisa stekla je svojstvo pravnog lica sa svim pravima propisanim Zakonom i ovim Pravilima.

Član 11.

Zaposlenici u školi ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, ovim Pravilima i drugim aktima škole.

Član 12.

Školu zastupa i predstavlja direktor škole. U slučaju odsutnosti direktora zamjenjuje ga lice koje ovlasti direktor. III DJELATNOST ŠKOLE

Član 13.

Djelatnost škole je srednjoškolsko obrazovanje redovnih učenika po Nastavnom planu i programu odobrenom od strane Ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, u četverogodišnjem trajanju. Srednje obrazovanje i odgoj učenika je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Škola može bez upisa u sudski registar vršiti i druge djelatnosti u okviru djelatnosti upisane u sudski registar, a koje se uobičajeno obavljaju uz tu djelatnost, u manjem obimu ili povremeno, ili koje doprinosi potpunijem korištenju kapaciteta i materijala za obavljanje registrovane djelatnosti. IV MEĐUSOBNA PRAVA I OBAVEZE IZMEĐU OSNIVAČA I ŠKOLE

Član 14.

Osnivač škole osigurava sredstva potrebna za rad srednje škole u skladu s Pedagoškim standardima i normativima školskog prostora,opreme,nastavnih sredstava i učila.

Član 15.

Škola odgovara osnivaču za rezultate svoga rada. Školski odbor Škole podnosi osnivaču izvještaj o poslovanju najmanje jednom godišnje.

Član 16. Škola je u svojini osnivača. Osnivač pokriva gubitke škole ukoliko utvrdi da su nastali iz objektivnih razloga.

4

Član 17.

Škola prestaje sa radom na osnovu odluke osnivača ili u slučajevima regulisanim Zakonom.

V UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA

Član 18. Škola posluje kao jedinstven pravni subjekt.U skladu s važećim propisima organizaciono ustrojstvo je: 1.Organ upravljanja 2.Organ rukovoĎenja 3.Organ kontrole poslovanja 4.Nastavnici/nastavnice i stručni saradnici/saradnice 5.Stručno-administrativno, računovodstveno i pomoćno-tehničko osoblje. Unutrašnja organizacija škole odreĎuje se tako da obezbjeĎuje skladno obavljanje registrovane djelatnosti i skladni razvoj cjeline škole. Škola može, uz prethodnu saglasnost osnivača, ugovorom povjeriti drugom pravnom ili fizičkom licu obavljanje administrativno-tehničkih i pomoćnih poslova, u skladu sa Zakonom i Pravilima škole. Škola može povjeriti osnivaču obavljanje finansijsko-računovodstvenih i pravnih poslova za koje osnivač obezbijedi stručni kadar. Bliža pitanja o unutrašnjoj organizaciji regulišu se posebnim općim aktom koji donosi Školski odbor škole. VI PRAVO NA OBRAZOVANJE DRŢAVLJANA BiH, STRANIH DRŢAVLJANA I DRUGIH LICA

Član 19.

Državljani Bosne i Hercegovine koji su osnovno obrazovanje ili dio srednjeg obrazovanja stekli u inostranstvu, te strani državljani, apatridi ili lica bez državljanstva, mogu se

obrazovati u školi uz obavezu provoĎenja procedure predviĎene zakonom i ovim pravilima.

VII ORGANIZIRANJE RADA ODJELJENJA IZVAN KANTONA

Član 20.

Osnivač škole može organizirati obrazovno-odgojni rad po odgovarajućem programu škole i izvan Kantona Sarajevo, u skladu sa važećim zakonom.

Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog člana može se organizirati kada ima dovoljan broj

učenika za najmanje jedno odjeljenje.

Za organiziranje obrazovno-odgojnog rada iz stava (1) ovog člana osnivač škole je dužan da

prethodno pribavi saglasnost organa društveno-političke zajednice nadležnog za

obrazovanje na čijem se području to obrazovanje obavlja.

Obrazovno-odgojni rad iz stava (1) ovog člana može početi nakon što Ministarstvo posebnim

rješenjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad u skladu sa zakonom. VIII OBRAZOVNO - ODGOJNI RAD ŠKOLE

Član 21.

5

Nastavni plan i program Obrazovno – odgojni rad u školi ostvaruje se na osnovu Nastavnog plana i programa odobrenog od strane Ministarstva. Nastavnim planom i programom utvrĎuju se sve vrste nastave, nastavni predmeti, ciljevi i zadaci, sadržaji, oblici i postupci obrazovno-odgojnog rada.

Član 22. Odgojno-obrazovni rad u Školi realizuje se kroz: - redovnu nastavu - dopunsku nastavu - fakultativnu nastavu - dodatnu nastavu - pripremnu nastavu - instruktivnu nastavu - druge oblike obrazovno-odgojnog rada (odreĎene vrste tečajeva i sl.)

Član 23.

Redovna nastava je osnovni oblik obrazovno-odgojne djelatnosti. Nastava u Školi se izvodi na engleskom jeziku i na zvaničnim jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. U nastavi se koriste oba zvanična pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica), a u

ovisnosti od potreba učenika, i znakovno pismo.

Član 24.

Nastava se izvodi po odjeljenjima. Odjeljenje, po pravilu, ima 24 učenika a može imati i manji broj.

Član 25.

Dopunska nastava organizuje se za učenike koji zaostaju i ne postižu zadovoljavajući uspjeh u nastavi. Dopunska nastava se izvodi u toku cijele nastavne godine. Učenik se uključuje u dopunsku nastavu kada nastupi potreba i pohaĎaju je dok ta potreba postoji. Fakultativna nastava organizuje se iz pojedinih predmeta ili oblasti po iskazanom interesu učenika. Fakultativna nastava pruža mogućnost učenicima da po sopstvenoj želji stiču znanja i izvan redovnog programa a uz stručni rad nastavnika. Dodatna nastava organizuje se za nadarene učenike koji pokazuju poseban interes za pojedine predmete i discipline i za učenike koji mogu završavati dva razreda u toku jedne školske godine. Pripremna nastava se planira za učenike osnovnih škola zbog pripremanja za upis u srednju školu i za učenike srednjih škola za upis u visoko-školske ustanove. Instruktivna nastava se organizuje za učenike koji su upućeni na popravni ispit, za učenike povratnike. Troškove instruktivne nastave snose učenici. Za učenike povratnike instruktivna nastava se organizuje u toku školske godine, a za učenike koji su upućeni na popravni ispit organizuje se u periodu juni-avgust prije popravnih ispita. Fond časova instruktivne nastave se utvrĎuje odlukom Nastavničkog vijeća ovisno od predmeta i ne može biti manji od 15% ukupnog fonda časova.

Član 26.

6

Odluku o izvoĎenju dopunske, fakultativne, dodatne, pripremne i instruktivne nastave donosi Školski odbor na prijedlog Nastavničkog vijeća. Odluka sadrži: Naziv predmeta, oznaku odjeljenja-grupe, broj časova sedmično, datum otpočinjanja nastave i ime nastavnika koji izvodi nastavu. Godišnjim programom rada, koji mora biti zasnovan na Nastavnom planu i programu bliže se razraĎuju nastavne obaveze obrazovno-odgojnog rada iz prethodnog člana.

Član 27. Školska godina

Školska godina traje od 1.septembra tekuće kalendarske godine do 31. augusta naredne kalendarske godine. Nastavna godina u školi se ostvaruje po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se programski sadržaji realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica,odnosno 175 nastavnih dana. Nastavna godina u završnom razredu ostvaruje se u okviru 32 radne sedmice, s tim da se programski sadržaji realiziraju u okviru 30 nastavnih sedmica,odnosno 150 nastavnih dana. Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realizaciju posebnih programskih sadržaja, drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, obilježavanje državnih i vjerskih praznika, kulturnih i sportskih aktivnosti škole, planiranih godišnjim programom rada i kalendarom u odjeljenskoj knjizi.

Član 28.

Nastava i odmor Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru i završava se po pravilu nakon navršenih 17 nastavnih sedmica. Zimski odmor za učenike traje četiri sedmice i koristi se po pravilu nakon završetka prvog polugodišta. Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon navršenih 18 nastavnih sedmica, odnosno nakon što se realizira godišnji fond nastavnih časova predviĎen nastavnim planom i programom.

Član 29.

Drugi oblici obrazovno - odgojnog rada

Izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje/logorovanje, društveno koristan rad i drugi

oblici obrazovno - odgojnog rada predviĎeni u godišnjem programu rada organiziraju se u

okviru radnih odnosno nastavnih dana, u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Član 30.

Organiziranje nastave i trajanje nastavnog časa

Škola organizuje nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici. Nastavni čas općeobrazovne nastave traje 45 minuta. Broj časova u okviru radne sedmice utvrĎen je Nastavnim planom i programom. Direktor škole može, u izuzetno opravdanim slučajevima, odlučiti da produži ili skrati trajanje časova.

7

Ukupna opterećenost učenika utvrĎena je od strane Ministra odobrenim Nastavnim planom i programom.

Član 31.

Godišnji program rada

Rad u školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada škole (u daljem tekstu: godišnji program). Godišnji program zasniva se na Nastavnom planu i programu. Godišnji program sadrži obavezne i druge oblike i raspored obrazovno-odgojnog rada,

njegov obim i sadržaj, kao i izvještaj o realiziranju godišnjeg programa za prethodnu školsku

godinu.

Nastavničko vijeće utvrĎuje prijedlog godišnjeg programa na osnovu nacrta kojeg priprema

direktor, a donosi ga školski odbor. Škola usvaja i dostavlja godišnji program rada najkasnije do 30.septembra za tekuću školsku godinu, i to po jedan primjerak: osnivaču, Ministarstvu, Prosvjetno-pedagoškom zavodu, Gradskoj upravi i nadležnom organu općine na čijoj se teritoriji škola nalazi. U slučaju promjene adrese škole odnosno upisom u sudski registar promjene sjedišta škole izvan Grada, godišnji program rada dostavlja se nadležnom organu općine na čijoj teritoriji se nalazi škola.

Član 32.

Vannastavne aktivnosti učenika

Vannastavne aktivnosti su sastavni dio cjelokupnog obrazovno-odgojnog rada. U školi se organiziraju vannastavne aktivnosti učenika radi razvijanja njihovih stvaralačkih sposobnosti i sticanja radnih navika i vještina.

Zadaci i programski sadržaj vannastavnih aktivnosti utvrĎuju se godišnjim programom rada,

u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima i pravilima škole, a ostvaruju se putem

sekcija, klubova, grupa, učeničkih zadruga, projekata i drugih oblika i unose u raspored

časova sačinjen za te oblike nastave.

Učeničku zadrugu iz stava (3) ovog člana može organizirati najmanje 30 učenika škole, u skladu sa relevantnim propisima iz oblasti iz koje se zadruga osniva.

Učešće učenika u vannastavnim aktivnostima je dobrovoljno.

Član 33.

Pored nastavnika, škola može angažovati i druga stručna lica za organizaciju i rukovoĎenje slobodnim aktivnostima.

Član 34. Učenička zadruga Učenici mogu u školi, u skladu sa ovim Pravilima, da organizuju učeničke zadruge. Za osnivanje učeničke zadruge potrebno je najmanje 30 učenika.

Član 35.

Radi pružanja pomoći i ostvarivanja ciljeva učeničke zadruge, članovi učeničke zadruge mogu biti i nastavnici, stručni saradnici i drugi zaposleni u školi, roditelji učenika i drugi graĎani.

8

Član 36.

Prava, obaveze i odgovornosti članova zadruge i druga pitanja kao što su:

ciljevi i zadaci zadruge,

način i djelokrug rada,

odnos zadruge i organa škole,

organi zadruge,nadležnosti,način izbora,mandat,

način prijema u zadrugu, prestanak članstva i druga pitanja od značaja za rad zadruge ureĎuju se Pravilima zadruge. Pravila učeničke zadruge donosi Skupština zadruge uz prtdhodnu saglasnost Školskog odbora.

Član 37.

Sredstva učeničke zadruge ne ulaze u ukupan prihod škole i vode se odvojeno od sredstava škole. Sredstva zadruge mogu se koristiti za:

nagraĎivanje članova zadruge

slobodne aktivnosti učenika u školi

nabavku neophodnih sredstava i materijala za aktivnosti članova zadruge,

ekskurzije i izlete

materijalna pomoć učenicima i sl.

Član 38.

Suzbijanje maloljetničke delikvencije

Škola može, u saradnji sa resornim ministarstvom, roditeljima, učenicima, organima lokalne

samouprave i nevladinim sektorom, da promovira i provodi akcione planove za suzbijanje

maloljetničke delinkvencije s ciljem zajedničkog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi

protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata,

maloljetničke delinkvencije, te svih drugih pojava koje ugrožavaju zdravlje i život učenika. U cilju sprečavanja maloljetničke delikvencije, kao i u svim slučajevima prijave nasilja ili dojave o nasilju meĎu djecom i mladima koji pohaĎaju nastavu u školi, direktor škole će imenovati Koordinatora aktivnosti u slučaju nasilja u školi.

IX OPĆA AKTA ŠKOLE

Član 39.

Pravila škole

Škola ima pravila koja donosi školski odbor uz saglasnost ministra. Pravilima škole, pored pitanja utvrĎenih Zakonom, ureĎuju se i definiraju pitanja navedena u

članu 1. ovih pravila.

Član 40.

Kućni red

Školski odbor na prijedlog nastavničkog vijeća škole donosi kućni red.

Kućnim redom obavezno se utvrĎuju:

9

a) pravila i obaveze ponašanja u školi, unutrašnjem i vanjskom prostoru,

b) pravila meĎusobnih odnosa učenika,

c) pravila meĎusobnih odnosa učenika i uposlenika škole,

d) pravila meĎusobnih odnosa uposlenika škole,

e) zabrana svih oblika reklamiranja i prodaje proizvoda koji nisu u skladu sa

etikom, načelima i ciljevima obrazovno- odgojnog rada,

f) pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika ponašanja,

diskriminacije, neprijateljstva i nasilja,

g) način postupanja prema imovini,

h) kodeks oblačenja učenika i uposlenika, i) korištenje kabineta, sala i ostalih prostorija u školi, j) upotreba i korištenje nastavnih sredstava u školi,

k) druga pitanja bitna za kućni red škole.

Član 41.

Druga opća akta srednje škole

Škola, pored akata iz čl. 39. i 40. ovih pravila ima i druga opća akta kojima se reguliraju

pitanja bitna za rad škole, a koja nisu regulirana pravilima. Opća akta iz stava (1) ovog člana donose se u skladu sa propisima relevantnim za oblast koju reguliraju.

Sva opća akta iz stava (1) ovog člana su javna i uposlenici imaju nesporno pravo uvida u

iste. Opća akta iz stava (1) ovog člana su: a) Pravilnik o radu b) Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji škole c) Pravilnik o plaćama i drugim ličnim primanjima d) Pravilnik o protivpožarnoj zaštiti i obezbjeĎenju objekta e) Pravilnik o zaštiti na radu f) Poslovnik o radu organa upravljanja i stručnih organa g) Drugi opći akti. X UČENICI

Član 42.

Status učenika škole stiče se upisom u školu a kojem prethodi potpisivanje ugovora o školovanju od strane roditelja ili zakonskog zastupnika. Za obrazovanje i odgoj učenika u školi kao privatnoj ustanovi, roditelji odnosno staratelji učenika plaćaju ugovorenu naknadu odnosno troškove utvrĎene cjenovnikom Škole i Ugovorom o školovanju. Učenik ima pravo i obavezu da redovno pohaĎa nastavu i izvršava školske obaveze, da se ponaša u skladu sa školskim propisima i da se odgovorno odnosi prema imovini škole, drugim učenicima, nastavnicima i drugim uposlenicima škole.

Član 43.

Učenici se upisuju u prvi razred škole na osnovu javnog konkursa koji se u dnevnim novinama objavljuje najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine. Konkurs za upis učenika u prvi razred objavljuje nadležni organ osnivača.

10

Član 44.

Pravo upisa u prvi razred škole imaju kandidati koji pored ostalih uvjeta iz zakona ispunjavaju uvjet da do kraja tekuće godine ne navršavaju više od 18 godina života.

Član 45. Osnivač škole donosi odluku o broju učenika i visini školarine za upis u prvi razred. Upis se vrši na osnovu kriterija koje donosi osnivač škole.

Član 46. Učenici koji su završili osnovnu školu izvan Kantona Sarajevo, upisuju se u prvi razred pod istim uvjetima kao i učenici s područja Kantona.

Član 47.

Kanditati koji se upisuju u prvi razred obavezno polažu prijemni ispit koji se sastoji iz provjere općeg znanja i psiho-testa. Kandidat koji je položio kvalifikacioni ispit stiče pravo na rangiranje radi upisa. Učenik koji je, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, proglašen za učenika generacije nema obavezu iz odredbe stava (1) ovog člana.

Član 48.

Državljani Bosne i Hercegovine kao i strani državljani koji su završili prvi, drugi ili treći razred srednje škole u inostranstvu, mogu se uvjetno upisati u školu dok se ne izvrši nostrifikacija-ekvivalencija njihovih svjedodžbi i polaganja dopunskih ispita.

Član 49.

Učenik koji sa uspjehom nije završio razred i ima 3 ili više nedovoljnih ocjena gubi pravo na dalje školovanje u školi, što se reguliše ugovorom o školovanju.

Član 50. Kandidati koji se upisuju u prvi razred podnose slijedeća dokumenta:

zahtjev za upis,

svjedodžbu o završenoj osnovnoj školi (original),

uvjerenje o uspjehu u V,VI,VII i VIII razredu osnovne škole,

izvod iz matične knjige roĎenih,

druge dokumente relevantne za utvrĎivanje ukupnog broja bodova.

Član 51.

Poslove oko prijema dokumenata za upis u prvi razred organizuje direktor.

Član 52.

Školski odbor na prijedlog direktora imenuje komisiju za upis učenika u prvi razred. Zadatak komisije iz prethodnog stava je da vrši nadzor nad zakonitim provoĎenjem prijemnog ispita te da predloži Školskom odboru učenike za upis u prvi razred.

Član 53.

Bliže propise o sadržaju i načinu polaganja prijemnog ispita donosi nadležni organ osnivača škole. Prijemni ispit za sve kandidate za upis vrši se prema rasporedu utvrĎenom od strane direktora.

11

Raspored polaganja prijemnog ispita treba da bude istaknut na oglasnoj ploči škole 24 sata prije početka ispita. Uz raspored polaganja prijemnog ispita potrebno je navesti koji pribor kandidati treba da donesu na ispit.

Član 54.

Prijedlog liste kandidata za upis u prvi razred sačinjava komisija na osnovu rezultata prijemnog ispita. Rang-lista kandidata se objavljuje na oglasnoj ploči škole, najkasnije tri dana nakon obavljenih prijemnih ispita.

Član 55.

Ako je zahtjev kandidata za upis odbijen, kandidat, njegov roditelj odnosno staratelj ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana objavljivanja rang-liste primljenih učenika. Školski odbor odlučuje o žalbi u roku od tri dana od dana prijema. Odluka Školskog odbora je konačna.

Član 56.

Upis redovnih učenika od drugog do četvrtog razreda vrši se u junu, odnosno prije početka nove školske godine.

Član 57.

Učenici koji se prepisuju iz drugih srednjih škola s namjerom da nastave obrazovanje u školi, podnose molbu za upis Školskom odboru. Uz molbu se prilaže odgovarajuća dokumentacija (svjedodžba, Ďačka knjižica, izvod iz matične knjige roĎenih, diplome i sl.).

Član 58.

Prilikom odlučivanja o molbi za upis u školu Školski odbor se rukovodi mogućnostima škole (prostornim, brojem učenika i kriterijima za upis učenika u prvi razred).

Član 59.

Učenici ostvaruju prava i dužnosti prema odredbama Zakona, ovih Pravila i ostalih normativnih akata škole. Osnovna prava i dužnosti učenika su:

da osnivaju društva, klubove, sekcije, izdaju listove, organizuju ekskurzije, izlete i sportska takmičenja,

pravo na javnost ocjenjivanja i pravo prigovora na zaključnu ocjenu na kraju školske godine,

da se ponašaju u skladu s pravilima o kućnom redu,

da aktivno učestvuju u obrazovno-odgojnom procesu i redovno pohaĎaju nastavu svih oblika,

da se redovno pripremaju za nastavu, sistematski uče i savjesno izvršavaju zadatke,

da paze i čuvaju školsku imovinu, učila, nastavna sredstva, opremu itd.

da svojim ponašanjem doprinose ugledu Škole i učenika,

da se pridržavaju i poštuju utvrĎeni način života i rada u Školi,da izvršavaju odluke organa upravljanja i rukovoĎenja i stručnih organa Škole,

da na svakom mjestu čuvaju svoj lični ugled, ugled svojih drugova, svog razreda i Škole, da su pristojno obučeni, da njeguju drugarstvo i pokazuju dobru volju za uzajamnu pomoć,

da nose u školi uniformu, potrebne udžbenike i neophodan pribor,

da redovno pravdaju izostanke sa nastave,

12

da ispunjavaju i druge obaveze i koriste se i drugim pravima utvrĎenim zakonom i normativnim aktima. Škola je obavezna da na pogodan način početkom školske godine upozna učenike s njihovim pravima i dužnostima.

Član 60. Prestanak statusa redovnog učenika

Status redovnog učenika prestaje završetkom srednje škole. Učenik gubi status redovnog učenika kada s uspjehom ne završi razred. Status redovnog učenika u školi za tekuću školsku godinu prestaje:

ispisivanjem iz škole

isključenjem iz škole

napuštanjem škole

ako učenik odnosno njegov roditelj ili zakonski zastupnik ne potpiše ugovor o školovanju ili u slučaju raskida ugovora o školovanju.

Član 61.

Ispisivanje učenika

Učenik se može ispisati iz škole:

a) kada iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje,

b) kada prelazi u drugu srednju školu i

c) u drugim opravdanim slučajevima.

Učenik iz stava (1) ovog člana može se ispisati iz škole najkasnije dva mjeseca prije

završetka nastave u drugom polugodištu. Maloljetnog učenika ispisuju roditelji ili staratelji, a punoljetni učenik se ispisuje sam, uz

obavezu škole da pismeno obavijesti roditelja ili staratelja o ispisu učenika. Učeniku koji je ispisan iz škole izdaje se uvjerenje o postignutom uspjehu na posljednjoj kvalifikaciji, odnosno o uspjehu postignutom u toku školske godine do dana ispisa.

Član 62.

Isključenje učenika

Učenik se isključuje iz škole kada:

a) neopravdano izostane s nastave duže od 45 nastavnih časova,

b) neopravdano izostane 35 nastavnih časova i učini teži disciplinski prekršaj ili

c) učini disciplinski prekršaj za koji je pravilima škole predviĎena mjera isključenja. Učenik koji je isključen iz škole može nastaviti školovanje u drugoj srednjoj školi.

Član 63.

Napuštanje škole

Smatra se da je učenik napustio školu ukoliko u kontinuitetu izostane duže od dvije radne

sedmice, a o razlogu izostanka škola ne bude obaviještena.

Škola je obavezna pismenim putem obavijestiti roditelje ili staratelje učenika iz stava (1)

ovog člana o kontinuiranom izostajanju učenika nakon izostajanja u trajanju od jedne radne

sedmice. Odluku o napuštanju škole donosi nastavničko vijeće.

13

Na odluku iz stava (3) ovog člana dopuštena je žalba u roku od tri (3) dana od dana

dostavljanja odluke. Školski odbor je obavezan donijeti rješenje po žalbi u roku od sedam (7)

dana od dana prijema žalbe. Odluka Školskog odbora je konačna.

Član 64.

Učenik kome je prestao status zbog ispisa, isključenja ili napuštanja škole, razrednik upisuje na poleĎini svjedočanstva klauzulu o ispisu, isključenju ili napuštanju, odnosno o gubljenju prava na redovno obrazovanje u ovoj Školi.

Član 65.

Praćenje razvoja učenika

Škola je obavezna da u toku obrazovanja sistematično prati razvoj učenika, njegove

sklonosti i sposobnosti i vrednuje rezultate njegovog rada.

Učenik koji iz zdravstvenih razloga ne može učestvovati u nekoj fizičkoj aktivnosti ili vježbi, ili

ako bi takva vježba mogla ugroziti njegovo zdravlje, bit će privremeno ili trajno izuzet iz takvih aktivnosti.

Odluku o izuzimanju učenika iz odreĎenih aktivnosti na period duži od dvije sedmice donijet

će nastavničko vijeće škole na preporuku nadležne zdravstvene ustanove.

Član 66. Ocjenjivanje učenika

Škola vrednuje i ocjenjuje svakog učenika u smislu uspjeha u nastavi i napredovanja, kao i ponašanja i discipline. Redovno ocjenjivanje u školi je brojčano.

Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocjenjivanje u školi je javno i kontinuirano.

Prilikom ocjenjivanja u odjeljenjsku knjigu, uz brojčanu ocjenu upisuje se i datum.

Zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno se izvodi na polugodištu i na kraju

nastavne, odnosno školske godine. Učenici sa posebnim obrazovnim potrebama koji ne mogu biti ocijenjeni na redovan način

izuzimaju se iz st. (2), (3), (4), (5) i (6) ovog člana. Ovi učenici ocjenjuju se u skladu sa

stavom (1) ovog člana i njihovim sposobnostima.

Učenici iz stava (7) ovog člana dobijaju pismeni godišnji izvještaj koji opisuje rezultate

učenika u odnosu na ciljeve iz plana, umjesto godišnje svjedodžbe sa ocjenama.

Bliži propis odnosno kriterije o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika donosi

ministar.

Član 67.

Razrednik je dužan da u toku nastavne godine, u saradnji s predmetnim nastavnicima prati i nadzire postignute rezultate rada i napredovanja učenika, kao i uzroke lošeg uspjeha u pojedinim predmetima i o tome blagovremeno obavještava roditelje odnosno staratelje učenika i stručne organe škole.

Član 68 .

14

Elementi zaključivanja ocjena i općeg uspjeha

Prilikom zaključivanja ocjena iz nastavnih predmeta, pored numeričkih ocjena koje je učenik

imao tokom godine, uzima se u obzir i profesorova pedagoška procjena napredovanja, rada i

zalaganja učenika.

Opći uspjeh učenika utvrĎuje se na osnovu zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na

kraju oba polugodišta.

Nastavničko vijeće sredinom oba polugodišta analizira realizaciju nastavnog plana i

programa, sa osvrtom na kontinuitet ocjenjivanja.

Član 69.

Prigovor na zaključnu ocjenu

Ocjenu iz nastavnih predmeta na kraju svakog polugodišta obavezno zaključuje i učenicima

javno u odjeljenju saopštava predmetni nastavnik. Učenik i njegovi roditelji odnosno staratelji imaju pravo prigovora na zaključnu pojedinačnu

ocjenu na kraju nastavne godine. Prigovor se podnosi odjeljenskom vijeću, u roku od dva dana od dana saopštavanja ocjene, u skladu sa stavom (1) ovog člana. Prigovorom se može tražiti i izuzeće predmetnog nastavnika u vezi sa stavom (7) ovog člana

Odjeljensko vijeće je obavezno svaki prigovor na prvoj narednoj sjednici razmotriti i o istom sačiniti mišljenje.

Odjeljensko vijeće odmah dostavlja prigovor i mišljenje nastavničkom vijeću na odlučivanje.

Nastavničko vijeće obavezno je da u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora i

mišljenja iz stava (5) ovog člana donese odgovarajuću odluku.

Ako nastavničko vijeće donese odluku o usvajanju prigovora, koja podrazumijeva potrebu

provjere znanja učenika, ono imenuje i komisiju za provjeru znanja.

Komisija iz stava (7) ovog člana obavezna je izvršiti provjeru znanja učenika u roku od dva

dana od dana donošenja odluke.

Ocjena komisije je konačna.

Ako nastavničko vijeće donese odluku o odbijanju prigovora, ista je konačna.

Član 70.

Opći uspjeh učenika

Učenik je ostvario pozitivan opći uspjeh na kraju polugodišta, odnosno na kraju

školske godine, ukoliko niti iz jednog predmeta nema zaključnu ocjenu nedovoljan (1).

U svjedodžbe i druge dokumente u koje se upisuje opći uspjeh učenika, pored ocjene odličan, vrlodobar, dobar i dovoljan upisuje se i prosječna ocjena općeg uspjeha zaokružena

na dvije decimale.

Nakon zaokruživanja prosječne ocjene u skladu sa stavom (2) ovog člana učenik je završio

razred sa:

a) odličnim uspjehom ako je postigao prosječnu ocjenu najmanje 4,50; b) vrlodobrim uspjehom ako je postigao prosječnu ocjenu od 3,50 do 4,49;

c) dobrim uspjehom ako je postigao prosječnu ocjenu od 2,50 do 3,49;

d) dovoljnim uspjehom ako je postigao prosječnu ocjenu od 2,0 do 2,49.

Učenik nije završio razred ako na kraju školske godine ima jednu ili više zaključnih

ocjena nedovoljan (1).

Učenik koji na kraju nastavne godine ima jednu ili dvije zaključne ocjene nedovoljan (1)

upućuje se na popravni ispit.

Član 71. Vladanje učenika

15

U školi se ocjenjuje i vladanje učenika.

Vladanje učenika se ocjenjuje na osnovu redovnosti pohaĎanja nastave i poštivanja

učeničkih dužnosti propisanih pravilima škole.

Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loše.

Ocjene iz vladanja utvrĎuje odjeljenjsko odnosno nastavničko vijeće na prijedlog razrednika,

na kraju prvog polugodišta i na kraju nastavne godine. Ocjena iz vladanja ne utiče na opći uspjeh učenika

Član 72.

Završavanje dva razreda u toku jedne školske godine

Izuzetno, učeniku koji u prethodnom razredu ostvari odličan opći uspjeh sa prosječnom

ocjenom 5,00 i ima primjerno vladanje može se na lični zahtjev odnosno zahtjev roditelja ili

staratelja odobriti da završi dva razreda u toku jedne školske godine.

Odluku o zahtjevu iz stava (1) ovog člana donosi nastavničko vijeće škole. Bliži propis o napredovanju učenika donosi ministar.

Član 73.

Izdavanje svjedodžbi i diploma

Na osnovu podataka iz dokumentacije i evidencije škole, škola izdaje javne isprave.

Vjerodostojnost javne isprave potvrĎuje se potpisom ovlaštenog lica i ovjerava pečatom.

Učeniku koji sa uspjehom završi razred, škola izdaje svjedodžbu o završenom razredu.

Učeniku koji s uspjehom položi maturu, odnosno završni ispit, škola izdaje odgovarajuću

diplomu o završenoj srednjoj školi.

Učenik koji u toku srednjeg obrazovanja postigne u svim razredima odličan uspjeh i ima

primjerno vladanje pod odreĎenim uvjetima može biti osloboĎen polaganja dijela mature. Uvjeti iz stava (5) ovog člana propisani su pravilnikom koji donosi ministar.

Član 74.

Na zahtjev učenika, roditelja odnosno staratelja, škola izdaje duplikat svjedodžbu na osnovu podataka iz matične knjige. Duplikat svjedodžbe potpisuje direktor a u matičnoj knjizi se obavezno navodi djelovodni broj i datum izdavanja duplikata svjedodžbe. Na duplikatu svjedodžbe se obavezno navodi da se radi o duplikatu a na poleĎini se stavlja djelovodni broj i datum izdavanja. Rok za izdavanje duplikata svjedodžbe je 8 dana pod uvjetom da su u molbi navedeni podaci o godini pohaĎanja nastave. Školski odbor škole odreĎuje visinu naknade za izdavanje duplikata.

Član 75.

Vođenje školske dokumentacije i evidencije

Škola vodi dokumentaciju i evidenciju o obrazovno - odgojnoj djelatnosti.

Direktor i nastavnici škole su obavezni uredno i blagovremeno voditi dokumentaciju i

evidenciju i odgovorni su za ažurnost njihovog voĎenja.

Bliži propis o sadržaju svjedodžbe, diplome i načinu voĎenja dokumentacije i evidencije kao i

jedinstvene baze podataka u školi donosi ministar.

16

Član 76.

Polaganje ispita

U školi se mogu polagati slijedeći ispiti: - prijemni - dopunski - popravni - razredni i predmetni - maturski.

Član 77.

Prijemni ispiti se polažu sukladno odredbama člana 46. i člana 47. ovih Pravila. Polaganje dopunskih, popravnih i razrednih ispita regulisano je Pravilnikom o polaganju ispita iz srednje škole.

Član 78.

Dopunski ispiti

Obim i rokove polaganja dopunskih ispita utvrĎuje Nastavničko vijeće. Sastav komisija za obavljanje ispita utvrĎuje Nastavničko vijeće. Dopunski ispiti se mogu polagati na kraju nastavne godine. Učeniku koji ne položi dopunske ispite ne može se izdati svjedodžba o završenom razredu koji je pohaĎao.

Član 79. Popravni ispit

Učenik koji na kraju nastavne godine ima jednu ili dvije zaključne ocjene nedovoljan (1)

upućuje se na popravni ispit. Učenik koji na kraju nastavne godine ima tri i više ocjena nedovoljan (1), gubi status učenika u skladu sa ovim Pravilima.

Član 80.

Za ispitivača na popravnom ispitu se, u pravilu, odreĎuje nastavnik koji je učeniku predavao u toku godine. Popravni ispit se polaže iz cjelokupnog gradiva predmeta iz kojih je učenik upućen na popravni ispit.

Član 81.

Učenik koji na popravnom ispitu dobije nedovoljnu ocjenu odnosno koji ne pristupi polaganju popravnog ispita bez opravdanog razloga, gubi status učenika u ovoj školi.

Član 82. Nakon položenog popravnog ispita učeniku se izdaje svjedodžba o završenom razredu .

Član 83. Predmetni i razredni ispiti

Redovan učenik koji iz opravdanih razloga (bolest u dužem periodu i u drugim opravdanim

slučajevima) nije mogao redovno pohaĎati nastavu i nije mogao biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta, polaže predmetni ili razredni ispit.

17

Nastavničko vijeće škole može uputiti učenika na razredni odnosno predmetni ispit ukoliko

učenik izostane više od 1/4 ukupnog fonda nastavnih časova predviĎenih nastavnim planom

i programom, odnosno više od 1/4 godišnjeg fonda nastavnih časova iz odreĎenog

predmeta.

Redovan učenik iz st. (1) i (2) ovog člana podnosi nastavničkom vijeću molbu sa dokazima o

opravdanosti razloga nepohaĎanja nastave, koje u svakom konkretnom slučaju donosi odluku, vodeći računa o najboljem interesu učenika.

Iz odredbi st. (1), (2) i (3) ovog člana izuzimaju se učenici sa specijalnim statusom.

Član 84.

Rokovi za polaganje predmetnih ispita ili razrednih ispita redovnih učenika su:

januarsko-februarski

junski

augustovski Ukoliko učenik koji je polagao razredni ispit u augustu bude upućen na popravni ispit, izuzetno, taj će ispit obaviti do 10. septembra naredne školske godine.

Član 85. Maturski ispit Organizacija, način, uvjeti i postupak polaganja maturskih ispita utvrĎuje se posebnim propisima koje donosi ministar.

Član 86.

Priznanja, pohvale, diplome i nagrade učenika U cilju podsticanja učenika za postizanje naročitih rezultata u obrazovno-odgojnom procesu, vannastavnim i drugim aktivnostima, škola može dodjeljivati priznanja, pohvale, diplome i nagrade.

Član 87. Priznanja,pohvale i diplome se dodjeljuju pojedinim učenicima, grupi učenika ili odjeljenju.

Član 88. Nagrade dodjeljuju:

Odjeljensko vijeće

Nastavničko vijeće

Direktor

Drugi organi i organizacije u Školi.

Član 89.

Nagrade se dodjeljuju za:

naročite rezultate u afirmaciji škole u realizaciji Nastavnog plana i programa na opštinskom, gradskom i kantonalnom takmičenju,

istaknute rezultate na takmičenjima na federalnom, državnom i meĎunarodnom nivou.

Član 90.

Priznanja i pohvale mogu biti usmene i pismene, a saopštavaju se pred učenicima, odjeljenjima ili na svečanostima škole, na sastancima organa škole i preko školskog razglasa, na zajedničkim skupovima svih učenika, roditelja i zaposlenih škole i dr. Pismene pohvale unose se u Ďačke knjižice i drugu dokumentaciju, a mogu se izdati u vidu posebnih obrazaca.

18

Nagrade mogu biti u obliku knjige, besplatnih ekskurzija, izleta, novčanih nagrada i slično.

Član 91. Učenicima koji u toku školovanja postignu odličan uspjeh iz svih predmeta i imaju primjerno vladanje, škola izdaje posebnu diplomu za postignute rezultate. Obrazac diplome iz prethodnog stava ovog člana propisuje ministar. Učenik generacije

Član 92 .

Na kraju školovanja škola proglašava učenika generacije iz reda učenika završnog razreda. Učenik generacije može postati onaj učenik koji ispunjava slijedeće uslove:

da je tokom školovanja imao odličan uspjeh,

da je tokom školovanja imao primjerno vladanje,

da u toku školovanja nije imao nikakvih ispada ili prijestupa,

da se u toku školovanja u školi isticao u radu slobodnih aktivnosti (učeničkih sekcija, kulturne i javne djelatnosti škole i sl.).

Član 93.

Učenici sa specijalnim statusom

Redovni učenici u školi mogu imati specijalni status.

Specijalni status iz stava (1) mogu ostvariti učenici koji su proglašeni perspektivnim i

vrhunskim sportistima, izuzetnim umjetničkim talentima i nadarenim učenicima s vrhunskim

rezultatima na kantonalnom, federalnom, državnom ili meĎunarodnom takmičenju.

Škola dodjeljuje specijalni status na osnovu odluke Ministarstva kulture i sporta Kantona o proglašenju učenika perspektivnim ili vrhunskim sportistom, odnosno odluke Ministarstva o

proglašenju učenika izuzetnim talentom i nadarenim učenikom, u skladu sa ostvarenim

rezultatima.

Specijalni status se potvrĎuje odlukom škole na početku svake školske godine.

Na osnovu odluke iz stava (4) ovog člana, škola će učenicima sa specijalnim statusom

odobriti dugoročno ili kratkoročno odsustvovanje sa nastave radi pripremanja i učešća na

takmičenjima, u skladu s pravilima škole. Škola će učenicima sa specijalnim statusom dati mogućnost putem praćenja nastave i ocjenjivanja, odnosno organiziranjem instruktivno-konsultativne nastave i polaganja predmetnih ispita u toku školske godine, da završe odgovarajući razred. Zahtjev za odsustvovanje učenika sa nastave, u pismenoj formi podnosi udruženje, klub odnosno sportska organizacija. Postupajući po zahtjevu iz prethodnog stava direktor donosi odluku i o tome upoznaje razrednika.

Član 94.

Učenicima sa specijalnim statusom škola će pomoći u savladavanju nastavnog gradiva i može vršiti odstupanje u pogledu izbora oblika nastave i metoda rada. Pružanje pomoći sastoji se od:

upoznavanja učenika s nastavnim sadržajem čijoj realizaciji nije prisustvovao,

davanju uputstava,

organizovanju dopunske nastave i sl. XI ODGOJNO - DISCIPLINSKE MJERE

Član 95.

19

Učenici su dužni savjesno izvršavati svoje obaveze i poštovati odredbe ovih Pravila, kućnog reda i drugih internih propisa škole.

U toku školske godine učeniku se izriču odgojno-disciplinske mjere za učinjene

povrede učeničkih dužnosti. Član 96.

Teže povrede učeničkih dužnosti su:

- neopravdano izostajanje sa nastave u obimu koji je propisan ovim pravilima,

- prepravka podataka u svjedočanstvu, diplomi, Ďačkoj knjižici i drugim javnim

ispravama koje izdaje škola,

- dopisivanje podataka u evidenciji škole,

- kraĎa imovine škole, preduzeća, ustanove, učenika ili nastavnika, odnosno

uposlenika škole,

- konzumiranje, podstrekavanje na konzumiranje, odnosno pomaganje učeniku u

upotrebi alkohola ili narkotika,

- izazivanje, odnosno učestvovanje u tuči u prostorijama i dvorištu škole, na

praktičnoj nastavi, na ekskurziji ili izletu, te tokom realizacije drugih nastavnih i

vannastavnih aktivnosti,

- posjedovanje oružja ili hladnog oruĎa u prostorijama i dvorištu škole, na praktičnoj nastavi, na ekskurziji ili izletu, te tokom realizacije drugih nastavnih i vannastavnih

aktivnosti,

- izazivanje nacionalne, etničke ili vjerske netrpeljivosti,

- nemaran odnos prema radu, učenju i aktivnostima u školi,

- neprimjeren odnos prema drugim učenicima, nastavnicima i drugim uposlenicima i

školskoj imovini,

- kašnjenje na nastavu koje se ponavlja, - korištenje mobitela i nosača zvuka u toku časa, - prisvajanje tuĎih stvari i imovine, - drsko i nepristojno ponašanje prema drugovima,nastavnicima i ostalim zaposlenim u školi, - javno odbijanje izvršavanja naloga nastavnika, - nedolično ponašanje na ulici i javnom mjestu, - nanošenje težih tjelesnih povreda drugu,nastavniku ili drugom zaposleniku škole,a težina tjelesne povrede utvrĎuje se na osnovu ljekarskog nalaza, - namjerno nanošenje materijalne štete školi u većem obimu ili vrijednosti uništavanjem školskog inventara i opreme, - netačno davanje podataka o sebi u cilju obmane, - pušenje na nedozvoljenim mjestima, - nepoštivanje odluka organa škole, - u toku časa prepisivati od drugih kontrolne,pismene i test radove, - nepridržavanje propisa o zaštiti, - ometanje nastavnika u izvoĎenju nastave, (pričanje, dovikivanje, okretanje, šaptanje učeniku koji odgovara) koje se ponavlja, - i druge povrede utvrĎene odlukama organa škole i drugim aktima škole.

Član 97.

Lakše povrede učeničkih dužnosti su:

- kašnjenje na nastavu ili neopravdano napuštanje nastave, - nepridržavanje pravila kućnog reda u manjem obimu, - ometanje nastavnika u izvoĎenju nastave (pričanje,dovikivanje,okretanje,šaptanje

učeniku koji odgovara), - lakše remećenje reda u svom ili drugom odjeljenju, - lakše remećenje reda na javnim mjestima,

20

- nekorektno ponašanje prema drugovima.

Član 98.

Odgojno - disciplinske mjere za teže i lakše povrede propisane ovim pravilima su:

a) ukor razrednika, što povlači ocjenu iz vladanja „vrlodobro"; b) ukor odjeljenjskog vijeća, što povlači ocjenu iz vladanja „dobro";

c) ukor direktora, što povlači ocjenu iz vladanja „zadovoljava";

d) ukor nastavničkog vijeća, što povlači ocjenu iz vladanja „loše";

e) isključenje iz škole.

Odgojno-disciplinska mjera „ukor razrednika“ izriče se za lakše povrede dužnosti učenika a ostale disciplinske mjere izriču se za teže povrede dužnosti učenika. Odgojno-disciplinske mjere:“ukor nastavničkog vijeća“ i „isključenje iz škole“ izriče

nastavničko vijeće posebnim rješenjem.

Na rješenje o izricanju odgojno-disciplinskih mjera iz stava (2) ovog člana, učenik, odnosno

njegov roditelj ili staratelj može izjaviti žalbu školskom odboru škole u roku od tri dana od

dana dostavljanja rješenja.

U odlučivanju po žalbi iz stava (3) ovog člana, školski odbor može donijeti odluku kojom:

a) odbacuje žalbu kao nedopuštenu, neurednu ili neblagovremenu i potvrĎuje odluku

nastavničkog vijeća;

b) odbija žalbu kao neosnovanu i potvrĎuje odluku nastavničkog vijeća;

c) prihvata žalbu kao osnovanu i vraća istu na ponovni postupak nastavničkom vijeću;

d) prihvata žalbu i preinačuje odluku nastavničkog vijeća i primjenjuje drugu disciplinsku

mjeru koju smatra primjerenom.

Školski odbor je obavezan donijeti odluku u roku od osam dana od dana prijema

žalbe iz stava (3) ovog člana.

Protiv odluke školskog odbora nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

Učeniku kojem je izrečena disciplinska mjera isključenja iz škole, a koji svojim ponašanjem

ne ugrožava lica ni imovinu škole, škola je obavezna omogućiti pohaĎanje nastave i nakon

izricanja mjere sve dok odluka ne postane konačna.

Član 99.

Izricanje odgojno-disciplinskih mjera

Izrečena odgojno-disciplinska mjera povlači snižavanje ocjene iz vladanja učenika u skladu sa prethodnim članom ovih pravila.

Odgojno- disciplinska mjera odnosi se na školsku godinu za koju je izrečena, a u toku

školske godine može se preinačiti,odnosno može biti ublažena ili ukinuta.

Član 100. Odgojno-disciplinska mjera isključenja iz škole izriče se učeniku kada čini težu povredu dužnosti, namjerno nanošenje veće materijalne štete školi, falsifikovanje Ďačkih isprava, izazivanje tuče i nanošenje tjelesne povrede učeniku, pokušaj fizičkog napada na zaposlene u školi, neopravdano izostajanje sa nastave preko 35 časova, vršenje krivičnih djela i prekršaja.

Član 101.

Neopravdani izostanci sa nastave u toku školske godine povlači izricanje odgojno-disciplinskih mjera učenicima i smanjenje ocjene iz vladanja:

21

do 5 neopravdanih izostanaka - vladanje primjerno,

od 6 do10 neopravdanih izostanaka – ukor razrednika, vladanje: vrlodobro

od 11 do 20 neopravdanih izostanaka - ukor odjeljenskog vijeća, vladanje: dobro

od 21 do 27 neopravdanih izostanaka - ukor direktora, vladanje: zadovoljava,

od 28 do 35 neopravdanih izostanaka - ukor Nastavničkog vijeća, vladanje: loše,

preko 35 neopravdanih izostanaka, isključenje iz škole, vladanje:loše.

Član 102.

Za izostajanje sa nastave razrednik je dužan da zatraži od učenika, roditelja ili staratelja opravdanje. Ako učenik ili roditelj odnosno staratelj ne dostave odgovarajuće opravdanje u roku od 8 dana od dana izostajanja, takvi izostanci se smatraju neopravdanim, osim u slučaju dužeg bolovanja.

Član 103.

Izostanci sa nastave pravdaju se pismenim ljekarskim uvjerenjem kada je u pitanju bolest koja traje duže od 3 dana uzastopno, a kada je u pitanju društvena obaveza, pravdanje se vrši predočenjem poziva ili nekog drugog odgovarajućeg dokaza. Usmeno pravdanje od strane roditelja se vrši kada je u pitanju izostanak iz privatnih razloga ili neki drugi razlog, samo do 3 dana uzastopno. Izostanke pravda razrednik. Ukoliko su ovakva pravdanja učestala, razrednik može da traži dodatna uvjerenja ili da pravdanje ne prihvati.

Član 104.

Izostanak sa nastave do 3 dana odobrava razrednik, od 4 do 7 dana direktor, a preko 7 dana nastavničko vijeće, cijeneći opravdanost razloga za odsustvovanje sa nastave i blagovremenost najave.

Član 105. Materijalna odgovornost učenika Učenik može odgovarati i materijalno, za štetu koju je učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Učenik koji namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje materijanu štetu školi dužan je da je nadoknadi. Ako štetu prouzrokuje više učenika, svaki učenik je odgovoran za dio štete koju je prouzrokovao. Ako se ne može pouzdano utvrditi pojedinačno učešće svakog učenika u šteti, smatra se da su svi učenici podjednako odgovorni za štetu i nadoknaĎuju je solidarno.

Član 106. UtvrĎivanje postojanja štete i materijalne odgovornosti vrši se uporedo sa voĎenjem disciplinskog postupka organa koji vodi disciplinski postupak. Visina štete utvrĎuje se na osnovu cjenovnika ili knjigovodstvene vrijednosti ili stručnim procjenjivanjem. Član 107. Učenik može biti osloboĎen od plaćanja naknade štete u cjelini ili djelimično samo u slučaju da bi plaćanjem naknade štete porodica učenika bila dovedena u tešku situaciju ili ako zbog teške situacije nije u mogućnosti da plati štetu. Odluku o oslobaĎanju učenika od plaćanja za učinjenu štetu donosi Školski odbor škole po uloženoj molbi učenika.

22

Član 108. Postupak za utvrĎivanje odgovornosti učenika ne može se pokrenuti ni voditi po isteku roka od šest mjeseci od dana kada je učinjena povreda dužnosti učenika.

Član 109.

Škola je obavezna da upozna učenike s njihovim pravima odnosno dužnostima i odgovornostima utvrĎenim zakonom i pravilima škole.

XII UPOSLENICI ŠKOLE Član 110.

Definicija

Uposlenici u školi su nastavnici, stručni i drugi saradnici, administrativno-finansijsko,

pomoćno i tehničko osoblje i drugi uposlenici kako je to propisano Pedagoškim standardima

i normativima.

NASTAVNICI, STRUČNI I DRUGI SARADNICI

Član 111.

Profil i stručna sprema nastavnika

Nastavnik u školi je lice koje realizira nastavi plan i program i kojem je prvenstveni zadatak obrazovanje i odgoj učenika

Profil i stručna sprema nastavnika u školi utvrĎuje se nastavnim planom i programom za svaki predmet pojedinačno,a profil i stručna sprema svih ostalih uposlenika utvrĎuju se

pedagoškim standardima i normativima i drugim odgovarajućim propisima.

Odgovarajuća stručna sprema za izvoĎenje nastave iz pojedinih predmeta utvrĎuje se na

osnovu stručnog zvanja koje je upisano u diplomi ili drugoj javnoj ispravi o završenom studiju

na fakultetu ili drugoj njemu ravnoj visokoškolskoj ustanovi.

Općeobrazovnu, stručno-teorijsku, praktičnu i nastavu u okviru laboratorijskog rada,u skladu

sa stavom (2) ovog člana, u školi izvode lica:

a) sa završenim najmanje VII stepenom stručne spreme, sa zvanjem profesora, ili

završenim drugim fakultetom i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-

didaktičkom grupom predmeta i

b) sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na

nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-didaktičkom grupom predmeta.

U slučajevima praktične i nastave u okviru laboratorijskog rada u školi, nastavu izvode i

nastavnici sa završenim VII, odnosno VI stepenom stručne spreme, u skladu sa nastavnim

planom i programom i položenom pedagoško-psihološkom i metodičko-didaktičkom grupom predmeta.

Za učestvovanje u obrazovno-odgojnom radu i obavljanju poslova pod neposrednim

rukovodstvom nastavnika,škola može imati stručnog saradnika u nastavi, u skladu sa

Pedagoškim standardima i nastavnim planom i programom.

Član 112.

Priprema i stručno usavršavanje

23

Nastavnik u školi ima slobodu u pedagoškom radu i poučavanju u okvirima utvrĎenim

nastavnim planom i programom i drugim relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima.

Nastavnik ima obavezu da se uredno priprema za organizaciju i obavljanje neposrednog

obrazovno- odgojnog rada, za čas, odnosno nastavnu jedinicu.

Nastavnici, stručni i drugi saradnici obavezni su da se stručno usavršavaju i kontinuirano

educiraju u toku cijelog radnog vijeka, s ciljem kvalitetnog praćenja, podsticanja i pomaganja u obrazovanju i razvoju učenika i obavljanja drugih poslova utvrĎenih relevantnim propisima.

Nastavnici i stručni saradnici škole mogu se udruživati u stručne aktive i udruženja na nivou

škole i višim nivoima, s ciljem unapreĎenja rada, edukacije i saradnje na domaćem i

meĎunarodnom planu.

Član 113.

Ostali uposlenici

Ostali uposlenici u školi su: stručni saradnici u odgojno- obrazovnom procesu i

psihosocijalnom razvoju učenika, stručni saradnici za pravne i ekonomske poslove i ostalo

osoblje.

Stručni saradnici u odgojno- obrazovnom procesu i psihosocijalnom razvoju učenika u školi

su: pedagog, pedagog-psiholog, psiholog, socijalni radnik, bibliotekar, rukovalac nastavnom

tehnikom-programer i koordinator praktične nastave.

Stručni saradnici za pravne i ekonomske poslove u školi su: sekretar, rukovodilac

računovodstva i zdravstveni radnik.

U ostalo osoblje spadaju uposlenici tehničko-higijenske službe i uposlenici na koje škola ima

pravo po pedagoškim standardima i normativima, ovisno o specifičnostima uvjeta rada. Ovo

osoblje je administarstivno-tehnička podrška funkcioniranju škole u cjelini. Broj ostalih uposlenika i njihov profil i stručna sprema, propisani su Pedagoškim standardima

i normativima za srednje obrazovanje.

Škola može, u slučaju potrebe i u cilju kvalitetnijeg obavljanja djelatnosti, uposliti i uposlenike

drugih profila, u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta škole.

. Član 114.

Način upošljavanja

Nastavnici, stručni i drugi saradnici i drugi uposlenici definiraju radni angažman ugovorom o radu.

Nastavnici, stručni i drugi saradnici upošljavaju se na osnovu javnog konkursa, a dio

nastavnog osoblja, i to onaj koji nastavu izvodi na engleskom jeziku, se imenuje od strane

osnivača škole.

Javni konkurs raspisuje školski odbor, na prijedlog direktora, a provodi se u skladu sa

relevantnim propisima kojima se regulira upošljavanje.

Prilikom ponude upošljavanja i izbora uposlenika primjenjivat će se odredbe člana 7. Zakona

o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.

Član 115.

Privremeno angažiranje uposlenika

Uposlenici u školi u hitnim, odnosno vanrednim slučajevima, mogu biti angažirani na odreĎeni vremenski period, i bez javnog oglasa, u skladu sa Zakonom o radu. U školi na odreĎeno vrijeme mogu biti uposleni nastavnici ili stručni saradnici koji nemaju propisane kvalifikacije, ali imaju odgovarajući stepen školske spreme, pod uvjetom da se na javni konkurs nije prijavio kandidat koji ispunjava propisane uvjete, u skladu sa Zakonom o radu. Nastava koju izvode nastavnici iz prethodnog stava ovog člana se verificira u skladu sa

pravilnikom koji donosi ministar.

24

Bliže odredbe o uvjetima i postupku izbora nastavnika i stručnih i drugih saradnika sadrži Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji škole i Pravilnik o radu.

Član 116.

Ljekarski pregled

Svaki uposlenik škole prije početka školske godine obavezan je obaviti sistematski ljekarski

pregled i uvjerenje o ljekarskom pregledu dostaviti u školu odnosno organizacionu jedinicu

kod koje se nalazi njegov personalni dosije. Sadržaj sistematskog ljekarskog pregleda

propisuje ministar uz pribavljanje mišljenja Ministarstva zdravstva Kantona. Direktor je ovlašten da u skladu sa zakonom i Pravilnikom o radu suspenduje uposlenika koji nije izvršio ovu obavezu. U školi nije dozvoljen bilo kakav angažman u nastavnom, odnosno radnom procesu licu za

koje se odgovarajućom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholičar, ovisnik o

narkoticima, kao i lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti.

Uposlenik škole za kojeg se utvrde zdravstvene anomalije iz prethodnog stava ovog člana, odmah po utvrĎivanju datih činjenica bit će udaljen iz procesa rada i upućen na liječenje. Odluku o udaljenju uposlenika iz procesa rada donosi direktor škole. Nastavnik ili drugi uposlenik koji je udaljen iz procesa rada ostvaruje prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom. Školski odbor će posebim propisom utvrditi postupak prema uposleniku iz stava (3) ovog

člana i njegov dalji radni status.

Član 117.

Zaštita prava nastavnog i drugog osoblja

Zaštita prava nastavnog i drugog osoblja u školi ostvaruje se u skladu sa zakonom, pravilima

i drugim aktima škole.

U pogledu prava i obaveza iz radnog odnosa nastavnog i drugog osoblja u školi primjenju se odredbe Zakona o radu, Pravilnika o radu i drugi interni propisi škole kojima se regulišu

prava i obaveza iz radnog odnosa.

Član 118.

Odgovornost nosilaca funkcija u tijelima škole i nastavnog, stručnog i drugog osoblja

Nosioci funkcija u tijelima škole te nastavno, stručno i drugo osoblje imaju naglašenu

društvenu odgovornost.

Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti škole preciznije se regulira postupak utvrĎivanja

disciplinske odgovornosti lica iz stava (1) ovog člana, teže i lakše povrede obaveza, organi

voĎenja postupka, odgovornosti istih, kao i izricanje mjera.

Postupak disciplinske odgovornosti protiv lica iz stava (1) ovog člana pokreće se za teže i

lakše povrede obaveza utvrĎene Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti škole.

Postupak disciplinske odgovornosti ne može se pokrenuti nakon:

a) isteka šest mjeseci od dana saznanja za povredu obaveze i počinioca,

b) isteka godine dana od dana kad je povreda učinjena.

U slučaju kada je protiv lica iz stava (1) ovog člana potvrĎena optužnica za krivična djela za

koja se odredbama važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine može izreći

kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci i više, škola je obavezna donijeti odluku o

suspenziji tih lica iz nastavnog procesa do okončanja krivičnog postupka.

Licima iz stava (5) ovog člana kojima je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog

počinjenog jednog ili više krivičnih djela iz stava (5) ovog člana škola je obavezna donijeti

rješenje o prestanku radnog odnosa i u pismenoj formi obavijestiti Ministarstvo.

25

Škola je obavezna donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa članu rukovodnog,

nastavnog, stručnog i drugog osoblja koji je predao dokumenta ili izjave tokom postupka

prijave na konkurs, za koje se kasnije utvrdi da nisu vjerodostojni.

Član 119.

Pripravnici

Lice koji prvi put zasniva radni odnos na poslovima nastavnika, stručnog ili drugog saradnika

ima status pripravnika.

Škola je dužna, odmah po njegovom stupanju na posao, pripravniku izdati rješenje o

pripravničkom stažu sa rokom polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad,

odnosno, stručnog ispita i imenovati mentora.

Po završetku pripravničkog staža, pripravnik je obavezan polagati ispit za samostalan

odgojno-obrazovni rad, odnosno stručni ispit.

Član 120.

Ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad i stručni ispit

Program osposobljavanja za samostalan odgojno-obrazovni rad, stažiranje, profil i stručna

sprema mentora, sastav komisije, način i troškovi polaganja ispita za samostalan odgojno-

obrazovni rad, odnosno stručnog ispita, obrazac uvjerenja o položenom stručnom ispitu i voĎenje evidencije reguliraju se pravilnikom koji donosi ministar.

Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje ministar.

Član 121.

Lica koja nemaju završen nastavnički fakultet

U skladu sa nastavnim planom i programom u školi mogu se angažirati lica sa radnim

iskustvom ili bez radnog iskustva u nastavi koja nemaju završen nastavnički fakultet.

Lica iz stava (1) ovog člana koja imaju položenu pedagoško-psihološku i didaktičko-

metodičku grupu predmeta obavezna su položiti stručni ispit za samostalan odgojno-

obrazovni rad.

Lica iz stava (1) ovog člana u čijem studiju nije bila zastupljena pedagoško-psihološka i

metodičko- didaktička grupa predmeta, obavezna su položiti navedenu grupu predmeta i

stručni ispit za samostalan obrazovno- odgojni rad. Licima iz st. (2) i (3) ovog člana škola je dužna odmah po stupanju na posao izdati rješenje o pripravničkom stažu, odnosno rješenje o stažiranju, sa rokom polaganja ispita za samostalan obrazovno- odgojni rad, odnosno, stručnog ispita i imenovati mentora, a licima iz stava (3) i rješenje o obavezi polaganja pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke grupe predmeta

Rok za polaganje ispita grupe predmeta iz stava (3) ovog člana je 12 mjeseci od dana

stupanja na rad ovih lica.

Lica iz stava (3) ovog člana odmah nakon što polože pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku grupu predmeta uz uvjet da su obavili pripravnički staž u propisanom trajanju,

stiču pravo polaganja stručnog ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad.

Rok za polaganje stručnog ispita za lica iz stava (3) ovog člana je šest mjeseci od dana

položenog posljednjeg ispita pedagoško-psihološke i metodičko-didaktičke grupe predmeta,

odnosno šest mjeseci od posljednjeg dana obavljenog pripravničkog staža, u protivnom mu

prestaje radni odnos u školi.

Član 122.

Volonterski rad

26

Nastavnicima, stručnim i drugim saradnicima bez radnog iskustva, u skladu sa Zakonom o

radu i i Pravilnikom o radu škola može omogućiti stručno osposobljavanje za samostalan

odgojno-obrazovni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Na volontere iz stava (1) ovog člana, analogno se primjenjuju odredbe kojima se reguliše

status pripravnika.

Član 123.

Raspored radnog vremena

Raspored radnog vremena nastavnika u okviru četrdesetsatne radne sedmice utvrĎuje

direktor, u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima.

Nastavnik općeobrazovne i stručnoteorijske nastave, u okviru četrdesetsatne radne sedmice

ima 25 časova neposrednog obrazovno-odgojnog rada u školi. Nastavnik praktične nastave u okviru četrdesetsatne radne sedmice ima 28 časova

neposrednog obrazovno-odgojnog rada u školi.

Neposredni obrazovno-odgojni rad podrazumijeva časove redovne, dopunske, dodatne i

instruktivne nastave, vrijeme za pregled pismenih zadataka/programa, razredništvo-čas

odjeljenske zajednice, voĎenje sekcije ili drugih oblika vannastavnih aktivnosti. Norma

časova redovne nastave po predmetima utvrĎena je Pedagoškim standardima i

normativima. Izuzetno, nastavnik može imati najduže za jedno polugodište do 30 sati sedmično neposrednog obrazovno-odgojnog rada sa učenicima i to u slijedećim slučajevima: - kada je potrebno zamijeniti nastavnika odsutnog zbog iznenadne bolesti, - radi dužeg odsustvovanja nastavnika radi njegovog učešća u stručnom usavršavanju ili drugom obliku plaćenog ili neplaćenog odsustva, - radi potrebe nadoknaĎivanja sati da bi se ispunio fond sati prema Nastavnom planu, - kada se po raspisanom konkursu nije mogao blagovremeno obezbijediti odgovarajući

nastavnik.

Raspored radnog vremena za ostale uposlenike utvrĎuje direktor u skladu sa Pedagoškim

standardima i normativima i Pravilnikom o radu.

Član 124. Svaki nastavnik je dužan da blagovremeno obavijesti direktora o svom mogućem izostanku zbog bolesti ili druge spriječenosti zbog koje ne može održati nastavu, obavi ispite ili prisustvuje sjednicama stručnih organa, organa upravljanja ili komisije čiji je član. Nastavnik će isto tako postupiti kada je spriječen da obavlja svoju dužnost u školi zbog toga što je u službenom odnosno javnom interesu pozvan od nadležnih organa da sudjeluje u njihovom radu.

Član 125.

Škola može angažovati spoljne saradnike. Kada se i pored ponavljanja konkursa ne popune pojedina radna mjesta, mogu se angažovati spoljni saradnici koji moraju ispunjavati uvjete kao i uposlenici škole na čija se radna mjesta angažuju. Nastava se može povjeriti spoljnim saradnicima i kada se ni u produženom radu zaposlenih nastavnika ne može osigurati izvoĎenje nastave. Spoljne saradnike angažuje direktor i obavještava Školski odbor a njihov status se reguliše sporazumom o saradnji.

Član 126.

Godišnji odmor uposlenika

27

Uposlenici koriste godišnji odmor u toku ljetnog raspusta učenika. Godišnji odmor nastavnika, stručnih i drugih saradnika traje najmanje 30 radnih dana, a najviše koliko i ljetni školski odmor. Raspored i trajanje godišnjeg odmora nastavnika, stručnih i drugih saradnika u školi utvrĎuje Nastavničko vijeće do kraja školske godine a na prijedlog direktora, vodeći računa da početak trajanja godišnjeg odmora može nastupiti kada su izvršene sve obaveze nakon završetka nastavne godine te se konstatuje da je uraĎena cjelokupna pedagoška dokumentacija i evidencija i izvršene odgovarajuće pripreme za završetak školske godine te organizaciju naredne školske godine. Nastavnici i stručni i drugi saradnici koji zbog bolovanja ili zbog drugih opravdanih razloga ne iskoriste godišnji odmor u toku ljetnog odmora mogu ga koristiti u trajanju od 30 radnih dana do 30. juna naredne godine. Bliže odredbe o korištenju godišnjeg odmora utvrĎuju se u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

XIII ODGOVORNOST NASTAVNIKA I DRUGIH ZAPOSLENIKA

Član 127.

Nastavnici i drugi zaposlenici na radu i u vezi sa radom imaju prava, obaveze i odgovornosti utvrĎene zakonom i normativnim aktima škole i lično su odgovorni za savjesno izvršavanje obaveza. Nastavnici i drugi zaposlenici su odgovorni za lakše i teže povrede radnih obaveza u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.

Član 128. Postupak za utvrĎivanje odgovornosti nastavnika i ostalih zaposlenika škole za teže povrede radne dužnosti, provodi Disciplinska komisija Škole, u skladu sa zakonom i internim propisima Škole.

Član 129.

Disciplinska komisija ima pet članova koji se biraju na period od četiri (4) godine. Predsjednika i članove Disciplinske komisije imenuje Školski odbor.

Član 130.

Detaljno regulisanje materijalne odgovornosti i povrede radnih obaveza uposlenih reguliše se Pravilnikom o odgovornosti i Pravilnikom o radu. O izrečenim mjerama za povredu radne dužnosti u školi vodi se posebna evidencija koja sadrži: podatke o nastavniku i drugim uposlenim kojem je mjera izrečena, datum izvršenja i kratak opis povrede, datum izricanja i vrstu izrečene mjere. XIV NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA I STRUČNI NADZOR

Član 131.

28

Nadzor nad zakonitošću rada i inspekcijski nadzor kao i stručni nadzor nad radom škole vrši Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem zakona, podzakonskih akata i općih akata iz oblasti srednjeg obrazovanja, preduzimanje mjera u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona vrše prosvjetni inspektori. Inspekcijski nadzor iz stava 1.ovog člana odnosi se na nadzor regulisan Zakonom o srednjem obrazovanju Kantona Sarajevo.

Član 132.

Stručni nadzor, vrednovanje i stručna pomoć obuhvata aktivnosti u vezi sa organizacijom i

izvoĎenjem nastave, nadzor nad radom nastavnika, stručnih i drugih saradnika i direktora u školi radi unapreĎivanja obrazovno-odgojnog rada.

Stručni nadzor obavljaju stručni savjetnici Prosvjetno-pedagoškog zavoda Ministarstva. Stručni nadzor, vrednovanje i stručna pomoć iz stava (1) ovog člana regulisani su Zakonom o srednjem obrazovanju Kantona Sarajevo. Bliži propis o stručnom nadzoru,vrednovanju i stručnoj pomoći donosi ministar.

Član 133.

Škola je dužna da omogući nesmetano vršenje stručnog i inspekcijskog nadzora, kao i uvid u odgovarajuću dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u školi. XV ORGANI UPRAVLJANJA, RUKOVOĐENJA I KONTROLE POSLOVANJA

Član 134. Definicija Organ upravljanja u školi je Školski odbor. Organ rukovoĎenja u školi je direktor. Organ kontrole poslovanja u školi je Nadzorni odbor.

Član 135.

Školski odbor Školski odbor ima tri člana. Predsjednika i članove Školskog odbora imenuje i razrješava osnivač škole. Odluku o imenovanju ili razrješenju Školskog odbora, u ime osnivača potpisuje generalni zastupnik osnivača. Članovi Školskog odbora biraju se na period od 4 godine, sa mogućnošću reizbora.

Član 136.

Nadležnost školskog odbora

Školski odbor osigurava djelotvorno i efikasno korištenje svih resursa škole.

Nadležnosti u donošenju akata škole su:

a) donošenje pravila škole;

29

b) donošenje godišnjeg programa rada škole za tekuću godinu i izvještaja o

realizaciji godišnjeg programa rada za prethodnu godinu;

c) donošenje finansijskog plana i usvajanje godišnjeg obračuna;

d) donošenje općeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,

i drugih općih akata u skladu sa relevantnim propisima;

e) donošenje svog programa rada i izvještaja o svom radu koji podnosi

osnivaču. Školski odbor je nadležan za rješavanje u prvom stepenu o:

a) imenovanju i razrješenju direktora kao i zaključivanju ugovora o radu i

prestanku rada direktora škole;

b) imenovanju komisije za utvrĎivanje prijedloga za izbor uposlenika škole;

c) korištenju sredstava preko iznosa odreĎenog relevantnim propisima; d) žalbama i prigovorima uposlenika na rješenje o ocjeni rada i drugim pravima,

obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa;

e) žalbi učenika, odnosno roditelja ili staratelja učenika na odluku o izricanju

odgojno-disciplinske mjere utvrĎene ovim pravilima i zakonom;

f) utvrĎivanju prijedloga plana upisa učenika u prvi razred; g) verificiranju konačne liste primljenih učenika u prvi razred; h) žalbama i prigovorima koji se odnose na rad direktora škole.

Školski odbor je nadležan za odlučivanje u drugom stepenu po žalbama i prigovorima na

odluke direktora škole na koje je dopuštena žalba ili prigovor, posebno po žalbama i

prigovorima koji se odnose na rad nastavnika, stručnih i drugih saradnika.

Školski odbor, osim nadležnosti propisanih st. (2), (3) i (4) ovog člana, obavlja i slijedeće:

a) usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad direktora;

b) razmatra prijedloge odluka, preporuke i prijedloge koje se upute školskom odboru i

preduzima odgovarajuće mjere,

c) rješava sva pitanja odnosa s osnivačem,

d) odlučuje o davanju materijalne i druge pomoći zaposlenima,

e) odlučuje o načinu i uvjetima ustupanja izgradnje investicionog objekta u školi ili izvoĎenja radova,

f) daje saglasnost na ugovore koje škola sklapa sa pravnim i fizičkim licima,

g) odreĎuje stalne i povremene komisije Školskog odbora,

h) pohvaljuje i nagraĎuje učenike i zaposlene,

i) stara se o obavještavanju zaposlenika o pitanjima od interesa za školu,

j) daje saglasnost na pravila zajednice učenika i pravila školske zadruge,

k) razmatra i odlučuje o drugim pitanjima utvrĎenim zakonom, ovim pravilima drugim

aktima škole.

Član 137.

U školskom odboru ne može se dozvoliti angažman licu za koje se odgovarajućom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholičar, ovisnik o narkoticima, kao i lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti.

U slučaju kada je protiv lica koji je član školskog odbora potvrĎena optužnica za krivična

djela za koja se odredbama važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine

može izreći kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci i više, škola je obavezna obavijestiti o

tome osnivača radi donošenja odluke o suspenziji tih lica do okončanja krivičnog postupka. O licima iz prethodnog stava ovog člana kojima je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog počinjenog jednog ili više krivičnih djela iz prethodnog stava ovog člana škola je obavezna obavijestiti osnivača radi donošenja odluke o njihovom razrješenju.

Član 138.

Školski odbor donosi odluke u pravilu javnim glasanjem.

30

Rad Školskog odbora odreĎuje se poslovnikom o radu.

Član 139.

Razrješenje članova školskog odbora

Status člana školskog odbora prestaje istekom mandata. Mandat člana školskog odbora iz reda roditelja odnosno iz reda uposlenika škole prestaje

najkasnije u roku od 60 dana od dana prestanka statusa redovnog učenika čiji je on roditelj,

odnosno prestanka statusa uposlenika u datoj školi.

Odmah nakon nastupanja okolnosti iz stava (2) ovog člana škola je obavezna obavijestiti

osnivača s ciljem provoĎenja procedure za popunu te pozicije.

Član školskog odbora će biti razriješen, odnosno školski odbor raspušten i prije isteka

mandata u slučajevima:

a) kada se utvrdi da član ne ispunjava obaveze utvrĎene zakonom, aktom o

osnivanju i pravilima škole,

b) kada se utvrdi da školski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa

zakonom, aktom o osnivanju i pravilima škole i ne postupi po nalogu osnivača,

c) u drugim slučajevima predviĎenim odlukom osnivača odnosno općim aktima

škole .

Odluku o razriješenju školskog odbora donosi osnivač škole, te u skladu sa zakonom i ovim

pravilima imenuje vršioce dužnosti u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga. U slučaju razrješenja člana školskog odbora, mandat novom članu odnosno školskom odboru traje do isteka mandata razriješenog člana odnosno razriješenog školskog odbora.

Član 140.

Školski odbor može da imenuje stalne i povremene komisije. U sastav komisije mogu se imenovati, osim članova Školskog odbora, i zaposleni u školi. Zadatak komisije je da proučava pojedine situacije od značaja za školu, priprema materijal za donošenje odluka, odnosno raspravlja o pravima i obavezama zaposlenih. Školski odbor imenuje slijedeće stalne komisije:

Komisija za radne odnose, koja predlaže direktoru izbor nastavnika, stručnih i drugih saradnika/saradnica, odnosno zaposlenika/zaposlenica,

Disciplinska komisija.

Član 141.

Školski odbor imenuje povremene komisije kada se za to ukaže potreba. Mandat članova stalne komisije traje četiri godine, a mandat povremene komisije do završetka odreĎenog posla. Komisije rade u punom sastavu a odluke se donose većinom glasova.

Član 142.

Nadzorni odbor Nadzorni odbor škole ima tri člana. Predsjednika i članove Nadzornog odbora imenuje i razrješava osnivač.

Član 143. Nadzorni odbor:

analizira izvještaj o poslovanju škole

pregleda godišnji izvještaj o poslovanju i godišnji obračun

31

pregleda i provjerava urednost i zakonitost voĎenja poslovnih knjiga

izvještava osnivača ,Školski odbor i direktora o rezultatima nadzora.

Član 144. Direktor Škole Direktor je organ rukovoĎenja u školi. Direktor u okviru ovlaštenja odreĎenih zakonom, drugim propisima i Pravilima škole organizuje i rukovodi obrazovno-odgojnim radom i samostalan je u donošenju odluka. Za poslovanje i zakonitost rada škole direktor je odgovoran Školskom odboru škole i osnivaču.

Član 145. Izbor direktora Za direktora škole može biti imenovano lice koje, osim općih uvjeta, u pogledu stručne spreme ispunjava uvjete za nastavnika ili pedagoga škole u koju konkuriše i ima najmanje 8 godina radnog iskustva i od toga najmanje 5 godina na poslovima u nastavi ili na pedagoško-psihološkim poslovima, te ima najmanje VII stepen stručne spreme, odnosno završen najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa, i ima najmanje zvanje mentora, da se naročito ističe svojim radom u organizaciji odgojno-obrazovne djelatnosti, pedagoškoj teoriji i praksi i da nema zakonskih smetnji za obavljanje poslova direktora. Direktora škole imenuje i razrješava školski odbor na osnovu stručnog mišljenja Generalnog

zastupnika i uz saglasnost osnivača. Direktor škole se imenuje na period od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora, u skladu sa Zakonom o ustanovama. Uposleniku škole koji se imenuje za direktora škole, prava i obaveze iz radnog odnosa, koji podrazumijevaju prethodno radno mjesto, miruju najduže do kraja prvog mandata. Postupak mirovanja prava i obaveza se pokreće na lični zahtjev koji se podnosi školskom odboru u roku od sedam dana od dana imenovanja. Na prava i obaveze uposlenika iz prethodnog stava ovog člana primjenjuju se odgovarajuće

odredbe zakona, kojim se ureĎuju prava i obaveze iz radnog odnosa, a koje nisu utvrĎene

ovim pravilima.

Školski odbor je obavezan razriješiti dužnosti direktora i prije isteka mandata zbog

dokazanog kršenja zakona ili profesionalne nekompetentnosti i u slučajevima predviĎenim

ovim pravilima, te u skladu sa Zakonom o ustanovama.

Ukoliko direktor škole nije imenovan, odnosno ukoliko je razriješen prije isteka mandata,

školski odbor će odmah iz reda nastavnika ili stručnih saradnika škole imenovati vršioca

dužnosti direktora na period koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana imenovanja, te

pokrenuti i sprovesti proceduru za izbor i imenovanje direktora.

Vršilac dužnosti direktora mora ispunjavati sve uvjete propisane u stavu (1) ovog člana i ima sva prava i obaveze direktora škole.

Za direktora i vršioca dužnosti direktora ne može se imenovati:

a) lice za koje se odgovarajućom medicinskom procedurom utvrdi da je alkoholičar,

odnosno ovisnik o narkoticima,

b) lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti, c) lice protiv kojeg je potvrĎena optužnica ili izrečena pravosnažna presuda ili mjera

za jedno ili više krivičnih djela za koja se odredbama važećeg Krivičnog zakona

Federacije Bosne i Hercegovine može izreći kazna zatvora u trajanju od tri

mjeseca i više.

Član 146.

32

Poslovi direktora

Direktor škole je odgovoran za zakonitost rada i sručni rad škole.

Direktor škole, osim poslova i zadataka utvrĎenih zakonom, obavlja i slijedeće poslove:

predlaže program obrazovno- odgojnog rada i aktivnosti za unapreĎenje tog rada u sklopu Godišnjeg programa rada i poduzima mjere za njegovo unapreĎenje uz prethodno pribavljeno mišljenje Nastavničkog vijeća,

predlaže finansijski plan škole,

izvršava odluke Školskog odbora i Nastavničkog vijeća,

na prijedlog Komisije za utvrĎivanje prijedloga za izbor zaposlenika vrši izbor i postavljenje zaposlenika i sa njim zaključuje ugovor o radu odnosno donosi rješenje o prestanku ugovora o radu,

odlučuje o rasporeĎivanju nastavnika i ostalih zaposlenika na odreĎene poslove u skladu s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u školi i u skladu s rezultatima njihovog rada,

podnosi izvještaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada Školskom odboru, osnivaču, Prosvjetno-pedagoškom zavodu, Gradskoj upravi, odnosno nadležnom organu općine na čijoj teritoriji se nalazi škola, najmanje jedanput godišnje.

podnosi finansijski izvještaj Školskom odboru i osnivaču,

organizuje i usklaĎuje proces rada u školi,

usaglašava i objedinjuje rad Nastavničkog vijeća,stručnih aktiva i odjeljenskih vijeća,

naredbodavac je za utrošak sredstava škole, raspolaže finansijskim sredstvima u visini do 5.000,00 KM, o čemu obavještava školski odbor,

potpisuje svjedodžbe,diplome i druga akta u skladu sa zakonom,

odobrava plaćeno i neplaćeno odsustvo u skladu sa Pravilnikom o radu,

priprema,vodi i saziva sjednice Nastavničkog vijeća,

odlučuje o rasporedu radnog vremena,preraspodjeli radnog vremena i prekovremenom radu,

izriče odgojno disciplinske mjere-ukor direktora,

izriče mjere zaposlenim u skladu s Pravilnikom o radu,

posjećuje časove nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada kao stručni rukovodilac nastave,

daje zvanične podatke o radu škole,

rješava po žalbama i prigovorima na rad nastavnika, stručnih i drugih saradnika,

izdaje nalog zaposlenim za izvršavanje odreĎenih konkretnih poslova,

odobrava odsustvo učenika u trajanju do 7 dana,

odgovoran je za provoĎenje mjera zaštite na radu, zaštite od požara i drugih mjera iz oblasti sigurnosti rada škole

preduzima mjere za ostvarenje poslovne i druge saradnje sa obrazovno-odgojnim organizacijama i drugim subjektima

vrši i druge poslove utvrĎene relevantnim propisima,ovim pravilima i drugim normativnim aktima škole.

Član 147.

Direktor škole ima pravo i dužnost učestvovati u radu Školskog odbora ali bez prava odlučivanja. Direkror je dužan da Školski odbor i druge organe u školi upozori na nezakonite odluke i druga akta,na odluke koje nisu u skladu s Godišnjim programom rada škole. Zaposleni odnosno organ kome je upućeno ovo upozorenje dužni su da upozorenje razmotre, o njemu zauzmu stav i o tome obavjeste direktora u roku od tri dana. Ako i pored upozorenja organ koji je donio takav akt ili odluku ostane pri svom aktu, direktor ima pravo i dužnost da akt obustavi od izvršenja i o tome u roku od tri dana od dana obustave obavijesti nadležni organ.

33

Član 148. Primopredaja dužnosti direktora vrši se u prisustvu tročlane komisije imenovane od strane Školskog odbora. O izvršenju primopredaje sastavlja se zapisnik koji se dostavlja Školskom odboru

Član 149.

Prestanak mandata

Dužnost direktora prestaje: a) istekom mandata,

b) na lični zahtjev,

c) razrješenjem,

d) sticanjem nekog od uvjeta za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u penziju i

e) drugim slučajevima utvrĎenim zakonom, provedbenim aktima i pravilima škole. Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi školski odbor.

Član 150. Razrješenje direktora

Školski odbor je obavezan, uz saglasnost osnivača, razriješiti direktora prije isteka mandata

ako:

a) se utvrdi da ne izvršava obaveze iz zakona ili ovih pravila,

b) se odgovarajućom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholičar, ovisnik o

narkoticima, kao i lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti,

c) je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog počinjenog jednog ili više krivičnih

djela za koja se odredbama važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i

Hercegovine može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više,

d) se utvrdi da je škola odnosno direktor odgovoran za teži prekršaj iz zakona ili

privredni prestup,

e) se utvrdi da škola ne ostvaruje utvrĎeni nastavni plan i program ili ga ostvaruje sa utvrĎenim, odnosno neotklonjenim nedostacima i nepravilnostima,

f) direktor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora za

otklanjanje utvrĎenih nepravilnosti odnosno nedostataka ili ako direktor postupi

suprotno aktima suda, Ministarstva ili nadležne inspekcije,

g) nadležni organ utvrdi da nesavjesno i nestručno obavlja poslove direktora,

h) predlaganjem nezakonitih odluka, ili radom suprotno poslovniku,

onemogućije rad školskog odbora i zaposlenih,

i) dostavi Ministarstvu netačne podatke o broju odjeljenja, učenika, časova i radnika,

j) fizički kažnjava ili vrijeĎa ličnost učenika, roditelja i uposlenika,

k) ako se u toku mandata utvrdi da ne ispunjava uvjete ili se utvrdi da je predao

dokumente ili izjave tokom postupka prijave na konkurs, za koje se kasnije utvrdi da

nisu vjerodostojni i l) ako je zbog provoĎenje odluke ili akta koje je donio,došlo do povrede prava

zaposlenika ili imovine škole,ili ako je njegovim odnosom nanešena šteta učenicima

škole odnosno njihovim roditeljima ili društvenoj zajednici,

m) ako neosnovano odbije da izvršava odluke Školskog odbora ili postupi protivno

tim odlukama,

n) kad nastupe uvjeti po kojima mu po sili zakona prestaje radni odnos u školi,

o) drugim slučajevima u skladu sa zakonom.

Član 151.

34

Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja direktora prije isteka vremena na koje je izabran, Školskom odboru mogu podnjeti:

osnivač

predsjednik odnosno svaki član Školskog odbora

predsjednik odnosno svaki član Nadzornog odbora Inicijativa se pokreće u obliku pismenog podneska.

Član 152.

Ako Školski odbor donese odluku o razrješenju direktora, mora izvršiti imenovanje vršioca dužnosti direktora.

Član 153. Pomoćnik direktora i voditelj dijela nastavnog procesa

Škola, u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima ima pravo na pomoćnika

direktora i/ili voditelja dijela nastavnog procesa, ako se za istim ukaže potreba.

Pomoćnika direktora ili voditelja dijela nastavnog procesa u skladu sa pravilima škole

postavlja direktor škole, nakon provedene procedure utvrĎene ovim pravilima i zakonom.

Pomoćnik direktora, odnosno voditelj dijela nastavnog procesa postavlja se na to mjesto na

period trajanja mandata direktora škole, uz obavezu potvrĎivanja postavljenja ili provoĎenja

procedure za svaki naredni mandat istog ili drugog direktora.

Član 154.

Pomoćnik direktora je lice sa završenim VII stepenom stručne spreme, ima pet godina radnog iskustva u nastavi, u srednjoj školi ili na pedagoško-psihološkim poslovima.

Član 155. Pomoćnik direktora pored poslova utvrĎenih zakonom,odnosno Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji škole obavlja i sljedeće poslove:

pomaže direktoru u organizaciji nastavnog rada

organizuje prikupljanje podataka za izvještaje iz oblasti nastavnog procesa

organizuje i nadzire voĎenje pedagoške i školske dokumentacije

organizuje stručnu pomoć nastavnicima,roditeljima,starateljima i učenicima

u saradnji sa direktorom priprema sjednice Nastavničkog vijeća i učestvuje na sjednicama Nastavničkog vijeća

zamjenjuje direktora za vrijeme njegovog odsustva

obavlja druge poslove utvrĎene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji škole i poslove po nalogu direktora.

Član 156.

Školski odbor na prijedlog direktora može razrješiti pomoćnika direktora i prije isteka vremene na koje je imenovan u sljedećim uslovima:

ako se izmjene uvjeti predviĎeni zakonom (smanjen broj odjeljenja) ili se ustanovi nova organizacija rada

ako je njegovim radom nanesena štete učenicima,njihovim roditeljima odnosno samoj školi ili široj društvenoj zajednici

na lični zahtjev

u drugim slučajevima utvrĎenim zakonom i ovim pravilima.

Član 157.

Sekretar škole

35

Škola ima sekretara, koji obavlja upravne, administrativne, normativno-pravne i druge pravne i organizacijske poslove, a čiji su profil i stručna sprema propisani Pedagoškim standardima i normativima.

Sekretar škole je obavezan polagati stručni ispit.

Bliži propis o stručnom ispitu iz stava (2) ovog člana donosi ministar.

XVI STRUČNI ORGANI

Član 158.

U školi se formiraju stručni organi: a) nastavničko vijeće, kojeg čine svi nastavnici i stručni saradnici koji učestvuju u

odgojno- obrazovnom procesu i psihosocijalnom razvoju učenika,

b) odjeljenjsko vijeće, kojeg čine svi nastavnici koji izvode nastavu u datom odjeljenju i

c) stručni aktiv nastavnika odreĎenih nastavnih oblasti.

Član 159.

Stručni organi su nezavisni u radu i zajedno sa Školskim odborom,direktorom i uz pomoć roditelja te šire društvene zajednice doprinose ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovno-odgojnog rada.

Član 160.

Nastavničko vijeće Nastavničkim vijećem rukovodi direktor škole. U odsustvu direktora tu dužnost preuzima pomoćnik direktora. Sjednice Nastavničkog vijeća održavaju se u skladu s Poslovnikom o radu stručnih organa škole. Na sjednicama Nastavničkog vijeća vodi se zapisnik. Zapisničara i njegovog zamjenika odreĎuje direktor na period od jedne školske godine. Iz zapisnika se sastavlja izvod iz zapisnika koji se objavljuje na oglasnoj ploči škole. Zapisnik potpisuje zapisničar i direktor odnosno u njegovoj odsustosti pomoćnik direktora.

Član 161. Bliže odredbe o radu Nastavničkog vijeća i voĎenju zapisnika utvrĎuje se poslovnikom o radu stručnih organa.

Član 162. Nastavničko vijeće:

utvrĎuje prijedlog odluka o organizaciji obrazovno-odgojnog rada u školi i preduzima mjere na unapreĎenju tog rada,

prati ostvarenje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvršavanje i o tome podnosi izvještaj Školskom odboru,

utvrĎuje prijedlog i razmatra realizaciju programa stručnog usavršavanja nastavnika i stručnih saradnika, programa rada stručnih organa i komisija,

utvrĎuje prijedlog Godišnjeg programa rada i stara se o njegovom ostvarivanju,

utvrĎuje prijedlog oblika nastave i saglasno tome vrši raspored učenika i podjelu predmeta na nastavnike,odnosno izraĎuje raspored rada u radnoj sedmici,

imenuje komisije za polaganje ispita,

analizira uspjeh učenika i rad odjeljenskih vijeća,

odobrava i organizuje polaganje prijemnih ispita,mature,odnosno završnog ispita koji se obavlja u školi u skladu sa zakonom,te razmatra i usvaja izvještaje o ispitima i predlaže poništenje ispita,

razmatra izvještaj o polaganju ispita,

36

razmatra izvještaje o izvršenom stručnom nadzoru,inspekcijskom pregledu,

Preduzima odgovarajuće mjere i vodi brigu o izvršenju tih mjera,

odobrava učenicima završavanje dva razreda u toku jedne školske godine,

razmatra odgojno- disciplinske mjere i donosi odgovarajuće odluke,

stara se o profesionalnoj orijentaciji učenika,

na prijedlog direktora odreĎuje rukovodioca odjeljenjskih vijeća (razrednika),

sredinom oba polugodišta, po potrebi i češće,razmatra rad i rezultate rada učenika,odjeljenja i nastavnika u odjeljenskim vijećima,

analizira izostanke učenika i preduzima mjere za njihovo smanjenje,

utvrĎuje prijedlog posebnih programa za nadarene učenike,

preporučuje nabavku stručnih časopisa i druge stučne literature,

odlučuje o prigovoru učenika,njegovog roditelja ili staratelja na zaključenu ocjenu,

odreĎuje mentora za rad pripravnika,

planira ekskurzije učenika i utvrĎuje njihov program,

razmatra izvještaj o ostvarivanju Godišnjeg programa rada za prethodnu školsku godinu,

uvodi u primjenu savremene oblike nastave,nastavne metode i sredstva,

utvrĎuje obim polaganja dopunskih ispita,

ostvaruje saradnju sa drugim školama,institucijama,zajednicama,preduzećima,ustanovama, privatnicima, itd. u cilju unapreĎenja obrazovno-odgojnog rada,

organizuje vannastavne aktivnosti učenika po sekcijama,klubovima i sl. i odreĎuje rukovodioce tih aktivnosti,

vrši organizaciju posjeta, izleta i td.,organizuje obilježavanje Dana škole,državnih i vjerskih i drugih praznika,

stara se o saradnji s roditeljima učenika,

razmatra pridržavanje Pravilnika o kućnom redu,

daje mišljenje i prijedloge o pitanjima iz stručnog rada kao što su nastavni planovi i programi i udžbenici i dr.,

stara se o potpunom i blagovremenom voĎenju pedagoške dokumentacije i evidencije,

razmatra i utvrĎuje način ostvarivanja javnosti rada škole,

organizuje aktivnost za izbor učenika generacije,

vrši i druge poslove u skladu sa Zakonom, Pravilima i ostalim normativnim aktima škole.

Član 163. Odjeljensko vijeće Odjeljensko vijeće sačinjavaju nastavnici koji izvode nastavu u jednom odjeljenju. Sastancima odjeljenskog vijeća po potrebi prisustvuju učenik predstavnik odjeljenja,pedagog,direktor ili pomoćnik direktora.

Član 164.

Odjeljensko vijeće radi u sjednicama koje saziva i njima rukovodi odjeljenski starješina. Odjeljensko vijeće ima osnovni zadatak da raspravlja i rješava pitanja izvoĎenja obrazovno-odgojnog rada kao i druga pitanja od interesa za pojedina odjeljenja. O radu odjeljenskog vijeća vodi se zapisnik.

Član 165. Odjeljensko vijeće:

kontinuirano prati rad i napredovanje odjeljenja,

prati realizaciju nastavnih programa i predviĎenog fonda sati,

37

prati razvoj učenika i predlaže izbor programa za nadarene učenike i izbor programa i oblika nastave za učenike koji zaostaju u savladavanju nastavne graĎe,

usklaĎuje rad nastavnika u obrazovno-odgojnom procesu,

utvrĎuje zaključnu ocjenu,

analizira rad nastavnika i stručnih saradnika i predlaže mjere za unapreĎenje obrazovno odgojnog rada,

predlaže odnosno donosi disciplinske mjere,

razmatra izostanke učenika,

neposredno učestvuje u profesionalnoj orijentaciji učenika

saraĎuje sa roditeljima,

pohvaljuje učenike,

analizira realizaciju drugih oblika nastave osim redovne,

vrši i druge poslove u skladu sa Zakonom, Pravilima i ostalim normativnim aktima škole.

Član 166. Razrednik Nastavničko vijeće na početku godine imenuje razrednika za svako odjeljenje,po mogućnosti iz reda iskusnijih nastavnika, vodeći računa da,ako je to moguće vodi odjeljenje tokom cijelog obrazovanja. Razrednik je pedagoški,organizacioni i administrativni rukovodilac odjeljenja.

Član 167.

Razrednik kao pedagoški rukovodilac odjeljenja i rukovodilac odjeljenskog vijeće izvršava sljedeće poslove: - rukovodi sjednicama odjeljenskog vijeće,a članovi tog vijeće su obavezni prisustvovati sjednicama u okviru obaveza u 40-satnoj radnoj sedmici, - donosi program rada odjeljenskog vijeća i prati njegovu realizaciju, - saziva i vodi roditeljske sastanke prema potrebi,a najmanje pet puta tokom školske godine, saraĎuje sa roditeljima i daje informacije jedanput sedmično, - odobrava odsustvo učenika u trajanju do tri dana, - kontinuirano prati uspjeh učenika i vladanje učenika odjeljenja, - stara se o redovnom održavanju nastavnih sati i ostalih oblika neposrednog obrazovno-odgojnog rada,kao i redovno ocjenjivanje učenika prema Zakonu, pravilima i ostalim aktima škole, - vodi uredno i blagovremeno pedagošku dokumentaciju i evidenciju odjeljenja i stara se da i ostali članovi odjeljenskog vijeća to rade, - ispunjava učeničke knjižice,razredne svjedodžbe i diplome,odjeljensku i matičnu knjigu, - na početku školske godine upoznaje učenike s njihovim pravima i obavezama upoznavajući ih sa odreĎenim odredbama zakonskih propisa koje se na njih odnose, - vodi evidenciju o pohaĎanju nastave i opravdava izostanke, - upoznaje učenike s Pravilnikom o kućnom redu, - savjetuje učenike i podstiče ih na savjesno učenje,primjerno vladanje,uzajamno pomaganje u radu i razvija kod njih odgovornost za uspjeh odjeljenja u cjelini, - prisustvuje pojedinim nastavnim satima posebno onih predmeta u kojima se postižu loši rezultati u odjeljenju i savjetuje se s predmetnim nastavnicima u cilju postizanja boljih rezultata, - stara se da učenici steknu kulturne i higijenske navike, - održava po potrebi a najmanje jednom sedmično sat odjeljenske zajednice na kome se razmatraju i rješavaju obrazovno-odgojna pitanja i problemi odjeljenja, - vodi računa da učenici čuvaju školsku imovinu, - izriče odgojno-disciplinsku mjeru ukor razrednika, - radi uspješnijeg djelovanja iz svog djelokruga rada, na početku školske godine razraĎuje plan i program rada koji obezbjeĎuje jedinstveno djelovanje nastavnika,učenika i roditelja

38

- obavlja i druge poslove koji su propisani Zakonom,Pravilima škole i drugim aktima,odlukama Nastavničkog vijeća i nalozima direktora.

Član 168. Stručni aktivi

U školi se formiraju stručni aktivi koje čine nastavnici odreĎenih nastavnih oblasti. Stručne aktive obrazuje Nastavničko vijeće u saradnji sa direktorom. Program rada stručnog aktiva donosi se za svaku školsku godinu a potvrĎuje ga Nastavničko vijeće. Sjednicama stručnog aktiva predsjedava voditelj stručnog aktiva.

Voditelja stručnog aktiva bira stručni aktiv na period od jedne godine.

Stučni aktiv radi u sjednicama,koje se održavaju u skladu s planom rada aktiva,a o radu

aktiva vodi se zapisnik.

Član 169.

Stručni aktiv obavlja slijedeće poslove:

prati realizaciju nastavnog plana i programa i predlaže mjera za njegovo unapreĎenje,

predlaže inovacije i izmjene nastavnog plana i programa u skladu s tehnološkim razvojem i dostignućima u toj oblasti,

daje prijedlog direktoru u vezi sa podjelom predmeta na nastavnike,

učestvuje u izradi i izboru programa stručnog usavršavanja nastavnika,

aktivno učestvuje u radu asocijacije stručnih aktiva škole iz iste nastavne oblasti,

razmatra stručna pitanja i predlaže mjere u cilju unapreĎivanja odgojno-obrazovnog rada,

analizira udžbenike i priručnike te daje prijedloge i sugestije u vezi s njihovim osavremenjivanjem,

predlaže uvoĎenje savremenih nastavnih metoda i sadržaja nastavnog rada,

utvrĎuje raspored nastavnog gradiva u toku školske godine,

ujednačava stavove i kriterije u nastavnom radu,a posebno u vrednovanju i ocjenjivanju učenika,

vrši i druge poslove u skladu sa Zakonom,Pravilima i ostalim normativnim aktima škole.

Član 170.

Poslovnik o radu

Bliže odredbe o radu stručnih organa škole utvrĎuju se poslovnikom o radu stručnih organa koji donosi nastavničko vijeće.

XVII ORGANIZIRANJE UČENIKA l RODITELJA

Član 171.

Vijeće učenika

Vijeće učenika škole bira se svake godine i čine ga predstavnici odjeljenjskih zajednica. Učenici u školi mogu formirati i udruženje učenika pojedinih razreda.

Vijeće učenika bira predsjednika, zamjenika predsjednika i sekretara većinom glasova

članova vijeća.

Vijeće učenika učestvuje u kreiranju i predlaganju rješenja za pitanja koja su u vezi sa:

a) odvijanjem nastavnog procesa,

b) organiziranjem vannastavnih aktivnosti,

c) organiziranjem izleta i ekskurzija,

d) učešćem učenika u saradnji škole sa društvenom zajednicom,

e) organiziranjem pomoći za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama, f) prevencijom maloljetničke delinkvencije i

39

g) drugim aktivnostima utvrĎenim pravilima škole.

Predsjednik vijeća učenika ili član kojeg on odredi može prisustvovati sjednicama stručnih

organa i organa upravljanja na kojima se raspravlja o pitanjima značajnim za učenike, bez

prava na odlučivanje.

Način rada vijeća učenika regulira se poslovnikom koji donosi vijeće učenika uz saglasnost

direktora, koji je obavezan učenicima pružiti stručnu pomoć pri formiranju vijeća učenika.

Broj članova, način i procedura osnivanja i rada vijeća učenika utvrĎuje se općim aktom

škole.

Član 172.

Prava i obaveze roditelja/staratelja/usvojitelja

Roditelji odnosno staratelji i usvojitelji djece, kao najodgovorniji za njihov pravilan odgoj i

razvoj imaju pravo i obavezu da se staraju o njihovom odgoju i obrazovanju.

Prava i obaveze koje proističu iz te uloge roditelja/staratelja/usvojitelja ostvaruju se u skladu

sa zakonom i ostalim propisima. Roditelji/staratelji/usvojitelji imaju pravo ovlastiti, izjavom ovjerenom kod nadležnog općinskog organa, drugo lice da umjesto njega prisustvuje roditeljskim sastancima odnosno informacijama.

Član 173.

Vijeće roditelja škole

Vijeće roditelja škole bira se svake školske godine, a čini ga po jedan roditelj iz svakog

odjeljenja škole.

Vijeće roditelja škole bira predsjednika i zamjenika predsjednika većinom glasova, a prvu

sjednicu vijeća saziva direktor škole.

Vijeće roditelja učestvuje u kreiranju i predlaganju rješenja za pitanja koja su u vezi sa:

a) unapreĎivanjem uvjeta rada škole i odgojno-obrazovnog procesa,

b) povezivanjem škole s ostalim institucijama u nastavnim i vannastavnim

aktivnostima,

c) učešćem u pripremi i realizaciji odgovarajućih projekata koji podržavaju i

promoviraju obrazovni i odgojni rad u školi, posebno s ciljem praćenja i

preveniranja maloljetničke delinkvencije,

d) razvijanjem komunikacija i odnosa izmeĎu učenika, nastavnika i roditelja i

e) drugim poslovima utvrĎenim pravilima škole i drugim relevantnim aktima.

Način rada vijeća roditelja regulira se poslovnikom koji donosi vijeće roditelja uz saglasnost

direktora. Predsjednik vijeća roditelja ili član kojeg on odredi može prisustvovati sjednicama stručnih organa na kojima se raspravlja o pitanjima značajnim za učenike i roditelje, bez prava na odlučivanje

XVIII DOM UČENIKA

Član 174.

Djelatnost i organizacija doma učenika

U skladu sa ukazanom potrebom i planiranim razvojem, osnivač škole može da osnuje i dom

učenika shodno odredbama zakona i ovih pravila.

40

Dom učenika je ustanova u kojoj se obezbjeĎuje obrazovanje i odgoj, smještaj i ishrana,

kulturna djelatnost, fizička rekreacija i zadovoljavanje drugih potreba učenika škole.

Dom učenika se može organizirati kao posebna ustanova ili kao jedinica u sastavu škole, o

čemu odluku donosi osnivač.

U slučaju osnivanja doma učenika, osnivač će sprovesti proceduru propisanu zakonom.

Član 175.

Pedagoški standardi i normativi za dom učenika

Za osnivanje doma učenika osnivač je dužan da, pored općih uvjeta utvrĎenih zakonom,

osigura sredstva i uvjete u skladu sa Pedagoškim standardima i normativima za dom

učenika.

Pedagoške standarde i normative iz stava (1) ovog člana donosi Vlada.

Član

176.

Imovina Škola stiče imovinu, upravlja njome i koristi je u skladu sa zakonom,ovim pravilima i odlukama osnivača. Imovina škole ne može se otuĎiti ili na neki drugi način opteretiti bez prethodne saglasnosti osnivača, a može se koristiti samo u cilju obavljanja registrirane djelatnosti u skladu sa zakonom, ovim pravilima i odlukama osnivača.

XIX FINANSIRANJE RADA ŠKOLE

Član 177.

Osnivač škole obezbjeĎuje sredstva potrebna za osnivanje škole, njen rad u skladu sa

Pedagoškim standardima i normativima za srednju školu. Sredstva za finasiranje rada škole obezbjeĎuju se iz sredstava osnivača škole, a dijelom i iz sredstava školarine koju uplaćuju učenici odnosno njihovi roditelji ili staratelji. Visinu školarine, koju uplaćuju učenici odnosno njihovi roditelji ili staratelji, odreĎuje Osnivač škole. Ugovore o školovanju u ime škole potpisuje direktor, a u odsustvu direktora iste ugovore će potpisivati zaposlenik škole kojeg ovlasti školski odbor ili osnivač škole. Osnov za sticanje sredstava od osnivača je Godišnji program rada s izraženim elementima finansijskih potreba.

Član 178. Kriterije za obračun sredstava,odnosno koeficijente za obračun sredstava za plaće zaposlenih u školi donosi osnivač škole. Visina koeficijenata za obračun plaća zaposlenih u školi utvrĎuje Školski odbor,odnosno direktor i to:

prema stepenu stručne spreme,

prema vrsti,obimu i složenosti poslova,

prema kvalitetu i blagovremenosti u izvršavanju radnih zadataka,

prema zalaganju i obavljanju radnih zadataka.

Član 179.

41

Finansijskim planom škole,koji donosi Školski odbor za svaku školsku godinu, utvrĎuju se osnovne namjene korištenja sredstava,obim i visina potrebnih sredstava za nesmetano ostvarivanje obrazovno-odgojnog procesa u školi. Finansijski plan škole dostavlja se generalnom zastupniku osnivača.

Član 180.

Sticanje prihoda

Pored sredstava koja osigurava osnivač škola može sticati prihode:

a) prodajom proizvoda, pružanjem intelektualnih, i drugih usluga, održavanjem

kurseva i instruktivne nastave, participacijom učenika i sl.,

b) organiziranjem vanrednih ispita za sticanje srednjeg obrazovanja,

c) iz zakupnina,

d) iz legata, poklona i zavještanja,

e) donacijom pravnih i fizičkih lica, f) drugih izvora u skladu sa zakonom.

Novac i sredstva stečena na način pomenut u prethodnom stavu ovog člana se posebno evidentiraju i koriste u skladu s pravilnikom koji donosi osnivač na prijedlog generalnog zastupnika.

XX JAVNOST RADA ŠKOLE

Član 181.

Rad škole je javan. Javnost rada škole obezbjeĎuje se:

zajedničkim planiranjem pojedinih oblika rada sa osnivačem, Ministarstvom, mjesnom zajednicom, organima uprave nadležnim za poslove obrazovanja i drugim nadležnim organima za poslove obrazovanja,

realizacijom roditeljskih sastanaka,

učešćem prestavnika osnivača,nastavnika i stručnih saradnika u Školskom i Nadzornom odboru škole,

davanjem izvještaja sredstvima javnog informisanja,

drugim načinom koji će učiniti rad škole dostupan javnosti.

Član 182.

Javnost rada škole provodi se u skladu sa zakonom o slobodi pristupa informacijama u FBiH i uputstvom za sprovoĎenje pomenutog zakona. Obavještavanje javnosti vrši se putem izvještaja ili posebnih publikacija,usmenim putem ili preko sredstava javnog informisanja. Zakazivanje sastanaka,odluke i zaključci organa škole objavljuju se na oglasnoj ploči škole,putem razglasa ili na drugi pogodan način.

Član 183.

Radi ostvarivanja načela javnosti rada,na zahtjev sredstava informisanja daju se intervjui i drugi oblici saradnje sa sredstvima javnog informisanja. Direktor odreĎuje šta se smatra poslovnom i službenom tajnom koja se ne može objavljivati. Ovlašteni predstavnici radnika imaju pravo da prisustvuju sjednicama Školskog odbora,osim ako ona nije otvorena za javnost,uz prethodnu saglasnost Predsjednika Školskog odbora. Obavještavanje i podatke o radu škole,sredstvima javnog informisanja daje direktor ili lice koje on ovlasti. Svako fizičko ili pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom škole,a to se podrazumijeva svaka činjenica,mišljenje,podatak ili bilo koji drugi sadržaj koji je u

42

posjedu škole,bez obzira da li je škola sačinila ili pribavila tu informaciju za svoje potrebe ili za potrebe javnog organa ili pravnog lica. Tražena informacija bit će izuzeta od saopćavanja u slučajevima:

odbrane i sigurnosti

zaštite postupka donošenja odluke u školi,uključujući davanje mišljenja,savjeta ili preporuke bilo da se radi o licu zaposlenom u školi ili drugom licu koje radi za i u ime škole,s tim da to ne obuhvata činjenice,statističke,naučne ili tehničke informacije.

ako se osnovano utvrdi da informacija uključuje lične interese koje se odnose na privatnost trećeg lica,

i u drugim slučajevima utvrĎenim Zakonom o slobodi pristupa informacijama u FBiH(«Službene novine FBiH «br.32/01).

Član 184.

Zahtjev za pristup informacijama podnosi se u pismenom obliku direktoru škole,na jednom od službenih jezika Federacije i sadrži dovoljno podataka o prirodi i sadržaju informacije. Nakon prijema zahtjeva iz prethodnog stava,direktor poduzima sve potrebne radnje da pribavi traženu informaciju i razmatra sve činjenice i okolnosti od značaja za rješavanje zahtjeva. U svakom konkretnom slučaju direktor je dužan da utvrdi da li postoje Zakonom o slobodi pristupa informacijama u F BiH utvrĎeni izuzeci od saopćavanja javne informacije,te da li pored tih izuzetaka postoji javni interes da se ta informacija saopći. Kad direktor odobri ili odbije pristup informaciji donosi rješenje koje dostavlja podnosiocu zahtjeva najkasnije 15 dana od dana prijema zahtjeva. Ako direktor odbije pristup informaciji,podnosilac zahtjeva može podnijeti žalbu Školskom odboru u roku od osam dana od dana prijema rješenja i obratiti se ombudsmenu. XXI DRUŠTVENA I KULTURNA DJELATNOST ŠKOLE I SARADNJA ŠKOLE S RODITELJIMA

Član 185.

Škola ostvaruje neposrednu povezanost s društvenom zajednicom i putem kulturnih,javnih i sportskih aktivnosti. Društvena i kulturna djelatnost se ostvaruje prezentacijom radova učenika široj društvenoj zajednici,saradnjom sa roditeljima,bivšim učenicima,drugim obrazovno-odgojnim organizacijama u zemlji i inostranstvu i na druge pogodne načine.

Član 186. U školi se ostvaruje saradnja sa roditeljima učenika kao sastavni dio obrazovno-odgojne djelatnosti,a s ciljem postizanja boljih rezultata u radu učenika odnosno škole kao privatne ustanove.

Član 187.

Saradnja s roditeljima se ostvaruje kroz sljedeće oblike:

preko redovnih informativnih sastanaka koje organizuje razrednik odjeljenja,

preko kontakata roditelja s predmetnim nastavnikom,pedagogom,direktorom,pomoćnikom i sekretarom škole,

preko roditeljskih sastanaka koje organizuje razrednik i preko općih roditeljskih sastanaka i

na druge pogodne načine

Član 188. Zaposleni u školi su dužni pružati potrebne informacije roditeljima,posebno one koje se odnose na rezultate u učenju i ostvarivanju učeničkih prava i dužnosti u školi.

43

U kontaktu s roditeljima zaposleni su dužni ponašati se korektno,poštujući njihovu ličnost i svoj ugled te ugled škole.

Član 189.

Roditelji učenika mogu neposredno učestvovati u ostvarivanju obrazovno-odgojnih zadataka škole:

pomaganjem u rješavanju zdravstvenih i socijalnih problema u školi i stvaranjem boljih uvjeta za rad

organizovanjem stručnih ekskurzija,pomaganjem u opremanju škole,

učešćem u nastavnom procesu u cilju podizanja kvaliteta nastave,

učešćem u radu školske zadruge,instruktivnim radom u sekcijama i na druge pogodne načine. XXII ZAPISNICI I DOKUMENTACIJA ŠKOLE

Član 190. U školi se obavezno vode zapisnici o radu Školskog odbora i stručnih organa kao i zapisnici o radu stalnih i povremenih komisija i drugih organa. .

Član 191. Zapisnik treba da sadrži: - redni broj sjednice, - naziv organa koji održava sjednicu, - datum i vrijeme početaka sjednice, - prezime i ime predsjedavajućeg i zapisničara, - broj prisutnih članova i imena odsutnih članova, - konstataciju o upoznavanju članova organa sa zapisnikom ili izvodom iz zapisnika s prethodne sjednice,o eventualnim primjedbama na zapisnik i o usvajanju zapisnika, - utvrĎivanje dnevnog reda, - zabilješke o raspravi o pojedinim pitanjima koja se razmatraju, - prijedloge odluka,zaključaka i sl.prije glasanja, - naznačenje broja članova organa koji su glasali za podnesene prijedloge,koji su se uzdržali odnosno glasali protiv, - vrijeme završetka sjednice, - potpis predsjedavajučeg i zapisničara. Prema potrebi u zapisnik se mogu unositi i druge konstatacije,kao što su npr.izdvojeno mišljenje jednog od prisutnih i slično.

Član 192. Zapisnik se vodi u knjizi zapisnika. Knjiga zapisnika je ostraničena i ovjerena od strane nadležnog lica.Ovjera se vrši na posljednjoj strani knjige zapisnika s klauzulom-da ova knjiga zapisnika ima ukupno odreĎen broj stranica (i slovima) označenih od broja 1 do...,tvrdi i ovjerava predsjednik tog organa.

Član 193. Zapisnici su trajni dokumenti. Orginalne zapisnike čuva predsjednik organa odnosno komisije. Po isteku godine ili vremena na koji je organ imenovan zapisnici se sistematizuju,pregledaju i odlažu u arhivu.

XXIII VOĐENJE PEDAGOŠKE DOKUMENTACIJE I EVIDENCIJE

Član 194. Škola vodi pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima:

matičnu knjigu

44

registar uz matičnu knjigu

odjeljensku knjigu

pedagoški karton. Podaci u matičnoj knjizi su trajne vrijednosti. Pedagošku dokumentaciju i evidenciju vode nastavnici i stručni saradnici. Škola je dužna da dokumentaciju i evidenciju o obrazovno-odgojnom radu čuva ili arhivira u skladu s propisima koji regulišu ovo pitanje.

Član 195. Škola vodi ljetopis.Ljetopis se vodi u tvrdo povezanoj svesci.U ljetopis se unose svi važni podaci iz života i rada škole.Podaci se unose hronološkim redom.Ljetopis vodi direktor ili lice koje direktor ovlasti.Ljetopis škole je dokument od trajne vrijednosti.

XXIV POSLOVNA TAJNA

Član 196.

U cilju i interesu bezbjednosti i uspješnog rada i poslovanja škole,s obzirom na djelatnost od posebnog društvenog interesa zaštita učenika,pojedini podaci,dokumenti,isprave,planovi i drugi podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu mogu se saopćavati trećim licima samo na način propisan zakonom,ovim Pravilima i drugim općim aktima.

Član 197. Poslovnom tajnom se smatraju naročito:

podaci sadržani u molbama,zahtjevima i prilozima graĎana i pravnih lica upućenih školi,kao i podaci sadržani u prilozima uz molbu,zahtjev i dr.

Podaci o poslovima i drugim zadacima i rezultatima škole prije nego ih razmatraju i usvoje nadležni organi.

Član 198.

Dokumenta i podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu može drugim licima saopštavati direktor škole,odnosno lice koje on ovlasti.

Član 199.

Dužnost čuvanja poslovne tajne ne prestaje po prestanku radnog odnosa. Odavanje poslovne tajne predstavlja težu povredu radnih i drugih obaveza. Ne smatraju se povredom dužnosti poslovne tajne saopćavanje dokumenata ili podataka koji se smatraju poslovnom tajnom,ako se ti dokumenti ili podaci saopćavaju licima,organizacijama i organima kojima se oni moraju saopćavati na osnovu propisa i na osnovu ovlaštenja. Lice koje na sjednicama saopćava takve podatke,dužno je da upozori prisutne da se ti dokumenti ili podaci smatraju poslovnom ili drugom tajnom,a prisutni su dužni da to čuvaju kao poslovnu tajnu.

Član 200.

Korištenje podataka ili dokumenata, koji predstavljaju poslovnu tajnu, dozvoljeno je samo u poslovnim prostorijama, licu kome su ti podaci ili dokumenti potrebni za obavljanje zadataka na njegovom radnom mjestu. XXV DJELOVANJE ŠKOLE U UVJETIMA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI ILI ELEMENTARNIH NEPOGODA

Član 201.

45

Zaposlenici škole imaju pravo i dužnost da se u skladu sa Zakonom i drugim propisima pripremaju da nastave svoj rad u ratu,u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugim vanrednim prilikama.

Član 202. Školski odbor škole u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti ili u slučaju elementarnih nepogoda ima slijedeće dužnosti:

procjenjuje stepen ugroženosti škole od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja,

procjenjuje stepen ugroženosti ljudstva i materijalnih dobara,

donosi plan odbrane,plan za vanredne prilike i druga akta koja regulišu radnje i postupke odbrane i zaštite bezbjednosti u školi,

obezbjeĎuje sredstva za potrebe odbrane,

donosi druge odredbe i zaključke od interesa za sigurnost, zaštitu ljudstva i materijalnih dobara škole.

Član 203.

Za planiranje,razraĎivanje i sprovoĎenje mjera,radnji i postupaka odgovoran je direktor škole. Za neizvršavanje ili neuredno izvršavanje obaveza iz oblasti odbrane,koje su propisane zakonom ili ovim Pravilima kao i odlukama Školskog odbora, zaposlenici škole odgovaraju prema važećim propisima. XXVI NAČIN DONOŠENJA PRAVILA I DRUGIH OPĆIH AKATA

Član 204.

Pravila se donose po slijedećem postupku: Školski odbor obrazuje komisiju,od najmanje tri člana, na prijedlog direktora, koja je dužna da izradi nacrt i dostavi ga Školskom odboru škole. Školski odbor razmatra primljeni nacrt pravila, ugraĎuje svoja mišljenja, prijedloge i sugestije u roku od 15 dana. U okviru navedenog roka Školski odbor utvrĎuje prijedlog pravila i dostavlja ga ministru na davanje saglasnosti. Pravila škole se primjenjuju nakon dobivene saglasnosti nadležnog Ministarstva.

Član 205.

Prijedlog za izmjenu i dopunu Pravila škole donosi Školski odbor u pismenoj formi, s obrazloženjem razloga za izmjenu i dopunu i naznakom pitanja koja treba urediti.

XXVII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 206.

46

Škola je dužna svoju organizaciju i svoja opća akta uskladiti sa ovim Pravilima u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovih pravila. Tumačenje odredaba ovih Pravila i drugih općih akata daje Školski odbor škole.

Član 207.

Stupanje na snagu

Ova Pravila stupaju na snagu danom dobijanja saglasnosti Ministarstva obrazovanja i

nauke Kantona Sarajevo.

Broj: 02/2010 Predsjednik školskog odbora Sarajevo, 22.10.2010.godine ______________________ Ismail Yapici