PANEVROPSKI UNIVERZITET «APEIRON»

BANJA LUKA FAKULTET PRAVNIH NAUKA

PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE

DIPLOMSKI /SPECIJALISTIČKI RAD

AUTOR: MENTOR: SEJDI NOVIĆ ŠAHSENA PROF.DR BEJATOVIĆ MILORAD BANJA LUKA, 2008. god.

SADRŽAJ:

UVOD 5

1. POJAM OS IGURANJA KAO EKONOMS KE KATEGORIJE PENZIJSKOG I INVALDIS KOG OSIGURANJA 6 2. OSNOVNE FUNKC IJE OS IGURANJA 7 2.1 .FUNKCIJA ZAŠ TITE IMOVINE I LICA 7 3. VRSTE OSIGURANJA 10 4. OSNOVNI ELEMENTI(ČINIOCI) OSIGURANJA 14 4.1. RIZIK 14 4.2. PREMIJA OS IGURANJA 16 4.3. OS IGURANI S LUČAJ 18 4.4. SUMA OS IGURANJA 19 5. POJAM I PREDMET PENZIJSKOG I INVALIDS KOG OSIGURANJA 19 6. MODELI PEN ZIJS KOG I INVALIDSKOG OS IGURANJA U S VIJETU 21 7. OSNOVNE KARAKTERIS TIKE REFORME PENZIJS KOG I INVALIDS KOG 22 OS IGURANJA 8. PRINCIPI PEN ZIJS KOG I IN VALIDS KOG OS IGURANJA 23 9. PRAVN I ODNOSI PENZIJS KOG I INVALIDS KOG OS IGURANJA 26 10. NAS TUPANJE OS IGURANOG S LUČAJA (RIZIKA) KAO US LOVA POS TANKA 27 PRAVA IZ PEN ZIJS KO I INVALIDS KOG OSIGURANJA 10.1. STAROS T I SMRT 27 10.2. INVALIDNOST 28 10.3. IZJAVA LIC A KOD OS IGURANOG S LUČAJA KAO OS NOVA POSTANKA 29 PRAVN IH ODNOSA I PRAVA IZ PEN ZIJS KOG I INVALIDS KOG OS IGURANJA 11. ELEMENTI PRAVNIH ODNOS A PENZIJSKOG I INVALIDS KOG OSIGURANJA 29 2

12. PRAVA I OBVEZE IZ PRAVNOG ODNOSA IZ PEN ZIJSKOG I INVALIDS KOG 33 OS IGURANJA 12.1. PRAVO NA S TAROSNU PENZIJU 34 12.2. PRAVO NA INVALIDS KU PEN ZIJU 34 12.3. PRAVO NA PORODIČNU PEN ZIJU 35 12.4. PRAVO IN VALIDA II KATEGORIJE 37 12.5. PRAVO NA NOVČANU N AKNADU ZA FIZIČKU ONES POSOBLJENOS T 38 13. POS EBNI US LOVI ZA S TICANJE I OS TVARIVANJE PRAVA IZ PENZIJS KOG I INVALIDS KOG OSIGURANJA 38

14. PEN ZIJSKI S TAŽ 39 14.1. STAŽ OS IGURANJA S A EFEKTIVNIM TRAJANJEM 40 14.2. STAŽ OS IGURANJA S A UVEĆANIM TRAJANJEM 41 14.3. POS EBNI S TAŽ 42 14.4. DOKUP S TAŽA 43 15. POVREDA N A RADU 44 16. PROFESIONALNA BOLES T 45 17. POKRETANJE POS TUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ PENZIJS KOG I INVALIDS KOG OSIGURANJA 45 18. POJAM DOPRINOS A I VRS TE DOPRINOS A 49 19. OBVEZNIC I DOPRINOS A 52 19.1. OS NOVICA DOPRINOS A I S TOPE DOPRINOSA 53 19.2. OBRAČUN I UPLATA DOPRINOSA 56 20. MATIČNA EVIDENCIJA O OS IGURANICIMA I KORISNICIMA IZ PEN ZIJS KOG I INVALIDS KOG OS IGURANJA 57

3

20.1. PODNOŠ ENJE PRIJAVA MATIČNOJ EVID ENCIJI I POS TUPAK ZA 59 OS TVARIVANJE STAŽA OS IGURANJA, PLAĆA I UPLAĆEN IH DOPRINOS A

20.2. ČUVANJE DOKUMENTACIJE MATIČNE EVIDENCIJE , N ADZOR I KAZINENE ODREDBE 60 21. POREZNA UPRAVA ( POJAM, ORGANIZACIJA, RUKOVOĐENJE POREZNOM UPRAVOM I RAD POREZNE UPRAVE) 61 21.1. NADLEŽNOSTI POREZNE UPRAVE U OBLASTI PENZIJS KOG I INVALIDS KOG OS IGURANJA 62 22. ORGANIZACIJA FEDERALNOG ZAVODA ZA PENZIJS KO/MIROVINS KO I INVALIDS KO OS IGURANJE 63 22.1 UPRAVNI ODBOR FEDERALNOG ZAVODA 65 22.2. NADLEŽNOSTI DIREKTORA FEDERALNOG ZAVODA I ZAMJENIKA 65 DIREKTORA 22.3. NADLEŽNOSTI S REDIŠ NJE S LUŽBE FED ERALNOG ZAVODA I KANTONALNIH S LUŽBI 66 ZAKLJUČAK 75 LITERATURA 76

4

UVOD Sadržaj specijalističkog rada « Penzijsko i Invalidsko osiguranje »jedna od grana prava osiguranja i socijalnog prava ukazuje na to da je kako pravo osiguranja, tako i njegova grana, penzijsko i invalidsko osiguranje , su izašli iz faze početnog konstituisanja i da se sada nalaze u svojoj visokoj fazi uspona i razvoja. U prvom djelu ovog rada razmatrana su osnovna i opća pitanja i pojmovi prouč- avanja prava osiguranja, a u drugom dijelu detaljno je obrađena jedna od grana prava osiguranja tj. penzijsko i invalidsko osiguranje. Kroz razmatranje i proučavanje osnovnih pojmova i pitanja penzijskog i invalids- kog osiguranja doći ćemo do većeg obima saznanja o veoma važnoj funkciji prava osiguranja i to socijalno-zaštitnoj funkciji životnog standarda kako pojedinca,tako i cjelog društva uopšte u svim zemljama. U prvom dijelu specijalističkog rada obrađena su osnovna pitanja iz prava osigur- anja , kao što su : mjesto, značaj i pojam osiguranja, osnovne funkcije osiguranja, funkcija zaštite imovine i lica, vrste osiguranja, osnovni elementi osiguranja, rizik, premija osiguranja, osigurani slučaj, suma osiguranja i ostali pojmovi prava osig-uranja. U drugom dijelu specijalističkog rada detaljno su obrađena osnovna pitanja i poj- movi iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, kao grane osiguranja,kao što su: pojam i predmet penzijskog i invalidskog osiguranja , modeli penzijskog i inva-lidskog osiguranja u svijetu, osnovne karakteristike reforme penzijskog i invalids-kog osiguranja, principi penzijskog i invalidskog osiguranja, pravni odnosi penzij-skog i invalidskog osiguranja , nastupanje osiguranog slučaja ( rizika ) kao uslova postanka prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, rizici penzijskog i invalids-kog osiguranja( starost i smrt, invalidnost), izjava lica kod osiguranog slučaja kao uslova postanka pravnih odnosa i prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, elementi pravnih odnosa penzijskog i invalidskog osiguranja, pravo na starosnu penziju, pravo na invalidsku penziju , pravo na porodičnu penziju, pravo invalida druge kategorije,pravo na novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost, penzijski staž, doprinosi iz penzijskog i invalidskog osiguranja, obveznici penzijskog i inval-idskog osiguranja, organizacija Federalnog zavoda za penzijsko / mirovinsko i in- osiguranje i ostali pojmovi penzijskog i invalidskog osiguranja.

5

1. POJAM OSIGURANJA KAO EKONOMSKE KATEGORIJE PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Razvoj ekonomskih odnosa , kao i visoko razvijene proizvodnje ne može se ostva-riti bez vršenja (obavljanja ) djelatnosti osiguranja. Obavljanje djelatnosti osigur-anja započinje pojavom roba, pojavom novca, pojavom tržišta, tj. robno-novčanih odnosa, pojavom klasnog društva. Kroz razvoj društva funkcija osiguranja je uvi-jek ista, a to je zaštita lica i imovine. Djelatnost osiguranja stalno raste i ono je neophodno u svakom društvu, u svakoj državi. Funkcije osiguranja su univerzlane bez obzira na stepen razvoja društva, karakter društveno - političkih, društveno-ekonomskih odnosa, te su od izuzetnog značaja za svako društvo. Na univerzalno tehničkoj organizaciji osiguranja se za-sniva osiguranje, kako u savremenim razvijenim državama, tako i u zemljama u tranziciji. Osnovno obliježje savremenog osiguranja je stalno širenje obuhvatanja rizika. Osiguranici se i osiguravaju zbog rizika, štete , koji se stalno povećavaju, u rastuć- oj su putanji a što dovodi do stalnog širenja osiguranja. Osiguranje je pravno-ekonomska kategorija,čija je svrha da obezbjeđivanjem sre-dstava osiguranja u okviru odgovarajućeg oblika organizovanja, obezbjedi nakna-du štete ili isplati ugovorenu svotu novca u slučaju nastupanja osiguranog slučaja, a što ima za cilj obnovu uništenog ekonomskog dobra ili obezbjeđenje isplate odre-đene svote novca, u slučaju nastupanja osiguranog slučaja kada je u pitanju osigu-ranje lica. Funkcija osiguranja se pojavljuje u ulozi faktora privredne stabilnosti.Osim što je ekonomski, osiguranje je i pravni institut. Kako bi se realizovale ekonomske funk-cije osiguranja, neophodno je zaključiti ugovor o osiguranju,kojim se ugovarač os-iguranja obavezuje da plati određeni iznos osiguravaču, a osiguravač se obavezuje da ako se desi događaj kao osigurani slučaj, isplati ugovaraču (osiguraniku)ili nek-om trećem licu naknadu osiguranja, odnosno ugovorenu svotu novca. Da bi se obavljala djelatnost osiguranja, potrebno je da postoje odgovarajući prav-ni oblici organizovanja društva za osiguranje. Oni su različiti u pojedinim sistem-ima osiguranja u svijetu. Pojam prava osiguranja je znatno širi od pojma ugovora o osiguranju, čemu se vi-di i njihova razlika . Pomoću pojma ugovora o osiguranju ( pravna kategorija ) ne može se dati pojam cjelokupne djelatnosti osiguranja kao prvenstveno ekonomske kategorije.

6

Definicije osiguranja razlikuju se shodno ekonomsko-pravnim teorijama:teorija potrebe, teorija sigurnosti, tehničko-pravne i mješovite teorij(teorija preduzeća, teorija rizika , teorija rizične zajednice i teorija kompenzacije) i pravnim teorija- ma (teorija odštete itd.). Pravo osiguranja čine sve pravne norme koje se odnose na osiguranje.Ove norme mogu biti kako one koje regulišu pravni položaj društva za osiguranje(uključuju- ći i nadzor), tako i one norme koje regulišu osiguranje – pravne odnose kojima se zasniva djelatnost osiguranja imovine lice , poslovi saosiguranja,poslovi reosigur-anja,te i poslovi neposredno povezani sa poslovima osiguranja,te u širem smislu i pružanje drugih usluga u osiguranju. 2. OSNOVNE FUNKCIJE OSIGURANJA Osnovna funkcija osiguranja je zaštita pojedinca, njegove ličnosti i imovine. Staln-im razvojem osiguranja razvile su se i njegove druge funkcije, a koje su značajne kako za osiguranike, tako i za treća lica, kao i za društvo u cjelini. Savremeno osiguranje ima sljedeće funkcije: - zaštitnu u smislu pružanja zaštite imovine i lica - akumulacionu funkciju - socijalnu funkciju (funkcija poboljšanja uslova za život) - međunarodnu funkciju.

2.1 FUNKCIJA ZAŠ TITE IMOVINE I LICA Funkcija zaštite imovine i lica je osnovna i najstarija funkcija osiguranja.Iz nje pr- oizilaze i ostale funkcije osiguranja,koje su nastajale u pojedinim periodima razvo- osiguranja. Funkcija zaštite imovine i lica,preko osiguranja se ostvaruje neposred-no i posredno. Neposredno čuvanje imovine i lica, ostvaruje se prije svega preventivnom i repres-ivnom funkcijom osiguranja, te i bonifikacijom.Neposredno čuvanje imovine i lica sprečava nastanak šteta,doprinosi smanjivanju već nastale štete i stimuliše osigur-anike da sami efikasnije štite svoju imovinu, a posredno čuvanje imovine i lica sa-mo nadoknađuje već nastalu štetu. Najznačajniji vid neposredne zaštite imovine i lica predstavljaju preventivne mjere.

7

Interes pojedinca, kao i društva u cjelini jeste da se već nastala šteta u što kraćem roku nadoknadi, da se njene posljedice što više umanje,ali i prvenstveno da se org-anizuje takav sistem zaštite koji će omogućiti da štete ne nastanu ili da nastaju ali u što manjem obimu. Tako osiguranici plaćaju premiju osiguranja, u skladu sa zakonskim aktima, izdv-ajaju i dio za organizaciju i sprovođenje preventivnih mjera. Shodno Zakonu o osiguranju među poslove osiguranja imovine i lica,ubrajaju se i poslovi preduzimanje mjera za sprečavanje i suzbijanje rizika,koji ugrožavaju osi-gurana lica i imovinu. Sistem bonifikacije znači umanjivanje visine premija osiguranicima, koji su se u određenom periodu na svjestan način odnosili prema imovini koja je predmet osi-guranja.On je i stimulativna mjera za osiguranika da se odnosi savjesno prema os-iguranoj imovini,a to je i u interesu osiguranika jer mu imovina ostaje neoštećena, a i u narednom ugovornom roku za osiguranje uplaćuje manju premiju. U svojim aktima osiguravajuće društvo utvrđuje pravo na bonifikaciju,način ostv-arivanja prava na bonifikaciju i visinu bonifikacije. U pravu osiguranja su utvrđene i represivne mjere ili sankcije, koje veoma doprin-ose neposrednoj zaštiti imovine i lica. Represivnim mjerama se sankcionišu nesavj-esni osiguranici i represivna zaštita se sprovodi na više načina. Ako osiguranik namjerno ili prevarom izazove osigurani slučaj,osiguravajuće dru-štvo nije dužno da isplati naknadu osiguranja,a osiguranik je dužan preduzeti pro-pisane,ugovorne i ostale mjere neophodne da se spriječi nastupanje osiguranog sl-učaja,a ako isti nastupi, dužan je preduzeti sve što je moguće da se ograniče njege-gove štetne posljedice.Ukoliko to osiguranik ne učini, a za učinjene propuste nema opravdanja, obaveza društva za osiguranje se smanjuje za onoliko za koliko je na-stala veća šteta zbog neispunjenja obaveza osiguranika. Sistem represivnih mjera i sankcija je stimuliranje savjesnog odnosa osiguranika prema osiguranoj imovini , odnosno represija prema nesavjesnim osiguranicima. Društvo za osiguranje u svojim aktima propisuje obavezu povećanja premije za nesavjesne osiguranike u narenom ugovornom periodu, ali nemaju pravo da u odredbama ugovora predviđaju ih u uslovima osiguranja kao sankciju gubitka pr-ava na naknadu štete ili svotu osiguranja. Ukoliko osiguranik poslje nastanka osi-guranog slučaja ne izvrši u roku neku od svojih propisanih ili ugovornih obaveza.

8

Posredan način zaštite imovine i lica ostvaruje se tako, što kada nastupi osigurani slučaj, odnosno kada nastupi šteta, društvo za osiguranje u predviđenom roku isp-aćuje naknadu ili ugovorenu svotu novca osiguraniku i na taj način ga obeštećuje. Isplatom naknade štete ili ugovorene svote ostvaruje se najjednostavniji najvažni- iji vid zaštite imovine i lica, te se osiguranik obezbjeđuje na siguran način od rizi-ka štete. Funkcijom pravovremene organizovane obnove onoga što može biti uništeno, osi-guranje sprečava da se masa uloženih dobara ( investicija ) u proizvodnji u jednoj privredi smanji, te se pojavljuje kao elemenat stabilnosti u cjelokupnoj privredi. Osim zaštite lica (pojedinca) i imovine, savremeno osiguranje ima funkciju i zašti- te trećeg lica, uvođenja obaveznih osiguranja na osnovu zakona. Kad su u pitanju treća lica,to su lica koja bez svoje krivice pretrpe štetu na svojoj ličnosti ili imovini, te ih savremeno osiguranje u što većoj mjeri štiti.To je najčešće slučaj obaveznog osiguranja putnika u javnom saobraćaju,takozvano obavezno os-iguranje auto-odgovornosti i obavezno osiguranje korisnika, korisnika vazduhopl-ovstva za štete pričinjene trećim licima. Akumulaciona funkcija osiguranja je važna funkcija osiguranja u državama sa ra-zvijenom tržišnom privredom, kao i državama u tranziciji, kao što je to slučaj sa BiH. Društvo za osiguranje mora uvijek da raspolaže znatnim sredstvima, kako bi na osnovu ukupno uplaćenih premija velikog broja osiguranika vršilo naknadu št-ete onim osiguranicima na čijoj ličnosti ili imovini nastala šteta u raznim vremens-kim periodima. Na osnovu gore navedenog,i pored savremene tehničke organizacije osiguranja,dr-uštva za osiguranje trebala bi da u stabilnim uslovima funkcionisanja (poslovanja) raspolažu znatnim sredstvima raspoređenim u odgovarajućim fondovima te tako proizilazi iz suštine osiguranja i akumulaciona funkcija osiguranja.Socijalna funk-cija ili funkcija podizanja životnog standarda stanovništva proizilazi iz prethodne dvije funkcije osiguranja i to:funkcije zaštite imovine i lica i akumulacione funkci-je.Na osnovu ugovora o osiguranju osiguranom licu kada nastupi šteta se vrši nak-nada štete, a ako se radi o licu koje nije osigurano šteta se ne nadoknađuje. Iz oba-veze osiguravača da nadoknadi štetu osiguranom licu, proizilazi socijalna funkcija osiguranja. Socijalno osiguranje je poseban vid osiguranja, kojim se ne bave druš-tva za osiguranje samo, u neposrednoj je vezi sa zaštitom životnog standarda.

9

Osim neposrednog očuvanja životnog standarda osiguranika, osiguranje svoju so-cijalnu funkciju vrši posredno osiguravajući svoju akumulacionu funkciju, tj. ula-žući sredstva osiguranja prekofinanskijskih organizacija. U stabilnim uslovima privrede,osiguranje stvara uslove za poboljšanje životnog st-andarda ne samo pojedinca-osiguranika već i cjelog društva. Međunarodna funkcija osiguranja se ogleda u prenošenju rizika iz jedne zemlje u drugu zemlju neposrednim ili posrednim osiguranjem i predstavlja karakteristiku savremenog osiguranja. Domaća pravna i fizička lica mogu kod inostranog osiguravača osigurati imovinu i lica od rizika, od kojih se u domaćoj zemlji ne vrši osiguranje, kao i imovinu koja je predmet ekonomskih odnosa sa inostranstvom i drugu imovinu i lica na koje to propiše vlada dotične domaće zemlje. S obzirom na to da osiguranje i reosiguranje imaju sve više međunarodni karakt-rt,potrebno je ukazati i na postojanje svjetskog udruženja za pravo osiguranja(AI-DA )osnovano 1962 g., i do sada je održalo 10 kongresa baveći se najbitnijim odno-sno najaktuelnijim pitanjima savremenog osiguranja. 3.VRSTE OSIGURANJA Postoji veliki broj oblika kojima se javlja osiguranje, što je za posljedicu rezultira- lo potrebu za klasifikacijom i sitematizacijom osiguranja.Postoji brojni kriterij po-djele vrste osiguranja. Prema predmetu osiguranja, vrši se podjela na:

1. osiguranje imovine, 2. osiguranje lica, 3. osiguranje od odgovornosti

U zavisnosti od toga da li je osiguranje dobrovljno ili ne, vrši se podjela na : 1. dobrovoljna osiguranja koja su dominantna u ekonomskim, tržišnim odnosima. 2. obavezna osiguranja,gdje država tj.državni organi propisuju obavezu da se poj-edine vrste osiguranja moraju zaključiti, pritom ne određuje društvo kod koga se moraju zaključiti da bi se dobila dozvola za obavljanje odnosno produženje određ-ene djelatnosti . U našem pravnom sistemu, obavezna su 4 vida osiguranja: a). obavezno osiguranje putnika u javnom saobraćaju od posljedica nesretnog slu-čaja,

10

b) osiguranje vlasnika motornih i priključnih vozila od odgovornosti za štete priči-njene trećim licima, c)osiguranje vlasnika vazduhopolova od odgovornosti za štete pričinjene trećim li-cima, d) osiguranje depozita građana od banaka i dr. finanskiskih organizacija. S obzirom na pojedine grupe osiguranja podjela se vrši na : a) osiguranje civila b) osiguranje industrije c) osiguranje transporta d) osiguranje usjeva li plodova e) osiguranje motornih vozila f) osiguranje kredita g) osiguranje od opšte odgovornosti iz djelatnosti h) osiguranje zaštite i) osiguranje lica od posljedica nesretnog slučaja( nezgode) Svaka ova grupa se može podjeliti na brojne podvrste, npr.osiguranje civila se mo-že podjeliti na podvrste: osiguranje od opasnosti požara i drugih opasnosti osigur-anja, osiguranje od provalne krađe i razbojništva, osiguranje stakla od loma itd. Prema načinu organizovanja osiguranja djeli se na : a) premijski sistem b) sistem uzajamnog osiguranja. Prema načinu preuzimanja rizika osiguranja tj. prema načinu izravnanja rizika, vrši se podjela na: osiguranje, saosiguranje i reosiguranje. U zavisnosti od toga da li je ugovarač osiguranja pojedinac ili kolektiv podjela osiguranja se vrši na pojedinačno ( npr. osiguranje života ) i kolektivno osiguranje ( npr. kolektivno osiguranje radnika ) od posljedica nastupanja nesretnog slučaja. S obzirom na prirodu osiguranja djeli se na: a) kopneno osiguranje b) pomorsko osiguranje c) vazdušno osiguranje Prema Zakonu o osiguranju Bosne i Hercegovine, poslovi osiguranja djele se na dvije velike grupe i to:na poslove životnih osiguranja(life insurance ) i poslove ne -životnih osiguranja ( non life insurance).

11

Prema odredbama Zakona, vrste životnih osiguranja su:

a) osiguranje života b) ratno osiguranje c) dopunsko osiguranje uz osiguranje života d) dobrovoljno penzijsko osiguranje e) druge vrste životnih osiguranja. Vrste neživotnih osiguranja su:

1. osiguranje od posljedica nezgode, uključujući osiguranje od povreda na ra-du i profesionalnih oboljenja, koje pokriva:

a) isplatu ugovornih osiguranih suma, dijela osiguranih suma, odnosno naknadu ugovornih troškova

b) isplatu zbog posljedica povrede ili oštećenja zdravlja ili zbog smrti putnika,

2. dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje pokriva: a) jednokratna novčana naknada zbog nesposobnosti za rad b) naknadu ugovornih troškova lječenja c) kombinaciju isplate u skladu sa odredbama pod tačkom jedan i dva ove tačke d) poseban oblik dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja predstavlja putničko zdr-

avstveno osiguranje, 3. osiguranje motornih vozila koje pokriva štete na motornim vozilima na so-

pstveni pogon, osim šinskih vozila i na vozilima bez sopstvenog pogona, od-nosno gubitak tih vozila ,

4. osiguranje šinskih vozila, koje pokriva štete na šinskim vozilima, odnosno gubitak tih vozila,

5. osiguranje vazduhoplova, koje pokriva štete na vazduhoplovima, odnosno gubitak vazduhoplova,

6. osiguranje plovnih objekata( morskih, riječnih i jezerskih) 7. osiguranje robe u prevozu, koje pokriva štete u robi, odnosno gubitak robe,

bez ozira na vrstu prevoza 8. osiguranje imovine od požara i drugih opasnosti koje pokriva šteta na imo-

vini koja je nastala usljed požara,eksplozije,oluje i drugih prirodnih nezg-oda,atomske energije,klizanje i slijeganje tla,osim štete koju pokriva osigu-ranje iz takčki 3-7,

9. ostala osiguranja imovine, koja pokriva štete na imovini nastale zbog loma mašina, provalne krađe, loma stakla, štete imovine usljed djelovanja grada,

12

mraza ili drugih opasnosti, osim šteta koje pokrivaju osiguranje od tački 3-8,

10.osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, koje pokriva sve vrste odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila na sopstveni pogon na kopnu uključujući odgovornost prilikom transporta,

11.osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe vazduhoplova, koje pokriva sve vrste odgovornosti zbog njihove upotrebe vazduhoplova, uključujući i odg-vornosti putem transporta

12.osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe plovnih objekata koje pokriva sve vrste odgovornosti zbog upotrebe plovnih objekata uključujući odgov-ornosti prilikom transporta,

13.osiguranje od odgovornosti za štetu, koju pokriva ostala vrsta odgovorno-sti,osim odgovornosti iz tački 10-12,

14.osiguranje kredita koje pokriva:

a) rizik od neplaćanja,odnosno kašnjenja uplaćanja zbog nesolventnosti ili drugih događaja ili postupaka,

b) izvozne kredite i ostale rizike povezane sa izvozom trgovinom i zbog cjena na domaćem i stranom tržištu,

c) kredite koje se isplaćuju u ratama, d) hipotekama i lombardne kredite, e) poljoprivredne kredite, f) ostale kredite i zajmove,

15. osiguranje jemstva,koje garantuje neposredno ili posredno ispunjenje ob- aveza dužnika,

16.osiguranje finanskijskih gubitaka,koje pokriva finansijske gubitke zbog: a) gubitka zaposlenja, b) nedovoljnih prihoda, c) lošeg vremena, d) izgubljene dobiti, e) neplaniranih opštih troškova, f) neplaniranih troškova poslovanja. g) gubitka tržišne vrijednosti, h) gubitka zakupnine, odnosno prihoda, i) neposrednih poslovnih gubitaka, j) ostalih finansijskih gubitaka,

13

17.osiguranje troškova prema zaštiti, koje pokriva sudske troškove troškove advokata i druge troškove postupka,

18.osiguranje pomoći na putevima,koje pokriva pomoć licima koja naiđu na probleme na putovanju( odnosno u drugim slučajevima odsutnosti iz pre-bivališta ili boravišta),

19. druge vrste neživotnih osiguranja. 4. OSNOVNI ELEMENTI ( ČINIOCI OSIGURANJA) 4.1.RIZIK Ukoliko postoji određeni rizik odnosno opasnost koja prijeti nastaje potreba za za-štitom koja se realizuje pokrićem rizika putem osiguranja. Ukoliko ne postoji rizik ne može se ni zaključiti ugovor o osiguranju. Za osiguravača, u slučaju da se rizik pokriven ugovorom ostvari, postoji obaveza. Riječ rizik potiče od eng.riječi risk,danger,hazard,njemački Risiko i ima široko zn-ačenje, ali se najčešće definiše kao moguć, neizvjestan događaj na kojeg osiguranik ili neka druga lica nemogu da utiču,a istovremeno je pogodan da bude predmet os-igurnanja. Da bi rizik mogao biti predmet osiguranja, neophodno je ispunjenje sledećih uslo-va:

a) da ostvarenje rizika bude moguće, b) da postoji neizvjesnost pogledu mogućnosti njegovog nastupanja, c) da na nastupanje rizika ne utiče volja osiguranika ili nekog trećeg lica za-

interesovanog za njegovo nastupanje. Osim što je rizik budući događaj, njegovo nastupanje je ekonomski štetno, izaziva ekonomski štetne posljedice. Kod ugovora o osiguranju imovine pod rizikom smatramo budući neizvjesni doga-đaja , koji proizvodi štetne posljedice za imovinu osiguranika, ali kod osiguranja života to nemora značiti. Rizik ne mora uvijek biti samo negativan tzv. « loš rizik», on može biti «dobar », a to je u slučaju kod osiguranja života za slučaj doživljenja, gdje oštećenje rizika – doživljenje predstavlja sretan događaj. U pravilu u svim zakonodavstvima smatra se da je ugovor o osiguranju ništavan ukoliko se je već desio događaj, a koji ima svojstvo osiguranog slučaja u momentu njegovog zaključenja ili je prestala mogućnost da se on dogodi u momentu zaklju-čivanja ugovora o osiguranju.

14

Ove norme su regulisane Zakonom o obligacionim odnosima. Neophodno je napraviti razliku između rizika i osiguranog slučaja.Rizik predstav-lja apstraktnu opasnost, koja prijeti imovini ili licu, čija bi realizacija proizvela št-tetne posljedice. Osigurani slučaj predstavlja nastupanje događaja, odnosno njegovo ostvarenje. U pogledu nastupanja osiguranog slučaja usljed dejstva volje osiguranika ili nekog drugog zainteresovanog lica, bitno je kakav je taj uticaj bio.

Namjera je suprotna pravnom poredku,a i gruba nepažnja se načelno izjednačava i u pravu osiguranja i iste se pokrivaju kod osiguranja(od odgovornosti)osim u slu-čaju kada se gruba nepažnja isključuje ugovornim odredbama,odnosno uslovima osiguranja s obzirom na to da Zakon o obligacionim odnosima ne sadrži odredbe o isključenju iz osiguranja grube nepažnje. Prema mišljenju nekih autora, da li jedan događaj predstavlja rizik mora odgova-rati uslovima raspoređenosti u vremenu : prostoru, tj. da ispunjava uslove disper-zije . Po prirodi događaj mora biti takav da ne pogađa sve predmete i lica na jedn-om određenom mjestu, već samo na neka lica ili predmete i u različito vrijeme.Do-gađaj ne smije biti izolovan, mora se ponavljati pojedinačno. Osobina ponavljanja je bitna jer bez ne nema ekonomske potrebe za obezbjeđenje od štetnih posljedica, niti ima elemenata za utvrđivanje premije za pojedine grane osiguranja. Pri definiciji prava i obaveza ugovornih strana,pa u Zakonu o obligacionim odnos-ima utvrđena je obaveza osiguranika,odnosno ugovarača osiguranja da prijavi osi-guravaču sve okolnosti koje su od značaja za ocjenu rizika, a iste su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate.Osiguranik odnosno ugovarač osiguranja dužan je da obavjesti osiguravača o svakoj promjeni okolnosti,koja može biti od značaja za ocjenu rizika,pritom su osiguravaču data određena prava kao što su prava da pre-dloži novu stopu premije,odnosno da raskine ugovor,ako je povećanje rizika toliko da osiguravač ne bih zaključio ugovor da je takvo stanje postojalo u času njegovog sklapanja. Za savremeno osiguranje u razvijenim tržišnim državama uveden je takozvani «risk managment»,a koji predstavlja upravljanje rizicima u cilju iznalaženja i spr-ovođenja odgovarajućih mjera radi preventivnog djelovanja na rizike.

15

Proces «risk managment» odvija se u sljedećim etapama: - identifikacija rizika - analiza rizika - procjena rizika - djelovanje na rizik putem izbjegavanja, prevencije, redukcije, samopridržaja i

prenošenja rizika. U praksi se podupravljanjem rizika podrazumijeva prije svega identifikacija, pro-cjena i kontrola rizika.

4.2. PREMIJA OSIGURANJA Pod premijom osiguranja smatra se iznos koji ugovarač osiguranja je dužan da plati nakon zaključenog ugovora o osiguranju,tj. nakon što je potpisao polisu osig-uranja, te premija predstavlja cijenu osiguranja. U Zakonu o obligacionim odnosima utvrđena je dužnost plaćanja i primanja pre-mije, vrijeme i mjesto plaćanja premija i posljedice ne isplate premije. U Zakonu o osiguranju utvrđena je struktura premije osiguranja.Premija se sasto- ji iz dva dijela i to od funkcionalne premije i režijskog dodatka.Funkcionalna pre-mija se sastoji iz tehničke premije, a može se održavati i doprinos za preventivu ako je uračunat u premiju osiguranja. Tehnička premija služi za formiranje fond-dova za plaćanje šteta,ugovornih suma osiguranja i druge namjene u skladu sa us-lovima osiguranja. Doprinos za preventivu koristi se za sprovođenje mjera u cilju sprečavanja i suzbijanju rizika koji ugrožavaju imovinu osiguranika. Režijski dodatak se koristi za pokriće troškova sprovođenja osiguranja. Prenosne premije se obrazuju izdvajanjem iz ukupne premije osiguranja na kraju tekućeg obračunskog perioda, odvojeno za svaku vrstu osiguranja, srazmjerno o vremenu trajanja osiguranja. Prenosne premije su dio premije koji se koristi za pokriće ob-aveza iz osiguranja koje nastaju u narednom obračunskom periodu. Shodno Zakonu osiguranja, rezerve za učešće u dobiti obrazuju se u visini iznosa na koji osiguranici imaju pravo po osnovu učešća u dobiti iz ugovora o osiguranju života, ako se osiguranjici prihvatili da učestvuju u riziku deponovanja i ulaganja sredstava rezervi.Premija osiguranja je cjena koju ugovarač treba da plati osigur-avaču nakon zaključenog ugovora o osiguranju u zamjenu za prestaciju - isplatu naknadu iz osiguranja, de facto kako bi imovina odnosno neki drugi predmet osig-uranja bili osigurani.

16

Pri određivanju pojma premije bitno je znati i što su to pojmovi bonus - malus, franšiza i tehnički rezultat . Pod bonusom ( engl . no claim discount ) znači popust, koji osiguranik može da ostvari zbog nepostojanja štete uopšte ili zbog nepostoj-anja štete u određenom iznosu. Pravo na bonus, je pravo na sniženu premiju u navedenom periodu trajanja osigu-ranja,najčešće za narednu godinu dana, koliko je i vremenski trajanje poslise osig-uranja. Bonus se obračunava najčešće u određenom vremenskom postupku od ob-računate premije i odobrava se unaprijed za navedenu godinu dana.

Za razliku od bonusa,postoji pravo osiguravača da za naredni period trajanja ugo-varaču osiguranja obračunava uvećanu premiju osiguranja u vidu posebnog dopl-atka – malusa. Pitanje bonusa i malusa, tj. uslovi pod kojim se oni obračunavaju i u kojim iznosima , predstavlja komponentu konkurentnosti na tržištu osiguranja ali i oblike moguće nelojalne konkurencije. Pod franšizom ( engl. excess)se podrazumijeva ugovoreni iznos učešća osiguranika u naknadi štete. Franšiza se ne predpostavlja već mora ugovarati jer ona predstav-lja odstupanje odijela obeštećenja.Kod nas se primjenjuje i u obaveznom i u dobr-ovoljnom osiguranju.Ona predstavlja stimulativni instrument zaštite imovine,s ob-zirom da je osiguranik u principu pažljiviji sa osiguranom stvari jer je svjestan da će dio štete, ukoliko do nje dođe, sam snositi. U zavisnosti od toga, na koji način osiguranik učestvuje u šteti, razlikuju se: -integralna franšiza, osiguranik učestvuje u šteti samo ako je šteta niža od određe- nog ugovornog apsolutnog iznosa, tako da šteta pređe ugovoreni iznos franšize do-bija potpunu naknadu, - odbitna franšiza- osiguranik učestvuje u šteti uvjek u određenom ugovornom ap-solutnom iznosu,tako da kada šteta pređe ugovoreni iznos franšize dobija samo dio naknade koji prelazi visinu franšize, - proporcionalna franšiza -osiguranik snosi sam uvjek dio štete u određenom proc-entu. Tehnički rezultat je jedan od najvažnijih pojmova u praksi osiguranja.On je bitan kako za osiguravača , tako i za osiguranika. Osiguravač ne bi trebao da posluje sa negativnim tehničkim rezultatom,s obzirom na to da je iznos koji isplaćuje po osn-novu štete veći od iznosa koji naplaćuje po osnovu premija osiguranja.

17

Tehnički rezultat se iskazuje po granama osiguranja,jer se kroz njega definiše pos-slovna politika osiguravača.Važno je da i osiguranik prati ostvareni tehnički rezul-tat,kako bi pri zaključenju ugovora o osiguranju izabrao optimalno osiguravajuće pokriće.Tehnički rezultat se izračunava tako što se iznos likvidiranih šteta u tekuć-oj godini podijeli sa iznosom fakturisane tehničke premije u tekućoj godini i tako dobijeni iznos pomnoži sa 100,te se pritom dobija odgovarajući procenat kojim se iskazuje postignuti tehnički rezultat. 4.3. OSIGURANI SLUČAJ Jedan od osnovnih elemenata osiguranja je i osigurani slučaj. Realizacijom rizika čije je pokriće ugovoreno ugovorom o osiguranju nastaje osigurani slučaj. Osigurani slučaj se definiše kao budući neizvjestan i nezavisan događaj od isključ-ive volje ugovarača osiguranja , na koji se zaključuje osiguranje. Bez povremenih nastupanja osiguranih slučajeva ne bi bilo ni smisla zaključivati osiguranje. Nastupanjem osiguranog slučaja nastaje obaveza za osiguravača da isplati nakna-du ili svotu novca određeno ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti duži od 14 dana,računajući rok od dana kada je osiguravač dobio obavještenje da se os-igurani slučaj dogodio. Nastupanjem osiguranog slučaja nastaje šteta, a pod kojom se podrazumijeva gub-itak, odnosno smanjenje imovine ili povreda ( imovinskog dobra,zdravlja,časti itd) tzv. neimovinska šteta. Imovinska šteta se uglavnom javlja u dva oblika i to : a) kao stvarna šteta, kada dolazi do uništenja ili umanjenja imovine i b) kao izgubljene dobiti pod kojom se podrazumijeva gubitak one imovinske kori-

sti,koja ne postoji, ali koja bi nastala u redovnim u uobičajenim okolnostima i time bi uvećala imovinu oštećenog da nije došlo do štetnog događaja.

18

Imovinska osiguranja imaju funkciju nadoknađivanja imovinskih šteta i to uglav-nom stvari ili šteta pod određenim okolnostima i izgubljenu dobit. Štete na imovinu kao predmetu osiguranja mogu biti totalne i djelimične. U sluča-ju nastanka totalne štete ugovor o osiguranju prestaje u momentu uništavanja od-ređene stvari, a u slučaju nastanka djelimične štete,predmet osiguranja je oštećen, ali ne i uništen, te i ugovor ostaje na snazi. 4.4. SUMA OSIGURANJA Pod sumom osiguranja, podrazumijeva se iznos u zakonu ili ugovoru o osiguranju, odnosno polisi osiguranja, koji je prilikom naknade štete,gornja granica obaveze osiguravača.U Zakonu o obligacionim odnosima često se upotrebljava termin « sv-ota osiguranja», ali u praksi se koristi termin « suma osiguranja ». Termin « suma osiguranja » treba da se koristi u imovinskim osiguranjima , a termin « osigurana suma» u osiguranju lica. Osigurana suma se određuje ugovorom o osiguranju na polisi osiguranja ili na os-novu Zakona,kod obaveznih vidova osiguranja.Pri tome se osigurana suma ne do-vodi u vezi sa pretrpljenom štetom,niti je bitno kolika stvarna šteta, niti se ona ut-vrđuje. Naknada štete , u imovinskim osiguranjima , određuje se u odnosu na tri osnovna elementa: a) sumu osiguranja, b) visinu pretrpljene štete, c) vrijednost osigurane stvari. Visina naknade štete ne smije preći iznos pojedinačno ni iznos sume osiguranja ni visinu pretrpljene štete, niti vrijednost osigurane stvari. Ukoliko se dovede u pitanje suma osiguranja kao limit obaveze osiguravača, zaista dovodi u pitanje i čitav sistem osiguranja. Suma osiguranja je veoma važan eleme-nat ugovora o osiguranju. Što je veća suma osiguranja,tj. gornja obaveza osigurav-ača ,veća je i premija koju treba da plati ugovarač osiguranja i obrnuto. 5. POJAM I PREDMET PENZIJSKOG I INVALIDSKOG

OSIGURANJA

19

Penzijsko i invalidsko osiguranje je jedan od najznačajnijih,ali istovremeno i naj-efikasniji oblik organizovane zaštite radnika i njihovih članova porodice, u okviru koje se ostvaruju određene socijalne prestacije u slučaju osiguranog rizika. Penzijsko i invalidsko osiguranje je ustvari jedan od osnovnih vidova socijalne fu-nkcije prava osiguranja. Današnji sistem penzijskog i invalidskog osiguranja je predmet pažnje i posebnog interesa čitavog društva,jer bi isti trebao garantirati odnose u segmentu socijalnog osiguranja s ciljem da bi što veći broj ljudi, bez straha, bojazni i sa što više povjer-enja vidjelo svoju budućnost. Izmjenjni karakter sistema penzijskog invalidskog osiguranja,u savremenim razvijenim zemljama, rezultirao je potrebom da se mat-erija ovog osiguranja što detaljnije i bolje reguliše i u isto vrijeme obezbjedi odgo-varajuću zakonsku zaštitu interesa građana i društva u cjelini. U tim zemljama broj uživalaca penzijskog i invalidskog osiguranja stalno se pove-ćava,prosječni ljudski vijek se stalno produžava, a što dovodi do posljedice sve ve-ćeg broja lica, koja uživaju prednosti penzijskog i invalidskog osiguranja. Tome doprinosi smanjenje trajanja radnog vremena i povećanje slobodnog vrem-ena. Penzija u ovom slučaju, postaje sve interesantnija kategorija značajna za sva-ko društvo, svaku zemlju, koja se koristi od sve većeg broja ljudi i ista se sve duže koristi. Iz navedenog proizilazi,da su prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja sve više značajnija kao socijalna i ekonomska kategorija. Penzijsko i invalidsko osiguranje se definiše kao skup pravnih pravila kojima se određuju prava, obaveze i odnosi osiguranih lica koji su obuhvaćeni tom granom socijalnog osiguranja. Predmet prava penzijskog i invalidskog osiguranja su oni društveni odnosi koji to pravo normiraju,uređuju i regulišu.To su odnosi socijalne zaštite za slučaj staros-ti,smrti i invalidnosti,kao i drugi slučajevi regulisani u smislu važećih zakona o pe-nzijskom i invalidskom osiguranju. Pravo penzijskog invalidskog osiguranja društvene odnose pretvara u pravne odn-ose ove grane socijalnog osiguranja,te u proces uspostavljanja i življenja ovih pra-vnih odnosa , dolazi do konkretnih, individualnih ličnih prava i obaveza. Sistem penzijskog invalidskog osiguranja direktno ili indirektno utiče na motivac-iju zaposlenih , poslodavaca i drugih subjekata društveno - ekonomskog sistema u postizanju veće produktivnosti rada kao i ukupnog privrednog rasta i razvoja te na zaposleno, životni standard stanovništva, na zajedničku i opštu potrošnju i na ukupne privredno- socijalne odnose.

20

6. MODELI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U SVIJETU U svijetu se razlikuje nekoliko modela penzijsko i invalidskog osiguranja, koji od-ražavaju društveno ekonomske uslove u pojedinim državama. Najčešće se radi o općem obaveznom penzijskom sistemu i privatnim penzijskim sistemima sa razli-čitim modelima i podsistemima. U državama zapada postoje dva tipa penzijskog i invalidskog osiguranja, to su: a) evropski-kontinentalni tip penzijskog osiguranja, b) anglosaksonski tip penzijskog osiguranja. Evropski - kontinentalni tip penzijskog sistema jeste tip osiguranja koji je karak-tersitičan po organizaciji, koja je u pravilu odvojena od državne vlasti, te i po već-em ili manjem stepenu autonomije u pogledu unutrašnje organizacije i upravlja-nja. Osnovne karakteristike ovog sistema su:

1. finansiranje sa doprinosom zaposlenih i poslodavaca po načelu 50:50% i zajednički s njima upravljaju,

2. kao organi upravljanja javljaju se skupštine, razni odbori i druga tijela po načelu samouprave,

3. organizacione jedinice u provođenju penzijskog i invalidskog osiguranja su zavodi ili posebno blagajna na čeliu sa direktorom,

4. osiguranje se provodi za cijelu teritoriju države ili po regijama, odnosno užim političko – teritorijalnim ili administrativnim jedinicama.

Anglosaksonski tip je specifičan sistem penzijskog i invalidskog osiguranja, jer se javlja kao dio javne uprave,ali sa različitom organizacijom. Organizacijski se mo- že uspostaviti na centralnom ili lokalnom nivou ili kao integralni dio jedinica lok-ačne ili centralne uprave. Kod ovog sistema je karakteristično da osiguranjem up-ravljaju državni službenici.U pravilu penzije su jednake i niske, ali postoji moguć-nost i dopunskih penzija.

21

7.OSNOVNE KARAKTERISTIKE REFORMI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U zemljama EU, te i u drugim evropskim zemljama,sve više se postavlja pitanje sa-dašnjeg i budućeg finansiranja penzijskog i invalidskog osiguranja jer je stepen ovisnosti ne aktivnih penzionera sve veći u odnosu na aktivno stanovništvo i pred-viđa se da će taj stepen u 2020 g. biti veći od 33%. Sistem državnog finansiranja se označava kao prvi stepen penzijskog i invalidskog osiguranja,te se posebno analizira i afirmira, potiče razvoj sistema penzijskog osig-riamka putem kapitalnog pokrića.Ovaj proces je osim skandinavskih zemalja, zas-tupljen i u Hlandiji, Francuskoj i Švajcarskoj Još 1982 g., u okviru EU je ozakonjen penzijski sistem,te kao takav i danas egzisti-ra.Predstoji veća uloga privatnog sektora u domenu penzijskog sistema,ali i poten-ciranje odgovornosti pojedinca za svoju sigurniju budućnost. U vezi sa organizacijom i funkcionisanjem penzijskog sistema, evropske države se razvrstavaju u četiri grupe i to: 1. Skandinavske zemlje ( Švedska, Finska, Danska i Norveška), čije penzijski sist-em karakteriše kasna dob za penzionisanje jer ranije penzionisanje za posljedicu proizvodi i znatno manje penzije, 2. Zemlje kontinentalne Evrope ( SR Njemačka, Francuska, Austrija, Švajcarska, Belgija, Luksemburg) čiji sistem penzijskog osiguranja karakterišu izrazito visoki doprinosi i visok nivo primanja, te postoji tendencija reformi penzijskog sistema, 3. Zemlje južne Evrope ( Italija, Grčka, Španija , Portugal u kojima se godine za odlazak u penziju povisuju ali dolazi i do pooštravanja uslova za sticanje prava na penziju, 4.Velika Britanija-karakterišu je relativno niske i jednake penzije,s tim da se u pe-nzijskim uslovima pojavljuje idodatni stepen u vidu dopunskih penzija. Na osno-vu izloženog,glavna obilježja reformi penzijsko i invalidskog osiguranja su:starija dob za penzionisanje,veća fleksibilnost za godine penzionisanja,veće razdoblje pla-ćanja doprinosa, te kombiniranje penzije s dohodkom na radu, te strožiji uslovi za penzionisanje.

22

Reforme penzijskog i invalidskog osiguranja su posljedica demografskog starenja, nezaposlenosti,slobode ekonomskog rasta. Sve više dolazi do izražaja pojava zahtjeva reformi za jačanje uloge pojedinačne štednje, te privatnog sektora kada je u pitanju osiguranje za slučaj starosti te time se čini olakšica tereta javnom i obaveznom penzijskom i invalidskom osiguranju. Te reforme u penzijskom sistemu ogledaju se u: - sužavanju prava - sužavanju davanja u penzijsko i invalidsko osiguranje, - izmjeni načina usklađivanja penzija, - produženju staža osiguranja, - povećanju starosti, kao dobne granice za odlazak u penziju,

- izmjeni načina obračuna penzija.

Kod nas u Bosni i Hercegovini postoji još uvijek jednostepeni sistem penzijskog i invalidskog osiguranja,u kojem su do sada izvršene neke reforme,ali i dalje preds-atoji reforma cjelokupnog sistema penziskog i invalidskog osiguranja, te njihovo sprovođenje treba uskladiti sa mogućnostima u našoj državi. U Bosni i Hercegovini funkcioniše obavezno javno penzijsko i invalidsko osigura-nje uređeno entitetskim zakonima. U Federaciji BiH, kao i u Republici Srpskoj, za lica koja nisu obuhvaćena obavez-nim penzijskim i invalidskim osiguranjem,mogu sebe i članove svoje porodice dob-rovoljno osigurati pod uslovima i obimu utvrđenim entitetskim zakonima. 8. PRINCIPI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Među konvencijama MOR-a iz oblasti socijalnog osiguranja i za penzijsko i inval-idsko osiguranje,poseban značaj ima konvencija br.102, koja znači napredak u po-gledu izgradnje savremenog penzijskog i invalidskog osiguranja. Osnovna intencija ove konvencije je postizanje obezbjeđenja od svih socijalnih riz-ika, te ugradnju osnovnih principa penzijskog i invalidskog osiguranja u odnose sistema socijalnog osiguranja u svakoj državi u skladu sa ekonomskim mogućnost-ima zemalja i ekonomskim položajem zaštićenih lica.

23

Ukratko ćemo ukazati na osnovne principe iz penzijskog i invalidskog osiguranja. PRINCIP SOLIDARNOSTI Konvencija 102 ukazuje na stav da solidarno obezbjeđenje socijalnog osiguranja treba da obezbjedi predviđenja davanja i administrativne troškove koji su u vezi sa za ta davanja kolektivnim putem doprinosa. Iz ovog principa, slijedi i obaveza zaštite lica sa najnižim primanjima, tj. platama, ali da treba voditi računa o ekonomskoj sigurnosti države i kategoriji zaštićenih lica.Ovaj princip proizilazi iz važećih ustava svake zemlje, pa i naše,prema kojima se pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje,utvrđeno ustavom i zakonom obezbj-eđuje obaveznim osiguranjem na načelima solidarnosti i uzajamnosti. Kada je u pitanju obaveza zaštićenih lica da plaćaju doprinose ona ne može biti veća od 50 % ukupno potrebnih sredstava, ali treba istaći da su u našem sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja nosioci obaveza plaćanja doprinosa poslodav-ci,ali naglasiti i činjenicu da se sredstva za socijalno osiguranje,penzijsko i invali-dsko osiguranje obezbjeđuju i iz drugih izvora. PRINCIP OPĆE ODGOVORNOSTI DRŽAVE U SPROVOĐENJU PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Konvencija 102 obavezuje države u pogledu funkcionisanja i organizacije službe davanja, kako u pogledu potrebe ispitivanja i ekonomskog proračuna, tj. utvrđiv-anjem finansijskih obaveza matematičkim putem i uravnoteženjem proračuna, tako i u odnosu na utvrđivanje stopa namjenskih osiguranim slučajevima. Preko državnih organa treba da se vrši upravljanje penzijskog i invalidskog osig-uranja,a autonomiji subjekata osiguranja se daje subsidijaran i ograničen značaj. Ukoliko se poslovi upravljanja penzijskim i invalidskim osiguranjem ne vrše od strane ustanova,odnosno organizacija, onda taj status reguliše vlast ili organi drža-ave,koji su odgovorni parlamentu i u upravljanju treba da učestvuju i predstavni- ci zaštićenih lica.

24

U našem penzijskom i invalidskom osiguranju, subjekti ostvaruju prava iz penzij-skog i invalidskog osiguranja putem zakonske regulative a to je bitno za socijalnu sigurnost. Organizacija penzijskog i invalidskog osiguranja utvrđuje se zakonom, u saglasno-sti sa načinom ostvarivanja nadležnosti entiteta,a u Federacij BiH saglasno načinu ostvarivanja nadležnosti federalne i kantonalne vlasti u ovlasti ne samo penzijskog i invalidskog osiguranja već i cjele socijalne politike. PRINCIP OBUHVAĆENOSTI KRUGA ZAŠTIĆENIH LICA Krug zaštićenih lica treba da obuhvati propisane kategorije radnika ili članov nji-hovih porodica ( supružnike i djecu) naglašavajući da obuhvaćenost čini najmanje 50 % ukupnog broja zaposlenih lica,u kategorije aktivnog stanovništva koje pred-stavlja najmanje 20% od cjelokupnog stanovništva zemlje. U našem sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja obavezno su osigurana lica u radnom odnosu, u odnosu koji je izjednačen sa radnim odnosima, naši građani zaposleni kod stranih poslodavaca , lica bez državljanstva, te i lica koja obavljaju privrednu ili uslužnu djelatnost. PRINCIP ODREĐENOG KVALIFIKACIONOG PERIODA UPLATE DOPRINOSA Uslov za ostvarivanje pojedinih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao što su:pravo na invalidsku penziju, pravo na starosnu penziju, pravo na porodičnu penziju itd.predstavlja određena dužina staža,odnosno kvalifikacioni period uplate doprinosa. Da bi radnik ostvario svoja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja treba da redovno uplaćuje doprinose u fondove socijalnog osiguranja. Da bi se ostvarilo neko od gore navedenih prava, potrebna dužina staža se različi-to uređuje zakonom u zavisnosti od ostvarivanja pojedinih prava. Princip obezbjeđenja prava žalbe u slučaju da se neko od prava iz oblasti penzij-kog i invalidskog osiguranja odbije ili ospori nacionalno zakonodavstvo treba obe-zbjediti pravo žalbe kako bi se ostvarila zaštita prava osiguranih lica korisnika -

25

penzije , a u skladu sa propisima o upravnom postupku i zakonima u penzijskom i invalidskom osiguranju kao socijalnog propisa. PRINCIP OBUSTAVE DAVANJA U više slučajeva može doći do obustave davanja. Prvi slučaj je kada uživalac pra-va obavlja određenu djelatnost uz naknadu U ovom slučaju se radi o potpunoj ob-ustavi . Do djelimične obustave, može doći ukoliko zarada uživaoca prava, ili njegova dru-ga imovina, ili obje zajedno prelaze propisani iznos. Obustava davanja određenih prava u našem sistemu se vrši i prava mogu prestati samo u određenim slučajevima predviđena zakonom.Kada je u pitanju isplata pe-nzije u inostranstvo, ranije je to pitanje bilo regulisano aktima bivše Zajednice penzijskog i invalidskog osiguranja, ali sada se ti uslovi zakonom regulišu, u skla-du sa međunarodnim ugovorom , odnosno sporazumom o plaćanju primanja pod uslovom principa reciprociteta. Ukoliko ne postoji obaveza isplate penzija po međunarodnom ugovoru tj. isti nije zaključen sa našom zemljom,onda se isplata penzije vrši samo u određenim sluča-jevima gdje nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja određuje isplatu i to ukol-iko iz porodičnih, zdravstvenih razloga naši državljani odlaze u inostranstvo na stalni boravak. 9.PRAVNI ODNOSI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Nastanak socijalnopravnih odnosa iz penzijskog i invalidskog osiguranja, predpos-tavlja predhodno ispunjavanje sledeća tri uslova: a) postojanje pravnog osnova penzijskog i invalidskog osiguranja, b) postojanje stanja socijalne potrebe tj. nastupanje socijalnog osiguranog sluča-

ja (rizika) pokrivenog pravnim osnovom socijalnog osiguranja, c) izjava, odnosno zahtjev lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe odnosno

lica pogođenog osiguranim socijalnim slučajem.

26

Osim ovih opštih uslova za nastanak bilo kojeg pravnog odnosa iz penzijskog i invalidskog osiguranja istovremeno moraju biti ispunjeni kumulativno i posebni uslovi, koje lice treba da ispuni i to ono lično kako bi steklo svojstvo osiguranika, kako bi se ispunio opći uslov- postojanje pravnog odnosa. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja odnosno pravni odnos penzijskog i invalidskog osiguranja ne može da nastane, ako predhodno ne bude utvrđeno da za to ima pravni osnov socijalnog osiguranja, odnosno utvrđivanje postojanja svo-jstva statusa osiguranog lica kao uslova za nastanak pravnih odnosa iz penzijsk-og i invalidskog osiguranja. Osim utvrđivanja svojstva-statusa osiguranog lica po-trebno je da su ispunjena i ostala dva opšta uslova i to: a) nastupanje osiguranog slučaja i b) postojanje izjave odnosno zahtjeva osiguranog lica. Sve ovo gore navedeno se reguliše zakonom iz zakonskih odredbi vidljivo je da se osigurana lica razvrstavaju u više grupa ,prema njihovim svojstvima, vrsti radnog odnosa, trajanju radnog vremena i dr. 10. NASTUPANJE OSIGURANOG SLUČAJA(RIZIKA) KAO USLOVA POSTANKA PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Drugi opšti uslov nastanka pravnih odnosa penzijskog i invalidskog osiguranja jeste nastupanje osiguranog slučaja, tj. rizika pokrivenog pravnim uslovom penz-ijskog i invalidskog osiguranja. U pitanju je utvrđivanje postojanja socijalne potr-ebe predviđene zakonom. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, stiču se za slučaj: a) starosti, b) invalidnosti, c) smrti Rizici starosti i smrti su rizici penzijskog i invalidskog osiguranja, a rizik invalid-nosti je rizik invalidskog osiguranja. 10.1. STAROST I SMRT

27

Granica starosti, kao osigurani rizik ovisi o raznim elementima na osnovu rizika starosti,osiguranik uz ispunjenje i ostalih posebnih uslova,može ostvariti pravo na starosnu penziju. U državama u kojima postoji visoka stopa zaposlenosti,stimulira se da osiguranici budu što duže radno aktivni, jer na taj način utiče se na povećanje nacionalnog dohotka zemlje. Posle smrti osiguranika,članovi njegove porodice mogu ostvariti pravo na porodi-čnu penziju uz ispunjenje određenih posebnih uslova propisanim Zakonom o pen-zijskom i invalidskom osiguranju. Smrt osiguranika može nastupiti kao posljedica bolesti, nesreće na poslu, nesreće van posla i profesionalne bolesti. 10.2. INVALIDNOST Invalidnost,jedan od osnovnih rizika, postoji kad osiguranik na bilo koji način ost-ane potpuno nesposoban za obavljanje poslova na koje je bio raspoređen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti, a nastala je kao posljedica promjene u zdra-vstvenom stanju koje se ne može otkloniti liječenjem ili rehabilitacijom Kod osiguranika, kažemo da postoji promjena radne sposobnosti kad može da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovaraju njegovim psiho fizičkim i tjelesnim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Bitni elementi invalidnosti su: - da postoji potpuna nesposobnost ili promjena sposobnosti, - da je do potpune nesposobnosti, odnosno promjene radne sposobnosti došlo po

osnovu trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih bolešću,prof-esionalnom bolešću, povredom na radu ili van rada, a koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije,

- da zbog takve promjene zdravstvenog stanja osiguranik ne može obavljati posl-ove svog radnog mjesta.

Ukoliko osiguranik ne može da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima, ko- ji odgovaraju njegovim psiho fizičkim i tjelesnim sposobnostima sa ili bez prekval-ifikacije odnosno dokvalifikacije, kod istog postoji gubitak radne sposobnosti.

28

Uzrok invalidnosti je bitan kod utvrđivanja uslova za sticanje posebnih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i za određivanje visine novčanih davanja po osnovu tih prava. lice koje u smislu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju po osnovu inval-idnosti ostvaruje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja je invalid rada. Invalidi rada se razvrstvaju u prvu i drugu kategoriju invalidnosti. Od stepena in-validnosti ovisi i ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao što je:invalidska penzija,profesionalna rehabilitacija,zaposlenje na drugom odgovara-jućem poslu itd. Invalid prve kategorije invalidnosti je osiguranik kod koga nastane gubitak rad- ne sposobnosti,a invalid druge kategorije je osiguranik sa preostalom radnom sp-osobnošću. 10.3. IZJAVA LICA KOD OSIGURANOG SLUČAJA KAO USLOVA POSTANKA PRAVNIH ODNOSA I PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Izjava lica, odnosno zahtjev za ostvarivanje prava osiguranika kod osiguranog slučaja je treći opšti uslov za nastanak prava iz penzijskog i invalidskog o sigura-nja,odnosno specijalnih prava. Osigurano lice pokreće postupak za ostvarivanje svojih prava iz penzijskog i inv-alidskog osiguranja, zahtjevom kada ocjeni da su ispunjena sva tri uslova za za-snivanje socijalno pravnog odnosa. 11. ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Elementi pravnih odnosa penzijskog i invalidskog osiguranja su: a) subjekti pravnih odnosa penzijskog i invalidskog osiguranja, b) prava i obaveze iz pravnih odnosa penzijskog i invalidskog osiguranja, c) objekat,odnosno socijalne prestacije penzijskog i invalidskog osiguranja.

29

Subjekti pravnog odnosa penzijskog i invalidskog osiguranja su: a) osigurana lica, b) nosioci,odnosno fondovi u RS-u,zavodi u F BiH i druge organizacije, preduzeća,

ili poslodavci predviđeni zakonom.

Lica, tj .lica koja imaju status osiguranih lica u smislu pozitivne zakonodavne regul-ative obuhvaćena - pogođena osiguranim slučajem tj. rizikom i koja su podnijela u tom svojstvu zahtjev za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su osigurana lica penzijskog i invalidskog osiguranja. Osigurana lica djele sa na dvije grupe lica: a)osiguranike i b)osigurana lica u užem smislu Ove grupe imaju više podgrupa. Podgrupe osiguranika su: - lica u radnom odnosu i s njima izjednačena lica, - državljani entiteta BiH zaposleni kod stranih poslodavaca,

- strani državljani i lica bez državljanstva ,

- lica,koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost i druga lica, koja nisu u

radnom odnosu. Posebna grupa su zemljoradnici i članovi njihovih domaćinstava. U prvu podgrupu osiguranika sa obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem spadaju: a) zaposlenici na teritoriji oba entiteta BiH, b) profesionalna vojna lica, čije je svojstvo utvrđeno shodno propisima o vojnoj slu-žbi, c) zaposlenici organa unutrašnjih poslova, d) zaposlenici u sudskoj policij, te u kazneno popravnim ustanovama, e) imenovani i izabrani nosioci javne ili druge društvene funkcije na teritoriji entite-ta a za koji primaju plaću, naknadu plaće za obavljanje funkcije, f) zaposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriji entiteta a koji su upućeni na rad u inostranstvo, ako nisu obavezno osigurani propisima države u inostranstvu ili ukoliko međunarodnim ugovorom i sporazumom nije drugačije regulisano,

30

g) izabrani ili imenovani nosioci javne funkcije,ili neke druge društvene funkcije u organima BiH, ukoliko zakonom BiH nije drugačije regulisano, h) državljani BiH koji su zasnovali radni odnos kod organizacije koja obavlja svo-ju djelatnost u inostranstvu. Drugu podgrupu osiguranika obuhvaćenih obaveznim penzijskim i invalidskim os-iguranjem čine državljani entiteta BiH koji su: - na teritoriji entiteta zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija i usta-

nova,diplomatskih predstavništva,konzularnih predstavništva,ili su u ličnoj slu-žbi državljana, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije regulisano,

- lica zaposlena u inostranstvu ukoliko su bili pred odlazak u inostranstvo nepos-redno osigurani na teritoriji BiH, te i ako su imali prebivalište u BiH i nisu oba-vezno osigurani kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja,

- zaposlena lica kod stranog poslodavca u državi u kojoj su obavezno osigurani u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja, ali u kojoj prava iz penzijskog i in-validskog osiguranja ne mogu ostvarivati ili ih ne mogu koristiti van te zemlje, ali pod uslovom da su pred odlazak u inostranstvo imali prebivalište na teritor-iji BiH i da su državljani BiH

Treću podgrupu osiguranika,obuhvaćenih obaveznim penzijskim i invalidskim os-iguranjem čine lica strani državljani i lica bez državljanstva koji su na teritoriji BiH: - zaposleni kod stranog poslodavca, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drug-

ačije regulisano, - zaposleni kod međunarodnih ustanova i organizacija,stranih konzularnih pred-

stavništava,diplomatskih predstavništava,ako je tako osiguranje utvrđeno međ-unarodnim ugovorom ili sporazumom.

Četvrtu podgrupu osiguranika obuhvaćenih obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem čine lica, koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, tj. lica na teritoriji BiH: - lica koja obavljaju privrednu ili uslužnu djelatnost, - upisana u odgovarajući registar,

31

- lica koja obavljaju profesionalnu djelatnost u skladu sa posebnim propisima, te vjerski službenici,

- korisnici prava na odgovarajuće zapošljavanje za vrijeme prekvalifikacije ili do-kvalifikacije,

- vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu.

Posebnu podgrupu osiguranika čine zemljoradnici i članovi njihovih domaćinsta-va, te i druga lica koja se bave poljoprivrednom djelatnošću kao glavnim i jedinim zanimanjem, pod uslovom da imaju navršenih 15 godina života. Osigurana lica u užem smislu su lica koja su bila osiguranici prve, druge i treće po-dgrupe. Ta lica ostvaruju svoja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao osigurana lica i to u slučaju starosti i gubitka radne sposobnosti, po prestanku rad-nog odnosa i to: - dok primaju novčanu naknadu u vezi sa korištenjem prava na odgovarajuće

zaposlenje za vrijeme čekanja na zaposlenje, na vrijeme čekanja na prekvalif-ikaciju ili dokvalifikaciju,

- privremeno nezaposlena lica, prijavljena nadležnoj ustanovi za zapošljavanje entiteta BiH, ako je odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donešena u sl-učaju da je proveden postupak za prestanak preduzeća ili drugog pravnog lica, pod uslovom da su prije prestanka radnog odnosa bili neprekidno osigurani na-jmanje 10 mjeseci ili sa prekidom 12 mjeseci.

Osiguranje u ovom slučaju traje najmanje jednu godinu a najviše tri godine u to-ku radnog vijeka zaposlenika. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se osiguravaju svakom građaninu u slučaju gubitka radne sposobnosti ( invalidska penzija ), u slučaju smrti člana -os- iuranika zaposlenika, članovi njegove porodice stiču pravo na porodičnu penziju, ukoliko je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrti posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme: - rada u drugom preduzeću ili u drugom pravnom licu, shodno odredbama pro-

pisa o radnim odnosima, - obavljanju poslova bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), - obavljanju obaveznog praktičnog rada učenika i studenata u toku sticanja obr-

azovanja, - prekvalifikacije ili dokvalifikacije koju organizuje ustanova za zapošljavanje, - obavljanja javnih radova,

32

- omladinskog društveno organizovanog radnog angažovanja ( zadruge učenika, studenata, nezaposlene omladine),

- obavljanja privrednih i povremenih poslova u smislu propisa o radu, - učestvovanju na organizovanim sportskim takmičenjima, - stručnog osposobljavanja za rad djece sa teškoćama u razvoju, - izdržavanje kazne zatvora. Ova prava imaju državljanji entiteta BiH koji se nalazio u inostranstvu radi uče-nja, sticanja prakse, pod uslovom da su prije odlaska u inostranstvo imali prebiva-lište u BiH. Isti status imaju i strani državljani, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije regulisano. Posebnu grupu čine državljani BiH koji nisu obuhvaćeni obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem.Ova lica dobrovoljnim osiguranjem sebi i svojim članovi-ma domaćinstva osiguravaju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pod usl-ovima utvđenim Zakonom o penzijskom i invalidkskom osiguranju. Dobrovoljno se mogu osigurati lica pod sledećim uslovima: - da su navršili 15.g. života, - da imaju opštu zdravstvenu sposobnost.

Lica koja se nalaze na redovnom školovanju ili na osluženju vojnog roka ne mogu se dobrovoljno osigurati. Lica koja su se dobrovoljno osigurala, ne mogu ostvariti prava po osnovu druge kategorije invalidnosti ( preostala radna sposobnost). 12. PRAVA I OBAVEZE IZ PRAVNOG ODNOSA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Osnovna prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su : - pravo na starosnu penziju( za slučaj starosti), - pravo na invalidsku penziju( za slučaj invalidnosti), - pravo na porodičnu penziju(za slučaj smrti osiguranika),

33

- pravo osiguranika sa promjenjenom radnom sposobnošću, pravo na profesion-alnu rehabilitaciju, naknadu za fizičku onesposobljenost.

12.1.PRAVO NA STAROSNU PENZIJU Zakonski uslovi za sticanje prava na starosnu penziju različito su postavljeni u od-nosu na pojedine kategorije osiguranika, te se i starosne penzije mogu svrstati pre-ma grupama osiguranika. Sada su izjednačeni uslovi za sticanje prava na starosnu penziju, neovisno na pol dakle ( za muškarce i za žene). Shodno odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osiguranik sti-če pravo na starosnu penziju : - kada navrši 65 g. života i najmanje 20 g. penzijskog staža ( starosna penzija ), - kada navrši 40 g. penzijskog staža neovisno od navršenih godina života (puna

starosna penzija), - kada osiguranik (žena)navrši 55 g.života i 30 g. penzijskog staža, osiguranik mu-

škarac 60 g. života i 35 g. penzijskog staža, do 31.12.2008 g. ( prijevremena star-osna penzija).

U republici Srpskoj predviđena je izuzetna mogućnost za povoljnije sticanje prava na starosnu penziju i to osiguranik žena sa navršenih 60 g. života i najmanje 20 g. penzijskog staža ili sa navršenih 35.g. penzijskog staža neovisno od navršenih godi-na života. 12.2. PRAVO NA INVALIDSKU PENZIJU

Osiguranici kod kojih je utvrđena prva kategorija invalidnosti od strane ovlašten-og stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti, stiču pravo na invalidsku penziju pod sljedećim uslovima: - da je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću,

neovisno na dužinu penzijskog staža, - da je invalidnost prouzrokovana bolešću ili povredom van rada pod uslovom da

je osiguranik na dan nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva jednu trećinu radnog vijeka,koji se računa od njegove navršene dvade-sete godine života do dana nastanka invalidnosti, s tim što se radni vijek računa na pune godine.

34

Za osiguranike koji su bili na redovnom školovanju i time stekli višu ili visoku st-ručnu spremu, radni vijek se računa od navršene 22 g života ako je stekao višu str-učnu spremu, odnosno 25-te g. ako je stekao visoku stručnu spremu. Osiguranik kod koga je nastupila prva kategorija invalidnosti do navršene 30-te godine života stiče pravo na invalidsku penziju ukoliko je invalidnost prouzrokov-ana povredom na radu,ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva jednu trećinu radnog vijeka,ali najmanje jednu godinu staža osiguranja 12.3 .PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU Da bi članovi porodice ostvarili pravo na porodičnu penziju,potrebno je da su isp-unjeni opći i posebni uslovi. Opći uslovi se odnosena osiguranika, koje mora ispuniti do dana smrti,mora imati navršen određen penzijski staž,ili da je već bio uživalac invalidske odnosno staros-ne penzije. Članovi porodice stiču pravo na porodičnu penziju,ako je umrli osigur-anik ispunjavao jedan od sledećih uslova:

- po osnovu ostvarenog staža stekao uslove za invalidsku penziju, - bio korisnik starosne ili invalidske penzije.

Ukoliko je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, članovi porodice stiču pravo na porodicčnu penziju neovisno od dužine penzijskog staža osiguranika. Posebni uslovi su uslovi, koje treba da ispunjava član ili članovi porodice umrlog osiguranika. Među posebne uslove spadaju npr:određene godine starosti,određeno srodstvo itd. Ovi posebni uslovi su dopunski alternativni uslovi. Pravo na porodičnu penziju, pod utvrđenim uslovima, mogu ostvariti:

35

- bračni drug, - djeca osiguranika rođena u braku i van braka, - usvojena djeca,pastorčad koju je osiguranik izdržavao, - druga djeca bez roditelja,koje je osiguranik izdržavao do svoje smrti, - razvedeni bračni drug, ukoliko mu je sudskom odlukom utvrđeno pravo na izdr-

žavanje.

Prema novom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, pravo na porodičnu penziju više nemaju roditelji, braća i sestre. Udovica stiče pravo na porodičnu penziju, ako su ispunjeni sledeći uslovi: - ako je udovica do smrti bračnog druga navršila 45g. života, - da udova nije u radnom odnosu, - ako je do smrti bračnog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti bračnog

druga postala potpuno nesposobna za rad i privređivanje, - poslje smrti bračnog druga ostalo jedno il više djece,koja imaju pravo na porodi-

čnu penziju po tom bračnom drugu, a udovica vrši roditeljske dužnosti prema di-jeci, ukoliko za vrijeme školovanja,udovica postane potpuno nesposobna za rad i privređivanje, zadržava to pravo sve dok zato postoje uslovi.

Ukoliko za vrijeme školovanja djece udova navrši 45g.života, zadržava pravo na po-rodičnu penziju trajno. I u slučaju kada je djete osiguranika rođeno 300 dana poslije njegove smrti, udova stiče pravo na porodičnu penziju od dana smrti osiguranika. Kada je u pitanju udovac, isti stiče pravo na porodičnu penziju ako je: - da udovac nije u radnom odnosu, - do smrti bračnog druga navršio 60g. života, poslije smrti bračnog druga, - do smrti bračnog druga,ili u roku od jedne godine postao potpuno nesposoban za

rad i privređivanje i zadržava to pravo sve dok postoji nesposobnost za rad i pri-vređivanje,

- poslije smrti bračnog druga, ostalo jedno ili više djece, koja imaju pravo na poro-dičnu penziju, a udovac vrši roditeljske dužnosti prema toj djeci.

36

Ukoliko za vrijeme školovanja ( redovnog) djece postane nesposoban za rad i privr-eđivanje,zadržava to pravo dok postoji nesposobnost ili pak ukoliko navrši 60.g. živ- ota, zadržava to pravo tajno. Kada je u pitanju djete,djete stiče pravo na porodičnu penziju,od smrti osiguranika do navršenih 15g.života,a ukoliko je starije do navršenih 25g.života pod uslovom da se nalazi na redovnom školovanju. Djete koje postane nesposobno za rad i privređivanje prije15-te g.života ili dan prije smrti osiguranika, stiče i zadržava to pravo sve dok postoji potpuna nesposobnost za rad i privređivanje. Članovi porodice korisnika starosne ili invalidske penzije stiču pravo na porodičnu penziju pod istim uslovima, kao i članovi porodice osiguranika. Kada su u pitanju članovi porodice stranog državljanina osiguranika, ili korisnika invalidske ili starosne penzije, koji boravi u inostranstvu, stiču pravo na porodičnu penziju po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH,i ako pos-toji princip reciprociteta u pogledu ostvarivanja uzajamnih prava iz penzijskog i in-validskog osiguranja, odnosno ako budu usklađena ugovorom (sporazumom ) ukoli-ko je drugačije regulisano. 12.4. PRAVO INVALIDA II KATEGORIJE Osiguranici kod kojih je utvrđena II kategorija invalidnosti tj. preostala radna sp-osobnost, imaju pravo na : - raspoređivanje na drugo odgovarajuće radno mjesto, - odgovarajuće zaposlenje, - pravo na prekvalifikaciju, dokvalifikaciju, te i pravo na odgovarajuću novčanu

naknadu korištenjem tih prava.

Ta prava osiguranik ostvarujeu preduzeću ili kod poslodavca gdje je zaposlen. Pravo na raspoređivanje ili zaposlenje na drugo odgovarajuće radno mjesto ima osiguranik kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti ( preostala radna sposo-bnost) od strane stručnog organa za ocjenu radne sposobnosti.

37

Osiguranik koji nije navršio 55g. života i kod kojeg je utvrđena II kategorija inval-idnosti, ima pravo na prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju. Invalidi rada II kategorije imaju pravo i na naknadu i to: - plaće od dana nastanka invalidnosti, odnosno od dana raspoređivanja na drugo

odgovarajuće radno mjesto, odnosno od dana upućivanja na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju,

- plaće od dana završene prekvalifikacije , dokvalifikacije do dana raspoređiva-nja, odnosno zapošljavanja na drugo odgovarajuće radno mjesto,

- zbog manje plaće na drugom odgovarajućem poslu

12.5. PRAVO NA NOVČANU NAKNADU ZA FI ZIČKU ONESPOSOBLJENOST Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju je regulisano i pravo na fizičku onesposobljenost i fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio po-vredu ( nesreću na poslu ) ili značajnu onesposobljenost organa ili djela tijela , što pogoršava prirodnu i radnu aktivnost osiguranika. Uzroci nastanka rizika fizičke onesposobljenosti mogu biti različiti ali sticanjem prava na naknadu za fizičku onesposobljenost je uslovljeno da fizička onesposoblj-enost mora biti najmanje 30 % i da je nastala kao rezultat povrede na radu ili pro-fesionalnog oboljenja. Ovo pravo na fizičku onesposobljenost je samostalno i njegovo ostvarivanje je neo-visno od ostvarivanja drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao npr: pravo na invalidsku penziju, pravo na profesionalnu rehabilitaciju itd. 13. POSEBNI USLOVI ZA STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Da bi osigurano lice ostvarilo određena prava iz penzijskog i invalidskog osigura-nja, potrebno je da je nastupio određeni rizik,tj.osigurani slučaj i da ispunjava pr-opisane posebne uslove.

38

Osim opštih uslova za ostvarivanje prava po osnovu rizika smrti,starosti i invalidno- sti, potrebno je da osiguranik ispunjava i posebne uslove kao npr.poseban uslov koji se odnosi na dužinu penzijskog staža itd. Ukoliko kod osiguranika nastupi smrt ili invalidnost kao uzrok istih je nesreća na poslu ili profesionalna bolest penzijski staž nije bitan, već postojanje tih činjenica i u ovom slučaju dolazi do izražaja načelo solidarnosti. 14. PENZIJSKI STAŽ Penzijski staž kao institut penzijskog i invalidskog osiguranja, posebno je značajan u ostvarivanju socijalnih prestacija. Penzijski staž je rezultat rada osiguranog lica. U sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja javljaju se posebne vrste penzijskog staža kao: uvećani staž kao rezultat uticaja uslova rada na zdravlje i radnu sposob-nost osiguranika ( dolazi do uvećanja efektivnog trajanja staža ),zatim poseban pen-zijski staž kod posebnih kategorija osiguranika(vojske i policije) itd. Penzijski staž je ništa drugo do vrijeme koje se osiguraniku priznaje u postupku os-varivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. U smislu odredaba Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju,penzijski staž ob-uhvata: - vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja na snagu Zakona o penzijsk-

om i invalidskom osiguranju, koje se računa u staž osiguranja po odredbama ov-og Zakona i poseban staž u smislu ovog zakona,

- vrijeme navršenog dostupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osi-guranje koje se računa u penzijski staž po prethodnim propisima koji su važili.

Što se tiče penzijskog staža ostvarenog u bivšim republikama SFRJ, u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika do 6.3.1992 g., posebno je nag-lašeno da će se i taj staž do 6.3. 1992 g. uzeti u obzir državljanima BiH na teritoriji Federacije BiH za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja,a pen-zije će se određivati ( visina istih ) prema stažu ostvarenom u Federaciji BiH, ukoli-ko međunarodnim sporazumom ili ugovorom nije drugačije regulisano ili po prin-cipu reciprociteta.

39

Staž osiguranja kod različitih nosilaca penzijskog i invalidskog osiguranja u Fede-raciji BiH i Republici Srpskoj priznati će se u skladu sa ugovorom sa zaključenim između istih. Kada je u pitanju ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja po os-novu penzijskog staža , uzeti će se u staž osiguranja samo ono vrijeme, oni periodi rada za koje su uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. Penzijski staž se dijeli na : - staž osiguranja i - poseban staž

Staž osiguranja se djeli na: - staž osiguranja koji se računa sa efektivnim trajanjem i - staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

14.1. STAŽ OSIGURANJA SA EFEKTIVNI M TRAJANJEM U ovaj staž se računa vrijeme,koje je osiguranik proveo poslije navršene 15-te god-ine života u radnom odnosu, odnosno vrijeme rada po osnovu kojeg je bio obavez-no osiguran na penzijsko i invalidsko osiguranje. Razdoblje staža osiguranja sa efektivnim trajanjem djeli se na nekoliko grupa i to: - vrijeme koje je osiguranik proveo u radnom odnosu s punim radnim vremen-

om. Pod punim radnim vremenom se podrazumijeva i vrijeme koje zaposlenik provede u radnom odnosu sa skraćenim radnim vremenom, koje se u skladu sa propisima u radu smatra punim radnim vremenom, zatim vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara ukupn-om broju sati takvog rada ostvarenog z asvaku godinu,obračunatog na puno ra-dno vrijeme u skladu sa propisima o radnim odnosima.

- vrijeme provedeno izvan rada u toku trajanja, odnosno postojanja radnog odn-osa kao što je : odsustvo do 30 dana u jednoj kalendarskoj godini bez naknade plaće, vrijeme udaljenja ili suspenzije sa posla najviše do 30 dana ako je izrica-njem disciplinske kazne prestao radni odnos,vrijeme provedeno u pritvoru naj-više do 30 dana, izdržavanje kazne zatvora najviše do 30 dana.

40

- osiguraniku sa promjenjenom radnom sposobnošću, u staž osiguranja se računa vrijeme čekanja na prekvalifikaciju,odnosno dokvalifikaciju kao i vrijeme čeka-nja na odgovarajuće zaposlenje za vrijeme primanja odgovarajuće novčane nak-nade.

- u staž osiguranja računa se i vrijeme za koje je osiguranik bio prijavljen u dobr-voljno osiguranje i za koje vrijeme je uplaćen doprinos.

14.2. STAŽ OSIGURANJA SA UVEĆANI M TRAJANJEM Ovaj staž se javlja kao oblik zaštite osiguranika koji rade teške i za zdravlje štetne radne poslove na radnim mjestima na kojima poslije navršenih određenih godina ži-vota ne mogu uspješno i dalje da obavljaju profesionalnu djelatnost,te je predviđeno računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. Od težine i štetnosti rada,tj.od prirode posla,zavisi stepen uvećanja staža osiguranja, a koji može iznositi najviše 50%. Starosna granica, kao uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju, se smanjuje ovisno o stepenu povećanja staža osiguranja. Staž osiguranja zaposlenicima se može uvećati po osnovu dva kriterija i to : - zbog obavljanja poslova, koji su posebno teški i štetni po zdravlje i - zbog toga što vijek obavljanja profesionalnih djelatnosti je ograničen navršivši

određene godine života. Po gore navedenom prvom kriteriju, da bi se staž računao sa uvećanim trajanjem, potrebno je ispunjenje kumulativno sljedećih uslova: - u vezi sa obavljanjem poslova na radnom mjestu postoje znatno teški uticaji na

zdravstveno stanje i radnu sposobnost zaposlenika, iako su primjenjene sve opšte i posebne mjere zaštite na radu,u skladu sa propisima o zaštiti na radu,te i druge mjere koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja,

- da se gore navedeni poslovi obavljaju neposredno pored izvora štetnih uticaja ne-prekidno u procesu rada,

- da poslove obavlja isti radnik u toku punog radnog vremena uzevši u obzir i ra-

dno vrijeme kraće od 42 sata semično, a koje se izjednačava sa punim radnim vremenom,a u skladu sa propisima i općim aktima poslodavca, preduzeća i dru-gog pravnog lica.

41

To su poslovi zaposlenika u jamama, livaca, pilota i drugi slični poslovi. Staž osiguranja sa uvećanim trajanjem po kriteriju nemogućnosti obavljanja odr-eđene profesionalne djelatnosti poslije navršenih određenih godina života , računa se onim osiguranicima za koje je radni vijek profesionalne djelatnosti ograničen navršenjem određenih godina života. To su radna mjesta, na kojima zbog prirode i težine istih, fiziološke funkcije organ-izma opadaju u tolikoj mjeri da osiguraniku onemogućavaju dalje uspješno obav-ljanje iste profesionalne djelatnosti. To su prije svega poslovi u umjetničkoj djelatnosti( poslovi operskih pjevača, igra-ča narodnih igara u profesionalnim ansamblima) itd. Stepen uvećanja radnih mjesta sa uvećanim trajanjem utvrđuje Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra odbrane za vojne osiguranike, Federalnog ministra unutrašnjih poslova za zaposlene u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova i na prijedlog federalnog ministra pravde za zaposlene u sudskoj polciji i kazneno popravnim ustanovama. Gore navedena radna mjesta za zaposlene u konkretnim ministarstvima određuje Vlada kantona na prijedlog određenog kantonalnog ministra. Nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja utvrđuje postupak za utvrđivanje rad-nih mjesta sa uvećanim trajanjem,stepen uvećanja staža osiguranja na tim radnim mjestima,obim odgovarajućeg snižavanja starosne granice uz prethodno pribavlje-no mišljenje odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija,te i saglasnost Federal-nog ministarstva nadležnog za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja. Svakih 5 godina se vrši revizija radnih mjesta sa uvećanim trajanjem staža osigur-anja,i ona se obavlja od stranje nosioca penzijskog i invalidskog osiguranja, koji je i u ovom slučaju dužan pribaviti mišljenje odgovrajućih stručnih i naučnih organi-zacija, te i saglasnost federalnog ministarstva. 14.3. POSEBAN STAŽ

42

Poseban staž u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH ima isti značaj kao i staž osiguranja,tj.penzijski staž.U penzijski staž, pod određenim uslovi- ma, u dvostrukom trajanju računa se vrijeme: 1. učešća u pripremama za odbranu BiH, 2. učešća u odbrani BiH,kao pripadnika Armije BiH HVO-u, organima unutrašnjih

poslova, saglasno propisima koji su se odnosili na njih prije stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Priznanje posebnog staža odnosi se na period od 30 .4.1991. do 22.12.1995.g. Vlada Federacije BiH je obavezna donijeti propise o kriterijumu načinu i postupku prizn-avanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se vrijeme provedeno u oružanim sna-gama BiH priznaje u penzijski staž kao poseban staž. U Republici Srpskoj poseban staž u dvostrukom trajanju računa se: - pripadniku u oružanim snagama SFRJ,u oružanim sukobima na teritoriji Hrvat-

ske od 17.8 1990 .g, - pripadniku Vojske Republike Srpske i pripadniku ministarstva unutrašnjih pos-

lova Rebuplike Srpske od 4.8.1991 g., - pripadniku Vojske Republike Srpske i pripadniku ministarstva unutrašnjih posl-

ova Republike Srpske, bivše republičke Srpske Krajine u oružanim sukobima za vrijeme na teritoriji bivše SFRJ poslije 4. 8.1991.g. pod uslovom da ima prebiva-

lište na teritoriji Republike Srpske, - građaninu Republike Srpske u vrijeme učešća u antifašističkoj i oslobodilačkoj

borbi tokom XX vijeka kao pripadniku sprske,crnogorske ,vojske u otadžbini i Jugoslovenske vojske.

Pod stavkom 1 i 2 licima se računa u poseban staž i vrijeme provedeno u zarobljeni-štvu, na liječenju i medicinskoj rehabilitaciji zbog posljedica bolesti ili ranjava-nja. 14.4. DOKUP STAŽA U sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH nije previđen dokup up staža, ali je isti predviđen u penzijskom i invalidskom sistemu Republike Srpske.

Dokup staža može izvršiti poslodavac, ili osiguranik, pod uslovom da je osiguranik navršio godine života propisane za sticanje prava na starosnu penziju, ali nije ispun-io uslove penzijskog staža,ali se dokup staža može izvršiti najviše do tri godine. 43

Uz saglasnost Vlade Republike Srpske, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske opštim aktom utvrđuje uslove za dokup staža i to: visinu, način, rok plaćanja sredstava za dokup staža osiguranja. 15. POVREDA NA RADU Osigurani rizici u sistemu penzijskog i invalidskog osigurnja-smrt i invalidnost, mo-gu nastati kao posljedica: - povrede na radu i - profesionalne bolesti.

Zakonskim odredbama o povredi na radu, definisan je i pojam povrede na radu, pr-ema kome je to svaka povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkot-rajnim mehaničkim fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, te i povrede prouzrokov-ane naglim promjenama položaja tjela, opterećenjem tijela, ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma,ali pod uslovom da je povreda uzročno povezana sa vr-šenjem poslova radnog mjesta konkretnog zaposlenika, koji ima svojstvo osigurani-ka. Povredom na radu se smatra povreda koju osiguranik pretrpi i na redovnom putu od stana do posla i obratno,na putu poduzetom radi izvršavanja poslova radnog mj-esta konkretnog zaposlenika. Povredom na radu, smatraju se i povrede osiguranika koje pretrpi na radu na gore navedeni način i to : - u vezi sa korištenjem prava iz zdravstvenog osiguranja, tj. zdravstvene zaštite, - u vezi sa korištenjem prava na prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, - na radu,ili drugom poslu, koji vrši zaposlenik u interesu preduzeća ili drugog ra-

dnog lica, - pri učestvovanju u organizovanim sportskim takmičenjima koje organizuje nadl-

ežni organ.

44

Povredom na radu se smatra i povreda zemljoradnika, prouzrokovana neposredn-im i kratkotrajnim, mehaničkim ,fizičkim ili hemijskim djelovanjem, povreda prou-zrokovana naglim promjenama fiziološkog stanja organizma ili povreda uzročno vezana za obavljanje poslova u poljoprivrednoj djelatnosti. 16. PROFESIONALNA BOLEST Postoje profesionalne bolesti vezane za određena radna mjesta,na kojima se te bole-sti pojavljuju i listu profesionalne bolesti utvrđuje nosilac socijalnog osiguranja, po pribavljenom mišljenju stručnih organa, stručnih i naučnih organizacija uz saglasn-ost Federalnog ministarstva za socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice. Profesionalna bolest se pojavljuje kao uzrok, a osigurani slučajevi koji nastaju kao njena posljedica su: invalidnost osiguranika, pravo na profesionalnu rehabilitaciju, invalidsku penziju, i porodičnu penziju neovisno od dužine penzijskog staža. 17. POKRETANJE POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Da bi se uopšte i pokrenuo postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidsk-og osiguranja, predpostavka za ostvarivanje prava, se svodi na činjenjicu utvrđiva-nja svojstva osiguranika. Svojstvo osiguranika utvrđuje nadležna služba penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno zavod ili fond penzijskog i invalidskog osiguranja,na osnovu prijave osigur-anja,koju podnose osiguranici obračuna ili uplate doprinosa za penzijsko i invalids-ko osiguranje,a u skladu sa propisima o matičnoj evidenciji osiguranika i osiguranih lica.

U slučaju da gore navedena lica ne podnesu prijavu osiguranja,zaintreresovana lica mogu zahtijevati da nadležna služba za penzijsko i invalidsko osiguranje donese rje-šenje o utvrđivanju svojstva osiguranika, tj. osiguranog lica.

45

Na zahtjev osiguranika, pokreće se postupak za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Kada je u pitanju postupak za ostvarivanje prava na poro-dičnu penziju, pokreću ga članovi porodice umrlog osiguranika ili članovi porodice korisnika prava. Postupaka za ocjenu radne sposobnosti se takođe pokreće na zahtjev osiguranika. Svi ovi gore navedeni postupci za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu se pokrenuti po službenoj dužnosti. Kada je u pitanju postupak utvrđivanja invalidnosti, on ima svoje specifičnosti utv-rđivanja invalidnosti i potpune nesposobnosti za rad i privređivanje. Ta je činjenica važna za rješavanje konkretne stvari iz oblasti penzijskog i invalid-dskog osiguranja, a za isto je potrebno stručno znanje, osobe koja vodi postupak jer je potrebno izvesti dokaz vještačenja. To vještačenje vrši nadležni stručni organ za ocjenu radne sposobnosti u penzijsk-om i invalidskom osiguranju. Kada je za rješavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno pre-thodno odrediti postojanje invalidnosti, odnosno potpune nesposobnosti za rad i privređivanje nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja donosi rješenje na osno-vu, ocjene i mišljenja stučnog organa za ocjenu radne sposobnosti u penzijskom i invalidskom osiguranju. Nalaz, ocjena i mišljenje stručnog organa obavezno podliježu kontroli, te u postup-ku kontrole, ocjena i mišljenje stručnog organa mogu biti potvrđeni ili preinačeni. Nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja je ovlašten da utvrdi postupak za odre-đivanje činjenica u vezi sa postojanjem ili nepostojanjem invalidnosti,potpune nes-posobnosti za rad i privređivanje, te i odredi stručni organ za davanje, odnosno ko-nrolu nalaza, ocjene i mišljenja i njegovu kontrolu. Stručni organ donosi svoj nalaz, ocjenu i mišljenje u potrebnoj formi nosiocu penz-ijskog i invalidskog osiguranja, koji rješava konkretnu stvar iz okvira penzijskog i invalidskog osiguranja. Ukoliko postoji sumnja u tačnost nalaza, ocjene i mišljenja,vještačenjem bi trebalo obnoviti postupak. Ponovno vještačenje mogu izvršiti drugi stručnjaci organa za ocjenu radne sposobnosti u penzijskom i invalidskom osiguranju.

Nakon provedenog postupka o pravima osiguranika iz penzijskog i invalidskog osig-uranja nadležan nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja donosi rješenje u prvos-tepenom postupku, ali prethodno isti utvrđuje da li je osigurani rizik nastupio kao posljedica: invalidnosti, potpune nesposobnosti za rad i privređivanje.

46

Kao stručni organi vještačenja mogu biti: invalidske komisije, zavodi, centri i drugi subjekti koji odredi nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja. Protiv prvostepenih rješenja nosiocu penzijskog i invalidskog osiguranja, osigura-nik, korisnik prava ili član porodice osiguranika, može podnijeti žalbu drugostepe-nom organu nosioca osiguranja. Na osnovu navedenog obezbjeđena je i realizacija načela drugostepenosti, odnosno devolutivnosti.Žalba ima i suspenzivno dejstvo (odložno )jer nije predviđeno da žal-ba ne odlaže izvršenje rješenja na koje je uloženo. Što se tiče izvršenja rješenja, ono je povezano sa svojstvom konačnosti rješanja, jer se predviđa da ostvarivanje prava može doći samo ukoliko je rješenje postalo kon-ačno. Izvršenje su dužni obezbjediti: - poslodavac( preduzeća i druga pravna lica), - nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja.

Poslodavac je dužan da na osnovu konačnog rješenja nosioca penzijskog i invalids-kog osiguranja o pravu na raspoređivanje na druge poslove i radne zadatke, osigu-ranika rasporedi na radno mjesto prema njegovim sposobnostima puno radno vri-jeme pod uslovom da ne dođe do pogoršanja zdravstvenog stanja osiguranika. U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invaliskog osiguranja, osigurava se ne samo zaštita prava osiguranika i korisnika prava u sistemu penzijskog i invalid-skog osiguranja, već i sudska zaštita. Kada je u pitanju sudska zaštita prvenstveno se misli na mogućnost pokretanja upravnog spora protiv konačnih rješenja nosioca penzijskog i invalidskog osigura-nja. Pravosnažno rješenje se može označiti kao ono rješenje protiv koga se nemože izjaviti žalba niti tužba,a kojim je osiguranik,odnosno korisnik prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stekao određena prava.

Pravosnažna rješenja se mogu poništiti, izmjeniti ili ukinuti samo u izuzetnim sluč-ajevima koja su Zakonom o upravnom postupku ili specijalnim zakonom predviđ-eni.U ovom slučaju se radi o primjeni vanrednih pravnih sredstava. Zakonom o invalidskom i penzijskom osiguranju u skladu sa načelom pravosnažn-osti predviđena je i mogućnost izmjene pravosnažnog rješenja kojim se ostvaruju

47

prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja novim rješenjem pod uslovom da je prethodnim pravnosnažnim rješenjem povrijeđen zakon na štetu korisnika prava. Prava po ovom novom rješenju pripadaju od dana kada su ispunjeni zakonski usl-ovi za sticanje prava, ali unazad najviše 6 mjeseci od dana donošenja novog rješe-nja, koje postaje izvršno danom donošenja. Uvođenje izmjene pravosnažnog rješe-nja je dodatan specifičan vanredni pravni lijek u odnosu na sistem vanrednih pra-vnih ljekova predviđenih u Zakonu o upravnom postupku ali odredne Zakona o upravnom postupku nisu izričito isključene od primjene na rješavanje stvari iz penzijskog i invalidskog osiguranja. U pravilu,osiguranik ostvaruje pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja za vri-jeme rada u preduzeću, ili drugom pravnom licu, odnosno kod poslodavca. Ovo ostvarivanje znači ostvarivanje prava u sistemu penzijskog i invalidskog osig-uranja u širem smislu.Osiguranicima u preduzeću,kod poslodavca se osigurava za-štite prava, pod uslovima i na načina na koji se utvrđuje opštim aktom u preduze-ću, kod poslodavca, ali u skladu sa odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. U vrijeme nastanka invalidnosti, osiguranik kod poslodavca, odnosno u preduzeću, ostvaruje slijedeća prava: - pravo na prekvalifikaciju, dokvalifikaciju, - pravo na raspoređivanje na drugo odgovarajuće radno mjesto, - pravo na naknadu plate,tj.manje primljene plate,na drugom odgovarajućem pos-

u u slučaju postojanja druge kategorije invalidnosti. Ova gore navedena prava se ostvaruju od dana nastanka invalidnosti. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se stiču, ostvaruju i dospijevaju danom ispunjenja uslova ukoliko je zahtjev blagovremeno podnesen,a ako ne,najviše 6 mje-seci unazad od dana podnošenja zahtjeva.

Ovo se odnosi i na pravo na isplatu penzije, jer se penzija isplaćuje od dana ispunje-nja uslova za penziju, po prestanku radnog odnosa, ukoliko je zahtjev podnijet u ro-ku od 6 mjeseci od dana ispunjenja uslova,a ako ne najduže 6 mjeseci unazad od da-na podnošenja zahtjeva. Penzija se isplaćuje kako domaćem osiguraniku, tako i stranom državljaninu koji ima stalno boravište u inostranstvu ako sa odnosnom zemljom BiH ima sklopljen međunarodni ugovor, a ako ne onda na osnovu načela reciprociteta.

48

Našem državljaninu u inostranstvu se penzija isplaćuje ukoliko postoji obaveza po međunarodnom ugovoru, a ako ne nosilac penzijskog i invalidskog osiguranja može odobriti isplatu iz porodičnih i zdravstvenih razloga državljaninu Federacije BiH ako ima stalni boravak u inostranstvu. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju smrću korisnika prava i ista se isplaćuju za cijeli mjesec u kojem je korisnik prava umro. Također, ukoliko se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za sticanje prava iz penzijskog i invladiskog osiguranja i ista prestaju od prvog narednog mjeseca od dana donošenja rješenja o prestanku prava. Ukoliko udovica mlađa od 45 g. života odnosno udovac mlađi od 60 g. života sklopi novi brak gubi pravo na porodičnu penziju, osim ako je to pravo stekao po osnovu potpune nesposobnosti za rad i pri-vređivanje. Isplata porodične penzije obustavlja se djetetu dok se nalazi na odsluž-enju odnosno dosluženju vojnog roka. Kada su u pitanju prava stečena po osnovu invalidnosti, uslovljena su postojanja tog stanja, te ukoliko nastupe promjene usljed kojih se određeno pravo gubi,ili pak mišljenja, ili stiče neko drugo pravo, ove nastale promjene se stiču od dana nastan-ka promjene. Ovo se ne odnosi na utvrđeno i stečeno pravo na invalidsku penziju, ukoliko sam korisnik penzije to ne traži. Ukoliko se osiguranik nadjen u poziciji da stekne pravo na dvije ili više penzija u BiH, onda može koristiti samo jednu penziju po svom izboru, ali svakako onu koja je za njega najpovoljnija. 18. POJAM DOPRINOSA I VRSTE DOPRINOSA

Zakonom od doprinosima 1 uređen je sistem obaveznih doprinosa kao i osnovnih instrumenata za finansiranje obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, zdra-vstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti kao i gornja granica stopa dop-rinosa na teritoriji Federacije BiH-Federacije. Doprinosi i drugi izvori sredstava koji nisu obuhvaćeni ovim zakonom, za finansir-anje prava iznad obaveznog nivoa iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti, utvrđuju se u skladu sa federalnim zakonima iz tih oblasti i propisima donesenim na osnovu tih zakona.

49

1 Zakon o doprinosima (“Sl. novine FBiH”, broj 35/98,54/00,16,01,37/01 i 1/02).

Za sprovođenje socijalne politike i osnivanje službi socijalne zaštite u skladu sa Zakonom o doprinosima posebnim propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja,zdravstvenog osiguranja i osgiuranja od nezaposlenosti, nadležni su ka-toni i zakonom određeni organi nosilaca osiguranja. Doprinosi su prihod nosilaca socijalnog osiguranja. Oni se obračunavaju i plaćaju: iz ličnih primanja i drugih prihoda osiguranika, na isplaćena lična primanja na te-ret poslodavca i iz drugih izvora koji obezbjeđuju obveznici obračunavanja i up-late doprinosa u skladu sa propisima iz gore navedenih specijalnih oblasti. Obveznici doprinosa iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i zdravstv-enog osiguranja i za slučaj nezaposlenosti mogu biti fizička i prava lica kao što su npr. zavodi, fondovi, organi uprave i dr. Obveznik uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je sam osiguranik, obračun i obustavu uplate doprinosa mo- že vršiti i pravno ili fizičko lice - nerezident Federacije BiH koje zapošljava ovog osiguranika2 Državljanin BiH- Federacije BiH, ako je bio neposredno pred odlazak u inostrans-tvo osiguran u Federaciji BiH, odnosno ako je pred odlazak u inostranstvo imao prebivalište u Federaciji BiH i ako nije obavezno osiguran kao inostranog nosioca osiguranja, osigurava se na penzijsko i invalidsko osiguranje po ovom Zakonu. Obavezno je osigurano i lice koje je zaposleno kod stranog poslodavca u državi u kojoj je obavezno osigurano, ako se ne može ostvariti li koristiti to pravo van drža-ve u kojoj je osigurano. Prava utvrđena Zakonom o doprinosima osiguravaju se stranom državljaninu i li-cu bez državljanstva,koje je zaposleno na teritoriji Federacije BiH kod stranog po-slodavca (pravo ili fizičko lice), ako međunarodnim ugovorom nije drugačije uređ-eno i za zaposlene kod međunarodnih organizacija ili ustanova, stranih diplomat-skih i konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunaro-dnim ugovorom.

Kontrolu obračuna i uplate doprinosa vršit će Porezna uprava Federacije BiH i Finansijska policija, svako iz svog djelokruga. Da bi lakše shvatili što su to doprinosi iz penzijskog i invalidskog osiguranja, obja-snićemo osnovne pojmove vezane za doprinose,prije svega što su to doprinosi,vrste doprinosa, stope doprinosa, obračun i uplatu doprinosa,

50

2 čl. 11 Zakona o doprinosima («Sl. novine FbiH» broj 35/98).

rad službe matičme evidencije u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, rad Porezne uprave Federacije BiH kao organa kontrole obračuna i uplate doprinosa iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja. Doprinosi predstavljaju instrumenat javnih prihoda, kojim se obezbjeđuju sredst-va za finansiranje naknada iz obaveznog socijalnog osiguranja za lica koja su osi-guranici, odnosno za lica koja , kao članovi porodice osiguranika (preživjeli bračni drug, izdržavana djeca ili član porodice i dr. ) imaju određena prava iz oblasti soci-jalnog osiguranja. Sistem doprinosa obaveznog socijalnog osiguranja obuhvata tri oblasti: - penzijsko i invalidsko osiguranje - zdravstveno osiguranje i - osiguranje od nezaposlenosti.

Ovaj sistem je regulisan posebnim zakonima i to: Zakonom o penzijskom i invalid-skom osiguranju,Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava nezaposlenih lica. Finansiranje socijalne sigurnosti građana se može finansirati bilo transferima iz budžeta( npr.u Austriji,Danskoj i dr.),bilo putem doprinosa koji se usmjeravaju ka posebnim javnopravnim organizacijama socijalnog osiguranja (npr. Austriji,Franc-uskoj,Njemačkoj, Grčkoj i dr.) Finansiranje socijalne sigurnosti se odvija preko organizacija socijalnog osiguranja npr. fondovi, zavodi i sl.

Najveći dio svojih prihoda ove organizacije ostvaruju putem obaveznih doprinosa koje plaćaju osiguranici i poslodavci. Doprinosi za socijalno osiguranje mogu se utvrđivati na dva načina: - sistemom tekućeg(godišnjeg) usklađivanja sa rashodima iz socijalnog osiguranja

ili - sistemom akumulacije kapitala.

Prebacivanje odredaba o doprinosima u tri posebna zakona, učinilo je sistem dopri-nosa za obavezno socijalno osiguranje veoma netransparentim. Doprinosi se obračunavaju i plaćaju: 1. iz ličnih primanja i drugih prihoda osiguranika, 2. na isplaćena lična primanja na teret poslodavca,

51

3. iz drugih izvora, koje obezbjeđuju obveznici obračunavanja i uplate doprinosa u skladu sa propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti.

19.OBVEZNICI DOPRINOSA

Obveznik doprinosa shodno o Zakonu o doprinosima3 je fizičko lice-rezident Fede-racije: - koje je na teritoriji Federacije u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica-rez-

identa Federacije, - koje je izabrano ili imenovano na javnu ili drugu dužnost i za obavljanje te dužn-

osti ostvaruje plaću ili drugu naknadu koja se tretira kao plaća, - koje je na teritoriji Federacije zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica nerezide-

nta Federacije, međunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i konzularnog predstavništva, ako međunarnodnim ugovorom nije drugačije odr-eđeno.

- koje je od strane pravnog ili fizičkog licaa – rezidenta Federacije , kod kojeg je u

radnom odnosu, upućeno na rad ili stručno usavršavanje u inostranstvo,ako nije obavezno osigurano po propisima države u koju je upućeno ili ako međunarod-nim ugovorom nije drugačije određeno,

- koje je zaposleno u inostranstvu kod inostranog poslodavca,ako nije obavezno os-igurano kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja,

- koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu, drugu djelatnost kao osnovno zanimanje,

- koje osgrvaruje prihod od autorskih prava, ako nije obavezno osiguran po drug-om osnovu,

- koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, - vrhunski sportisti,ako nisu obavezno osigurani po drugom osnovu,

52

3 čl. 4. tačka 1.Zakona o doprinosima

- druga fizička lica-rezidenti Federacije,u skladu sa propisima iz oblasti penzijsk-og i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja ili osiguranja od nezaposl-enosti,

- fizičko lice- nerezident Federacije koje je na teritoriji Federacije: 1. u radnom odnosu kod pravog ili fizičkog lica- rezidenta Federacije, 2. zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica- nerezidenta Federacije,ako među-

narodnim ugovorom nije drugačije određeno, 3. zaposleno kod međunarodne organizacije ili ustanove ili stranog i diplom-

atskog i konzularnog predstavništva, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije predviđeno 4

Obveznik doprinosa iz člana 4. tačka 3. Zakona o doprinosima su i:zavod, fondovi, organi uprave i druga pravna i fizička lica određena propisima o penzijskom i in-validskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju i osiguraanju od nezaposlenosti. Rezidentom Federacije, u smislu Zakona o doprinosima smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije ima prebivalište ili boravište. Status rezidenta ima i fizičko lice koje je kao šef diplomatskog ili konzularnog pre-dstavništva ili kao diplomatski ili konzularni službenik zaposleno u domaćem dipl-omatskom ili konzularnom predstavništvu u inostranstvu, ako se na ta primanja ne plaćča doprinos u zemlji u kojoj je zaposleno. Isti status ima i fizičko lice koje je upućeno u inostranstvo radi obavljanja poslova za Federaciju, za fizičko ili pravno lice – rezidenta Federacije ili za međunarodnu organizaciju.

19.1. OSNOVICA DOPRINOSA I STOPE DOPRI NOSA

Osnovicu doprinosa shodno o Zakonu od doprinosima 5 čini:

1. bruto plaća zaposlenog radnika, rukovodnog radnika i pripravnika, 2. bruto plaća ili druga naknada funkcionera, koja zamjenjuje plaću, 3. naknadu plaće za prekid rada koji nije prouzrokovao radnik, 4. naknadu plaće za vrijeme praznika za koje se po zakonu ne radi, 5. naknada plaće za vrijeme odsustva sa posla radnika u vrijeme korištenje

godišnjeg odmora,

53

4 čl. tačka 2 Zakona o doprinosima 5 čl. 4 tačka 1. zakona o doprinosima

6. naknadu plaće za vrijeme odsustva sa posla u skladu sa zakonom, kolekt-ivnim ugovorom i dr.,

7. naknadu plaće za vrijeme odsustva radnika sa posla radi obrazovanja i stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije radnika,

8. naknadu plaće u slučajevima spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 da-na

9. naknadu plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne boles-ti, koja se isplaćuje iz sredstava pravnog, odnosno fizičkog lica kod kojeg je osiguranik zaposlen,

10. bruto plaća, odnosno naknada plaće zaposlenika koji samostalno obavlja privrednu,profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje,s tim da osnovica ne može biti niža od najniže plaće po kolektivnom ugovoru ili drugom propisu, odnosno za samostalne ugostiteljske radnje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih na teritoriji Federacije prema posljednj-em obavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku,

11. najniža plaća za zaposlene u Federaciji za osobe koje se bave zemljorad-njom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, a do utvrđivanja osnovice od stranih nadležnih organa iz člana 1. Zakona o doprinosima,

12. primanja od autorskih prava i primanja vrhunskih sportista, s tim da ta osnovica ne može biti niža od prosječne bruto plaće zaposlenih na teritor-iji Federacije po poslednjem objavljenom podatku,

13. ostala primanja i naknade fizičkih lica koja nisu obveznici doprinosa po drugom osnovu,u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osigur-anju, zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti.

Osnovicu dakle čini bruto plaća, odnosno naknada plaće radnika, utvrđena u skla-du sa zakonom ili drugim propisima, s tim da ta plaća ne može biti niža od prosječ-ne plaće zaposlenih na teritoriji Federacije, prema posljednjem objavljenom podat-ku Federalnog zavoda za statistiku za decembar ili poslednji mjesec s kojim je obj-avljen, tj. mjesec koji je kasniji od ova dva u kalendarskoj godini koja je neposred-no prethodila godini u kojoj se vrše plaćanja, s tim da će način obračunavanja i plaćanja propisati Federalni ministar finansija - Federalni ministar financija, Pra-vilnikom o načinu obračunavanja i uplate doprinosa. Osnovicu obveznika koji na teritoriji Federacije obavlja posao kod humanitarne organizacije- nerezidenta Federacije čini njegova bruto plaća, s tim da ta osnovica ne može biti niža od prosječne plaće zaposlenih na teritoriji Federacije prema pos-ljednjem objavljenom podatku od strane Federalnog zavoda za statistiku.

54

Osnovicu obračuna za obveznika koji je u radnom odnosu sa poslodavcem-rezide-ntom Federacije, a koji je upućen na rad ili stručno usavršavanje u inostranstvo, kako i za obveznika uposlenog u inostranstvu kod inostranog poslodavca čini lična primanja koja bi za istu vrstu posla ostvario u Federaciji, s tim da osnovica ne mo-že biti niža od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih u Federaciji po posljed-njem objavljenom podatku. Doprinosi se obračunavaju na osnovicu utvrđenu u skladu sa propisima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja,zdravstvenog osiguranja i osiguranja od neza-poslenosti. Najviše stope doprinosa mogu iznositi: - za penzijsko i invalidsko osiguranje: 1. iz ličnih primanja i drugih primanaj osiguranika 17%, 2. na isplaćena lična primanja na teret poslodavca 7%.

Na isplaćena lična primanja zaposlenih, kojima se staž osiguranja računa sa uveć-anim trajanjem, poslodavac plaća dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osig-uranje po stopi od: - 2%za osiguranika koj i obavlja posao na radnom mjestu-na kojem se 12 mjeseci

računa kao 14 mjeseci staža osiguranja

- 3%za osiguranika koji obavlja posao na radnom mjestu-na kojem se 12 mjeseci

računa kao 15 mjeseci staža osiguranja - 6%za osiguranika raspoređenog na radno mjesto- na kojima se 12 mjeseci efek-

tivnog rada računa preko 15 mjeseci staža osiguranja

- za zdravstveno osiguranje: 1. iz ličnih primanja i drugih primanja osiguranika 13%, 2. na isplaćena lična primanja na teret poslodavca 4%,

- za osiguranje od nezaposlenosti:

55

1. iz ličnih primanja i drugih primanja osiguranika 2%, 2. na isplaćena lična primanja na teret poslodavca 0,5 %.

19.2. OBRAČUN I UPLATA DOPRI NOSA Obračun i uplatu doprinosa za obveznike vrši isplatilac plaće i drugih ličnih prima-nja rezident Federacije prilikom svake isplate i to: - na plaće,naknadu plaća i drugih ličnih primanja zaposlenika po osnovu redovn-

og rada i izvan redovnog rada,doprinosi se obračunavaju i plaćaju na dan njih-ove isplate,

- na svoju plaći, fizičko lice koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovnim zanimanjem,kao i ono koje je zaposleno kod ne-rezidenta Federacije i ostali obveznici doprinosa, dužni su sami obračunavati i plaćati doprinose do 7-og u mjesecu za protekli mjesec,

- za obveznika koji je na teritoriji Federacije BiH zaposlen kod nerezidenata Fe-deracije, obračun i uplatu doprinosa može vršiti pravno ili fizičko lice- nerezid-ent Federacije i to do 7-og u mjesecu za protekli mjesec.

Prilikom svake isplate plaće i drugog primanja,isplatilac je dužan zaposleniku - ob-vezniku doprinosa u skladu sa Zakonom o doprinosima čl. 4 tačka 1 izdati jedan primjerak obračuna bruto plaće i doprinosa. Isplatilac je dužan za svaku isplatu sačiniti specifikaciju o isplati primanja i obrač-unu i uplati poreza i doprinosa i dostaviti je zajedno sa dokazima o izvršenoj isplati ,neto plaće,poreza na plaću i doprinosa iz i na plaću i druga lična primanja nadležn-oj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH istog dana,a najkasnije narednog dana po izvršenoj isplati istih. Isplatilac plaće i drugih ličnih primanja, doprinose iz plaća i doprinose na plaću usmjerava u skladu sa propisima, odnosno podzakonskim aktima donesenim na osnovu Zakona o doprinosima odgovarajućem korisniu, odnosno korisnicima.

56

Uplata doprinosa se vrši u konvertibilnim markama.Doprinosi se uplaćuju po vrsti na propisane uplatne račune putem ovlaštenih organizacija za obavljanje unutraš-njeg platnog prometa ( OOPP). Na iznose doprinosa iz sve tri oblasti, koji nisu plaćeni u propisanom roku plaća se kamata po stopi propisanoj Zakonom o v isini stope kamate na javne prihode, dne-vno za svaki dan zakašnjenja. Kontrolu obračuna i uplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije BiH i Finansijska policija, svako iz svog djelokruga, U slučaju ne plaćanja doprinosa u roku nadležna porezna uprava će donijeti rješenje o prinu-žnoj naplati.Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem doprinosa iz plaće ili na pla-ću provodi Porezna uprava Federacije BiH. 20.MATIČNA EVIDENCIJA O OSIGURANICIMA I KORISNICIMA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA Zakon o Matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja6 reguliše osnovna pitanja vezana sa matičnu evidenciju o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Ovim zakonom je ustanovljena matična evidencija o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koja sadrži podatke od interesa za Fe-deraciju BiH,neophodne za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osigura-nja i uređuje koji se podaci usnose u matičnu evidenciju, način ustrojavanja i vođe-nja matične evidencije, podnošenje prijava i rokovi za podnošenje prijava za mati-čnu evidenciju, kao i druga pitanja u vezi sa matičnom evidencijom. U matičnoj evidenciji se vode podaci o: osiguranicima, osiguranim licima i licima kojima je penzijski staž utvrđen rješenjem, odnosno licima kojima je vrijeme prov-edeno u radnom odnosu upisano u radnu knjižicu, kao i licima po međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju osiguranim licima, koja su ostvarila prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, tj .korisnicima prava iz penzijskog i invalidsk-og osiguranja, na taj način propisana Zakonom.

57

6 . Zakon o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja («Sl. novine FbiH» broj 42/04)

Matična evidencija se vodi prema jedinstvenim metodološkim načelima i jedinstve-nom kodeksu šifara. Matičnu evidenciju vodi Fedralni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.Podaci iz matične evidencije koriste se za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osi- guranja,provođenje tog osiguranja i druge potrebe određene drugim zakonima. Obveznici uplate doprinosa dostavljaju nosiocu osiguranja podatke na prijavama propisanim u skladu sa Zakonomm o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnic-ima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Obveznici uplate doprinosa dužni su omogućiti nosiocu osiguranja provjeru dostav-ljenih podataka, Svojstvo osiguranika, njegov staž osiguranja, poseban staž, plaće i doprinosi se utv-rđuju na osnovu isprava izdatih u skladu sa ovim Zakonom i drugim Zakonima. U matičnu evidenciju o osiguranicima i obveznicima uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje unose se podaci koji se odnose na:prezime( djevojačko prezi-me ) i ime, jedinstven matični broj građanina, lični ( matični ) broj, kojeg određuje nosilac osigurnaja, spol, dan, mjesec i godina rođenja, zanimanje, školska sprema, stručno obrazovanje,stručna sprema koja se traži za određeni posao, osnov osigur-anja, datum sticanja svojstva osiguranika. Da li je učesnik rata na osnovu kojeg mu se u penzijski staž priznaje poseban staž, poslovi koje je osiguranik obavljao - poslovi sa uvećanim trajanjem ( beneficirani poslovi),penzijski staž po vrstama radno vrijeme poslodavca, te i osiguranika- sed-mično i dnevno,broj sati provedenih na radu,plaći zaposlenika i naknadi plaće reg-istarski broj,naziv,adresa i sjedište,šifra djelatnosti, oblik vlasništva oblik organiz-ovanja i broj računa obveznika uplate doprinosa sa kojeg se vrši uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, identifikacioni broj poreskog obveznika, dat-um prestanka svojstva osiguranika, datum početka poslovanja obveznika uplate doprinosa,datum prestanka poslovanja obveznika uplate doprinosa, invalidi u smi-slu zakona,vrijeme služenja vojnog roka i drugi podaci vezani za ostvarivanje pra-va iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

58

20.1. PODNOŠENJE PRIJAVA MATIČNOJ EVIDENCIJI I POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE STAŽA OSIGURANJA, PLAĆA I UPLAĆENIH DOPRI NOSA Poslodavac, lice koje se bavi dopunskim zanimanjem,osiguranik koji je sam za se-be obveznik uplate doprinosa, nosilac zdravstvenog osiguranja i nadležna služba za zapošljavanje, kao obveznici uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osigura-nje podnose prijavu podataka za matičnu evidenciju nosiocu osiguranja. Poslodavac podnosi:prijavu početka poslovanja,prijavu prestanka poslovanja i pr-ijavu promjena u poslovanju obveznika uplate doprinosa, prijavu osiguranja za zaposlenike, odjavu osiguranja i prijavu promjene u toku osiguranja za zaposleni-ke, prijavu promjene podataka o stažu osiguranja,plaći zaposlenika i iznosu uplać-enog doprinosa, prijavu podataka o osiguranicima sa II kategorijom invalidnosti, prijavu podataka o osiguranicima koji su pretrpjeli nesreću na poslu,odnosno obo-ljeli od profesionalne bolesti.Lice koje se bavi dopunskim zanimanjem podnosi: pr-ijavu početka poslovanja i prijavu prestanka poslovanja obveznika uplate doprin-osa,prijavu promjena u poslovanju obveznika uplate doprinosa,prijavu osiguranja za zaposlenike, odjavu osiguranja za zaposlenike, prijavu promjena u toku osigur-anja za iste. Osiguranik koji sam sebi uplaćuje doprinose podnosi: prijavu početka poslovanja, prijavu prestanka poslovanja i prijavu promjene u toku poslovanja obveznika upl-ate doprinosa, prijavu osiguranja, odjavu osiguranja, prijavu promjena u toku osi-guranja. Nosilac osiguranja vodi matičnu evidenciju o utvrđenom stažu osiguranja i plaći odnosno osnovici osiguranja, uplaćenim doprinosima i promjenama tih podataka za osiguranike 7, za zemljoradnike i druge osiguranike koji su sebi sami uplaćivali doprinose (dobrovoljno osiguranje) Za tačnost podataka unesenih u prijavu podataka za vođenje matične evidencije osguranika odgovoran je podnosilac prijave podataka,odnosno odgovorno lice kod poslodavca koji je sam obveznik uplate doprinosa.

59

7 čl. 1. tačka 1. i čl. 17 Zakona o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima iz penzijskog i invalidskog osiguranja («Sl. novine FbiH» broj 42/04)

Nosilac osiguranja vrši kontrolu tačnosti podataka,kao i kontrolu načina popunjav-anja prijava. Obveznik je dužan omogućiti nosiocu osiguranja uvid u odgovarajući dokumentaciju radi provjere tačnosti prijavljenih podataka. Ako nosilac osiguranja prilikom provjere tačnosti podataka, utvrdi da prijava nije pravilno popunjena ili da podatci o stažu osiguranja i plaći nisu uneseni u prijavu u skladu sa Zakonom i ovim Zakonom , osigurati će pomoć podnosiocu prijave da izvrši ispravku u roku koji ne može biti duži od 30 dana. Podaci za vođenje matične evidencije dostavljaju se u zakonom utvrđenim rokovi-ma, najčešće je to rok od 8 dana. Nosilac osiguranja je dužan u određenim rokovi-ma izvršiti unošenje podataka u matičnu evidenciju iz podnesenih prijava u rokov-ima od 15 dana od dana prijema prijave. Jedinstvena metodološka načela i jedinstven kodeks šifara za vođenje matične evi-dencije, obrasce prijava matične evidencije utvrđene ovim Zakonom propisati će Federalni ministar rada i socijalne politike na prijedlog nosioca osiguranja u roku od dana stupanja na snagu ovog zakona. Nosilac osiguranja je dužan na zahtjev osiguranika da izda uvjerenje o podacima unesenim u matičnu evidenciju. Uvjerenje ima karakter javne isprave. Poslodavac je dužan po godišnjem obračunu, prije nego što dostavi podatke nosiocu osigura-nja, da da pismeno obavještenje osiguraniku o plaći ostvarenoj u prethodnoj kale-ndarskoj godini i uplaćenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ukoliko isti nije zadovoljan utvrđenim podacima o obavještenju, ima pravo prigo-vora u roku od 15 dana poslodavcu.

20.2. ČUVANJE DOKUMENTACIJE MATIČNE EVIDENCIJE, NADZOR I KAZNENE ODREDBE Dokumentacija koja služi za ustrojavanje i vođenje matične evidencije čuva se naj-manje 30 godina, računajući od dana sticanja prava utvrđenih na osnovu te doku-mentacije,ali ne manje od 10 godina od dana smrti korisnika prava odnosno prest-anka i gubitka tih prava. Za lica koja nisu stekla prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, podaci u mat-ičnoj evidenciji čuvaju se najmanje 40 godina,računajući od dana posljednjeg uno-šenja podataka u matičnu evidenciju.

60

Podaci iz prijava mogu se čuvati na mikrofilmovima,odnosno informacijskim med-ijima pod uslovom da se njima osigurava reprodukovanje prijave na originalan format uz potpunu vjernost sa originalom iste. Ovjerena fotokopija prijave, koju ovjerava nadležna služba osiguranja koja vodi matičnu evidenciju i ista služi za dokazivanje činjenica unesenih u matičnu eviden-ciju. Uništavanje dokumentacije koja služi za ustrojavanje i vođenje matične evidenci-je, po isteku rokova za čuvanje dokumentacije vrši stručna komisija koju osniva nosilac socijalnog osiguranja. Nadzor na primjenom ovog Zakona vrši nadležna inspekcija službe u okviru svog djelokruga u skladu sa odredbama Važećeg zakona o upravi u Federaciji BiH i dr-ugim propisima koji regulišu oblast inspekcijskog nadzora. Što se tiče kaznenih odredaba, novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kazniti će se poslodavac za prekršaj ako: ne podnese prijavu početka poslova-nja , ne podnese prijavu prestanka poslovanja i prijavu promjena u poslovanju u zakonom utvrđenim rokovima, ne podnese prijavu osiguranja, odjavu osiguranja i prijavu promjene u toku osiguranja u zakonskom roku, ne podnese prijavu podat-aka o stažu osiguranja,plaći, naknadi plaće ili osnovici osiguranja - takođe u zakon-skom roku,unese netačne podatke u prijavu podataka za vođenje matične evidenc-ije, ukoliko u propisanom roku ne otkloni netačne podatke, podnese gore navedene vrste prijava po isteku tog roka.

21.POREZNA UPRAVA(pojam, organizacija, rukovođenje pore znom upravom, rad porezne uprave)

Zakonom o poreznoj upravi8 regulisani su osnovni pojmovi vezani za pojam Pore-zne uprave njenu organizaciju,rukovođenje istom, kao i rad porezne uprave, zatim saradnja Porezne uprave sa drugim vladinim organima prava i obaveze Porezne uprave i poreznih obveznika,identifikacija i registracija poreznih obveznika, podn-ošenje poreznih prijava iplaćanja poreza,rezrez i naplata poreza,prinudna naplata poreza, naplata i povrat porea, žalbe na porezna rješenja i dr.

61

8 . Zakona o poreznoj upravi FbiH(«Sl.novine FbiH»broj 33/02)

Porezna uprave je Federalna uprava u sastavu Ministarstava. Poreznom upravom rukovodi direktor Porezne uprave, kojeg postavlja i razrješa-ava Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministarstva finansija. Direktor ima zamjenika, koji se postavlja i razrješava na isti način kao i direktor. Porezna uprava je organizovana na tri nivoa i to- na nivou Središnjeg ureda, kant-onalnih poreznih ureda i poreznih ispostava. Središnji ured Porezne uprave nalazi se u Sarajevu. Direktor postavlja i razrješava rukovodioce sektora unutar Središnjeg ureda, ruk-ovodioce kantonalnih poreznih ureda, uz saglasnost ministra. Rukovodilac kanton-alnog poreznog ureda postavlja i razrješava rukovodioce poreznih uspostava uz saglasnost direktora. Poslije rata u Republici Srpskoj stvoreni su poltički uslovi za reformu finansijsk-og sistema, kako bi se zemlja izvukla iz ekonomske i socijalne krize. Izvršena je reforma fiksalnog sistema, odnosno poreznog sistema i to integracijom, modernizacijom i rekonstrukcijom Uprava javnih prihoda i Finansijske policije u jedinstve organ Poreznu upravu.Porezna uprava je dobila legitimitet organa Rep-ubličke uprave i ista je u sastavu Ministarstava finansija Republike Srpske. Organizacija rada Porezne uprave vršiće se kroz 3 specijalizovana odjeljenja:odje-ljenja za kontrolu velikih poreznih obveznika, odjeljenja za krivične istrage i oba-vještenje,- odjeljenja za prinudnu napravu. Ova funkcionalna podjela sa tri odjeljenja ima za cilj maksimalnu specijalizaciju prava,obaveza i ovlaštenja Porezne uprave.Porezna uprava vrši kontrolu primjene poreskih zakona i podzakonskih akata uključujući tačan obračun i uplatu poreza i kamata, otkriva i sprečava izvršavanje krivičnih djela i poreznih prekršaja u okvi-ru svoje nadležnosti, te sprečava i otkriva korupciju. Radikalna zakonska novina jeste i da poreski službenici vode prekršajne postupke, a oni koji vode krivične istrage, imaju ovlaštenja da privode, hapse i preduzimaju druge mjere prinudne naplate uz obavezu nošenja vatrenog oružja. 21.1. NADLEŽNOSTI POREZNE UPRAVE U OBLASTI penzijskog i invalidskog osiguranja

Kontrolu obračuna uplaćenih,odnosno neuplaćenih sredstava za doprinose iz pen-zijskog i invalidskog osiguranja vrši Porezna uprava. Za obračun kamata na neup-laćene doprinose isključivo je ovlaštena Porezna uprava.

62

Kada je postupak kontrole vršila Porezna uprava-Kantonalne administrativne slu-žbe Zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje neće kontrolisati peri-ode koje je kontrolisala Porezna prava:ukoliko Porezna uprava nije utvrdila obav-ezu za sve prijavljene radnike,izvršiti će se obračun za radnike koji nisu obuhvaće-ni obračunom Porezne uprave, a kontrolori Kantonalne administrativne službe će zapisnikom utvrditi neobračunate doprinose-na osnovu doprinosa,Porezne uprave će zapisnikom utvrditi neobračunate doprinose.Federalni zavod neće dozvoliti ob-ročnu otplatu,niti će vršiti bilo kakve razgovore sa obveznikom o eventualnom sm-anjenju duga za neuplaćena sredstva za doprinose iz penzijskog i invalidskog osig-uranja. 22.ORGANIZACIJA FEDERALNOG ZAVODA ZA PENZIJSKO/MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE

Statut Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje objavljen je u«Sl.no vinama Federacije BiH»,broj 38/03 a Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osi-guranje tačnije upravni odbor Zavoda na sjednicama7.12.2001,28.1.2002,14.5.2002 donio je statut. Opće odredbe statuta se odnose na pitanja regulisana Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja, dakle na organizaciju Zavoda, za-tim pitanja o značaja za rad Zavoda, na prava, obaveze,odgovornosti i nadležnosti Federalnog zavoda, nadležnosti njegovog Upravnog odbora, nadležnosti Nadzorn-og odbora, nadležnosti Središnje administrativne službe, nadležnosti kantonalnih službi,uslove za imenovanje direktora i zamjenika direktora Središnje službe i ka-ntonalnih službi, djelokrug rada, ovlaštenja direktora i zamjenika direktora kant-onalnih službi, zatim osnove organizacije Središnje službe i kantonalnih službi, ja-vnost rada Federalnog zavoda te i druga pitanja značajna za rad Federalnog zavo-da. Sjedište Federalnog zavoda je u Mostaru. Federalni zavod ima i pečat i štambilj. Pečat Federalnog zavoda je okruglog oblika promjera 40 mm, sa sljedećim sadržajem : BOSNA I HERCEGOVI NA FEDERACIJA BiH

63

FEDERALNI ZAVOD ZA MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE MOSTAR FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE MOSTAR- pisan je latinicom Što se tiče štambilja Federalnog zavoda,on je praovugaonog oblika,latinicom pisan sa sljedećim sadržajem: FEDERALNI ZAVOD ZA MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE MOSTAR FEDERALNI ZAVOD ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE MOSTAR. Što se tiče nadležnosti Federalnog zavoda,on organizuje i provodi penzijsko i inva-lidsko osiguranje,ima javne oblasti u rješavanju o pravima iz penzijskog i invalid-skog osiguranja. Federalni zavod obavlja sljedeće poslove: - osigurava zakonitost u ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osigura-

nja, - pruža stručnu pomoć osiguranicima penzijskog i invalidskog osiguranja i koris-

nicima prava, - osigurava provođenje penzijskog i invalidskog osiguranja primjenom međunar-

odnih ugovora i sporazuma o socijalnom osiguranju, - odlučuje u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku u ostvarivanju

prava i obaveza iz penzijskog i invalidskog osiguranja, - provodi postupak u vezi sa ocjenom radne sposobnosti u penzijskom i invalids-

kom osiguranju, - vodi određene evidencije o osiguranicima i korisnicima prava i penzijskom i in-

validskom osiguranju, uz vođenje statistike o istom, - vodi informacijski sistem, kojim obavlja aktivnosti Federalnog zavoda, - prikuplja sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje iz drugih izvora, bez za-

duženja Federalnog zavoda, posluje i upravlja tim sredstvima, - vrši programiranje i planiranje razvoja sistema penzijskog i invalidskog osigur-

anja i Federalnog zavoda, - donosi opšta akta za provođenje penzijskog i invalidskog osiguranja, - obavlja i druge poslove u provođenju penzijskog i invalidskog osiguranja.

Federalni zavod svoju funkciju i gore navedene poslove vrši preko svojih organiza-cionih jedinica( središnje službe i kantonalnih službi).

64

22.1 .UPRAVNI ODBOR FEDERALNOG ZAVODA Upravni odbor Federalnog zavoda u skladu sa Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja vrši sljedeće poslove: - odlučuje o poslovanju imovinom Federalnog zavoda, - daje upute, preporuke, smjernice i mišljenje o određenim pitanjima direktoru,

zamjeniku direktora Federalnog zavoda,direktoru i zamjeniku direktora Sredi-šnje službe i kantonalnih službi,

- sarađuje sa međunarodnim i drugim organizacijama, - prati stanje o izvršenim kontrolama obračuna i uplate doprinosa, - donosi poslovnik o svom radu, - vrši druge poslove u okviru svoje nadležnosti.

Što se tiče nadležnosti Nadzornog odbora, u skladu sa Zakonom, vrši nadzornu fu-nkciju u Federalnom zavodu vodeći računa o dosljednoj primjeni i poštivanju pro-pisa iz penzijskog i invalidskog osiguranja, posebno propisa,koji se odnose na izvr-šavanje obaveza prema penzijskom i invalidskom osiguranju, te o namjenskom tr-ošenju finanskijskih sredstava Federalnog zavoda. 22.2. NADLEŽNOSTI DIREKTORA FEDERALNOG ZAVODA I ZAMJENI KA DIREKTORA Direktor Federalnog zavoda rukovodi radom Federalnog zavoda, odgovoran je za njegov rad, kao i za zakonitost rada Federalnog zavoda. Direktor Federalnog zavoda obavlja sledeće poslove:

- brine o namjenskom trošenju sredstava Federalnog zavoda, poslovanju Federa-

lnog zavoda te osigurava provođenje propisa u Federalnom zavodu, - predlaže Upravnom odboru pitanja za razmatranje i donošenje odluka iz djelo-

kruga rada Upravnog odbora, - zaključuje ugovore u ime Federalnog zavoda u granicama svojih ovlaštenja, - izvještava Upravni odbor o radu Federalnog zavoda, - osigurava rad Upravnog odbora i Nadzornog odbora, te sprovođenje njihovih

nalaza i odluka, - stara se o javnosti rada Federalnog zavoda i informisanju,

65

- vrši i druge poslove u skladu sa Statutom i Zakonom. - zamjenik direktora Federalnog zavoda pomaže u radu direktoru Federalnog

zavoda u obavljanju njegovih poslova gore navedenih,zamjenjuje direktora Fe-deralnog zavoda u njegovoj odustnosti i obavlja poslove gore navedene koje mu povjeri direktor Federalnog zavoda.

Direktor Federalnog zavoda i zamjenik direktora moraju imati usaglašene stavove kod predlaganja finansijskog plana Federalnog zavoda. U slučaju da se ne usaglase njihovi stavovi, odluku donosi Upravni odbor. 22.3. NADLEŽNOSTI SREDIŠNJE SLUŽBE FEDERALNOG ZAVODA I KANTONALNIH SLUŽBI Središnja služba Federalnog zavoda obavlja sljedeće poslove : - odlučuje u drugom stepenu upravnog postupka u ostvarivanju prava iz penzijs-

kog i invalidskog osiguranja, - priprema prijedloge opštih akata iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, - obavlja stručne poslove u vezi sa upravnim sporovima, - osigurava rad tijela Federalnog zavoda i informisanje javnosti, - obavlja pravne poslove u vezi sa imovinom Federalnog zavoda, - pruža pravnu pomoć u primjeni međunarodnih ugovora ( sporazuma) u socijal-

nom osiguranju i učestvuje u pregovorima sa organima za vezu sa inostranim nosiocem socijalnog osiguranja,

- vrši i druge poslove utvrđene opštim aktom Federalnog zavoda Kantonalna administrativna služba obavlja sljedeće poslove: - odlučuje u prvom stepenu upravnog postupka u ostvarivanju prava i obaveza iz

penzijskog i invalidskog osiguranja, - vrši kontrolu podataka o plaći i stažu osiguranja, obračunu i uplati doprinosa

za penzijsko i invalidsko osiguranje obveznika uplate doprinosa, - pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osigur-

anja, - vrši druge poslove utvrđene opštim aktom Federalnog zavoda.

66

Dvije ili više kantonalnih službi mogu se udružiti u jednu službu ukoliko će to dop-rinjeti većoj efikasnosti u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti, da se troškovi poslovanja znatno smanje i da se udruživanjem ne naruše prava osiguranika na stručnu pomoć pri ostvarivanju njihovih prava. Središnjom službom Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje ruko-vodi direktor Središnje službe i isti je nadležan za organizaciju poslova Središnje službe. Direktor Središnje službe vrši sljedeće poslove: - predlaže direktoru Federalnog zavoda program rada,finansijski plan Federaln-

og zavoda,zatim donošenje opštih akata,upustava, odluka i drugih akata Feder-alnog zavoda,

- stara se o zakonitom radu u postupku rješavanja o pravima iz penzijskog i inv-alidskog osiguranja,

- prati prikupljanje sredstava doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Direktor Središnje službe sklapa tj.zaključuje ugovor o radu sa zaposlenicima Sre-dišnje službe, odlučuje o pravima i obavezama zaposlenika Središnje službe i vrši druge poslove iz nadležnosti središnje službe. Zamjenik direktora Središnje službe zamjenjuje direktora u njegovoj odsutnosti i obavlja sve gore navedene poslove direktora Središnje službe, koje mu povjeri dir-ektor. I direktor i zamjenik direktora Središnje službe moraju imati usaglašene stavnove za zaključivanje ugovora o radu sa zaposlenicima Središnje službe, a odgovorni su za svoj rad Upravnom odboru i direktoru Federalnog zavoda. Kada je u pitanju organizacija rada kantonalne službe, direktor kantonalne službe organizuje poslove iz djelokruga rada kantonalne službe i to : - stara se o zakonitom radu na rješavanju o pravima iz penzijskog i invalidskog

osiguranja u prvom stepenu,

- stara se o pravovremenoj kontroli podataka o plaći i stažu osiguranja, obraču-nu i uplati doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje obveznika uplate dop-rinosa,

- zaključuje ugovore o radu sa zaposlenicima kantonalne službe, odlučuje o prav-

ama i obavezama zaposlenika kantonalne službe i vrši druge poslove iz djelokr-uga rada kantonalne službe.

67

Zamjenik direktora kantonalne službe zamjenjuje direktora kantonalne službe, te u njegovoj odsutnosti vrši neke od gore navedenih poslova, koje mu direktor kanto-nalne službe povjeri. Oni s u odgovorni za svoj rad Upravnom odboru i direktoru Federalnog zavoda. Što se tiče organizacije Središnje službe organizuje se u okviru sektora,odjeljenja i odsjeka za obavljanje sljedećih poslova: - administrativno tehnički poslovi Upravnog odbora, Nadzornog odbora, admini-

inistrativno- tehnički poslovi za direktora i zamjenika Federalnog zavoda, posl-ovi informisanja javnosti u kabinetu direktora i zamjenika direktora Federaln-og zavoda,

- interna revizija se obavlja u posebnoj organizacionoj jedinici, a ista je odgovor-na Nadzornom odboru,

- sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i normativno- pravne poslove, plana analize i finansijskog poslovanja, rješavanja u drugom stepenu u skladu sa dom-aćim propisima i uz primjenu međunarodnih sporazuma(ugovora) o socijalnom osiguranju ,

- poslove instruktaže u rješavanju o pravima iz penzijskog i invalidskog osigura-nja, poslove matične evidencije,poslove likvidacije penzija (isplate penzija) i tra-nsfera penzija u inostranstvo, poslove informacijskog sistema javnosti, poslove imovinsko - pravne prirode, poslove ocjenivanja radne sposobnosti, poslove nor-mativno-pravne prirode u vezi sa ostvarivanjem prava, obaveza i odgovornosti zaposlenika i obavlja druge poslove utvrđene opštim aktom Federalnog zavoda.

Organizacija kantonalnih službi se obavlja u okviru sektora, odjeljenja i odsjeka i organizuju se sljedeći poslovi: - rješavanje o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja u prvom stepenu po

domaćim propisima i uz primjenu međunarodnih ugovora o socijalnom osigur anju, likvidacije penzija i naknada kontrola obračuna i uplate doprinosa u knji-govodstvenim, računovodstvenim poslovima,

- poslovi matične evidencije , - poslovi prijema na osiguranje, - poslove kompletiranja zahtjeva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja,prijema i kontrole matične evidencije i pružanja pravne pomoći korisn- icima i organizacijama iz oblasti prava penzijskog i invalidskog osiguranja, -kadrovske, pravne i druge opšte poslove utvrđene opštim aktom Federalnog zavo-da.

68

Gore navedene poslove obavljaju poslovnice kantonalnih službi.

Osigruanje rada Federalnog zavoda se vrši na osnovu dva osnovna principa i to: - javnosti rada Federalnog zavoda, - principa profesionalne tajne.

Federalni zavod radi na principu javnosti i to putem : - objavljivanja opštih akata Federalnog zavoda kojim se utvrđuju prava i obave-

ze osiguranika i korisnika prava, u «Službenim novinama Federacije BiH», - obavještavanjem preko sredstava javnog informisanja o radu Federalnog zavo-

da u vezi sa provođenjem penzijskog i invalidskog osiguranja, - redovnim mjesečnim obavještenjem o prihodima i rashodima Federalnog zavo-

da, obavještavanjem nadležnih organa Federacije BiH, - izdavanjem glasila, u kome se objavljuju opšti akti Federalnog zavoda.

Gore navedena obavještenja daju direktor Federalnog zavoda ili njegov zamjenik, direktor ili zamjenik direktora Središnje službe,direktori ili zamjenici kantonalnih službi. Pod profesionalnom tajnom smatraju se podatci o ličnom ili porodičnom životu os-guranika i korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i drugih lica koja upoznaju zaposlenici Federalnog zavoda u vršenju svojih poslova ili koje saznaju članovi Upravnog odbora,Nadzornog odbora,a čije bi neovlašteno saopštenje moglo da šteti interesu lica na koje se podatak odnosi. Podatci o fizičkom licu i drugi podatci utvrđeni opštim aktom Federalnog zavoda, pohranjeni u informativnom uslužnom materijalu su također profesionalna tajna. Na osnovu principa pouzdanosti i povjerljivosti obavlja se korištenje prijavljenih podataka. Povjerljivi podatci se koriste isključivo za njihovu namjenu, za koju su prikupljeni. Lice na koga se odnose prijavljeni podatci, može dati svoj pristanak da se podatci koriste i u neke druge svrhe. Kada je u pitanju razmjena podataka između Središnje službe i kantonalnih služ-bi, oni ne podliježu principu ograničavanja povjerljivosti. Kantonalne službe su obavezne da dostave potpune podatke Središnjoj službi, pa čak i one koji su povjerljivi.

69

Osim statuta Federalnog zavoda , unutrašnju organizaciju Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje se uređuje odlukom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, središnjoj službi, kantona-lnim administrativnim službama. Dobrom unutrašnjom organizacijom Federalnog zavoda, Središnje administrativne službe i kantonalnih administrativnih službi obezbjeđuje se : - efikasnost u obavljanju poslom, racionalna organizacija rada i uspješno rukov-

vođenje Federalnim zavodom i njegovim organizacionim jedinicama, - bolja je puna saradnja Federalnog zavoda sa drugim organima i institucijama, - potpuna zaposlenost svakog izvršioca, maksimalno korištenje njihovih stručnih

znanja i drugih radnih sposobnosti, - grupisanje poslova prema njihovoj međusobnoj povezanosti, srodnosti, vrsti, ob-

imu, složenosti i drugim uslovima za njihovo izvršenje.

Upravni odbor upravlja Federalnim zavodom, a kontrolu rada Federalnog zavoda vrši nadzorni odbor putem koga određene revizije Federalnog zavoda vrši direkt-or. Središnja administrativna služba se sastoji iz sljedećih organizacionih jedinica: - ureda direktora i zamjenika direktora Federalnog zavoda, - ureda Interne revizije,sektora za sistem i sprovođenje prava iz penzijskog i inv-

alidskog osiguranja, - sektora za ekonomske-finansijske poslove,sektora za imovinsko -pravne, norma-

tivno-pravne,kadrovske i opšte poslove, - sektora za informacijski sistem, - sektora za poslove ocjene radne sposobnosti u penzijskom i invalidskom osigur-

anju.

U uredu direktora i zamjenika direktora Federalnog zavoda vrše se poslovi savjet-nika direktora Federalnog zavoda, administrativno - tehnički poslovi Upravnog od-bora i Nadzornog odbora,administrativno- tehnički poslovi za direktora i zamjeni-ka direktora Federalnog zavoda i informisanja javnosti.

U Uredu interne revizije obavljaju se poslovi kontrole rada Federalnog zavoda, čiji rezultati se podnose u pismenoj formi Nadzornom odboru, Upravnom odboru, dir-ektoru Federalnog zavoda i dotičnoj organizacionoj jedinici gdje je vršena revizija. Uredi interne revizije ima neograničeni pristup svim informacijama.

70

Ugovor o radu glavni interni revizor zaključuje uz saglasnost Nadzornog odbora Federalnog zavoda niti bez njegove saglasnosti nemože ni prestati ugovor o radu otkazom ili se mjenjati. U Sektoru za sistem i sprovođenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se obavljaju poslovi sprovođenja penzijskog i invalidskog osiguranja, rješavanje u dr-ugom stepenu o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa domać-im, propisima, odnosno i uz primjenu međunarodnih ugovora ili sporazuma,poslovi staža osiguranja sa uvećanim trajanjem, praćenje rada zakonitosti i koordiniranja rada kantonalnih službi u ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osigura-nja, poslovi izrade instrukcija za primjenu domaćih propisa o penzijskom i invali-dskom osiguranju i međunarodnih ugovora ili s porazuma o socijalnom osiguranju, transfera penzija, poslovi korepondencije,poslovi prevođenja , poslovi matične evid-encije, poslovi likvidacije penzija i transfera istih u inostranstvo, te administrativno-tehničke poslove. Da bi se obavljali gore navedeni poslovi organizuju se odjeljenja i to: - odjeljenje za sistem i praćenje propisa,koordinaciju i instrukcije u oblasti spro-

vođenja penzijskog i invalidskog osiguranja, - odjeljenje za rješavanje o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja u dru-

gom stepenu, - odjeljenje za matičnu evidenciju, - odjeljenje za likvidaciju penzija i naknada.

U Sektoru za ekonomsko-finansijske poslove vrši se organizacija finansijsko- raču-novodstvenog poslovanja Federalnog zavoda ,obavljaju poslovi izrade planova, pr-ograma i izvještaja o radu Federalnog zavoda, izrade finansijskog plana Federaln-nog zavoda, izvještaja i analize o njegovom ostvarenju, poslovi statistike, komercij-alni poslovi i administrativno- tehnički poslovi. U ovom Sektoru se osnivaju dva odjeljenja i to : - odjeljenje za finansije i - odjeljenje za računovodsto

U Sektoru za informacijski sistem obavljaju se poslovi planiranja informacijskog sistema Federalnog zavoda, izgradnja i osiguranje raspoloživosti računske mreže i drugih softverskih i hardverskih resursa, razvoj aplikativnih rješenja u postupku informacijskog sistema,izvršavanje obrade i distribucije izvještaja i administrativ-no- tehnički poslovi.

71

U ovom Sektoru se osnivaju dva odjeljenja i to: - odjeljenje razvoja i projektovanja, - odjeljenje sistemske podrške i obrade podataka. U Sektoru za ocjenjivanje radne sposobnosti u penzijskom i invalidskom osigura-nju obavljaju se poslovi ocjene radne sposobnosti,utvrđivanju invalidnosti i potpu-ne nesposobnosti za rad i privređivanje,utvrđivanje fizičke nesposobnosti, utvrđiv-anje nesposobnosti za samostalan rad i privređivanje prije navršene petneste godi-ne života, utvrđivanje trajne nesposobnosti za samostalan život i rad, ocjenjivanje radne sposobnosti na zahtjev inostranih nosioca socijalnog osiguranja,poslovi kon-trole nalaza, ocjene i mišljenja stručnog tima i drugi poslovi vezani za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. U ovom Sektoru se osnivaju dva odjeljenja i to : - odjeljenje za ocjenu radne sposobnosti u prvom stepenu, - odjeljenje za ocjenu radne sposobnosti u drugom stepenu. U Sektoru za imovinsko-pravne,normativno-pravne, kadrovske i opšte poslove,ob-valjaju se imovinsko- pravni poslovi Federalnog zavoda, normativno- pravni poslo-vi,kadrovski poslovi,poslovi registracije i zastupanja,izrada normativnih akata Fe-deralnog zavoda u oblasti organizacije i sistematizacije poslova Federalnog zavo-da,poslovi u vezi sa zapošljavanjem i radnim obavezama i radnim odnosima zapos-lenika Središnje službe Federalnog zavoda, kadrovski poslovi, poslovi osiguranja imovine i zaposlenika, poslovi obezbjeđenja i održavanja imovine poslovi čišćenja, poslovi vozača i administrativno-tehnički poslovi. U ovom Sektoru se osnivaju dva odjeljenja i to: - odjeljenje za imovinsko- pravne poslove, - odjeljenje za opće poslove. Na nivou organizacije Federalnog zavoda formirano je deset kantonalnih administrativnih službi i to: 1.) Kantonalna administrativna služba za Unsko-sanski kanton, sjedište u Bihaću, 2.) Kantonalna administrativna služba za Posavski kanton- sjedište u Orašju, 3.) Kantonalna administrativna služba za Tuzlanski kanton-sjedište u Tuzli, 4.) Kantonalna administrativna služba za Zeničko-dobojski kanton- sjedište u Zen-

ici, 5.) Kantonalna administrativna služba za Bosansko-podrinjski kanton- sjedište u

Goraždu, 6.) Kantonalna administrativna služba za Srednjo Bosanki kanton-sjedište u Trav-

niku, 72

7.) Kantonalna administrativna služba za Hercegovačko-neretvanski kanton- sjed-ište u Mostaru,

8.) Kantonalna administrativna služba za Zapadno- hercegovački kanton- sjedište u Širokom brijegu,

9.) Kantonalna administrativna služba za Kanton Sarajevo- središte u Sarajevu, 10.)Kantonalna administrativna služba za Hercegovački kanton-sjedište u Livnu. U svakoj kantonalnoj administrativnoj službi osnivaju se sljedeće organizacione jedinice i to: 1.) Sektor za sprovođenje prava iz penzijskog i invaldskog osiguranja, 2.) Odjeljenje za finansije, 3.) Odjeljenje za pravne, kadrovske i opće poslove, 4.) Poslovnice. U Sektoru ta sprovođenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja,obavljaju se poslovi rješavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja u prvom stepe-nu po domaćim propisima,kao i uz primjenu međunarodnih ugovora( sporazuma ) o socijalnom osiguranju, poslovi programa elektronske obrade podataka,poslovi matične evidencije o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja,poslovi prijema zahtjeva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalids-kog osiguranja,poslovi kompletiranja zahtjeva ,dostavljanje na rješavanje, poslovi likvidacije penzija i naknada, poslovi prijema prijava za matičnu evidenciju, posl-ovi pružanja pravne pomoću u vezi sa ostvarivanjem prava iz penzijskog i invalid-skog osiguranja, kao i administrativno- tehnički poslovi. U okviru ovog Sektora osnivaju se sljedeće organizacione jedinice: 1. Odjeljenje za rješavanje o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja u prv-om stepenu, 2. Odsjek za matičnu evidenciju, 3. Odsjek za likvidaciju penzija. U Odjeljenju za finansije se vrše poslovi kontrole obračuna i uplate doprinosa iz penzijskog i invalidskog osiguranja,knjigovodstven- računovodstveni poslovi i ad-ministrativno-tehnički poslovi.

U Odjeljenju za pravne, kadrovske i opće poslove vrše se imovinsko-pravni poslovi regresnog postupka, kadrovski poslovi, poslovi kancelarijskog poslovanja, poslovi zaštite imovine,poslovi prepisa,poslovi održavanja,poslovi čišćenja,poslovi vozača i administrativno-tehnički poslovi.

73

U Poslovnicama se obavljaju poslovi prijema zahtjeva za ostvarivanje prava iz pe-nzijskog i invalidskog osiguranja, kompletiranja zahtjeva, dostavljanje zahtjeva na rješavanje, prijem prijava za matičnu evidenciju, njihova kontrola, te dostava na unos podataka ON-LINE, dodjele matičnog broja za osiguranike, dodjele regist-arskog broja za obveznike uplate doprinosa, priprema prijava za preregistraciju preduzeća, poslovi vezani za uplatu i zaduženje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje,popunjavanje M-4 prijava za osiuguranje pojedinih kategorija osigura-nika kao npr.osiguranika samostalnih djelatnosti, osiguranika zemljoradnika,dobr-ovoljno osiguranje itd., pružanje pravne pomoći u vezi sa ostvarivanjem prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. U Federalnom zavodu se osniva i Kolegij direktora kao stručni kolegijalni organ i isti se obrazuje u užem i širem smislu. Kolegij direktora u užem smislu čine: direktor i zamjenik Federalnog zavoda, dire-ktor i zamjenik direktora Središnje službe, savjetnici direktora Federalnog zavoda, a u širem smislu i direktori kantonalnih administrativnih službi Federalnog zavoda. Kolegij raspravlja određena stručna i druga pitanja iz obima rada Federalnog zav-oda i daje stručno mišljenje i obavještenje direktoru Federalnog zavoda za rješava-nje određenih pitanja.Za pojedine oblasti u Federalnom zavodu osnivaju se i stručni kolegiji kao npr.:u oblasti rješavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osigura-nja, u oblasti poslova matične evidencije, u oblasti ekonomsko-finansijskih poslova i dr.

74

ZAKLJUČAK: Zajedničko i za pravo osiguranja i za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao grane prava osiguranja, jeste to što doprinose socijalnoj zaštiti životnog standarda kako pojedinca, tako i cjelokupnog društva, odnosno socijalnoj zaštiti standarda svake zemlje. Samostalno funkcionisanje penzijskog i invalidskog osiguranja u oblasti socijalnog prava nezamislivo je bez funkcionisanja prava osiguranja. Funkcija zaštite imovine i lica, kao jedna od osnovnih funkcija prava osiguranja, u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja ogleda se kroz plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Kroz zaštitu imovine i lica,a naročito zaštitu pojedinca-zaposlenika u radnom odn-osu se ogleda i sama svrha ostvarivanja prava iz oblasti prava osiguranja, kao i prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja,kao što je npr. : pravo invalida rada II kategorije invalidnosti,pravo na starosnu penziju,pravo na invalidsku pen-iju, pravo na porodičnu penziju itd. Da bi pojedinac,kao i pravno lice bilo osigurano u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja,prethodno je neophodno osiguranje u oblasti prava osiguranja-osigura-nje lica i imovine. Dakle nezamislivo je postojanje i funkcionisanje penzijskog i invalidskog osigura-nje bez postojanja i funkcionisanja prava osiguranja.

75

LITERATURA:

1.) Dragan Mrkšić, Zdravko Petrović, Katarina Ivančević- Pravo osiguranja, Pravni fakultet Univerziteta Union Beograd, 2006.g.

2.) dr. Milorad Bejatović- Pravni položaj privrednih organizacija, Privredna akademija Novi Sad, 2007.g.

3.) dr. Sead Dedić- Socijalno pravo, Editio Juristica «Magistrat» Sarajevo, 2003.g.

4.) www.google.com, novembar 2008.g. 76