paprika - jagoda

18
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, TRGOVINE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE REPUBLIKE SRBIJE POLJOPRIVREDNA SAVETODAVNA I STRUČNA SLUŽBA VRANJE Marička 1, 17500 Vranje, 017/422-197, 423-107, [email protected] Broj 81, Godina IX, Jun 2012. Besplatan primerak POLJOPRIVREDNI BILTEN Vranje, Jun 2012.

Upload: branto60

Post on 02-Oct-2015

67 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

  • MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, TRGOVINE, UMARSTVA I VODOPRIVREDE

    REPUBLIKE SRBIJE

    POLJOPRIVREDNA SAVETODAVNA I STRUNA SLUBA VRANJE

    Marika 1, 17500 Vranje, 017/422-197, 423-107, [email protected] Broj 81, Godina IX, Jun 2012. Besplatan primerak

    POLJOPRIVREDNI BILTEN

    Vranje, Jun 2012.

  • Sadraj:

    1. Ratarstvo-povrtarstvo dipl. ing. Nada Lazovi-okovi, Savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo Nega paprike;

    2. Voarstvo-vinogradarstvo Mr Neboja Mladenovi, dipl. ing., Savetodavac za voarstvo i vinogradarstvo Sistemi gajenja jagode;

    3. Voarstvo-vinogradarstvo dipl. ing. Suzana Jerki, Savetodavac za voarstvo i vinogradarstvo Berba, pakovanje i uvanje plodova maline;

    4. Voarstvo-vinogradarstvo dipl. ing. Vidoska Tasi, Savetodavac za voarstvo i vinogradarstvo Sadnja i priprema ivia jagode za sadnju, Navodnjavanje kupine; 5. Stoarstvo dipl. ing. Sran Zafirovi, Savetodavac za stoarstvo Varenje hrane u crevima preivara; 6. Zatita bilja dipl. ing. Ivan Timi, Savetodavac za zatitu bilja i prehrambenih proizvoda Biljne vai u povrtarstvu; 7. Zatita bilja dipl. ing. Dejan Mujaki, Struni saradnik - koordinator za PIS Srbije Zatita paradajza na otvorenom;

    8. Zatita bilja dipl. ing. Mica Staji, Struni saradnik - izvestioc za PIS Srbije Korovi voaka i vinove loze i njihovo suzbijanje, Suzbijanje korova;

    9. Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede Republike Srbije

    8. Aktivnosti poljoprivredne savetodavne i strune slube Vranje

  • NEGA PAPRIKE

    Kultiviranje - okopavanje Kultiviranje paprike ima za cilj odravanje vlage i mehaniko unitavanje korova i obavlja se u toku vegetacije, sve dok biljke ne sklope redove, a prva se obavlja dve nedelje nakon rasaivanja. Posle svakog navodnjavanja ili posle svake jake kie treba izvriti meurednu kultivaciju da ne bi dolo do obrazovanja jake pokorice. Prva dva kultiviranja ne smeju da budu dublja od 3 do 5 cm, ostala kultiviranja treba obavljati na dubinu od 5 do 7 cm. Pored kultiviranja, paprika izuzetno dobro reaguje i na okopavanje sa ciljem da uniti korov u redu i da pripremi zemljite u zoni korenovog vrata. U toku vegetacije treba obaviti 2-3 okopavanja, na dubinu od takoe 57 cm. Prvo okopavanje treba obaviti uporedo sa prvim kultiviranjem.

    Navodnjavanje Korenov sistem paprike je relativno slabo razvijen, a dobro je razvijen nadzemni deo biljke, zbog ega paprika zahteva intenzivno navodnjavanje. Potrebe paprike za vodom se poveavaju kako biljka raste. Vrlo je osetljiva na vodni stres u toku celog perioda vegetacije. Na deficit vode naroito je osetljiva u fazi cvetanja i plodonoenja. Isto tako je osetljiva na preobilnu vlanost i slabu aeraciju zemljita. Ukupne potrebe paprike za vodom variraju u irokom rasponu. U naim agroekolokim uslovima potrebe paprike za vodom u toku vegetacije su 500600 mm. Posle rasaivanja obavlja se prvo navodnjavanje, a drugo 57 dana kasnije i to prilikom popunjavanja praznih mesta sa manjim zalivnim normama. Pri odreivanju koliine vode, mora se uzeti u obzir dubina pruanja korenovog sistema. U poetnim fazama rasta masa korena je na dubini 1012 cm, to zahteva i manju zalivnu normu, a kasnije se koren sputa na 2530 cm, to zahteva i veu zalivnu normu. Temperatura vode je takoe vana i treba da je 1825oC. Dnevna potronja vode se kree od 3 do 6 mm. Proseno u naim uslovima treba izvesti 812 zalivanja u toku vegetacije, pri emu treba u proseku oko 250400 mm vode. Nedostatak vode u prvom delu vegetacije moe produiti vegetaciju i direktno uticati na smanjenje prinosa. Na nedostatak vode u zemljitu paprika je najosetljivija u periodu cvetanja i zametanja plodova. Nedostatak vode u tom razdoblju najee je praen i visokim temperaturama vazduha, to utie na otpadanje cvetova i tek formiranih plodova. Nedovoljna snabdevenost zemljita vodom tokom rasta plodova paprike najei je uzrok pojave vrne trulei na plodovima, a kao posledica ogranienog transporta kalcijuma iz zemljita. Manjak vode u tom periodu znaajno utie na smanjenje veliine i debljine ploda, koji se esto i deformie. Nedostatak vode krajem vegetacije najee ne utie direktno na smanjenje prinosa, ali znatnije moe uticati na kvalitet ploda. Ako nakon sunog perioda pred berbu padnu obilnije kie, zbog prethodne neravnomerne snabdevenosti vodom, biljke

  • paprike apsorbuju velike koliine vode, usled ega dolazi do pucanja plodova. Laka zemljita bre upijaju vodu, pa se mogu intenzivnije navodnjavati korienjem vee koliine vode u kraem vremenu, ali navodnjavanje zbog breg gubitka vode na takvim zemljitima mora biti ee. Tea zemljita, koja tee upijaju vodu, navodnjavaju se manjim intenzitetom, ali zbog boljeg vodno-vazdunog reima navodnjavanje moe biti ree. Za dobru optu snabdevenost zemljita vodom navodnjavanje bi trebalo, zavisno od prirodnih padavina, primenjivati svakih 710 dana tokom vegetacije paprike sa zalivnom normom od 2040 l po m2. Papriku je mogue navodnjavati na vie naina. Najjednostavniji nain je pomou vada, odnosno brazda izmeu redova. Za ovaj nain navodnjavanja papriku treba rasaditi na uzdignute gredice ili ogrtanjem paprike izmeu redova otvoriti brazde u koje se puta voda. Takvim zalivanjem voda prirodnim padom lagano tee i vlai zemljite, a nije u direktnom kontaktu s biljkama, ime ne utie na stvaranje povoljnih uslova za razvoj bolesti. Isto tako, temperatura vode ne moe negativno uticati na razvoj biljaka, a zalivanje je mogue obavljati tokom celoga dana. Ovaj nain navodnjavanja primenjuje se na manjim povrinama, a potronja vode je dosta velika. Navodnjavanje pokretnim kinim krilima ili prenosnim cevima sa rasprskivaima koji stvaraju vetaku kiu primenjuje se na povrinama koje zbog konfiguracije terena i nagiba nisu povoljne za navodnjavanje brazdama. Navodnjavanje kienjem vlai se i lie, ime se stvaraju potencijalno povoljni uslovi za razvoj bolesti. Ako kapljice nisu dovoljno sitne mogu prouzrokovati stvaranje pokorice i sabijanje zemljita. Najefikasniji nain navodnjavanja paprike jeste sistemom kap po kap, kojim se izbegavaju svi nedostaci ostalih naina navodnjavanja. Ovim se nainom cevima ili plastinim crevima sa ugraenim kapaljkama voda dovodi uz samu biljku. Kapaljkom se vlai samo zemljite, potronja vode je najracionalnija, a navodnjavanje se moe izvoditi tokom celog dana, bez obzira na temperaturu vode. Kapanje je jedini efikasni nain navodnjavanja paprike ako se gaji na zemljitu prekrivenom folijom.

    Prihranjivanje S obzirom da paprika ima dugu vegetaciju, neophodno joj je obezbediti hraniva u pristupanom obliku tokom celog vegetacionog perioda. Prihranjivanjem treba da se obezbedi ujednaeno snabdevanje biljaka hranivima tokom rasta i razvoja, a naroito u vreme poveanih potreba za vodom. Stalnim navodnjavanjem poveano je ispiranje hraniva, a istovremeno i usvajanje hraniva od biljke. Kod paprike su potrebna dva prihranjivanja, kako azotnim, tako fosfornim i kalijumovim ubrivom: Prvo prihranjivanje obavlja se posle prijema biljaka sa 1/4 od ukupne koliine azotnih ubriva (150200 kg/ha KAN-a) i to 2-3 nedelje nakon sadnje.

  • Drugo prihranjivanje obavlja se u fazi punog cvetanja i zametanja plodova 1/4 N i 1/3 P i K ubriva od ukupne koliine. Posle svakog prihranjivanja neophodno je navodnjavanje, zbog unoenja hraniva u zemljite. Nakon toga treba obaviti meuredno kultiviranje i okopavanje, kako bi azot bio pristupaan biljkama. U toku vegetacije kod paprike se moe obaviti i folijarna prihrana. Za ovaj vid prihrane mogu se koristiti vuksal, fertigal (ili neko drugo teno ubrivo), u elji da se obezbedi bolji porast biljaka, bolja kondicija i zdravstveno stanje usled dodavanja makro i mikro elemenata N, P, K, Ca, Mg, Fe, Bo, Mn Cu Mo i Zn preko lista. Ova ubriva se obino kombinuju sa sredstvima za zatitu od bolesti i tetoina.

    Savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo Dipl. ing. Nada Lazovi okovi

    SISTEMI GAJENJA JAGODE

    Jedan od najzastupljenijih sistema gajenja jagodu, sa ciljem postizanja savremene i intenzivne proizvodnje je gajenje jagode na gredicama pokrivenim polietilenskim folijama razliite boje ( crne, srebrne ili bele boje). Polietilenske folije, uzdignute gredice i sistem za navodnjavanje kap po kap su osnovne komponente plastikulturnog sistema i moraju se zajedno posmatrati ukoliko se eli postii optimalni nivo uspeha. Za gajenje jagode na polietilenskoj foliji zemljite treba da bude ravno ili blagog nagida i dobro pripremljeno. Zato pre postavljanja folije zemljite treba naubriti, uzorati na odreenoj dubini, dobro usitniti, poravnati i napraviti gredice irine 40 80 cm i minimalne visine 15 20 cm, koje se pokrivaju folijom. irina gredice zavisi od toga dali e se sadnja obavljati u jedan ili dva reda, kao i od raspoloive mehanizacije. Pri jednorednoj sadnji ivie treba saditi po sredini gredice na rastojanju od 15 do 20 cm. Kada se sadnja obavlja u dva reda, rastojanje izmeu njih treba da iznosi 30 do 40 cm, a izmeu ivia u redu oko 30 cm. Rastojanje izmeu gredica iznosi oko 40 cm (pri runoj obradi) ili 90 do 100 cm (za mehanizovanu obradu). Postavljanje folije moe se vriti runo ili pomou traktorskog prikljunog ureaja, to je bre i omoguuje bolje prijanjanje folije uz zemljite. Danas je najvie u upotrebi polietilenska folija irine 120 cm sa dva reda otvora prenika 6 cm. Debljina mal folije moe biti razliita (prosena 25 do 30 mikrona). Osim debljine, na trajnost folije utiu i nain postavljanja, nain buenja otvora za sadnju, klimatski uslovi, kao i nain postupanja sa njom u toku odravanja zasada. Formiranje gredice i postavljanje folije obavlja se neposredno pred sadnju (najvie dan dva) najee uz pomo posebne maine koja istovremeno formira gredicu, postavlja cevi za navodnjavanje (jednu ili dve paralelne), iri

  • foliju i nagre zemlju na ivicu folije. Potrebno je voditi rauna da folija bude dobro zategnuta i svuda nalee na zemlju da ne bi ostajali vazduni epovi koji kasnije prouzrokuju suenje biljaka ili ak predstavljaju mesta za sakupljanje mieva.Crna polietilenska folija predstavlja standard meu proizvoaima irom sveta, ali je specijalizovana i primena drugih obojenih plastinih materijala (srebrno-braon, bela, zelena i providna folija). Prednosti primene crne polietilenske folije u gajenju jagode ogledaju se u njenom povoljnom uticaju na toplotni i vodni reim zemljita, spreavanje razvoja korova, poveanje rasta bokora i prinosa do 35%, ranije sazrevanje plodova za 3-6 dana, kao i smanjenje truljenja i poboljanje kvaliteta plodova. Srebno-braon folija takoe ne proputa svetlost zahvaljujui braon boji nalija, dok srebrna boja lica pokazuje i repelentno dejstvo reflektujui difuznu svetlost ime doprinosi smanjenju napada insekata. To je i iskorieno u sistemima integralne zatite jagode. Belo-crna polietilenska folija koristi se preteno u podrujima sa toplom klimom, sa ciljem da u uslovima visokih letnjih temperatura i jakog osunavanja sprei pregrevanje korenovog sistema i nadzemnog dela biljke. Posledino, primenom ove folije smanjuje se pojava oegotina na plodovima u letnjem periodu, ali i kasnije nastupa fenofaza zrenja.

    Pomenuti uticaji razliito obojenih folija prvenstveno nastaju usled njihovih optikih osobina i injenice da folija spreava evaporaciju, regulie temperaturu zemljita, doprinosi ouvanju fizike strukture zemljita, smanjenju razvoja korova i u celini poboljanju fitosanitarnih uslova u proizvodnji jagode. Zbog svega ovoga treba potencirati proizvodnju jagode na polietilenskoj foliji, naroito tamo gde za to postoje uslovi i mogunosti.

  • Noviji nain intenziviranja proizvodnje pri gajenju jagode na gredicama prekrivenim folijom predstavlja upotreba polietilenskih tunela, ime se smanjuje rizik od izmrzavanja pod uticajem poznih prolenih mrazeva. Ovaj nain gajenja sastoji se u postavljanju polukrunih konstrukcija ( od plastike ili metala ) iznad gredica, na rastojanju od 1 do 3 metra. Konstrukcija se prekriva prozranim belim UV stabiliziranim folijama. Folija se privruje ukopavanjem u zemlju sa jedne strane reda, dok druga strana folije ostaje slobodna za podizanje po potrebi. Fiksiranje folije preko polukrunih konstrukcija postie se tako to se stavljaju pritiskai. Tuneli su najee iroki 80 120 cm (ako prekrivaju gredice sa dvorednim sistemom sadnje), a visina im je oko 60 cm. Duina ovih tunela zavisi od duine redova. Rastojanje izmeu redova treba da bude podeeno prema veliini i obliku tunela. Kod jednorodnih sorti jagode folija se navlai na konstrukcije u februaru i martu, a kod stalnoraajuih (remontantnih) sorti pri kraju leta. Nezavisno od sortimenta, doprinos nekih polietilenskih tunela ogleda se i u pozitivnom uticaju na ranije zrenje plodova za 7 do 10 dana nego na otvorenom polju, kao i boljem kvalitetu plodova to se direktno odraava i na cenu na tritu.

    Savetodavac za voarstvo i vinogradarstvo Mr Neboja Mladenovi, dipl. ing.

    BERBA, PAKOVANJE I UVANJE PLODOVA MALINE

    Berba maline

    Plodovi maline ne sazrevaju jednovremeno. Zato se berba obavlja u vie navrata i traje tri do etiri nedelje. Postepeno sazrevanje plodova oteava i poskupljuje berbu ali se time omoguuje snabdevanje trita u duem periodu sveim plodovima maline.Poetak berbe maline zavisi od sorte, meteorolokih prilika i primenjene agrotehnike. U naim prilikama malina poinje da zri sredinom juna a berba se zavrava sredinom jula. Osim letnje berbe kod remontantih sorti maline imamo i jesenju berbu u septembru ili oktobru. Razlika izmeu ranih i poznih sorti je 8-12 dana. Maline spadaju u grupu vrlo osetljivog voa. Berba mora biti dobro organizovana sa dovoljnim brojem radnika. Plodovi maline dozrevaju brzo ali i brzo propadaju.Malina se bere kada je plod dobio karakteristinu boju sorte i kada se lako odvaja od cvetne loe, ali se ne gnjei. Plodovi se beru bez cvetne loe i peteljke.Plodove maline treba brati svaki drugi dan u toku pune sezone, a ako je vreme vrlo toplo i suvo onda svakog dana. Preporuuje se da se plodovi prilikom berbe to manje dodiruju i da se posle berbe uvaju u hladu, malinu po mogustvu treba brati po hladovini,

  • jer se tada obrani plodovi bolje i due uvaju. Plodovi obrani po vruini brzo se kvare, poto su tada dosta topli pa su i biohemijski procesi u njima vrlo intenzivni. Plodove maline ne treba brati po rosi i kii jer su tada vlani i vie podleu truljenju. Najbolje vreme za branje maline je rano izjutra. Tokom sunanih dana berbu treba zavriti do jedanaest asova. Tople podnevne asove potrebno je izbegavati. Berba se moe nastaviti posle 16 asova.

    Pakovanje maline

    Malina se pakuje pri berbi u posebnu ambalau, koja treba da bude laka jeftina i pogodna za rukovanje i transportovanje. Plodovi maline za upotrebu u sveem stanju pakuju se u ambalau koja hvata 0,5 do 1 kg plodova. Ova ambalaa najee se izrauje od parafinisanog kartona, perforiranih plastinih supstanci ili od ljutenog drveta.Veliina ovih kutija je tolika da se odreeni broj moe smestiti u male otvorene, plitke letvarice holandeze. Prema kvalitetu malina se stavlja u promet kao malina ekstra kvaliteta, I kvaliteta i II kvaliteta. Plodovi maline ekstra kvaliteta moraju imati oblik, razvijenost i boju karakteristinu za sortu. Pored toga moraju biti ujednaeni po veliini, obliku zrelosti, boji i bez aice. Plodovi I kvaliteta moraju biti pravilno razvijeni, ujednaeni po veliini i zrelosti i sa izraenom bojom karakteristinom za datu sortu. Maline ovog kvaliteta mogu imati 5% plodova sa aicom. Maline II kvaliteta mogu biti neujednaene zrelosti i imati 10% plodova sa aicom.

    uvanje plodova

    Poto je plod maline vrlo osetljiv, njegovo uvanje u sveem stanju je teko i kratkotrajno. Sve plod maline moe se uvati 10-14 dana u hladnjai na -0,6 do 0C i pri relativnoj vlanosti vazduha od 85-90 %. Danas se malina sve vie duboko smrzava u obliku pojedinanih plodova (rolen roba) i tako pripremljena uva do upotrebe. Ovaj postupak se sastoji od prethodno hlaenih plodova do 0C zatim dubokog smrzavanja od -35 do -40C i uvanja plodova na -18 do -20C . Duboko smrznuti plodovi maline mogu bez promene da se uvaju veoma dugo na -18 do -20C. Ovi plodovi posle odmrzavanja moraju da se upotrebe za kratko vreme.

    Savetodavac za voarstvo i vinogradasrtvo Dipl. ing. Suzana Jerki

  • SADNJA I PRIPREMA IVIA JAGODE ZA SADNJU

    Zahvaljujui biolokim karakteristikama (viegodinja zeljasta, stalno zelena biljka ) jagoda se moe saditi tokom cele godine. U naim ekolokim uslovima jagoda se najee sadi u toku leta ( u julu do polovine avgusta ) rano s jeseni i u prolee. Sadnja u toku leta ima prednost u tome to se naredne godine moe oekivati znatan prinos . Meutim jagode posaene u ovom terminu moraju obavezno da se navodnjavaju. Jesenju sadnju treba obaviti to ranije ( najkasnije do polovine oktobra ) kako bi ivii primljeni i dobro ukorenjeni uli u zimu. U severnim rejonima jagoda se sadi rano u prolee. Tada je zemljite vlanije, pa je bolji prijem sadnica. Meutim, kasnija sadnja u prolee mora da bude praena obilnim navodnjavanjem. Sadnja ivia u prolee u naoj zemlji se najmanje preporuuje, jer su trokovi podizanja jagodnjaka znatno uveani zbog uvanja ivia u hladnjaama, navodnjavanja i bez znaajnih prinosa u prvoj godini. Skinuti ivii jagode u toku zime se mogu uvati na temperature koja se kree od -3,3 do 5C. Za uspeno gajenje jagode neophodno je da su ivii potpuno zdravi i sto bolje razvijeni. Za sadnju su najbolji jednogodinji ivii koji potiu od autentinih, selekcionisanih i garantovano zdravih matinih biljaka . Najbolji prijem pri sadnji se postie iviima zasaenim neposredno po vaenju iz matinjaka. Ako je prolo due vreme od skidanja ivia do sadnje na stalnom mestu potrebno ih je osveiti prskanjem vodom, a ile drati u vodi 12-24 sati. Neposredno pred sadnju ivie treba pregledati, oteene, trule ili suve odbaciti, suve ile osveiti orezivanjem , a preterano duge skraivanjem za 1/3 duine. Poeljno je da se tako pripremljeni ivii jagode pre sadnje umoe u rastvor plavog kamena ili potope u kau napravljenu od govee balege i zemlje u odnosu 1:1 . ivici se mogu saditi runo - sadiljkom u kanalie i pomou aova (najee na manjim povrinama) i mainski (to je znatno bre i ekonominije).

  • NAVODNJAVANJE KUPINE

    Kupina poinje da raa u drugoj godini i njen eksploatacioni vek traje u proseku 12-15 godina. Radi postizanja to veih prinosa neophodno je u zasadu kupine primenjivati navodnjavanje kupine . Kupina je voka koja ima velike potrebe za vlagom u zemljitu tokom cele vegetacije, a naroito u najosetljivijim fenofazama, u period od cvetanja do sazrevanja ploda t.j. od juna do oktobra meseca. Ukoliko se kupina gaji u podrujima koja u ovom periodu odskudevaju u padavinama , za normalan razvoj i postizanje visokih prinosa i dobar kvalitet ploda, potrebno je intervenisati navodnjavanjem.

    Kupinu bi trebalo navodnjavati prema potrebi, vodei rauna da se obavezno izvede pre nastupanja deficita vlage u zemljitu do dubine gde se prostire najvea masa njenog korena. Kupina najvee potrebe za vodom ima u toku cvetanja , zametanja, razvoja i sazrevanja ploda , kao i u fazi formiranja cvetnih pupuljka za narednu godinu . Rokove navodnjavanja treba uskladiti sa ovim fenofazama, utoliko pre to se njihovo pojavljivanje u naem klimatu odvija u najsunijem periodu.To praktino znai da bi u toku vegetacije kupinu trebalo navodnjavati 3-4 puta : prvo - krajem juna ili poetkom jula , drugo - krajem jula , tree - sredinom avgusta , etvrto - poetkom septembra ( ako je sua ). Posle svakog navodnjavanja zemljita, kupinjak treba plitko zaorati radi razbijanja pokorice i boljeg uvanja vlage.

    Savetodavac za voarstvo i vinogradastvo Dipl. ing. Vidoska Tasi

  • VARENJE HRANE U CREVIMA PREIVARA

    Proces varenja hrane kod preivara sastoji se iz nekoliko faza : 1. vakanje, 2. natapanje hrane pljuvakom, 3. preivanje, 4. fermentativno razlaganje u predeludcima, 5. varenje u siritu, 6. varenje u crevima.

    Prikaz digestivnog trakta kod krava

    Najvaniji deo varenja hrane vri se u tankom crevu. Hidrolitiki se razlau belanevine, masti i ugljeni hidrati na prostije sastojke koji su rastvorljivi u vodu odnosno mogu se resorbovati. Za razlaganje hrane u crevima veliku ulogu imaju pankreasni sok, njegovi fermenti i una tenost, svi ovi elementi ulaze u sastav crevnih sokova. Pankreas (Guteraa) je renjevita lezda iji se kanali zdruuju i ulivaju u dvanaestopalano crevo. Krava u toku jednog sata izlui 250-400 cm3 pankreasnog soka. Osim neorganskih sastojka veoma su bitna za proces razlaganje hrane fermenti (tripsin, himotripsin, lipaza, amilaza, maltaza i dr.). Za razlaganje belanevine zadueni su trisin i himotripsin. Hidroliza masti u tankom crevu se odigrava pod uticajem lipase. Amilaza rastvara skrob do maltoze, koju maltoza rastvara do glikoze. une kiseline su najvaniji sastojak

  • ui, omoguavaju stabilnu emulziju a imaju i ulogu u esterifikovanju masnih kiselina sa holesterinom (poto se masne kiseline resorbuju kao holesterinski estri). Osim ulogu u varenju masti, neutralizuje kiseli eludani sok koji je dospeo u crevo. Sinhronizovanim delovanjem ui i pankreasa stvaraju se potrebni uslovi za crevno varenje i resorpciju. Usled delovanja fermenta crevnog soka hranjive materije se razlau u rastvodljive supstance sposebne za resorpciju. Kada hrana (himus) iz eludca pree u tanko crevo, dolazi do neutralizacije hlorovodonine kiseline delovanjem natrijumova jedinjenja. Izuzev celuloze, ugljeni hidrati razlau se pod dejstvom pankreasne amilaze i fermenta crevnog soka saharaze, maltase i laktaze do monosaharida koji je sposoban za resopciju. Belanevine se u crevu razlau tripsinom, peptidima i nukleoproteidima. Masti se razlau uz dejstvo une kiseline i pankreasne lipaze. Varenje u tankom crevu biljodera nije zavreno i himus (hrana) koja prelazi u debelo crevo bogat je fermentima koji razlau hranu. Osim njih na varenje hrane u debelom crevu dejstvo imaju fermenti hrane i crevna bakteriska flora. Belanevine u debelom crevu podlone su dejstvu bakterija trulenja, pri emu se stvaraju razni gasovi, i aromatini alkoholi. Debelo crevo biljodera ima mnogo veu mo resorpcije. Svareni hranjivi produkti u debelom crevu biljodera uglavnom se gotovo svi resorbuju. Nedovoljna koliina grubih vlakana u obroku, usled veeg udela koncetrata u obroku ili preterane usitnjenosti kabaste hrane, skrauje vreme provedeno u preivanju to dovodi do poveanja veliine estice hrane koje izlaze iz buraga, a samim tim je i otean proces varenja i resorpcije hrane u crevima.

    Savetodavac za stoarstvo Dipl. ing. Sran Zafirovi

    BILJNE VAI U POVRTARSTVU

    Zbog izuzetno povoljnih uslova za razvoj i ishranu lisnih vai potrebno je izvriti zatitu gajenih povrtarskih kultura i na otvorenom i u zatvorenom prostoru od ovih tetoina. Lisne vai su sitni insekti razliitih boja nenog tela ali velike opasnosti za gajene biljke. U povoljnim ekolokim uslovima vrlo brzo formiraju kolonije i to uglavnom na mlaim biljnim delovima gde je cirkulacija sokova najintenzivnija. Usled intenzivnog sisanja sokova dolazi do deformacija mladih napadnutih

  • delova a kasnije i do propadanja celih biljaka. Pored direktnih teta koje prave ishranom na biljci veliku opasnost predstavljaju i indirektne tete jer ovi insekti prenose veliki broj virusnih oboljenja. Siui sokove lue saharide koji su odlina podloga za razvoj fitopatogenih gljiva aavica.

    sl.br. 1 sl.br.2

    Suzbijanje biljnih vai kad se ve pojave efikasno je samo primenom insekticida kontaktnog ili sisteminog delovanja a njihovu primenu treba uskladiti sa fenofazom razvoja tretirane biljke ili uskladiti sa terminom berbe. Od aktivnih materija za suzbijanje lisnih vai koriste se: diazinon, dimetoat, fenitrotion, fosalon, malation, metomil, aksomil, alfacipermetrin , lambdacihalotrin, acetamiprid, imidaklopridu okviru ovih aktivnih materija postoji registrovan veliki broj preparata kod nas. Dobar efekat u borbi protiv ovih tetoina daju i bioloke mere borbe .

    Savetodavac za zatitu bilja i prehrambenih proizvoda Dipl. ing. Ivan Timi

    ZATITA PARADAJZA NA OTVORENOM

    Na otvorenom prostoru paradajz treba zatiti od: (Alternaria solani-crna pegavost, Phytophtora infestans plamenjaa paradajza) jednim od preparata na bazi aktivne materije: : Metirama, Kaptana, Mankozeba i dr.

    U cilju suzbijanja biljnih vaiju i dugih tetoina dodati jedan od preparata na bazi aktivne materije: Metomol 900, Alfa cipermetrin, Deltametrin, Dimetoat i dr.

  • Aphididae sp. Alternaria solani Phytophtora infestans

    ZATITA PAPRIKE NA OTVORENOM

    Obratiti panju na pojavu biljnih vaiju (Aphididae sp.), prilikom pregleda pojedinih povrina i uzoraka koji stiu u PSSS Vranje primeena je njihova pojava na paprici. Zato je neophodno izvriti njihovo suzbijanje jednim od preparata na bazi aktivne materije: Metomol 900, Alfa cipermetrin, Deltametrin, Dimetoat i dr. Takoe je primeeno znatno prisustvo grinja i to na uzorcima koji dolaze sa terena. Prilikom suzbijanja biljnih vai dodati i jedan preparat za suzbijanje grinja: Heksitiazoks , Feniproksimat, Abamektin , Flufenzin i dr.

    Aphididae sp. Acarine - simptomi Acarine- grinje

    Struni saradnik Koordinator za PIS Srbije

    Dipl. Ing. Dejan Mujaki

    KOROVI VOAKA I VINOVE LOZE I NJIHOVO SUZBIJANJE

    Korovi su u vonjacima veoma tetni i nanose direktne i indirektne tete. Direktne tete se ogledaju u uzimanju hranljivih materija i vode. Indirektne tete se ogledaju u pruanju stanita pojedinim biljnim tetoinama i parazitima i slue kao dopunska ishrana za pojedine tetoine. Mladi,veoma zakorovljeni zasadi, u prvim godinama posle sadnje mogu da propadnu, dok jagodiasto

  • voe korov moe delimino ili potpuno da uniti. I u kasnijem periodu uzgoja korov nepovoljno deluje na razvoj voaka, smanjuje prinos i kvalitet voa. Pored toga korov troi vodu i mineralne materije iz zemljita, ime ga isuuje, hladi i osiromauje. Isparavanjem oslobaa velike koliine vodene pare, poveava vlanost vazduha i stvara povoljne uslove za pojavu biljnih bolesti i tetoina. Sastav korova u vonjaku zavisi od naina uzgoja voaka i od primenjenih agrotehnikih mera, a menja se tokom vegetacije sa promenom agroekolokih uslova. U prolenom periodu preovlauju jednogodinje vrste korova, koje niu kasno u jesen, zimu i rano prolee, a zavravaju razvie do poetka leta. Pored ovih vrsta, u prolee niu i pozniji korovi i neke viegodinje vrste. Od poznih prolenih korova javljaju se: pepeljuga (Chenopodium album), tir (Amaranthus retroflexus), vijuac (Bilderdykia convolvulus), pomonica (Solanum nigrum), mijakinja (Stelaria media), veliki muhar (Panicum crus-gali), zeleni muhar (Setaria viridis), sivi muhar ( Setaria glauca), svraica (Digitaria sanguinalis) i jo mnogi drugi. Najee viegodinje vrste su: palamida (Cirsium arvense), poponac (Convolvulus arvensis), poljska gorika (Sonchus arvensis), zubaa (Cynodon daktilon), pirevina (Agropyrum repens) i jo mnogi drugi.

    SUZBIJANJE KOROVA

    Korovi se u mladim vonjacima suzbijaju agrotehnikim i hemijskim merama, a prvenstveno viekratnom obradom zemljita razliitim ureajima ili runo. Kada je re o izboru herbicida za suzbijanje korova posebna panja mora se pokloniti mladim vonjacima. Korenov sistem ovih voaka je jo nedovoljno razvijen i nalazi se preteno u povrinskom sloju zemljita, takoe se na stablu nalazi tanka kora sa stominim ovorima. Zbog toga je pveana opasnost da herbicid dospe do ilica korena i samog stabla pa se prema tome u ovim zasadima ne preporuuju totalni herbicidi za suzbijanje korova. Izmeu redova kod veih zasada obavlja se mainskim kultivacijama tanjiraom, a kod manjih zasada motokultivatorom. Na mestu koje nije obraeno, a dolo je do pojave korova treba oprskati herbicidima koji su dati u pregledu.

    Suzbijanje korova u Jagodi: Jednogodinji uskolisni i irokolisni - Fusilade super 1,5 l/ha - korovi 3- 5 listova Jednogodinji i viegodinji uskolisni - Galant super 1,5l/ha korovi 3-5 listova Jednogodinji uskolisni i irokolisni Razza 3-6l/ha u vreme miirovanja vegetacije ili 4-5 dana nakon sadnje blagim zalivanjem. Devrinol 3-6l/ha

  • tretiranjem zemljita u mirovanju vegetacije. Jednogodinji i viegodinji uskolisni i irokolisni- Bsamid granulat 20-40 g/m2 (50-50 g/m2)-tretiranje zemljita pre sadnje.

    Suzbijanje korova u Malini i Kupini Jednogodinji i viegodinji uskolisni - Fusilade forte 0,8-1,3 l/ha - korovi 3- 5 listova, Galant super 1- 1,5l/ha korovi 3-5 listova, Casoron G 80- 120 kg/ha pre kretanja vegetacije ili u poetnoj fazi klijanja i nicanja korova.

    Suzbijanje korova u kotiavom i jabuastom vou i vinovoj lozi Jednogodinji i viegodinji uskolisni - Fusilade forte 0,8-1,3 l/ha - korovi 3- 5 listova, Galant super 1- 1,5l/ha korovi 3-5 listova, Casoron G 80- 120 kg/ha pre kretanja vegetacije ili u poetnoj fazi klijanja i nicanja korova. Jednogodinji uskolisni i viegodinji irokolisni ( mirovanje vegetacije) Goal 3-4l/ha......1-4 god. Star., 5-6 l/ha.... stariji od 4 god Jednogodinji uskolisni i jednogodinji irokolisni Galolin kombi 7l/ha u prolee pre nicanja korova Za sve vrste korova Totalni herbicidi 2 4l/ha .......intenzivni porast korova.

    Struni saradnik Izvestioc za PIS Srbije

    Dipl. ing. Mica Staji

    Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede Republike Srbije

    Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede Republike Srbije usvojilo je Uredbu o korienju podsticaja za podrku razvoju poljoprivredne i prehrambene proizvodnje kroz sertifikaciju sistema bezbednosti i kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla u 2012. godini. Korienje podsticaja odnosi se na pokrivanje dela trokova sertifikacije prema meunarodno priznatim standardima za bezbednost i kvalitet hrane (ISO 22000, BRC, IFS, GOST-R, HALAL, KOSHER, GLOBALG.A.P.) kao i za

  • proizvode dobijene po metodama organske proizvodnje i proizvode sa oznakom geografskog porekla. Drava e finansirati 50% trokova plaene sertifikacije bez PDV-a. Korisnik moe podneti samo jedan Zahtev za jednu ili vie sertifikacija s tim da ukupan iznos podsticaja po korisniku ne moe biti vei od 300.000 dinara. Zahtev se podnosi Upravi za agrarna plaanja u apcu do 31. oktobra 2012. godine a sredstva moe koristiti registrovano poljoprivredno gazdinstvo, preduzetnik, zemljoradnika zadruga, udruenje graana i privredno drutvo, ukoliko imaju dokaz o sertifikaciji izdat u 2012. godini. Pored ove treba pomenuti i Uredbu o utvrivanju programa kreditne podrke za razvoj ratarstva, voarstva, vinogradarstva i povrtarstva subvencionie deo kamate i za proizvoae cvea u 2012. godini. Zahtev za odobrenje kredita podnosi se banci do 1. novembra 2012. godini. Ugovor o dinarskom kreditu se zakljuuje na period do tri godine uz fiksnu kamatnu stopu od 6%. Resorno Ministarstvo donelo je jo Uredbi koje imaju veliki znaaj za razvoj stoarstva a to je Uredba o uslovima i nainu korienja podsticajnih sredstava za podrku nabavke osnovnog stada u svinjarstvu, ovarstvu i kozarstvu kao i Uredba o korienju podsticaja za tov svinja u 2012. godini. Pravo na podsticajna sredstva ima regresirano poljoprivredno gazdinstvo, preduzetnik i pravno lice. Registrovani poljoprivredni proizvoai podsticaje mogu da koriste za nabavku nazimica i nerastova starosti od 5 do 8 meseci. Bespovratna sredstva iznose 10.000 dinara po kvalitetnom priplodnom grlu ukoliko je grlo kupljeno nakon stupanja na snagu ove uredbe i ako poljoprivrednik to grlo koristi za dalju reprodukciju na sopstvenom gazdinstvu u naredne tri godine. Bespovratna podsticajna sredstva za nabavku osnovnog stada u ovarstvu i kozarstvu koriste se za iljeice, iljeane, dviske i dvizaca, starosti 6 do 18 meseci i iznose 5.000 dinara po kvalitetnom priplodnom grlu. Poljoprivredni proizvoa ostvaruje podsticaje ukoliko je grlo kupio nakon stupanja na snagu ove uredbe i ako to grlo koristi za dalju reprodukciju na sopstvenom gazdinstvu u naredne etiri godine. Zahtevi za podsticajna sredstva podnose se Upravi za agrarna plaanja u apcu do 31. oktobra 2012. godine. Uredbom o korienju podsticaja za tov svinja podstie se stoarstvo i poveava obim proizvodnje mesa i mesnih preraevina to e se takoe pozitivno odraziti na razvoj biljne proizvodnje i proizvodnje stone hrane. Pravo na podsticaje za tovne svinje poljoprivrednik ostvaruje jednom za period trajanja tova i to nakon zavretka tova, u iznosu od 500 dinara po grlu, za najmanje 10 grla u tovu ija je prosena telesna masa iznad 90 kg. Podsticajna sredstva ostvaruju se ako je tovno grlo namenjeno za proizvodnju mesa predato klanici nakon stupanja na snagu ove uredbe. Zahtevi za podsticajna sredstva podnose se Upravi za agrarna plaanja u apcu do 31. decembra 2012. godine.

  • Aktivnosti poljoprivredne savetodavne i strune slube Vranje

    Poljoprivredna savetodavna i struna sluba Vranje je u prethodnom mesecu pruila vei broj saveta poljoprivrednim proizvoaima, to direktnim kontaktom (obilaskom i u slubi), to putem radionica, radionica na oglednim farmama, medija (elektronskih i pisanih), portala PSSS i telefona. PSSS Vranje je u prethodnom mesecu pored ostalog bila angaovana i u aktivnostima vezanim za rad asistenata savetodavaca kao i na prijemu, pripremi organizovanju rada novih asistenata savetodavaca. Organizovana je i uspeno realizovana obuka za rad na raunaru asistenata savetodavaca u periodu od 01.- 03.06.2012. u PSSS Vranje. Pored toga postoji svakodnevna komunikacija asistent savetodavac mentor direktor PSSS Vranje, tako da se na taj nain u slubi, telefonom, SMS porukama i emailom omoguava obavljanje poslova asistenata savetodavaca na pravi nain, olakava pravovremeno izvetavanje i blagovremeno reavaje problemi na terenu. Sve informacije iz oblasti poljoprivrede, kako strune, tako i u vezi aktuelnih deavanja u poljoprivredi mera Agrarne politike Ministarstva poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede Republike Srbije zainteresovani mogu dobiti na telefone slube, e-mailom, SMS porukama, dolaskom u slubu, ili na zvaninom sajtu poljoprivrednih savetodavnih i strunih slubi Srbije www.psss.rs