parkovna arhitektura kao element slike grada - urbano · pdf filetri su bitna elementa u...

Pag. 79-94

797979797979

Sa`etak � Abstract

Klju~ne rije~i � Key words arhitektura/urbanizamgradparkslika gradavrtna i parkovna arh.

arch./urban planningcitygardencity imagegarden and park arch.

Mladen Obad [}itaroci

Pregledni ~lanak � Subject ReviewUDK � UDC 712.01Rukopis primljen � Manuscript Received: 12.01.1996.^lanak prihva}en � Article Accepted: 27.06.1996.

Parkovna arhitektura kao element slikegrada

Sustav prometnica i ulica, struktura i tipologija izgradnje te parkovno oblikovanjetri su bitna elementa u stvaranju prepoznatljivosti i slike grada. U ~lanku seupozorava na zna~enje parkovne arhitekture u oblikovanju urbanog identiteta. Nabrojnim povijesnim i suvremenim primjerima analizirano je tipolo{ko pojavljivanjeparkovne arhitekture u strukturi grada; upu}uje se na nedjeljivost urbanizma,arhitekture i parkovne arhitekture, kao i na isprepletanje ideja i oblika u vrtnojumjetnosti i gradograditeljstvu.

The system of roads and streets, the structure and type of buildings, and thelayout of parks and gardens are the three essential elements in creating cityidentity and image. The article indicates the importance of garden architecture forthe formation of urban identity. Using many historical and modern examples, theauthors analyze the ways in which garden architecture appears in the townstructure; they indicate the inseparable links between town planning, architectureand garden architecture; they show how ideas and forms of garden art combinewith urban construction.

Sveu~ili{te u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Ka~i}eva 26HR - 10000 Zagreb, Kamaufova 12

Garden Architecture as an Element ofthe City Image

Bojana Bojani}-Obad [}itaroci

Vol.4(1996), No.1(11) PROSTOR

M. O. [}itaroci, B. Bojani}-Obad [}itaroci: Parkovna arhitektura ... Pag. 79-94

80

Vol.4(1996), No.1(11)PROSTOR

UvodGradovi nemaju samo svaki svoju sudbinu, nego i svoj identitet,specifi~nu sliku koja ga ~ini gradom i po kojoj se razlikuje odnekoga drugoga grada. Ta slika grada odre|ena je topografijom,naslije|enim ekolo{kim sustavom, dru{tveno-povijesnim i kultur-nim naslije|em, politi~kim i gospodarskim uvjetima, ali i vi{e ilimanje osmi{ljenom urbanisti~kom kompozicijom i strukturom. Jedanod bitnih elemenata urbane strukture i kompozicije grada jestnjegova parkovna arhitektura. Upravo je ona odlu~uju}a u formi-ranju slike grada i oblikovanju njegove prepoznatljivosti. Zar biLondon bio ono {to jest da nema svojih velikih i brojnih parkovate u svijetu jedinstvenih skverova? Zar bi nas se Pariz tolikodojmio da nema Bois de Boulogne i Bois de Vincennes, reprezen-tativne klasicisti~ke trgove parkove ili La Villetta? Kad Zagreb nebi imao Zelenu potkovu, bio bi to grad s hrpom jednoli~nihstambenih blokova. Mogli bismo tako nizati brojne gradove usvijetu i upozoravati na parkovnu arhitekturu koja pridonosi stvaranjuprepoznatljive urbane slike.

Ve} desetlje}ima, ~ak gotovo cijelo stolje}e, gradovi se {ire inastaju, a da pri tome nisu dobili, osim malobrojnih iznimaka,prepoznatljivu sliku stvorenu parkovnom arhitekturom. Dvadesetostolje}e gotovo je eliminiralo vrtnu i parkovnu arhitekturu izkompozicije i slike grada. Kao zamjenu dobili smo "zelene povr{ine","otvorene gradske prostore" ili "gradsko zelenilo". Ti prostori,~esto veliki u odnosu prema ukupnoj povr{ini grada, ne nazivajuse parkovima jer to i nisu. Oni mogu imati ekolo{ko, rekreacijskoili zdravstveno zna~enje, ali su odvi{e ~esto bez prepoznatljivosti,li{eni kompozicije i umjetni~kog senzibiliteta. Rezultat takvog oze-lenjavanja su gradovi i naselja bez duha i identiteta. Gradskezelene povr{ine ozna~ene zelenom bojom u starim zonskim planovimadanas su naj~e{}e "zelene pustinje" koje slu`e ljudima (npr. za{etnju sa psima ili za tr~anje), ali ih i ne vide jer su sve takvepovr{ine jednake, a nude sve i ni{ta. Prolistamo li strane ~asopises podru~ja arhitekture i pejsa`ne arhitekture posljednjih desetgodina, ne}emo ste}i takav dojam jer su oni puni vrhunskih ikreativnih ostvarenja koja najavljuju povratak vrtu i tradicionalnimitinererima parkovne arhitekture.1 U njima }emo na}i sjajna ostva-renja velikih majstora vrtne i pejsa`ne arhitekture u SAD-u, Ber-linu, Parizu, Barceloni i drugdje. Me|utim, rije~ je o malobrojnim"naprednim" gradovima i sredinama te o pojedina~nim parkovnimobjektima. Jo{ se uvijek u svijet politike i novca, koji odre|ujerast i razvoj grada, kao i u mediokritetska razmi{ljanja prete`itomalih sredina te{ko probija ideja o parkovnoj arhitekturi kaobitnom ~initelju slike i kompozicije grada. Na{ je cilj podsjetiti iupozoriti na tu temu, sa ̀ eljom da ona postane polazi{te razmi{ljanjasvih koji sudjeluju u kreiranju i razvoju naselja i gradova � odplanera, urbanista, arhitekata i pejsa`nih arhitekata do politi~ara igradske administracije.

Da bismo shvatili i pravilno primijenili parkovnu arhitekturu ufunkciji slike grada, potrebno ju je razlikovati od hortikulture iozelenjavanja, na {to smo nerijetko nailazili, osobito tijekom drugepolovice 20. st. U tom ekolo{kom ozelenjavanju gradskog prostorabio je mnogo va`niji broj kvadratnih metara po stanovniku grada,dakle kvantitativni kriterij, negoli kvaliteta i urbana kompozicijaprostora ~ovjekova ̀ ivljenja. Vrtovi i parkovi uvijek su bili predmet

11111 Parkovna je arhitektu-ra sve ~e{}a tema arhitek-tonskih i urbanisti~kih ~a-sopisa. Nerijetko su posljed-njih godina i cijeli brojeviposve}eni suvremenoj vrt-noj umjetnosti. Navodimoneke najpoznatije ~asopise(abecednim redom):"L�architettura" - Cronachee storia: br. 377/1987,397/1988, 421/1990; "TheArchitectural Review": br.1048/1984, 1063/1985,1092/1988, 1098/1988,1111/1989, 1160/1993;"L�architecture d�aujourd'-hui": br. 218/1981, 262/1989; "Detail": br. 4/1992;"Domus": br. 703/1989;"Garten + Landschaft";"Landscape Architecture";"Progressive Architecture": br.7/1989, 11/1989, 10/1993; "Techniques Architec-ture": br. 319/1978, 403/1992; "Urbanisme": br. 168-169/1979, 201/1984, 209/1985, 264-265/1993.

M. O. [}itaroci, B. Bojani}-Obad [}itaroci: Parkovna arhitektura ...Pag. 79-94

81


zanimanja razli~itih struka pa ih je mogu}e gledati i promi{ljati narazli~ite na~ine, {to je njihova velika prednost. Na{e razmi{ljanje oparkovnoj arhitekturi polazi od shva}anja da je vrt ili park arhitek-tura u organskom materijalu, dakle artificijelni prostor (kao {to jeto i grad) stvoren ~ovjekovim radom, znanjem i kreacijom.

Parkovna arhitektura u strukturi gradaRazmotrimo li na~in pojavljivanja objekata parkovne arhitekture utlocrtnoj urbanoj strukturi kroz povijest grada (od antike dodanas), uo~it }emo nekoliko osnovnih tipova, koji su primjenjivi idanas u suvremenom oblikovanju naselja i gradova.

Vrtovi i parkVrtovi i parkVrtovi i parkVrtovi i parkVrtovi i parkovi raspr{eni u tlocrtnoj slici gradaovi raspr{eni u tlocrtnoj slici gradaovi raspr{eni u tlocrtnoj slici gradaovi raspr{eni u tlocrtnoj slici gradaovi raspr{eni u tlocrtnoj slici grada karakteristi~ni suza srednjovjekovne i renesansne gradove, gdje se pojavljuju "to~kasto"u prostoru grada (sl. 1). U srednjovjekovnim gradovima to supreteìto vrtovi dvori{ta, simbolizirani hortusom conclususom, a urenesansi su to vrtovi gradskih pala~a, vrtovi vila na rubu grada iliprvi specijalizirani polujavni vrtovi, kao botani~ki vrtovi (u Pisi,Padovi, Firenci). Taj sustav raspr{ene, gotovo spontano nastaleparkovne arhitekture u strukturi grada na}i }emo i u kasnijimepohama, sve do danas. Dojmljiv su primjer londonski skverovikoji su svoje kona~no uobli~enje doìvjeli tijekom 19. st. (sl. 2).

KKKKKontinuirani sustav prontinuirani sustav prontinuirani sustav prontinuirani sustav prontinuirani sustav preteìto pejsa`nih parketeìto pejsa`nih parketeìto pejsa`nih parketeìto pejsa`nih parketeìto pejsa`nih parkova u tlocrtnoj sliciova u tlocrtnoj sliciova u tlocrtnoj sliciova u tlocrtnoj sliciova u tlocrtnoj slicigradagradagradagradagrada na}i }emo u anti~kom gradu Rimu ili u engleskom graduBathu u drugoj polovici 18. st., ali to je primarno izraz 19.stolje}a. Prisjetimo se pari{kih gradskih park {uma (Bois de Bou-logne i Bois de Vincennes; sl. 3), londonskih gradskih parkova(Regent's Park, Hyde Park, Kensington Gardens, St. James's Park,Battersea Park i dr.; sl. 4) ili sustava parkova ameri~kih gradova(Boston, Chicago), koje je u drugoj polovici 19. st. kreirao FredericLaw Olmsted (sl. 5).

KKKKKontinuirani sustav prontinuirani sustav prontinuirani sustav prontinuirani sustav prontinuirani sustav preteìto klasicisti~kih i historicisti~kih skvereteìto klasicisti~kih i historicisti~kih skvereteìto klasicisti~kih i historicisti~kih skvereteìto klasicisti~kih i historicisti~kih skvereteìto klasicisti~kih i historicisti~kih skverooooo-----vavavavava (trgova parkova) te javnih vrtova i parkova tipi~ni su za sredinui drugu polovicu 19. st. Pariz s njegovim reprezentativnim imonumentalnim trgovima parkovima (sl. 6) te Be~ s njegovimRingom (sl. 7) moèmo smatrati svojevrsnim prototipovima. Tojhistoricisti~koj urbanoj kulturi pripada i sustav trgova parkova(Zelena potkova ) u Zagrebu (sl. 8).

VVVVVeliki gradski park keliki gradski park keliki gradski park keliki gradski park keliki gradski park koji dominira u gusto izgra|enoj strukturioji dominira u gusto izgra|enoj strukturioji dominira u gusto izgra|enoj strukturioji dominira u gusto izgra|enoj strukturioji dominira u gusto izgra|enoj strukturigradagradagradagradagrada moèmo ilustrirati primjerom Olmstedova Central Parka uNew Yorku (sredina 19. st.; sl. 9). U taj tip moèmo svrstati i

SLSLSLSLSL..... 1.1.1.1.1. Padova - sredi{tegrada (crno obiljeènibotani~ki vrt i trg parkPrato della Valle).

Prema � According toCarnemolla (1989)

FGFGFGFGFG..... 1.1.1.1.1. Padua - city centre(in black: Botanical Gardenand Prato della ValleSquare)

SLSLSLSLSL..... 2.2.2.2.2. London - sredi{tegrada oko Regent'sStreeta (crno obilje�eniskverovi)Prema � According toE. N. Bacon (1974)FGFGFGFGFG..... 2.2.2.2.2. London - citycentre around RegentStreet (in black: squares)

11111 22222


82


SLSLSLSLSL..... 4.4.4.4.4. London - parkovnaarhitektura u slici grada(crno: ve}i perivoji iparkovi u sredi{tugrada)

FGFGFGFGFG..... 4.4.4.4.4. London - parkarchitecture in the cityimage (black: largegardens and parks inthe city centre)

SLSLSLSLSL..... 5.5.5.5.5. Boston - sustavgradskih perivoja 19. st.u sredi{tu grada (crno:parkovi slijeva nadesno -Franklin Park, ArnoldArboretum, Jamaica Pond,Olmsted Park, Riverway,Back Bay Fens,Commonwealth AvenueMall, Public Garden iBoston Common)

FGFGFGFGFG..... 5.5.5.5.5. Boston - systemof public gardens in thecity centre in the 19th c.(black: parks, left to right:Franklin Park, ArnoldArboretum, Jamaica Pond,Olmsted Park, Riverway,Back Bay Fens,Commonwealth AvenueMall, Public Garden andBoston Common)

SLSLSLSLSL..... 3.3.3.3.3. Pariz - parkovnaarhitektura u slici grada(crno: perivoji, skverovi,trgovi parkovi; sivo:Bois de Boulogne -lijevo i Bois de Vincennes- desno)

FGFGFGFGFG..... 3.3.3.3.3. Paris - gardenarchitecture in the urbanimage (black: gardens,squares; grey: Bois deBoulogne - left, andBois de Vincennes -right)


83


SLSLSLSLSL..... 6.6.6.6.6. Pariz - sustavperivoja i trgova -- parkova u sredi{tugrada

Prema � According toE. N. Bacon (1974)

FGFGFGFGFG..... 6.6.6.6.6. Paris - system ofparks and squares inthe city centre

SLSLSLSLSL..... 7.7.7.7.7. Be~ - sredi{tegrada oko Ringa Straße(crno: sustav perivoja itrgova - parkova)

Prema � According toL. Benevolo (1993)

FGFGFGFGFG..... 7.7.7.7.7. Vienna - city centrearound the Ring Straße(black: system of gardensand squares)

SLSLSLSLSL..... 8.8.8.8.8. Zagreb - parkovnaarhitektura u slicisredi{ta grada

FGFGFGFGFG..... 8.8.8.8.8. Zagreb - parkarchitecture in the citycentre image


84


Gaudijev Park Güell u Barceloni (po~etak 20. st.) ili Bos Park uAmsterdamu (sredina 20. st.; sl. 10).

Prirodni i, jo{ ~e{}e, umjetno stvoreni pejsa` u funkciji parkovnearhitekture ideja je vrtnoga i modernisti~koga grada koja nas praticijelo 20. st. (sl.11). Sve dok su ekolo{ka i funkcionalna na~elatakve koncepcije bile uskla|ene s oblikovnima, te s cjelinomkompozicije grada, rezultati su bili dobri. Moèmo ih vidjeti upoznatim engleskim vrtnim gradovima Letchworthu i Welwynu.Kada se u desetlje}ima nakon Drugoga svjetskog rata zbog uni{tenjadizajna te zbog zahtjeva za jednostavno{}u i niskim tro{kovimaodràvanja po~ela zanemarivati forma, ideja pejsaà u funkcijiparkovne arhitekture preoblikovala se pre~esto u "zelene pustinje"koje su degradirale po~etnu ideju i pridonijele ozelenjavanju gradabez ideje i identiteta. Do{li smo tako na po~etak {to smo gaspomenuli u uvodu.

Jedinstvo urbanizma, arhitekture i parkovnearhitekture

Do moderne, koja nije vrednovala tradicionalne vrtove ni parkovete ih je ostavila izvan modernisti~kog pokreta, stolje}ima je par-kovna arhitektura bila usko vezana za arhitekturu i gradogra-diteljstvo. Razmi{ljanje o gradu i njegovo osmi{ljavanje nikad nisuisklju~ivali parkovnu arhitekturu, sve do moderne koja ju je naj~e{}eshva}ala apstraktno, poistovje}uju}i je s pejsaòm. Brojni primjeriparkovne arhitekture grada od antike do 20. st. potvr|uju jedin-stvo kompozicije grada i parkovne arhitekture, podjednako ku}e

SLSLSLSLSL..... 11.11.11.11.11. Marseilles jug -studija grada, 1951.(crno: gradski gajevi)

Prema � According toG. i S. Jellicoe (1987)

FGFGFGFGFG..... 11.11.11.11.11. Marseilles south- study of the city, 1951(black: public groves)

SLSLSLSLSL..... 10.10.10.10.10. Amsterdam - BosPark (crno: {umarci igajevi)


FGFGFGFGFG..... 10.10.10.10.10. Amsterdam - BosPark (black: woods andgroves)

SLSLSLSLSL..... 9.9.9.9.9. New York(Manhattan) - CentralPark (obiljeèn crno)


FGFGFGFGFG..... 9.9.9.9.9. New York(Manhattan) - CentralPark (in black)

99999 1010101010


85


(zgrade) i vrta. U svim tim primjerima te{ko je ili nemogu}eodrediti granicu izme|u urbanizma i parkovne arhitekture jer je usvim slu~ajevima rije~ o polivalentnim kompozicijama. Anti~kaHadrijanova vila u Tivoliju istodobno je i grad, i pala~a, i park.Richelieu je sa svojom jedinstvenom renesansnom kompozicijomgrada, dvorca i parka (sl. 12) prethodnica Versaillesa koji je kaobarokni prototip potaknuo nastanak novih gradova s jedinstvenomurbanisti~ko-parkovnom kompozicijom (Karlsruhe, Mannheim, Wash-ington i dr. ). Royal Crescent i Lansdown Crescent u Bathu (sl. 13),s isprepletanjem urbanih i parkovnih oblika te s uvla~enjem pas-toralnih scena engleskog pejsa`nog vrta u grad, ve} su u drugojpolovici 18. st. svojevrsna najava vrtnih gradova i modernogurbanizma koji }e se pojaviti tek stolje}e i pol kasnije. Regent'sPark u Londonu s po~etka 19. st. nije samo model nove gradskeparkovne estetike nego i prisne veze izme|u vrtne umjetnosti igradograditeljstva (sl. 14). Markantna pro~elja ku}a u nizu (ter-raced house) arhitekta Johna Nasha uokolo Regent's Parka, kao ionih u Rue de Rivoli u Parizu, s pogledom na Les Jardins desTuileries, ozbiljenje su ideje o jedinstvu urbanizma, arhitekture iparkovne arhitekture. Simboli~ko srce japanskoga grada Shin San-da arhitekta Emilia Ambasza zami{ljeno je kao djelo takvogajedinstva.2 Ta ideja nedjeljivosti urbanizma i parkovne arhitektureosobito je prepoznatljiva i dobro poznata u 19. st., me|u ostalim,na ve} spomenutim primjerima Pariza, Be~a ili Zagreba. Pari{ki LaVillette 3, koji mnogi smatraju prototipom parka 21. st., primjer jetzv. urbanog ili kulturno-tehnolo{kog parka, u kojemu je nemogu}eodrediti granicu izme|u urbanizma, arhitekture i parkovne arhitek-

SLSLSLSLSL..... 14.14.14.14.14. Regent�s Park uLondonu (dijelomostvareni izvorni planperivoja, 1812-1813)

Prema � According toS. Giedion (1962)

FGFGFGFGFG..... 14.14.14.14.14. Regent�s Park(London, original planof garden partlyrealized, 1812-13)

SLSLSLSLSL..... 13.13.13.13.13. Bath (crno:parkovi i skverovi ustrukturi grada)

Prema � According toL. N. Bacon (1974)

FGFGFGFGFG..... 13.13.13.13.13. Bath (black:parks and squares inthe city structure)

SLSLSLSLSL..... 12.12.12.12.12. Richelieu(Francuska, 1627-1637,autor: Jacques le Mércier)- grad, dvorac i perivoj(crno: {uma, {umarci,gajevi)


FGFGFGFGFG..... 12.12.12.12.12. Richelieu(France, 1627-37, byJacques le Mércier) -town, chateau and garden(black: forest, woods,groves)

22222 Detaljnije o Ambaszo-vim projektima vidjeti u ~a-sopisima:"Architectural Design": br. 11-12/1980, str. 154-156; "Ar-chitecture and Urbanisme(A+U)": br. 116/1980, str.33-66; "The Architectural Re-view": br. 1111/1989, str.49-59; 1137/1991, str. 38-41; "L�architecture d�aujourd�-hui": br. 262/1989, str. 60-65; "Domus": br. 608/1980,str. 20-23; 667/1985, str.14-17; 700/1988, str. 36-42; 705/1989, str. 17-24;738/1992, str. 38-41.

33333 Detaljnije o parku LaVillette u Parizu vidjeti u~asopisima:"The Architectural Review":br. 1092/1988, str. 79-83;"Architecture and Urbanism(A+U)": br. 216/1988; "Pro-gressive Architecture": br. 11/1989, str. 65-73; "L�archi-tecture d�aujourd -�hui": br.262/1989; "Domus": br.703/1989, str. 12-14; "Tech-niques architecture": br. 403/1992, str. 46-49.

1313131313 1414141414


86


ture jer je njegov arhitekt Bernard Tschumi sjedinio sve to ucjelinu. Upravo je La Villette, vi{e od bilo kojeg drugog suvreme-nog parka, vratio arhitektima zanimanje za parkovnu arhitekturu ivjeru u nedjeljivost gradograditeljstva, arhitekture i parkovne arhitek-ture, ali i njihovo razlikovanje od ekolo{kog ozelenjavanja i hor-tikulture.

Razmi{ljanja o idealnom renesansnom gradu potaknula su idejuidealnog vrta s kraja 15. st. � vrt otoka Citera Franceska Colonne(sl. 15) ili utopijskoga grada Thomasa Morea u kojemu je parkov-na arhitektura jedan od ravnopravnih elemenata grada. Me|urenesansnim i ranobaroknim shemama idealnoga grada osobito jezanimljiv grad njema~kog teoreti~ara Christopha Sturma, kojipo~etkom 18. st. uvodi novi motiv: kontinuirane vrtove jednoo-biteljskih ku}a koji stvaraju zeleni okvir grada i prijelaznu zonuprema obrambenim zidovima (sl. 16). Cijelo stolje}e prije toganeke se zelene zone mogu prepoznati u idealnom gradu VincenzaScamozzija. Pejsa` u funkciji parkovne arhitekture srest }emo udjelima utopijskih socijalista 19. st., poglavito u Ville du Garantis-me Françoisa Marie-Charlesa Fouriera. Sli~no se dogodilo krajem19. i po~etkom 20. st. s idejom i pojavom vrtnih gradova, te u20. st. u modernisti~koj viziji grada.

Proìmanje ideja i oblika u vrtnoj umjetnostii gradograditeljstvuOd renesanse i, jo{ vi{e, od baroka, novi su oblici vrtova i parkovaodnosno njihovi elementi postali modeli primjenjivani u gradogra-diteljstvu. Barokni vrtovi, poglavito Versailles (sl. 17), ~esto su biliishodi{te urbanisti~kih koncepcija novih gradova ili pro{irenja sta-rih u 18. i 19. st. Tlocrtna shema francuskoga baroknog vrtapostala je tako predloàk za barokni ili klasicisti~ki grad (Karl-sruhe, Washington). Aleje, drvoredi i dekorativni parteri baroknogvrta preobrazili su se u planu grada u prepoznatljive urbaneakcente velikih estetskih vrijednosti � u trgove - parkove, {etali{tai gradske ulice s drvoredima. Zvjezdasta raskri`ja u francuskombaroknom vrtu pretvorila su se u urbanizmu 19. st. u slikovite imarkantne kru`ne trgove s radijalnim ulijevanjem ulica u nj (dobroje znan primjer pari{kog L'Etoilea; sl. 18). Sli~no je i s "trokrakim"alejama (Patte d'oie) koje polaze iz iste to~ke. Ideja je vjerojatnopotekla iz talijanskog planiranja: Palladijev dizajn ulica Vicenzepokazuju takvu mreù, a taj je motiv prepoznatljiv i na Piazza delPopolo u Rimu, od njezinih po~etaka krajem 16. i u 17. st. Njih

SLSLSLSLSL..... 16.16.16.16.16. Kasnorenesansnashema grada, autor:Christoph Sturm (crno:vrtovi jednoobiteljskihku}a)

Prema � According toM. Morini (1983)

FGFGFGFGFG..... 16.16.16.16.16. Late-Renaissancetown plan, by ChristophSturm (black: gardens offamily houses)

SLSLSLSLSL..... 15.15.15.15.15. Vrt otoka Citera- idealni renesansni vrt(Francesco Colonna:HypnerotomachiaPoliphili, Venezia, 1499)

Prema � According toCarnemolla (1989)

FGFGFGFGFG..... 15.15.15.15.15. Garden on theisland of Citer - anideal Renaissance garden(Francesco Colonna:HypnerotomachiaPoliphili, Venice, 1499)

1515151515 1616161616


87


redovno nalazimo u francuskom baroknom vrtu, a u gradogra-diteljstvu 19. st. preoblikovale su se u ulice stvaraju}i trokutastetrgove, Y-raskri`ja i zrakaste avenije (sl. 19).Engleski pejsa`ni vrt potaknuo je ideju vrtnoga grada i postaonjegovo ishodi{te, jednako kao i modernisti~koga grada. Urbani-

SLSLSLSLSL..... 19.19.19.19.19. Berlin - Friedrich-stadt, 18. st. (crno:glavne avenije i trgovi)

FGFGFGFGFG..... 19.19.19.19.19. Berlin -Friedrichstadt, 18th c.(black: main avenuesand squares)

SLSLSLSLSL..... 18.18.18.18.18. Pariz, Place del�Etoile (crno: drvoredi)


FGFGFGFGFG..... 18.18.18.18.18. Paris, Place del�Etoile (black: tree--lines)

SLSLSLSLSL..... 17.17.17.17.17. Versailles (crno:parkovne aleje izvjezdasta raskri`ja)

FGFGFGFGFG..... 17.17.17.17.17. Versailles (black:park avenues and star--shaped intersections)

1717171717 1818181818


88


zam moderne sugerirao je postavljanje zgrada u prirodni krajolik,a ondje gdje ga nije bilo trebalo je stvoriti novi, umjetni pejsa` nana~in kao da je nastao od prirode (sl. 20). Zato su kvalitetnerealizacije vrlo bliske engleskom pejsa`nom vrtu.

Neki veliki gradski parkovi 20. st. postali su modeli za sli~neparkove {irom svijeta, ali su istodobno sna`no utjecali na budu}eurbanisti~ke koncepcije. Tako je Bos Park u Amsterdamu (sl. 10),zapo~et tridesetih godina 20. st., postao model gradskih i rekrea-cijskih parkova druge polovice 20. st. U urbanisti~kim planovimaeuropskih gradova nakon Drugoga svjetskog rata jedan ili vi{eparkova toga tipa bili su nezaobilazni, a nerijetko su se i stariparkovi obnavljali u stilu {portskoga i zabavnog parka. O cjelokup-nom utjecaju La Villetta mo}i }emo govoriti tek za nekolikodesetlje}a, ali ve} je sada jasno da je on postao model zasuvremene urbanisti~ke koncepcije, {to se ogleda, izme|u osta-loga, i u epitetu parka 21. st., koji mu je dodijeljen.

Londonski skverovi potaknuli su nastanak i razvoj trgova parkova,{to je u europskome gradograditeljstvu postao trend kraja 18. ipo~etka 19. st., ali je osobito aktualan i danas, kada smo svjedocinastajanja brojnih suvremenih primjera poput onih u Barceloni.4Upravo na primjeru trgova parkova zorno dokazujemo jedinstvo inedjeljivost urbanizma od parkovne arhitekture, ali i me|usobnodopunjavanje i isprepletanje ideja i oblika. Dok se zatvorenirenesansni trgovi s jedinstvenom arhitekturom pro~elja (Place deVosges u Parizu, Placa Mayor u Madridu) mogu usporediti sasrednjovjekovnim klaustarskim vrtom, neki barokni trgovi pose`u

SLSLSLSLSL..... 20.20.20.20.20. La Ville Radieuse,autor: Le Corbusier

Izvor � SourceC. Cresti (1969)

FGFGFGFGFG..... 20.20.20.20.20. La Ville Radieuse,by Le Corbusier

44444 Navodimo neke od tr-gova parkova Barceloneuobli~ene osamdesetih godi-na 20. st.:La Plaça d'Angel Pestaña,La Plaça de Francesc Lay-ret, El Passeig de Picasso,La Plaça de l'Univers, ElPasseig de la Reina MariaCristina, El Parc del Clot,El Parc de la Creueta delColl, El Parc de l'Escorxador,El Parc de l'Espanya Indus-trial, El Parc de l'Estaciódel Nord, El Parc de laPegaso, La Plaça de Salva-dor Allende, La Plaça dela Palmera, La Plaça delsPaisos Catalans, La Plaçade Sóller, La Plaça del Sol,La Plaça de Trilla, La Plaçade la Merce, La Plaça deNavas, La Plaça de Tetuani dr.Izvor: Barcelona Espais iEscultures (1982-1986), Bar-celona: Fundació Joan Miró,1987.


89


za modelima vrtne umjetnosti, i to ne samo barokne (kao {to jeve} navedeno nekoliko primjera) nego i renesansne vrtne umjet-nosti. Tako Place de la Carriere (Place Stanislas) u Nancyju izsredine 18. st. (sl. 21) uvodi na~elo i, djelomi~no, oblik Raffaellovei Sangallove ideje za vrt Ville Madama u Rimu s po~etka 16. st.(sl. 22). Park u ulozi trga i trg u obliku parka sredi{te je vrtnogagrada (Letchworth, Welwyn), koji je u povijesti urbanizma osobitopromovirao tu ideju. Veliki sredi{nji park u ulozi trga u njema~komgradu Freudenstadtu iz 1599. g., nastao prema Dürerovoj shemiidealnoga grada, renesansni je primjer trga parka. I Gaudijev ParkGüell u Barceloni zami{ljen je kao sredi{te nikada realiziranogavrtnoga grada. Njegova koncepcija i arhitektonske sekvence preu-zimaju ulogu gradskog trga vidikovca.

Osobito su zanimljiva i vje~na tema drvoredi, aleje i {etali{ta kojisu istodobno i gradotvorni (urbanisti~ki) elementi i elementi parkovnearhitekture. Nije mogu}e odrediti njihovu me|usobnu granicu nitire}i jesu li oni vi{e jedno ili drugo. Sigurno je da su neizbrisivi izslike grada i da grad ~ine prepoznatljivim ponajprije svojim estet-skim ugo|ajem. Mo`ete li zamisliti pari{ki Champes Elysées bezdrvoreda ili blokove Barcelone bez uli~nih platana?

Preobrazba tradicionalne slikeSpontano nastali ili planirani, naselja i gradovi dobili su tijekomvremena svoju vi{e ili manje prepoznatljivu sliku. Nerijetko se onamijenja, kao i autohtoni i kultivirani pejsa` oko njih, zbog nedo-voljno promi{ljenih i senzibiliteta li{enih ~ovjekovih intervencija.Dok je ~ovjek `ivio, radio i stvarao u suglasju te s po{tovanjemprema prirodi i ste~enom naslije|u svih vrsta, uvijek je u obliko-vanju prostora svog ̀ ivljenja postizao iznimne, ~esto spontane, alikreativne vrijednosti. Kad izostane taj respekt, a to se odvi{e~esto doga|alo u drugoj polovici 20. st., a doga|a se i danas,nastaje degradirani antropogeni pejsa` i potire se tradicionalnaslika naselja. Prijetnja je to ~ovjekovu identitetu i opstanku, nesamo zbog ekolo{kih nego i zbog estetskih i duhovnih razloga.

Kao {to su gradovi 20. st. ~esto gubili identitet zbog urbanisti~koginternacionalnog modernisti~kog stila, tako je i njihovo parkovnooblikovanje vrlo ~esto bilo zanemareno i prepu{teno stihiji ilispontanosti. Temeljeno na izblijedjelim vrtlarskim tradicijama iprofiterskoj hortikulturi, parkovno oblikovanje stambenih naseljaposvuda u Europi bilo je isto ili sli~no te puno vrtnoga ki~a. Neuzimaju}i u obzir podneblje i ambijent, kao ni tradiciju i kulturu,

SLSLSLSLSL..... 21.21.21.21.21. Place Stanislas -Place de la Carriére -Place Royal (Nancy,1752-1760, autor:Jacques-Ange Gabriel)

Prema � According toA. Kato (1990)

FGFGFGFGFG..... 21.21.21.21.21. Place Stanislas -Place de la Carriére -Place Royal (Nancy,1752-1760, by Jacques-Ange Gabriel)

SLSLSLSLSL..... 22.22.22.22.22. Vrt Ville Madama(Rim, crte` se pripisujeFrancescu da Sangallu)

Prema � According toA. Tagliolini (1980)

FGFGFGFGFG..... 22.22.22.22.22. Villa MadamaGarden (Rome, drawingattributed to Francescoda Sangallo)

2121212121 2222222222


90


SLSLSLSLSL..... 23.23.23.23.23. Bath, RoyalCrescent i cirkus

Fotografija � Photo byUnichrome, Bath. Ltd. ©

FGFGFGFGFG..... 23.23.23.23.23. Bath, RoyalCrescent and theCircus

SLSLSLSLSL..... 24.24.24.24.24. Bath, LansdownCrescent

Fotografija � Photo byUnichrome, Bath. Ltd. ©

FGFGFGFGFG..... 24.24.24.24.24. Bath, LansdownCrescent


91


sadilo se isto drve}e i grmlje na sjeveru i jugu, na istoku i zapaduEurope, ~ak i s drugih kontinenata. Zlatne tuje, srebrni borovi ismreke, crveni japanski javori, juniperus, cotoneaster, pirakanta ibrojno drugo bilje masovnom je i neselektivnom primjenom pri-donijelo stvaranju neinventivnih i neuzbu|uju}ih vrtova koji u svimgradovima svijeta zauzimaju velik postotak u ukupnoj povr{inigradskog prostora. A taj se veliki postotak zbog lo{ih estetskihu~inaka ne isti~e i gotovo je neprimjetljiv u slici grada.

Navest }emo jo{ jedan slikovit primjer, prepoznatljiv u mjestimajadranske obale u Hrvatskoj. Za takva je mjesta ulaz s mora jedini(za oto~ka naselja) ili jedan od glavnih ulaza u naselje. Nepo{tuju}i dovoljno identitet i tradicionalnu sliku mjesta, stvarajuse nove rive i {etali{ta tipa lungo mare, pri ~emu se kopira npr.splitska riva i sredozemni uzori sadnje drvoreda palmi. Usprkosnjihovu egzoti~nom ugo|aju i lijepoj slici u primorskom prostoru,palme su uneseni parkovni element koji se ne treba na}i usvakom obalnome mjestu Jadrana jer }emo obezvrijediti i palmu imjesto. Sli~no se posljednje desetlje}e doga|a i s bugenvilijom.

Zaklju~akNa pragu tre}ega tisu}lje}a moramo reafirmirati parkovnu arhitek-turu kao bitan i nezaobilazan ~imbenik u oblikovanju i planiranjugradova i naselja. Odmaknuli smo ve} daleko od ideje uno{enjaprirode u grad i stvaranja iluzije prirode u gradu, {to je bila tema19. i prve polovice 20. st. Tehnolo{ki napredak omogu}io nam jeda do "prave" prirode do|emo vrlo brzo raznim prijevoznimsredstvima, pa vrtovi i parkovi ne moraju opona{ati prirodu.Shvatimo li vrt i park kao arhitekturu u organskome materijalu,oni }e biti izdizajnirani i vidljivi u prostoru te primjetljivi u slicigrada. To nu`no razumijeva jedinstvo i nedjeljivost urbanizma iparkovne arhitekture te arhitekture i parkovne vrtne arhitekture.Upravo su vrtovi i parkovi pravi elementi sinteze urbanizma,arhitekture i okolnog krajolika. To tako|er zna~i i razlikovanjeparkovne arhitekture od hortikulture (naj~e{}e "kozmetike") i oze-lenjavanja (promatranje grada kroz ~etvorne metre ekolo{kog ze-lenila). @elimo li reafirmirati parkovnu arhitekturu u svakida{njemìvotu i planiranju prostora ~ovjekova ìvljenja, potrebno je re-afirmirati i tradicionalnu terminologiju i tipologiju parkovne arhitekturete ih obogatiti novim spoznajama. Neprimjereno je nazivati povi-jesne vrtove i parkove, skverove, trgove parkove, {etali{ta i prome-nade, aleje i avenije, botani~ke i zoolo{ke vrtove, arheolo{ke ispomen-parkove, zabavne i rekreacijske parkove, izlo`bene parko-ve i sl. gradskim zelenilom ili zelenim povr{inama u gradu. Timnazivima devalviramo njihovu vrijednost i zna~enje te ve} samimnazivom devalviramo i odri~emo njihovu kreativnu i urbanisti~ko--arhitektonsku ulogu, a nagla{avamo samo ekolo{ku, koja nijedovoljna.Vrtovi i parkovi u pro{losti zasigurno nisu bili najva`niji u ìvotuljudi, gradova i naselja, ali su bili nezaobilazni i oduvijek prisutniu svijesti ljudi i u slici gradova. Ako smo u 20. st. na to uvelikezaboravili, nadamo se da u 21. st. ipak ulazimo sa spoznajom ourbanisti~koj snazi i estetskoj mo}i parkovne arhitekture. Zatomlade ljude treba odgajati i na estetici grada, na estetici vrtne iparkovne arhitekture, na idejama vrtne umjetnosti, koje su uvijekzra~ile visokim kulturnim dometima, umjetni~kim senzibilitetom.


92


Literatura � Bibliography

1. Bacon, E. N. Bacon, E. N. Bacon, E. N. Bacon, E. N. Bacon, E. N. (1974), Design of the City, Penguin Books, NewYork.

2. Benevolo, L. Benevolo, L. Benevolo, L. Benevolo, L. Benevolo, L. (1993), Storia della citta, I-IV, Editori Laterza,Roma-Bari.

3. Carnemolla, A. Carnemolla, A. Carnemolla, A. Carnemolla, A. Carnemolla, A. (1989), II Giardino analogo - considerazionisull'architettura dei giardini, Officina edizioni, Roma.

4. Chadwick, G. FChadwick, G. FChadwick, G. FChadwick, G. FChadwick, G. F. . . . . (1966), The Park and the Town, The Architec-tural Press, London.

5. CrCrCrCrCresti, C. esti, C. esti, C. esti, C. esti, C. (1969), Le Corbusier, Naprijed, Zagreb.6. Giedion, S. Giedion, S. Giedion, S. Giedion, S. Giedion, S. (1962), Space, Time and Architecture (4), Harvard

University Press, Cambridge - Massachusetts.7. GrGrGrGrGromort, G.,omort, G.,omort, G.,omort, G.,omort, G., L'art des jardins, Charles Massin, Paris.8. Jellicoe, G. Jellicoe, G. Jellicoe, G. Jellicoe, G. Jellicoe, G. and SSSSS. (1987), The Landscape of Man, Thames and

Hudson, London.9. KKKKKasslerasslerasslerasslerassler, E. B. , E. B. , E. B. , E. B. , E. B. (1986), Modern Gardens and the Landscape (2),

The Museum of Modern Art, New York.10. KKKKKato, A. ato, A. ato, A. ato, A. ato, A. (1990), Plazas of Southern Europe, Process Architec-

ture Co., Ltd., Tokyo.11. KKKKKostofostofostofostofostof, S. , S. , S. , S. , S. (1991), The City Shaped - urban patterns and

meanings through history, Thames and Hudson, London.12. KKKKKostofostofostofostofostof, S. , S. , S. , S. , S. (1992), The City Assembled - the elements of urban

form through history, Thames and Hudson, London.13. Morini, M. Morini, M. Morini, M. Morini, M. Morini, M. (1983), Atlante di storia dell'Urbanistica (2), Editore

Ulrico Hoepli, Milano.14. Morris, A. E. J. Morris, A. E. J. Morris, A. E. J. Morris, A. E. J. Morris, A. E. J. (1994), History of Urban Form (3), Longman

Scientific and Technical, Harlow.15. TTTTTagliolini, A. agliolini, A. agliolini, A. agliolini, A. agliolini, A. (1980), I giardini di Roma, Newton Compton

Editori, Roma.16. VVVVVererererercelloni, Vcelloni, Vcelloni, Vcelloni, Vcelloni, V. . . . . (1990), Atlante storico dell'idea del giardino

europeo, Jaca Book, Milano.17. VVVVVererererercelloni, Vcelloni, Vcelloni, Vcelloni, Vcelloni, V. . . . . (1994), Atlante storico dell'idea europea della

citta ideale, Jaca Book, Milano.18. ZuckZuckZuckZuckZuckererererer, P, P, P, P, P. . . . . (1973), Town and Square - from the Agora to the

village green, The M. I. T. Press, Cambridge (Massachusetts).19. ***** ***** ***** (1991) The Oxford Companion to Gardens (1), (ur. P. Goode,

M. Lancaster), Oxford University Press, Oxford.


93


Garden architecture is one of the main elements of urban struc-ture and composition, and is an essential element for a city imageand identification.The appreciation and application of park architecture in thecreation of an urban image must begin by distinguishing parkarchitecture from horticulture and from greenness. In the secondhalf of the 20th century they were all equalled, and this is notright. Ecological greenness was defined as the number of squaremetres of green urban area per inhabitant, regardless of its layoutor location in the urban tissue. Several basic types of gardenarchitecture appeared as elements of city structure throughouthistory (from antiquity until today) and we can apply them all inthe contemporary design of villages and cities. 1) Gardens andparks dotted about a town plan; 2) Landscaped parks which area continuous system of a town plan's image; 3) A continuoussystem of classical and historical squares, public gardens andparks; 4) A large public park that dominates in the density of atown structure; 5) Natural and more often artificial landscapeswhich have the purpose of park architecture. Urban constructionand planning never omitted garden architecture before, but themodern industrial society eliminated it by introducing green areasand the modern movement identified it with the landscape. Fromantiquity until today there have been numerous examples of urbangardens designed to create harmony between the urban structureand the garden, as well as harmony between the town houses(buildings) and the garden. The Renaissance landscape of theChateau de Richelieu in Touraine is a unifying design of castle andgarden, and includes a town as a subsidiary element. FromVersailles emerged an idea about a new town, the concept of atown and a garden as a single unit of landscape architecture(Karlsruhe, Washington). Garden cities and modern urban land-scape planning were announced with the Royal Crescent andLansdown Crescent in Bath. Regent's Park in London is not onlya model of a new urban park, it is also an example of theintimate relationship between garden art and architecture. LaVillette in Paris, which is believed to be a prototype of a twenty--first century park, is an example of an "urban" or "cultural--technological" park where it is almost impossible to separateurban planning, architecture and park architecture. The architectBernard Tschumi united them all together. As the third millenniumapproaches garden architecture has to be reaffirmed as an essen-tial element of urban design and planning. We move away fromthemes of the nineteenth and twentieth centuries and from ideasabout introducing a landscape into the urban structure. If weapproach a garden or a park as architecture using living matter,we will design a space viewed as an urban image. This will bepossible through unity of urban planning, garden architecture andarchitecture, and also through differentiation between garden ar-chitecture and horticulture or greenness (ecological green).

Summary � Sa`etak

Garden Architecture as an Element of theCity Image

Mladen Obad [}itarociBojana Bojani}-Obad [}itaroci


94

PROSTORISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK � UDC 71/72GOD. � VOL. 4(1996)BR. � NO. 1(11)STR. � PAG. 1-132ZAGREB, 1996.sije~anj - lipanj � January - June

parkovna arhitektura kao element slike grada - urbano · pdf filetri su bitna elementa u...

Documents