pato fizioloŠko ispitivanje metabolizma vode, … patofiziolosko ispitivanje... · pato...
TRANSCRIPT
PATOPATOFIZIOLOŠKO FIZIOLOŠKO ISPITIVANJE METABOLIZMA ISPITIVANJE METABOLIZMA
VODE, ELEKTROLITA I VODE, ELEKTROLITA I ACIDOACIDO--BAZNE RAVNOTEŽEBAZNE RAVNOTEŽE
Dr vet. Dr vet. Marko R. Cincovi ćMarko R. Cincovi ć
UNIVERZITET U NOVOM SADUUNIVERZITET U NOVOM SADUPOLJOPRIVREDNI FAKULTETPOLJOPRIVREDNI FAKULTET
DEPARTMAN DEPARTMAN ZZA VETERINARSKU MEDICINUA VETERINARSKU MEDICINUPREDMET: PATOLOPREDMET: PATOLO ŠŠKA FIKA FI ZZIOLOGIJAIOLOGIJA
VEŽBA 2.VEŽBA 2.
PATOFIZIOLOGIJA JE PATOFIZIOLOGIJA JE MATEMATIKA MEDICINE!!!MATEMATIKA MEDICINE!!!
PLAN IZLAGANJAPLAN IZLAGANJA
PATOFIZIOLOŠKI MEHANIZMI ČIJE JE POZNAVANJE OD ZNA ČAJA ZA PRAVILPATOFIZIOLOŠKI MEHANIZMI ČIJE JE POZNAVANJE OD ZNA ČAJA ZA PRAVIL NU NU DIJAGNOSTIKU METABOLIZMA VODE,Na I A.DIJAGNOSTIKU METABOLIZMA VODE,Na I A. --B. RAVNOTEŽEB. RAVNOTEŽE
ŽŽIVI LABORATORIJSKI MODELIIVI LABORATORIJSKI MODELIU ISPITIVANJU METABOLIZMA TELESNIH TE ČNOSTI I ACIDOBAZNE RAVNOTEU ISPITIVANJU METABOLIZMA TELESNIH TE ČNOSTI I ACIDOBAZNE RAVNOTE ŽEŽE
PREPORUKE ZA DIJAGNOSTI ČKI POSTUPAKPREPORUKE ZA DIJAGNOSTI ČKI POSTUPAKU ISPITIVANJU METABOLIZMA TELESNIH TE ČNOSTI I ACIDOBAZNE RAVNOTEU ISPITIVANJU METABOLIZMA TELESNIH TE ČNOSTI I ACIDOBAZNE RAVNOTE ŽEŽE
PATOFIZIOLOŠKE METODEPATOFIZIOLOŠKE METODEU ISPITIVANJU METABOLIZMA TELESNIH TE ČNOSTI I ACIDOBAZNE RAVNOTEU ISPITIVANJU METABOLIZMA TELESNIH TE ČNOSTI I ACIDOBAZNE RAVNOTE ŽEŽE
SPECIFISPECIFIČNOST NALAZA NAJ ČEŠĆIH OBLIKA POREME ĆAJA METABOLIZMA ČNOST NALAZA NAJ ČEŠĆIH OBLIKA POREME ĆAJA METABOLIZMA TELESNIH TEČNOSTI I ACIDOTELESNIH TEČNOSTI I ACIDO--BAZNE RAVNOTEŽEBAZNE RAVNOTEŽE
PATOFIZIOLOŠKI MEHANIZMI PATOFIZIOLOŠKI MEHANIZMI ČIJE JE POZNAVANJE OD ČIJE JE POZNAVANJE OD ZNAČAJA ZA PRAVILNU ZNAČAJA ZA PRAVILNU
DIJAGNOSTIKU METABOLIZMA DIJAGNOSTIKU METABOLIZMA VODE,Na I A.VODE,Na I A.--B. RAVNOTEŽEB. RAVNOTEŽE
Opšte osobine telesnih te čnosti
IZOVOLEMIJAIZOVOLEMIJAPodrazumeva da se zapremina telesnih te čnosti održava u stalnoj zapremini iodnosu.
IZOTONIJAIZOTONIJAPodrazumeva stalnost održavanja osmotskog pritiska.! Osmotski pritisak – pritisak koji se javlja između dva rastvora različite koncentracije jona.
IZOJONIJAIZOJONIJAStalnost u održavanju kvalitativnog i kvantitativno g sastava i međusobnog odnosa jona.
IZOHIDRIJAIZOHIDRIJAPodrazumeva stalnost u održavanju vodonikovih jona, tj. acido-bazne ravnoteže telesnih te čnosti
ŠŠematski prikaz normalnog metabolizma ematski prikaz normalnog metabolizma vode i Navode i Na
INTERSTICIJALNA TEČNOST
KRVNA PLAZMA
CrevoŽeludac
INTRACELULARNA TE ČNOST
PLUĆAPLUĆA BUBREGBUBREG
ReapsorpcijaReapsorpcija vodevode i i natrijumanatrijuma u bubreguu bubregu
Uloga bubrega u održavanju Uloga bubrega u održavanju acidoacido --bazne ravnotežebazne ravnoteže --primerprimer
ŠŠematski prikaz normalnog metabolizma ematski prikaz normalnog metabolizma vode i Navode i Na
INTERSTICIJALNA TEČNOST
KRVNA PLAZMA
CrevoŽeludac
INTRACELULARNA TE ČNOST
PLUĆAPLUĆA BUBREGBUBREG
ERY Plazma Tkivo
CO2CO2 + H2OH2O + CO2
H2 CO3
H++ HCO3-
H++ Hb- ⇔⇔⇔⇔ HHb
HHb + CO2 ⇔⇔⇔⇔ HHbCO2
HbO2 ⇔⇔⇔⇔ Hb- + O2O2
Karboanhidraza(brzo)
H2 CO3
H++ HCO3-
sporo
H++ A- Na++ HCO3-
Na HCO3-HA
HCO3-+Na+
Na HCO3-
Cl- Cl-
Poremećaj prometa telesnih tečnostiPoremećaj prometa telesnih tečnosti
PROMENA VOLUMENADehidratacija
Hiperhidratacija
PROMENA OSMOLARNOSTIHiperosmolarnost (Hipertonija)Hipoosmolarnost (Hipotonija)
PROMENA KONCENTRACIJE JONA
PROMENA A.-B. RAVNOTEŽEAcidozaAlkaloza
Pojednostavljen prikaz homeostaze natrijuma i vode
ADH H2O
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
Koncentracija NaOSMOLARNOST
Krvotok ububrezima
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
DEŠAVANJE
DEŠAVANJE
KOMPENZACIJA
KOMPENZACIJA
Izoosmolarni gubitak volumena te čnostiIzoosmolarni gubitak volumena te čnostigubitak i vode i Nagubitak i vode i Na
dešava se kada izgubljena te čnost i plazma sadrže istu koncentradešava se kada izgubljena te čnost i plazma sadrže istu koncentra ciju natrijuma, pa se ciju natrijuma, pa se koncentracija u palzmi retko menjakoncentracija u palzmi retko menja
UZROCIUZROCI• Fistule tankog creva• Opstrukcija t.c.• Paraliti čki ileus• Teško ošte ćenje bubrežnih
tubula sa disfunkcijom glomerula (posle akutne oligurijske faze)
ADH IZOOSMOTSKA TEČNOST
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
[Na+]
Protok krvikroz bubrege
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
POSLEDICE/NALAZPOSLEDICE/NALAZ• Oligurija• Uremija• Najčešće nije poja čana žeđ• Hemokoncentracija• Hipotenzija• Ako postiji šok-
hipoalbuminemija bez hemodilucije
-
+
+
+
+
+
+
+
Nema direktnog
odnosa
Hipoosmolarnost Hipoosmolarnost -- pretežni nedostatak Napretežni nedostatak NaUZROKUZROKNeadekvatnaNeadekvatnaintravenska infuzijaintravenska infuzija
Nedostatak aldosterona Nedostatak aldosterona ––Morbus AddisoniMorbus Addisoni
ADH HH22O VOLUMENO VOLUMEN
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
[Na+]
Protok krvikroz bubrege
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
+
-
-
-
-
-
-
-
NALAZNALAZHiponatriemijaHiponatriemija
HemodilucijaHemodilucija
Veliki volumen razreVeliki volumen razre đđene ene mokra će zbog inhibicije ADHmokra će zbog inhibicije ADH
Niska koncentracija uree u Niska koncentracija uree u plazmiplazmi
Viskoka koncentracija Na u Viskoka koncentracija Na u mokra ći zbog inhibicije mokra ći zbog inhibicije aldosteronaaldosterona
-
Hipoosmolarnost Hipoosmolarnost -- pretežni nedostatak Napretežni nedostatak Nazbog nedostatka aldosterona zbog nedostatka aldosterona –– Morbus AddisoniMorbus Addisoni
Klini čki znakoviNedostatak te čnosti
Kasnije hipoosmolarnost
Hemokoncentracija
Blaga uremije(pad perfuzije bubrega)Kasnija hiponatriemija
Neodgovaraju će visoka koncentracija Na u mokra ći pored nedostatka volumena, zbog manjka aldosterona
ADH HH22O VOLUMENO VOLUMEN
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
[Na+]
Protok krvikroz bubrege
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
-
+
+
PREPREKAPREPREKA
-
-
-
-
+
Hiperosmolarnost Hiperosmolarnost –– pretežni nedostatak vodepretežni nedostatak vode
UZROCIUZROCIIntenzivno znojenjeGubitak želuda čnog sokaGastroenteritisVrlo intenzivno disanjeOpekotineDiabetes insipidus zbog nedostatka ADH
NALAZNALAZHiperosmolarnostHipernatriemijaOligurija zbog izlu čivanja ADHHemokoncentracijaBlaga uremija
Visoka osmolarnost mokra će i visoka koncentracija ureje u njoj usled delovanja ADH
Niska koncentracija Na u Mokra ći, zbog dejstva aldosterona
ADH HH22O VOLUMENO VOLUMEN
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
[Na+]
Protok krvikroz bubrege
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
-
+
+
+
+
+
+
+
+
Hiperosmolarnost Hiperosmolarnost –– pretežni nedostatak vodepretežni nedostatak vodezbog nedostatka ADHzbog nedostatka ADH
Sindrom diabetes insipidusaSindrom diabetes insipidusa
RAZLIKA U ODNOSU NA RAZLIKA U ODNOSU NA PREDHODNI SLAJD JE PREDHODNI SLAJD JE U POSTOJANJU:U POSTOJANJU:
PoliurijaPoliurija(a (a ne oligurija)ne oligurija)
RazreRazređđenaena(a ne koncentrovana (a ne koncentrovana mokra ća)mokra ća)
ADH HH22O VOLUMENO VOLUMEN
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
[Na+]
Protok krvikroz bubrege
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
-
+
+
+
+
+
-
+
PREPREKAPREPREKA
Izotonijska hiperhidratacija Izotonijska hiperhidratacija –– suvišak Na i vodesuvišak Na i vode
Sekundarni aldosteronizam, Sekundarni aldosteronizam, usled smanjenog protoka usled smanjenog protoka krvi kroz bubrege, što se krvi kroz bubrege, što se dešava usled:dešava usled:
HipoalbuminemijaHipoalbuminemija(bolesti jetre)(bolesti jetre)
Oštećenja bubrežnih krvnih Oštećenja bubrežnih krvnih sudova (hipertenzija, sudova (hipertenzija, stenoza renalne arterije)stenoza renalne arterije)
Zatajivanje srca kod sr čane Zatajivanje srca kod sr čane slabostislabosti
ADHINTRAVASKULARNIINTRAVASKULARNI
IZOOSMOTSKI IZOOSMOTSKI VOLUMENVOLUMEN
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
[Na+]
Protok krvikroz bubrege
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
-
+
+
+
+
+
+
+
+
Zbog edema i prelaska te čnosti izvan vaskularnog korita.Dodatan je problem hipoalbuminemija i sr čana slabost, kada dolazi do relativnog porasta hidrostatskog pri tiska.
NALAZ:NALAZ:Normalna do blago snižena koncentracija Na u plazmi
Niska kon. Na u urinu
Znakovi hipoalbuminemije(ako postoje hepati čni problemi)
Pretežni suvišak vodePretežni suvišak vode
UZROCI:UZROCI:Zbog disfunkcije glomerulaNesrazmerno izlu čivanje ADH
NALAZ:NALAZ:HiponatriemijaHemodilucija
ADH HH22O VOLUMENO VOLUMEN
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
[Na+]
Protok krvikroz bubrege
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
+
-
-
-
-
-
-
-
-
Pretežni suvišak natrijumaPretežni suvišak natrijuma
Primarni hiperaldosteronizam (Connov sindrom)(Connov sindrom) ADH HH22O VOLUMENO VOLUMEN
Osmolarnostu ćelijama
hipotalamusa
[Na+]
Protok krvikroz bubrege
Renin
Angiotenzin
ALDOSTERON
+
-
-
PREPREKAPREPREKA
+
+
+
+
-
NALAZ:Hipokalemija (zbog viška aldosterona)
Koncentracija Na u plazmi na gornjoj vrednosti ili blago povišena
U početku niska koncentracija Na u mokra ći. Kasnije se Na može pove ćano izlu čivati zbog ošte ćenja tubula hipokalijemom
Patofiziološki značaj kalijumaPatofiziološki značaj kalijuma(kalijum u metaboli čkoj sponi sa vodonikovim jonima i pH)(kalijum u metaboli čkoj sponi sa vodonikovim jonima i pH)
UZROCI HIPOKALIEMIJE:UZROCI HIPOKALIEMIJE:
Dugotrajno povra ćanje
Prolivi
Intestinalne fistule
Adenomi tankog creva koji izlučuju sluz
Sekundarni hiperaldosteronizam(zbog povećanja obima zamene sa Na)
Hroni čno gladovanje
Stres
Alkaloza
UZROCI HIPERKALIEMIJE:UZROCI HIPERKALIEMIJE:
Predoziranje kalijumom
Hipoaldosteronizam (Adisonova bolest)
Nedostratak insulina(remeti ulazak K+ u ćeliju)
Diuretici koji inhibiraju aldosteron
Zatajivanje bubrežnih glomerula
Nedostatak natrijuma
Hipoksija
Acidoza
Patofiziološki značaj kalijumaPatofiziološki značaj kalijuma(kalijum u metaboli čkoj sponi sa vodonikovim jonima i pH)(kalijum u metaboli čkoj sponi sa vodonikovim jonima i pH)
Suviše intenzivna terapioja kalijumem
Akutno optere ćenje kalijumom
N
BronhopneumonijaRespiratorna acidoza
Zastajivanje bubregaDijabeti čna ketoacidoza
Metaboli čka acidoza
Suviše intenzivno vešta čko disanje, histeri čko disanje
Respiratorna alkaloza
Teška, akutna dijareja,fistule i sli čno
Akutni nedostatak K+N iliili
Terapija diureticimaHroni čna dijareja
Hroni čni nedostatak K+Nisko N ili
Primeri klini čkih stanja
Najverovatniji uzrok[HCO3- ][K+]
VODONIKOVI JONI; GASOVI KRVI VODONIKOVI JONI; GASOVI KRVI I ACIDOBAZNA RAVNOTEŽAI ACIDOBAZNA RAVNOTEŽA
Metabolička alkaloza
Metabolička acidoza
Respiratorna alkaloza
Respiratorna acidoza
HCO3¯pCO2H+pH
Koncentracija metabolitaNaziv poremećaja
ACIDOZAACIDOZARESPIRATORNARESPIRATORNA METABOLIMETABOLIČČKAKA
Nastaje zbog poreme ćaja u disanju.Depresija centra ili patologija resp. trakta
Kada postoji problem sa eliminacijom CO2,zbog čega raste pCO2.
Koncentracija bikarbonata raste sporije pa se odnos baza/kiselina smanjuje
Kompenzacija: bubrezi izlu čuju višak H+
Nalaz: pH pCO2
UZROCI:Povećano nagomilavanje organskih kiselinaHroni čna hipoksijaFebraToplotna polipneaPovećan gubitak bikarbonata (teške dijareje)Oštećenja bubregaDIJEBETIČNA KETOACIDOZA (PROVERI GLU)
Nalaz: HCO3 pH normal.normal. pCO2
Kompenzacija: pove ćanje plu ćne ventilacije
Nalaz:normalannormalan pH pCO2 Nalaz: HCO3 normal.normal. pH
ALKALOZARESPIRATORNARESPIRATORNA METABOLIMETABOLIČČKAKA
Nastaje zbog hiperventilacije i pojaNastaje zbog hiperventilacije i poja ččane ane eliminacije COeliminacije CO 2.2.
Forsirano disanjeForsirano disanje
PoremePoreme ććaji CNSaji CNS --aa
PoPoččetni stadijumi kardioetni stadijumi kardio --pulmonalnih bolestipulmonalnih bolesti
UZROCI:UZROCI:
Uzimanje velikih koliUzimanje velikih koli ččina baznih lekova (antacidi)ina baznih lekova (antacidi)
Primarni hiperaldosteronizam Primarni hiperaldosteronizam (renalna retencija bikarbonata)(renalna retencija bikarbonata)
Primena diuretika (furosemid)Primena diuretika (furosemid)
Nalaz: pH pCO2Nalaz: pH pCO2
Kompenzacija: Bubrezi izlu čuju više NaHCO3, KHCO3uz retenciju Cl-jona
Nalaz: pH HCO3
Nalaz: HCO3 pH
Kompenzacija:Smanjuje se plu ćna ventilacija, što pove ćava pCO2
Nalaz: HCO3 normalannormalan pH
pH = 6,1+ log (20/1) = 7,4pH = 6,1+ log (20/1) = 7,4
HendersonHenderson --HasselbachHasselbach --ova jedna čina ova jedna čina u klini čkom tuma čenju kompenzacijeu klini čkom tuma čenju kompenzacije
AC
IDO
ZA
AC
IDO
ZA
HCO3¯
H2CO3
7,87,8
7,47,420/120/1
6,86,8
NORMALNO
ALK
ALO
ZA
ALK
ALO
ZA
1,21,2
2424
pH = 6,1+ log (60/3) = 7,4pH = 6,1+ log (60/3) = 7,4
pH = 6,1+ log (40 UZROK /3) 6,1+ log pH = 6,1+ log (40 UZROK /3) 6,1+ log (40/2)= 7,4(40/2)= 7,4KOMPENZACKOMPENZAC
HendersonHenderson --HasselbachHasselbach --ova jedna čina ova jedna čina u klini čkom tuma čenju kompenzacijeu klini čkom tuma čenju kompenzacije
80/3 100/480/3 100/460/360/320/2 40/320/2 40/3DEKOMPENZODEKOMPENZOVANAVANA
80/3 80/480/3 80/460/360/340/2 40/340/2 40/3KOMPENZOVAKOMPENZOVANANA
METABOLMETABOLIČKA IČKA
60/2 40/160/2 40/160/360/380/5 60/480/5 60/4DEKOMPENZODEKOMPENZOVANAVANA
60/2 40/260/2 40/260/360/380/4 60/480/4 60/4KOMPENZOVAKOMPENZOVANANA
RESPIRARESPIRATORNATORNA
ALKALOZANORMALNOACIDOZA
ŽŽIVI LABORATORIJSKI MODELIIVI LABORATORIJSKI MODELIU ISPITIVANJU METABOLIZMA U ISPITIVANJU METABOLIZMA
TELESNIH TEČNOSTI I TELESNIH TEČNOSTI I ACIDOBAZNE RAVNOTEŽEACIDOBAZNE RAVNOTEŽE
Izvođenje ogleda na laboratorijskim životinjama dozvoljeno je samo u eksperimentalno-naučne svrhe, kada ne postoji adekvatniji model.
Ogledi in vivo koji su dati na sledećim slajdovima imaju za cilj da edukuju studente. Oni neće biti izvođeni, jer ne postoji opravdanost za to.
EKSPERIMENTALNA DEHIDRATACIJAEKSPERIMENTALNA DEHIDRATACIJA
•• OglednaOgledna žživotinjaivotinja : pacov: pacov
•• MaterijalMaterijal : 2,77 mmol/l rastvor glukoze, brizgalica od 10 ml, peani za hva: 2,77 mmol/l rastvor glukoze, brizgalica od 10 ml, peani za hva tanje tanje životinja i pinceteživotinja i pincete
•• IzvoIzvođđenjeenje : Ovo je metoda po Hamburgu iz 1904. godine, gde se pacovu : Ovo je metoda po Hamburgu iz 1904. godine, gde se pacovu izvadi 0,1izvadi 0,1 --0,5 ml krvi iz srca, a potom i.p. ubrizga 100,5 ml krvi iz srca, a potom i.p. ubrizga 10 --15 ml pomenutog 15 ml pomenutog rastvora glukoze. Posle 30 min. ponovo se vadi 0,1rastvora glukoze. Posle 30 min. ponovo se vadi 0,1 --0,5 ml krvi koje je 0,5 ml krvi koje je neophodno za analizu elektrolita.neophodno za analizu elektrolita.
•• Opis i tuma čenje nastalih promenaOpis i tuma čenje nastalih promena : Neposredno posle i.p. aplikacije : Neposredno posle i.p. aplikacije rastvora dolazi do transudacije te čnosti iz van ćelijskih prostorrastvora dolazi do transudacije te čnosti iz van ćelijskih prostor a u a u peritonealnu šupljinu., tako da se koli čina ubrizgane te čnosti uperitonealnu šupljinu., tako da se koli čina ubrizgane te čnosti u roku od roku od jednog časa udvostru či na račun intersticijalne t. Suva i topla jednog časa udvostru či na račun intersticijalne t. Suva i topla koža i koža i neznatna koli čina koncentrovanog urina, gubitak koordinacije pokneznatna koli čina koncentrovanog urina, gubitak koordinacije pok reta, reta, nastaju brzo po ubrizgavanju rastvora. Zbog drasti čne dehidratacnastaju brzo po ubrizgavanju rastvora. Zbog drasti čne dehidratac ije u roku ije u roku od 1od 1 --2h dolazi do gr čeva i smrti životinje. 2h dolazi do gr čeva i smrti životinje.
1.1.
EKSPERIMENTALNA DEHIDRATACIJAEKSPERIMENTALNA DEHIDRATACIJAStatus jonaStatus jona
• NATRIJUM: Hiponatriemija (zbog izlaska Na u peritonealnu duplju)
• KALIJUM: Hiperkaliemija (zbog prelaska K iz ćelija u intersticijum)
• HLOR: Pad vrednosti
EKSPERIMENTALNA HIPERVOLEMIJA (PLETORA)EKSPERIMENTALNA HIPERVOLEMIJA (PLETORA)
• Ogledna životinja : pas
• Izvođenje: Postepeno davanje infuzije fiziološkog rastvora d o koli čine koja čini polovinu volumena celokupne krvi psa.
• Nalaz i tuma čenje:• Povećanjem volumena cirkulišu će tečnosti uslovljava hipertenziju
(pretežno sistolnu) – pove ćani venski i kapilarni pritisak.
• Dolazi do pulzacije vena vrata (pozitivna venski pr itisak – uvek loš znak). Može se videti relativno manji broj krvnih elemenat a u odnosu na normalni (hemodilucija).
• Kasnije dolazi do razvoja dekompenzacije srca, krkl janja, dispnoje i plućnog edema.
• Davanje i manjih koli čina tečnosti ve ćom brzinom ugrožava vitalne funkcije jedinke (velocity schock). Razlog ovome je nagli pad pritiska koji nastaje usled refleksne reakcije krvnih sudova pri rastezanju.
2.2.
Promene osnovnih laboratorijskih pokazatelja u Promene osnovnih laboratorijskih pokazatelja u poreme ćajima izovolemije i izotonijeporeme ćajima izovolemije i izotonije
------------++++++Eritrociti i sadržaj HbEritrociti i sadržaj Hb
------------++++++ProteiniProteini
++00--++00----Na+Na+
----00++----00++MCVMCV(Srednji volumen Er)(Srednji volumen Er)
----00++++00----MCHCMCHC(Srednja vrednost konc. (Srednja vrednost konc. Hb u Er)Hb u Er)
----------++++++++++++HEMATOKRITHEMATOKRIT
HipertonHipertoničnaična
Izotoni čnIzotoni čnaa
Hipotoni čHipotoni čnana
Hipertoni čHipertoni čnana
Izotoni čnaIzotoni čnaHipotoni čnHipotoni čnaa
HIPERHIDRATACIJA HIPERHIDRATACIJA DEHIDRATACIJADEHIDRATACIJA
0 = normalno+ = umereno pove ćano
++ = povećano+++ = jako pove ćano
- = umereno sniženo-- = sniženo
--- = jako sniženo
METABOLIČKA I RESPIRATORNA ACIDOZAMETABOLIČKA I RESPIRATORNA ACIDOZA
• Eksperimentalna životinja : pacov
• Potreban materijal : gastri čna sonda, NH 4Cl, inactin, fiziološki rastvor, termostatski kontrolisani sto čić, infuzioni aparat, gasna mešavina (15% CO2, 20% O2, istatak N 2), pH krvni gasni analizator, plameni fotometar.
• Izvođenje:•• Metaboli čku acidozu izazivamoMetaboli čku acidozu izazivamo na pacovu davanjem peroralno gastri čnom
sondom 70mg NH 4Cl na 100g telesne mase 30 min. pre anestezije inactinom (Promonta Corp.,Hamburg, FRG) 100mg/kg telesne težine intraperitonealno. NH 4Cl se metaboliše u jetri u ureju i HCl, izazivaju ći na taj način hiperhloremi čnu metaboli čku acidozu.
•• Respiratornu acidozu izazivamoRespiratornu acidozu izazivamo kada pacov u anesteziji i posle traheotomije udiše gasnu smešu CO 2,O2 i N2.
•• Krv za analizu se uzimaKrv za analizu se uzima iz karotidne arterije
3.3.
METABOLIČKA I RESPIRATORNA ACIDOZAMETABOLIČKA I RESPIRATORNA ACIDOZA
•• Opis nastalih promena:Opis nastalih promena:
3.3.
4,94,927,127,1110,3110,37,017,01Respiratorna acidoza
5,35,39,79,729,929,97,137,13MetaboličkaAcidoza
4,14,123,723,741,041,07,387,38Kontrola
K+ mmol/lHCO3¯mmol/l
PCO2, mmHg
pHGRUPA
PREPORUKE ZA DIJAGNOSTI ČKI PREPORUKE ZA DIJAGNOSTI ČKI POSTUPAKPOSTUPAK
U ISPITIVANJU METABOLIZMA U ISPITIVANJU METABOLIZMA TELESNIH TEČNOSTI I TELESNIH TEČNOSTI I
ACIDOBAZNE RAVNOTEŽEACIDOBAZNE RAVNOTEŽE
ANALAJZERI ZA SVAKODNEVNI RAD
ANALAJZERI ZA SVAKODNEVNI RAD
Koncentracija Na manja od 30 mmol/lIsklju čeno je ošte ćenje bubrega
Rehidriraj!
Kontrola ravnoteže vodeKontrola ravnoteže vode
REHIDRIRAJ BOLESNIKA I REHIDRIRAJ BOLESNIKA I PRATI DA LI RASTE PRATI DA LI RASTE VOLUMEN MOKRAĆEVOLUMEN MOKRAĆE
OLIGURIJAOLIGURIJA
ŠŠTO PRE ODREDITI KONC. TO PRE ODREDITI KONC. JONA I KALIJUMJONA I KALIJUM(LEČI HIPERKALEMIJU)(LEČI HIPERKALEMIJU)
ISKLJUČI POSTRENALNE ISKLJUČI POSTRENALNE UZROKEUZROKE(PREGLED URETERA I(PREGLED URETERA IMOKRAĆNE BEŠIKE)MOKRAĆNE BEŠIKE)
ISPITAJ POSTOJE LI CILINDRI I ISPITAJ POSTOJE LI CILINDRI I PROTEINI U MOKRAĆI PROTEINI U MOKRAĆI (OBIMNIJA BUBREŽNA OŠTE Ć.)(OBIMNIJA BUBREŽNA OŠTE Ć.)
ISPITAJ STANJE SRCA ISPITAJ STANJE SRCA (POSEBNO AKO POSTOJE EDEMI)(POSEBNO AKO POSTOJE EDEMI)
SRČANIEDEM
(Dg.bol.srca)
NIJE SRČANI
NE:NE:DALJI DALJI
PORAST KONC.PORAST KONC.UREE I KREATININA UREE I KREATININA
U PALZMI:U PALZMI:
RENALNI RENALNI PROBLEMPROBLEM
DADAUZ ZAUSTAVLJANJE UZ ZAUSTAVLJANJE
PORASTAPORASTAUREE I KREATININA UREE I KREATININA
U PALZMI:U PALZMI:
PRERENALNI PRERENALNI PROBLEMPROBLEM
Odredi Na u mokra ći (pre dehidratacije)Odredi Na u mokra ći (pre dehidratacije)
Odredi K+
Kontrola ravnoteže vodeKontrola ravnoteže vodePOLIURIJAPOLIURIJA
Ako se radi o poliuriji Ako se radi o poliuriji koji su evidentni uzroci za to?koji su evidentni uzroci za to?
Radi li se o poliuriji zbog pove ćanog unosa vode iliRadi li se o poliuriji zbog pove ćanog unosa vode ilizbog zatajivanja homeostatskih mehanizama ?zbog zatajivanja homeostatskih mehanizama ?
ANAMNEZAANAMNEZA•Da li je poliurija ili u čestalo mokrenje?•Uzima li pacijent diuretike?•!!! Da nije u pitanju poliuri čna faza
disfunkcije bubrega?
POSTOJI LI UZROK ZA POSTOJI LI UZROK ZA OSMOTSKU DIUREZU?OSMOTSKU DIUREZU?Diabetes mellitus?Teška povreda tkivaDavanje infuzije rastvora aminokis
Ako se radi o infuziji te čnostiAko se radi o infuziji te čnostisa malo Na sa malo Na -- podesi sastavpodesi sastav
DIABETES INSIPIDUSDIABETES INSIPIDUS(Evidentni uzroci(Evidentni uzroci --povreda glave)povreda glave)
Tačno izmeri input i output vodeTačno izmeri input i output vodeNegativan bilans
Zatajivanje homeostazePozitivan bilans
Primarna polidipsija
Odredi ureju, kreatinin i elektrolite u plazmiOdredi ureju, kreatinin i elektrolite u plazmiVrlo povišeni
Zatajivanje bubregaSniženi/nisko normalni
PolidipsijaPovišena/visoko normalanPoreme ćaj funkcije tubula
Kada nismo sigurni o dijagnozi uraditi testove Za funkcionalno ispitivanje bubrega
Dijabetes insipidus? Neurološki pregled
• Kod pacijenata koji su dehidrirali ili gube previše tečnosti• Kod bolesnika u dijabeti čnoj komi jer postoji postoji opasnost
da se hiperosmolarnost zadrži zbog hipernatriemije, iako je glikemija normalizovana
• U bolesnika u nesvestici i sa povredama, zbog pove ćanog gubitka te čnosti i posledi čne hiperosmolarnosti
• Proliv• Povraćanje• Dekompenzacija srca• Kušingov sindrom• Hipo/hiperaldosteronizma• Kod primene steroidne terapije • Nefrotski sindrom
Indikacije za odreIndikacije za odre đđivanje Na u plazmiivanje Na u plazmi
• IndikacijeAddisonova bolestBubrežne bolestiKomatozna stanjaHemoliti čka anemijaTumoriOpekotineOperacijeHipoaldosteronizamHemoragijeDijabeti čna ketoacidozaSepsaKod bolisti gastro-intestinalnog traktaKod diuretske terapijeKod terapije kalijumom
Kontrola kaliemijeKontrola kaliemije
HIPOKALIEMIJA HIPERKALIEMIJA
Kontrola kaliemijeKontrola kaliemijeHIPOKALIEMIJAHIPOKALIEMIJA HIPERKALIEMIJAHIPERKALIEMIJA
Prekini terapiju koja dovodi do hipokaliemije
Postoje li vidljivi razlozi hipokaliemije?Terapija ACTH,diuretici
Proliv
Razmotri koncentraciju Na u plazmi
Daj preparate kalijuma per os
Prati dalje dnevno kretanje kalijuma
Normalnakaliemija
Hipokaliemija i dalje
Vrlo pove ćan aldosteron
Vrlo pove ćan ACTH I kortizol
Proveri da nije došlo do hemolize uzorka Proveri da nije došlo do hemolize uzorka (plazma prekasno odvojena od krvnih ćelija)(plazma prekasno odvojena od krvnih ćelija)
Postoje li razlozi za teško ošte ćenje tkivaPostoje li razlozi za teško ošte ćenje tkiva(Hipoksije ili teške traume)(Hipoksije ili teške traume)
Ispitati postojanje acidozeIspitati postojanje acidoze(može da izazove blagu hiperkaliemiju)(može da izazove blagu hiperkaliemiju)
Prima li pacijent kaplopril ili enalaprilPrima li pacijent kaplopril ili enalapril , , ili diuretike koji sadrže kalijumili diuretike koji sadrže kalijum
Hipotenzija, hiponatriemija sa Hipotenzija, hiponatriemija sa hiperkaliemijom hiperkaliemijom
i blagom uremijom, i blagom uremijom, uz hiperpigmentaciju kožeuz hiperpigmentaciju kože
može ukazivati na Adisonovu bolestmože ukazivati na Adisonovu bolest
Iskontrolisati kortizolIskontrolisati kortizol
• Kod bolesnika koji gube puno kalijuma putem probavnog trakta ili bubrega
• Kod terapije steroidima, ACTH ili diureticima
• Bolesnici kojima su zatajili bubrezi
• Bolesnici u dijabeti čkoj ketoacidozi, hipoosmolarnoj komi ili prekomi
Indikacije za odreIndikacije za odre đđivanje HCOivanje HCO 33¯̄ u plazmiu plazmi
• Kada nije jasno da li je ukupan CO2 abnormalan zbog metaboli čke acidoze ili zbog respiratorne alkaloze.
• Ako istovremeno postoje respiratorni i metaboli čki poreme ćaji, npr. posle zastoja srca ili pri zatajivanju bubrega koja je komplikovana plu ćnim bolestima.
• Kada se akutno pogoršala hroni čna opstruktivna bolest plu ća, ili kod akutne bolesti plu ća.
• Ako se uzima krv radi odre đivanja P (O 2)
Kada odrediti pH i PCOKada odrediti pH i PCO 22 u arterijskoj krvi?u arterijskoj krvi?
•• Kada je ukupni COKada je ukupni CO 22 nizak, a uzrok je nejasannizak, a uzrok je nejasanVisoka koncentracija ClVisoka koncentracija Cl --jona dovodi do normalizovanja jona dovodi do normalizovanja anjonskog zjapa, što pobu đuje sumnju na tubularnu acidozu.anjonskog zjapa, što pobu đuje sumnju na tubularnu acidozu.Kod drugih acidoza je koncentracija hlorida obi čno normalna a Kod drugih acidoza je koncentracija hlorida obi čno normalna a anjonski zjap proširen.anjonski zjap proširen.
•• Kada je ukupni COKada je ukupni CO 22 visok, a pacijent povra ćavisok, a pacijent povra ćaSnižena koncentracija hlorida govori o stenozi pilo rusa. Sli čno Snižena koncentracija hlorida govori o stenozi pilo rusa. Sli čno se dobija i kod respiratorne acidoze.se dobija i kod respiratorne acidoze.
Kada odrediti hloride?Kada odrediti hloride?
PATOFIZIOLOŠKE METODEPATOFIZIOLOŠKE METODEU ISPITIVANJU METABOLIZMA U ISPITIVANJU METABOLIZMA
TELESNIH TEČNOSTI I TELESNIH TEČNOSTI I ACIDOBAZNE RAVNOTEŽEACIDOBAZNE RAVNOTEŽE
OdreOdre živanje volumena krvi i plazme 1živanje volumena krvi i plazme 1
POTREBAN MATERIJAL
Eritrociti O Rh krvne grupe obeleženi Tehnicijumom Tc-99 m, Špric od 20 mlPribor za va đenje krviEpruveteBroja č radioaktivnost
IZVOĐENJE
Strogo intravenski ubrizgati 20 ml suspenzije obele ženih Er.
Od iste te susprnzije uzeti ta čno 1ml i razrediti rastvorom do 200ml ,što predstav lja standard za upoređivanje.
Nakon 15 minuta iz vene suprotnog ekstremiteta uzet i oko 7 ml krvi sa antikoagulansom.Odrediti hematokrit.
U epruvetu za merenje radioaktivnosti odmeriti ta čno 5ml.
U drugu opruvetu staviti 5 ml rastvora za upoređivanje.
Obe epruvete staviti u broja č radioaktivnosti.
OdreOdre živanje volumena krvi i plazme 2živanje volumena krvi i plazme 2
IZRAČUNAVANJE
Na osnovu razlike u diluciji izra čunava se volumen krvi:
Volumen krvi (L)= RADIOAKTIVNOST STANDARDA x 0,02x 200
RADIOAKTIVNOST KRVI
Nekada se umoesto radioaktivnosti radilo sa Evansovim plavim (Evans blue).Evansovim plavim (Evans blue).Tada se umesto radioaktivnosti odre đuju ekstinkcije.
Izračunavanje volumena eritrocita:
V eritrocita = V krvi x Hematokrit x 0,9
Izračunavanje volumena eritrocita:
V plazme = V krvi – V eritrocita
OdreOdre živanje volumena krvi i plazme 3živanje volumena krvi i plazme 3
TUMAČENJE NALAZA
Infuzioni rastvori Infuzioni rastvori nakon krvarenjanakon krvarenja
Neke anemije,Neke anemije,
MiksedemMiksedem
Hroni čno krvarenjeHroni čno krvarenje
Hroni čni nefritisHroni čni nefritis
Oligocitemija
Policitemija veraPolicitemija vera
Hron. hipoksemijaHron. hipoksemija
DehidratacijaDehidratacijaPočetna Početna hipoksemijahipoksemija
Policitemija
LeukozeLeukozeAkutno krvarenjeAkutno krvarenjeNormalnoNormalnoProsta
HipervolemijaHipovolemijaNormovolemijaKretanje hematokrita
K P
K P
K P
OdreOdređđivanje osmolarnosti plazmeivanje osmolarnosti plazme
POTREBAN MATERIJAL
Sveža plazmaOsmometarStandard NaCl
IZVOĐENJE
U određenu posudu osmometra usuti rastvor NaCl poznate osm olarnosti i postaviti u otvor za hla đenje.
U tečnost se uroni termoelement i vibrator i uklju či se dugme za po četak hla đenja.
Onog momenta kada se postigne ta čka smrzavanja, kazaljka osmometra pokazuje Osmolarnost u mOsm/l.
Ukoliko o čitana vrednost ne odgovara standardu, onda se kazal jka osmometra vrati na pravu vrednost – KALIBRACIJA OSMOMETRA.
TUMAČENJE
HIPOOSMOLARNOST – Hipotonijska de/hiperhidratacijaHIPEROSMOLARNOST – Hipertonijska de/hiperhidratacija
OdreOdređđivanje hlorida u serumu 1ivanje hlorida u serumu 1
POTREBAN MATERIJAL
SerumSerum4g/l rastvor difenilkarbazona u apsolutnom alkoholu4g/l rastvor difenilkarbazona u apsolutnom alkoholu100 mmol/l HNO3100 mmol/l HNO3100 mmol/l Hg (NO3)2100 mmol/l Hg (NO3)2Standardni rastvor NaCl (5,85 g NaCl rastvoreno u 1 litar vode)Standardni rastvor NaCl (5,85 g NaCl rastvoreno u 1 litar vode)
IZVOĐENJE
Pre odre đivanja hlorida potrebno je u serum dodati u višku H NO3, koji iz seruma istisne CO2 i omogu ćava titraciju hlorida.Titracija se vrši sa Hg(NO3)2 koji sa jonom Cl daje nerastvorljivi HgCl2, uz indikator difenil karbazo n. Kada su svi joni Cl utrošeni, višak merkuri-nitrata sa difenilkarbazonom daje ljubi častu boju, što ozna čava kraj reakcije.Upustvo za odre đivanje hlorida dato je slede ćom tabelom:
1,00(ml)Serum
01,0(ml)Standard NaCl
55(Kapi)Indikator
2,02,0(ml)Azotna kiselina
Epruveta sa Proba
Epruveta sa Standardom
OdreOdređđivanje hlorida u serumu 2ivanje hlorida u serumu 2
IZRAČUNAVANJE
Obe epruvete se titriraju rastvorom merkuri-nitrata do pojave ljubi časte boje. Izračunavanje se izvršava po slede ćoj formuli:
Cl (mmol/l)= x100 Broj ml utrošenih za probuBroj ml utrošenih za standard
TUMAČENJE NALAZA
Koncentracija Cl prati koncentraciju Na.Ipak u odre đenim uslovima se dešavaju izuzeci od pravila.
Tako će usled dugotrajnog povra ćanja do ći hipohloremije, koja je izraženija u odnosu na hiponatriemiju.Slično se dešava kod bolesti bubrega i nekriti čke primene diuretika.
U poreme ćajima acido-bazne ravnoteže, kada se joni Cl zadrža vaju da bi kompenzovali smanjenje jona bikarbonata postoji hip erhloremija bez hipernatriemije.
OdreOdređđivanje Na i K u serumu 1ivanje Na i K u serumu 1
POTREBAN MATERIJAL
Plameni fotometarPlameni fotometarSerumSerumDestilovana vodaDestilovana vodaStandardni rastvor sa Standardni rastvor sa 217,5 mmol/l Na217,5 mmol/l Na odnosno odnosno 12,79 mmol/l K12,79 mmol/l KTikvice od 5 i 50 mlTikvice od 5 i 50 ml
IZVOĐENJE
Za odreZa odre đđivanje se predhodno pripreme odgovaraju ća razblaženja seruma sa ivanje se predhodno pripreme odgovaraju ća razblaženja seruma sa vodom i to vodom i to za Na za Na –– 0,1 ml seruma u tikvicu od 50 ml vode0,1 ml seruma u tikvicu od 50 ml vodea za K a za K –– 0,1 ml seruma u tikvicu od 5 ml vode.0,1 ml seruma u tikvicu od 5 ml vode.
Uklju čiti plameni fotometar i podesiti dovod plina i vazd uha takUklju čiti plameni fotometar i podesiti dovod plina i vazd uha tak o da plamen postane bezbojan.o da plamen postane bezbojan.
UBACI FILTER ZA Na.UBACI FILTER ZA Na.Izbaždari fotometar (ima podeoke od 0Izbaždari fotometar (ima podeoke od 0 --100) da prilikom prolaska vode kazaljka pokazuje 0,100) da prilikom prolaska vode kazaljka pokazuje 0,a pri propuštanja standarda za Na da pokazuje 100.a pri propuštanja standarda za Na da pokazuje 100.Izvršiti merenje.Izvršiti merenje.
UBACI FILTER ZA K.UBACI FILTER ZA K.Izbaždari fotometar (ima podeoke od 0Izbaždari fotometar (ima podeoke od 0 --100) da prilikom prolaska vode kazaljka pokazuje 0,100) da prilikom prolaska vode kazaljka pokazuje 0,a pri propuštanja standarda za K da pokazuje 100.a pri propuštanja standarda za K da pokazuje 100.Izvršiti merenje.Izvršiti merenje.
IZRAČUNAVANJE
OdreOdređđivanje Na i K u serumu 2ivanje Na i K u serumu 2
Koncentracija natrijuma je 139Koncentracija natrijuma je 139 --148 mmol /l148 mmol /lHipernatriemija Hipernatriemija –– hipertonijska hiper/hipohidratacijahipertonijska hiper/hipohidratacijaHiponatriemija Hiponatriemija –– hipotonijska hipo/hiperhidratacija.hipotonijska hipo/hiperhidratacija.
Kaliemija iznosi 4,1Kaliemija iznosi 4,1 --5,6 mmol/l5,6 mmol/lHipokaliemija je pri koncentraciji manjoj od 2,5 mm ol/lHipokaliemija je pri koncentraciji manjoj od 2,5 mm ol/lHiperkaliemija je pri koncentraciji ve ćoj od 6,5 mmol/lHiperkaliemija je pri koncentraciji ve ćoj od 6,5 mmol/lPreko 10 mmol/l je inkopatibilno sa životom Preko 10 mmol/l je inkopatibilno sa životom
mmol/l Na = x217,5Ekstinkcija serumaEkstinkcija standarda (=100)
mmol/l K = x12,79Ekstinkcija serumaEkstinkcija standarda (=100)
TUMAČENJE
OdreOdređđivanje bikarbonata u serumu i procena pH 1ivanje bikarbonata u serumu i procena pH 1
POTREBAN MATERIJAL
Svež serumSvež serum100 mmol/l HNO3100 mmol/l HNO34 g/l bromtimol plavog u etanolu4 g/l bromtimol plavog u etanolu154 mmol/l rastvor NaCl, puferski rastvori poznate koncentracije154 mmol/l rastvor NaCl, puferski rastvori poznate koncentracijeFotometar Fotometar
IZVOĐENJE
Na 1 ml seruma u velikoj epruveti dodaj 1 ml azotn e kiseline.Na 1 ml seruma u velikoj epruveti dodaj 1 ml azotn e kiseline.Epruveta se promu ćka i odmah joj se doda 6 kapi defenilkarbazonaEpruveta se promu ćka i odmah joj se doda 6 kapi defenilkarbazona , pa se titrira sa NaOH do pojave, pa se titrira sa NaOH do pojavecrvene bojecrvene boje ..
Razlika izmeRazlika izme đđu 1 ml (koliko je dodato HNO3) i utrošene koli čine NaOH za neutru 1 ml (koliko je dodato HNO3) i utrošene koli čine NaOH za neutr alizaciju ostatka,alizaciju ostatka,predstavlja koli činu HNO3 utrošenu za neutralizaciju bikarbonatapredstavlja koli činu HNO3 utrošenu za neutralizaciju bikarbonata ..
Kako su pri neutralizaciji koriš ćeni ekvimolarni rastvori N/10, Kako su pri neutralizaciji koriš ćeni ekvimolarni rastvori N/10, to je:to je:
HCO3 mmol/l = (1HCO3 mmol/l = (1 --broj ml utrošenih NaOH)x100broj ml utrošenih NaOH)x100
OdreOdređđivanje bikarbonata u serumu i procena pH 2ivanje bikarbonata u serumu i procena pH 2
TUMAČENJE
Dekompenzovana Dekompenzovana alkalozaalkaloza
Iznad 7,45Iznad 40
Kompenzovana Kompenzovana alkalozaalkaloza
7,35-7,4526-40
Dekompenzovana acidoza
Ispod 7,35Ispod 14
Kompenzovana acidoza
7,35-7,4514-20
Normalno stanje7,35-7,4520-26
PoremećajpHMmol/l bikarbonata
OdreOdređđivanje pH krvi i parcijalnog ivanje pH krvi i parcijalnog pritiska CO2 1pritiska CO2 1
Neke preporuke prilikom va đenja krvi za gasne analize:
• Ne dodavati previše heparina• Ako je dodat Na-heparinat ne sme se u tim uzorku od ređivati koncentracija Na• Voditi ra čuna da krv što manje dolazi u kontakt sa vazduhom ( brzo eliminiši
mehuri će i začepi iglu)• Uzorak razhladiti i što pre analizirati• Mesto punkcije mora biti ruži často, ne bledo niti cijanoti čno, kako bi uzorak
odgovarao generalnom sastavu krvi.• Ne pritiskati mesto uboda, da intersticijalna te čnost ne bi ušla u uzorak
•• Vrši se potenciometrijsko odre đivanje gasova.Vrši se potenciometrijsko odre đivanje gasova.•• Posotje razni savršeni aparati koji mere parametre bitne za procPosotje razni savršeni aparati koji mere parametre bitne za proc enu acidobaznog stanja i to su:enu acidobaznog stanja i to su:
OdreOdređđivanje pH krvi i parcijalnog ivanje pH krvi i parcijalnog pritiska CO2 2pritiska CO2 2
pHpH pCOpCO22
HCO3HCO3 – izračunava se na osnovu predhodne dve mere. Predstavlja vrednost bikarbonata u momentu merenja.
Standardni bikarbonat (SBC)Standardni bikarbonat (SBC) – Predstavlja koncentraciju bikarbonata koja bi post ojala kada bi se pCO2 sveo na normalne vrednosti (5,33kPa ili 40mmHg ), uz potpunu saturaciju hemoglobina kiseonikom. Bitno za razlikovanje udela respiratorn og i metaboli čkog poreme ćaja jer pokazuje metaboli čki deo regulacije (pošto je pCO2 normalizovan)
Ukupni CO2 u plazmi (TCO2) Ukupni CO2 u plazmi (TCO2) –– ova vrednost je veoma bliska koncentraciji bikarbon ata u palzmi, mada nije identi čan, jer: TCO2 = HCO3 (mmol/l)+ pCO2 (mmol/l)
Puferska baza (BB) Puferska baza (BB) –– predstavlja ukupnu snagu svih metaboli čkih puferskih sistema u krvi. Izračunava se na sonovu odre đenog aktuelnog bikarbonata i koncentracije hemoglob ina.
Višak baze (BE) Višak baze (BE) –– predstavlja razliku između puferske baze izmerene i one koja bi trebalo da p ostoji da bi pri pCO2 5,33kPA pH krvi iznosio 7,38. Ovo je u terapijskom smislu bitan pokazatelj, jer ukazujeNa to koliko bikarbonata treba dati za korekciju me taboli čke acidozeNedostaju ći bikarbonat mmol/l = tel.tež. Kg x –BE x 0,3
TUMEČENJE TUMEČENJE NALAZANALAZA
OdreOdređđivanje pH krvi i parcijalnog ivanje pH krvi i parcijalnog pritiska CO2 3pritiska CO2 3
--3,33,3+2,5+2,5
43435252
20202727
20202626
4,7(35)4,7(35)6,0 (45)6,0 (45)
7,357,357,457,45
Norlano oddo
NN--SS
NNSS
NNSS
N(S)N(S)SSSS
SSSS
PPNN
Alkaloza respiratornaAlkaloza respiratornaDekompenzovanaDekompenzovanaKompenzovanaKompenzovana
+P+P+P+P
PPPP
PPPPPP
PPPPPP
NNN(P)N(P)
PPN(P)N(P)
Alkaloza metaboli čkaAlkaloza metaboli čkaDekompenzovanaDekompenzovanaKompenzovanaKompenzovana
NN+P+P
NNPP
NNPP
N (P)N (P)PPPP
PPPP
SSNN
Acidoza respiratornaAcidoza respiratornaDekompenzovanaDekompenzovanaKompenzovanaKompenzovana
--SS--SS
SSSS
SSSS
SSSS
NNSS
SSNN
Acidoza metaboli čaAcidoza metaboli čaDekompenzovanaDekompenzovanaKompenzovanaKompenzovana
BEBEmmol/lmmol/l
BBBBmmol/lmmol/l
SBCSBCmmol/lmmol/l
HCO3HCO3mmol/lmmol/l
pCO2pCO2kPa kPa (mmHg)(mmHg)
pHpH
N – noramlno, P – povišeno, PP – jako povišeno, S – sniženo, SS – jako sniženo,-S – negativne vrednosti, +P – pozitivne vrednosti
SPECIFISPECIFIČNOST NALAZA ČNOST NALAZA NAJČEŠĆIH OBLIKA POREME ĆAJA NAJČEŠĆIH OBLIKA POREME ĆAJA
METABOLIZMA METABOLIZMA TELESNIH TEČNOSTI I TELESNIH TEČNOSTI I
ACIDOACIDO--BAZNE RAVNOTEŽEBAZNE RAVNOTEŽE
Izotonijska dehidratacija usled Izotonijska dehidratacija usled povra ćanjapovra ćanja
• Hematokrit• Hb• Broj eritrocita• Koncentracija proteina u serumu• MCHC N• MCV N• Natriemija N• pH • Bikarbonati• Kalijum
Zbog Zbog smanjenjasmanjenjavolumena volumena
vanćelijske vanćelijske tečnostitečnosti
Jer osmolarnost Jer osmolarnost vanćelijske vanćelijske tečnosti nijetečnosti nijepromenjenapromenjena
Zbog gubitka velike koli čine
H+ jona putem
želudačnog soka
Izotonijska dehidratacija usled Izotonijska dehidratacija usled prolivaproliva
• Hematokrit• Hb• Broj eritrocita• Koncentracija proteina u serumu• MCHC N• MCV N• Natriemija N• pH • Bikarbonati• Kalijum
Zbog Zbog smanjenjasmanjenjavolumena volumena
vanćelijske vanćelijske tečnostitečnosti
Jer osmolarnost Jer osmolarnost vanćelijske vanćelijske tečnosti nijetečnosti nijepromenjenapromenjena
Zbog gubitka velike koli čine
bikarbonata putem izmeta
Hipotonijska dehidratacija kod dijabetesne Hipotonijska dehidratacija kod dijabetesne ketoacidoze pre insulinske terapijeketoacidoze pre insulinske terapije
•• Broj Er umereno pove ćanBroj Er umereno pove ćan
•• Koncentracija proteina pove ćanaKoncentracija proteina pove ćana
•• Povećana natriemijaPovećana natriemija
•• MCV smanjenMCV smanjen
•• Smanjen pHSmanjen pH
•• Smanjena konc. bikarbonataSmanjena konc. bikarbonata
•• Kaliemija normalna, iako postoji apsolutni nedostat ak KKaliemija normalna, iako postoji apsolutni nedostat ak K
Zbog smanjenja volumenaZbog smanjenja volumenavanćelijske te čnostivanćelijske te čnosti
Zbog pove ć.osmolarnostiZbog pove ć.osmolarnostivanćelijske te čnostivanćelijske te čnosti
Zbog prelaska vode iz ćelija Zbog prelaska vode iz ćelija u van ćelijski prostoru van ćelijski prostor
Zbog izlaska Zbog izlaska kalijumakalijumaiz ćelijaiz ćelija
Hipotonijska dehidratacija u Morbus AdisoniHipotonijska dehidratacija u Morbus Adisoni
•• HiponatriemijaHiponatriemija
•• Povećanje HtPovećanje Ht
•• Povećanje broja ErPovećanje broja Er
•• Povećanje HbPovećanje Hb
•• MCV je pove ćanMCV je pove ćan
•• MCHC je smanjenMCHC je smanjen
•• Hiperkaliemija sa acidozomHiperkaliemija sa acidozom
•• HipohloremijaHipohloremija
Zbog pove ćanog gubitka natrijumaprekko mokra će
dolazi do dehidratacije sa smanjenjem osmotskog pritiska van ćelijske te čnosti.
Zbog ulaka vode u ćelije po zakonu difuzije i osmoze
Prati gubitak Na
Izlazak 3Na+, pra ćeno je čuvanjem 2K+1 H+
Izotonijska hiperhidratacija Izotonijska hiperhidratacija u hroni čnoj sr čanoj insuficijencijiu hroni čnoj sr čanoj insuficijenciji
•• Ht smanjenHt smanjen•• Hb smanjenHb smanjen•• Broj Er smanjenBroj Er smanjen•• Konc. prot. u serumu smanjenaKonc. prot. u serumu smanjena
•• MCHC normalanMCHC normalan•• MCV normalanMCV normalan•• Natriemija normalnaNatriemija normalna
•• pH smanjenpH smanjen•• Bikarbonati smanjeniBikarbonati smanjeni
•• HiperkaliemijaHiperkaliemija
Zbog pove ćanja volumenavanćelijske te čnosti
Jer osmolarnost van ćelijsketečnosti nije promenjena
Zbog nakupljanja velike koli čine laktata
Zbog izlaska kalijuma iz ćelije
Hipertonijska hiperhidratacija Hipertonijska hiperhidratacija u primarnom aldosteronizmu u primarnom aldosteronizmu
((ConnConn --ov sindrom)ov sindrom)
• Ht smanjen• Hb smanjen• Broj Er smanjen• Konc.prot.u serumu smanjena
• Natriemija povećana
• MCV smanjen
• Hipokaliemija• Alkaloza• Hiperhloremija
• Pad jonizovanog kalcijuma zbog alkaloze.zbog alkaloze.
Zbog pove ćanja volumena vanćelijske te čnosti
Zbog pove ćanja osmolarnosti
vanćelijske t čnosti
Zbog prelaska vode u vanćelijski prostor
Zbog izbacivanja H+ i K+I retencije Na+
Hipotonijska hiperhidratacija u Hipotonijska hiperhidratacija u paraneoplasti čnom sindromi sa lu čenjem ADHparaneoplasti čnom sindromi sa lu čenjem ADH
• Ht smanjen• Hb smanjen• Broj Er smanjen• Konc.prot.u serumu smanjena
• Natriemija smanjena• Smanjena hloremija
• MCV smanjen
• Hiperkaliemija• Alkaloza• Pad jonizovanog kalcijuma
Zbog pove ćanja volumena Zbog pove ćanja volumena vanćelijske te čnostivanćelijske te čnosti
Zbog hipoosmolarnostiZbog hipoosmolarnostiVanćelijske te čnostiVanćelijske te čnosti
Zbog prelaska vode u Zbog prelaska vode u vanćelijski prostorvanćelijski prostor
JELJEL ’’ IMA IMA PITANJA?PITANJA?