pavao pavlicic farsine farse farsa
TRANSCRIPT
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
1/22
FARSINE FARSE FARSA
1
Naljekovieve farse nismo oduvijek tako zvali. Ponajmanje
ih je tako imenovao on sm: zvao ih je komedijama, pokrivajui
tim terminom i ostale svoje scenske tekstove, preteno
pastoralnoa uo!aja, o"ito zato to svi sretno zavravaju. #aj
je termin onda prihvatila i filoloija, pa su Naljekovievi
tekstovi u $P% o&javljeni kao komedije1. Naziv farsapojavio se
istom u ''. stoljeu, i vrlo je vjerojatno da a je prvi
upotrije&io (om&ol u svojoj Povijesti, dok ranije rasprave) taj
termin nemaju, ali se zato nakon (om&ola on prili"no "vrstoustalio.
*stalio se, zapravo, kao distinkcija+ jer, tako se ne zovu
sve Naljekovieve drame, neo samo one tri koje nisu pastorale.
#o su komedije peta, esta i sedma. me!u tim irokazima ima
dodue nekih razlika: prva dva su jedno"inke i radnja im je vrlo
jednostavna, dok je trei podijeljen na tri "ina i pokazuje veu
sloenost zapleta. Po tome se moe zaklju"iti da je naziv farsa
zapravo iznu!en sadrajnim aspektom tih tekstova: oni nisu
pastorale, jer se z&ivaju u radskom suvremenom am&ijentu i
nemaju aleorijskih nakana+ nisu, me!utim, ni prave komedije, jer
su za to previe jednostavne, oso&ito u uspored&i s -rievim
tekstovima. #ermin farsa uveden je, dakle, zato da &i se ta
njihova oso&itost nekako stavila na znanje.
na"i li to onda da je termin uveden s nepravom/ Ne mora
&iti. Naljekovievi tekstovi uistinu pokazuju neke
1 Pjesme Nikole -imitrovia i Nikole Naljekovia, skupili 0. ai i 2.-ani"i, $P% 0., are& 1345.2-oista, farsa se ne spominje ni u Historiji dubrovake drame6rmina Pavia7are& 1348.,9, a onda ni u edinija 7Povijest hrvatske knjievnosti uDalmaciji i Dubrovniku, are& 18;).9, ni u 0odnika 7Povijest hrvatskeknjievnosti, are& 1815.9, ni u
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
2/22
karakteristike koje ih pri&liavaju onoj vrsti drame koju ina"e
&ez veih nesporazuma nazivamo farsom. >arsa se, naime, definira
ovako:
?franc. la farse @ nadjev+ srednjovjekovna komediorafska
vrsta snanih naturalisti"kih nalasaka, nastala kao umetak
7nadjev9 u stankama crkvenih prikazanja+ kasnije samostalni
anr koji karakterizira tematika iz suvremeno ra!ansko
ivota i mali &roj oso&a 75A=9?5.
6 ipak, nee &iti sasvim &ez zna"enja ni okolnost to je tim
Naljekovievim tekstovima stoljeima do&ro pristajao naziv
komedija, a onda je uveden termin farsa, ali ni termin komedija
nije u razovoru o njima posve i"ezao. ato &i moda &ilo do&roispitati to ti irokazi imaju od farse, to nemaju, i kako se te
razli"ite karakteristike me!uso&no odnose. 6ko jo tome dodamo i
zapaanje da je Naljekovi zapravo jedini pisac u starijoj naoj
knjievnosti koji je farse pisao A ili &ar jedini uz "ije se ime
taj naziv vezuje B &it e jasno da &i od takva oledavanja molo
&iti nekakve koristi. #a e se uspored&a ovdje ukratko provesti+
uklju"it emo u nju sve tri Naljekovive drame koje se redovito
imenuju farsama.
)
Cazmjerno je lako po&rojiti oso&ine po kojima su
Naljekovievi komadi &liski farsi, koliko od da se definicije
toa anra mou ina"e u nijansama razlikovati. er,
karakteristike z&o kojih djela naea pjesnika svrstavamo u tajanr vrlo su nalaene i za njeove tekstove B za njihov izled i
zna"enje B vrlo vane.
1. Ponajprije, u tim se dramama prikazuje suvremeni ivot, s
prepoznatljivim likovima i situacijama. #im se likovima i
3Nikola Datui, Uvod u teatrologiju, are& 1881., str. 551.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
3/22
situacijama pristupa naturalisti"ki, i s o&zirom na radnju i s
o&zirom na stil. Ne samo da se do"arava niska sfera ivota, neo
se ona do"arava u svojim ru&im estualnim i ver&alnim
manifestacijama. Pro&lemi oko kojih se fa&ula vrti daju se svesti
na sitnu korist ili tetu, na jelo, pie i seksualne uitke, dok
se o svemu tome ovori vrlo neposredno, a ponekad se te
djelatnosti na pozornici i izravno prikazuju, o "emu svjedo"e
didaskalijeE.
#ako se u (omediji petoj sve vrti oko motiva odnosa
ospodara i sluu: najprije se Fospo!a sva!a sa slukinjama oko
neke raz&ijene plitice, pa jedne druima prijete otkazom, onda se
pokazuje da su sluavke drske zato to ih podrava Fospodar, kojis jednom od njih lju&uje. $mijeni se efekti postiu &ilo
ver&alnim putem, kad slukinje ovore ospodarici o modiGili kad
Fospodar na&raja to je sve eni kupio od odjee=, &ilo opet
putem estualnim, kad ospodar tipa slukinje. $ve se zavrava
tako da slukinja najavljuje kako e ukrasti jelo to a
ospodarica od nje krije.
* komediji estoj stvari su jo drasti"nije: opet imamo
ospodara, slukinje i ospodaricu, samo to je sad ospodar
4 *sp. npr. u (omediji petoj: Gospar ape karecajui aruu+ karecajuiaruu gospo!i odgovara+ str )E3 i )E8 izdanja u $P%.5Hvako npr. ovori arua:
7...9 -jevojke jo sade sajune sve nosea lijepo zalade u prodio kosea da toj koja nas u"ini, tuj veeee, da rad vas uasi pak nee.
7str. )EGA)E=96Hvako Fospodar:
Djestiju u radu enu mi ne moe rietI
ni staru ni mladu, koj more zavidjetI.#i ima sajune, koulje, kolete,rukave, kordune, prstene, frecete,razlike jo veze, kuplice, u&ruse,s &iserom podveze, naprske, janjuse,pantufe, cokule, &je"vice pletene,to niesu o&ule do danas vik ene,daj suknje pak &rune, daj modre, crljene+a nut sad di kune kad do!e za mene.
7str. )G59
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
4/22
u"inio o&je slukinje trudnima, a isto mu je uspjelo i s
vlasnicom o&linje kr"me. (omi"ni efekti nastaju iz nastojanja da
se trudnoa sakrije, iz raznih metafora koje se za trudnou ra&e
te iz ospodarova ekscesno ponaanja. ovdje, kao i u
prethodnoj komediji, vanu ulou ima motiv hrane.
* (omediji sedmoj, napokon, rije" je o neposlunu sinu koji
nou, &ez o"eva znanja, kroz kono&u izlazi u rad i ondje se
odaje razuzdanim za&avama s nekom kurtizanom, dok a roditelji
nastoje smiriti tako to e a oeniti. *z pomo prijevare, to im
na kraju i po!e za rukom. (omi"ni efekti zasnivaju se na sinovoj
lakomislenosti i hvalisavosti, na o"evoj luposti i materinu
zvocanju, pri "emu je opet sve svedeno na vrlo jednostavne odnosei na vrlo prizeman humor.
). >arsi je &liska i forma re"enih komada. Ne samo da se oni
uklapaju u zahtjeve toa anra po &roju likova, neo tako!er i po
karakteru radnje, stupnju njezine razra!enosti i po onome to tu
radnju pokree. >a&ula je ulavnom jednosmjerna, &ez intrie i
zaokreta, a njezin razvoj ne proistje"e iz nje same neo iz nekih
vanjskih okolnosti.
-o&ro se to vidi na (omediji petoj. Hndje sudjeluju "etiri
lika, dok se peti pojavljuje samo na kraju: to je sluavka koja
poziva Fospodara i Fospo!u kod ro!aka na ve"eru. *pravo ta pojava
sluavke pokazuje kako se radnja razvija: poto se Fospo!a
posvadila prvo sa sluavkama, pa onda s Fospodarem, mola je
fa&ula krenuti u &ilo kojem smjeru+ sluavke su mole dati ili
do&iti otkaz, a Fospodaru je Fospo!a mola nametnuti kakvu
o&iteljsku kaznu ili se s njim pomiriti. Ni jedno od toa nije sedoodilo, neo je dola djevojka s pozivom na ve"eru, i tada se
sve vratilo u normalnu koleti"inu: ospodari zapovijedaju,
slukinje slue i sve te"e kao i uvijek.
$li"no je u komediji estoj. Hndje se kao donosilac raspleta
pojavljuje lik kojea do tada u radnji nije &ilo+ to je pop koji
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
5/22
pronalazi zodno 7makijavelisti"ko9 rjeenje za Fosparovu
situaciju i za situaciju ena to ih je on nabre!ao. arsi je &lizak i odnos prema pu&lici u ovim
Naljekovievim tekstovima. #aj odnos ima, reklo &i se, dvije
&itne karakteristike: od pu&like se ne trai nikakvo predznanje,
i nastoje joj se ponuditi neposredni komi"ni u"inci s trenutnim
djelovanjem, &ez potre&e da se na poantu "eka do kraja.
#ako &iva u (omediji petoj. Premda je napisao i lijep &roj
komada koji od ledatelja trae stanovitu upuenost u knjievne
konvencije 7a njih je potre&no znati da &i "ovjek razumio
pastoralu9, ovdje Naljekovi nita sli"no od svo recipijenta ne
trai. Hno to se na pozornici z&iva moue je razumjeti &ez
ikakve pripreme. sto se tako komi"ni efekti proizvode i troe na
licu mjesta, kao kad Fospodar miluje slukinju u kuhinji
dovikujui se usput s Fospodaricom.Nije drua"ije ni u (omediji estoj. tu je sve razumljivo
&ez predznanja, i komi"ni se efekti smjesta postiu. pak, ima i
neto zna"enjske sloenosti, s jedne strane u tome to se ra"una
na stanovite stereotipe 7popovi kao izjelice i raspusnici9 i u
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
6/22
tome to je uklju"en i element prijevare, pa se lavni efekt
oda!a za kraj.
Jlement prijevare prisutan je oso&ito u (omediji sedmoj,
dje ima i neto vie sloenosti. Ni tu se, me!utim, od
ledatelja ne trai nikakva oso&ita priprema, a ima i neposrednih
efekata, ver&alnih i estualnih. Flavni u"inak i tu je pomaknut
prema kraju, to je posljedica vee duine i sloenosti teksta.
(ao to se vidi, Naljekovieve drame s temom iz
svakodnevice po svojim su lavnim karakteristikama &liske farsi.
6 ipak, kazati o njima da su farse, kao da nije dovoljno. er, te
su drame ipak izuzetne: ne po tome to &i im nedostajao koji
element farse, neo po tome to imaju mnoo vie od toa. #ajviak tre&a sada promotriti.
5
Naljekovieva pu&lika sastojala se B &arem kad je rije" o
(omediji petoj, za koju znamo da je izvo!ena4B od mukaraca i od
ena, pa se na pjesnik potrudio da svaka od tih skupina na!e u
tekstovima neto za se&e. ukarci su u ono do&a u -u&rovniku
&ili kolikoAtoliko u"eni: "itali su suvremenu knjievnost i o
njoj poneto znali, vladali su knjievnim konvencijama. Kene su u
veini &ile sla&ije nao&raz&e, i od njih se nije o"ekivalo da
razumiju sve nijanse literarnoa teksta. ato one mou lako
pratiti ove farse B jer e ih, pretpostavlja se, zanimati samo
fa&ula B ali e uivati i mukarci, koji e znati procijeniti i
literarne kvalitete teksta. #o se vidi upravo po onome vikuzna"enja o kojem je prije &ilo rije"i, to jest po aspektima u
kojima ti irokazi odudaraju od farse.
7#o je ustanovio iroslav Panti: ?Naljekovieva komedija arecitana u ara(lari"ia na piru?, &ornik atice srpske za knjievnost i jezik, . Novi$ad 18GG.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
7/22
1. stina jest da je prikazana ulavnom niska sfera ivota
7fizioloija, ro&ovanje instinktima9, ali se ne isputa iz vida
da postoji i via+ dapa"e, likovi su na tu vie sferu ponekad i
pozivaju. o jednostavnije re"eno, prisutna je tu stanovita doza
drutvene kritike, dje vlastela &ivaju ismijana upravo kao
vlastela, a o&i"aji upravo kao o&i"aji jedne konkretne drutvene
sredine.
#ako se u (omediji petoj najprije ovori o tome kako
du&rova"ke slukinje lju&akaju s vlastelom 7kad arua i ilica
razovaraju o nekoj treoj odinjici koja je z&o takvih stvari
dospjela na sramni stup9, a potom se tvrdi kako je posve normalna
stvar da se ospodar mota oko enske poslue u svojoj kui i danitko oz&iljan od toa ne pravi pitanje3. Fovori se tako!er i o
moralnim implikacijama toa stanja, to je standardnoj farsi
posve strano. $cena u kojoj Fospo!a moli, pa joj se u H"ena
upleu rije"i koje se ti"u stanja u kui, u tom je smislu
sim&oli"na: neto to je sveto i nepromjenljivo &iva narueno
stilom ivota koji je u -u&rovniku zavladao8.
* (omediji estoj doa!a se neto sli"no: i tu je na djelu
drutvena kritika, a kao vaan njezin aens pojavljuju se
%ondr"ica i Pop. Hna je odmah spremna da se s Fospo!om udrui
protiv Fospara, ali tajnu ne "uva duo+ on pak, radi mira u kui
8(ae Fospodar:Nu mi recI kad (rila >ran"eska upazi,nie li pokrila i sve toj uasi/a $tiepa kad Nika na $tani uleda,kako no vladika nikomu znatI ne da+a ti tu cipari kako no jedna zvir+
"init u da udari lavom za to u mir.7str. )G19.
9Hvako izleda ta "esto citirana replika:-a no&is hodie. A %oI me se ostati/(ako ti ne da rieh odi me smetati.>unda nos in pa"e. B Ne u mu vee datIda a one svla"e, ako e sa mnom spatI.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
8/22
smilja zodno rjeenje, ali Fospar sumnja da u tome ima i nekoa
sveenikova oso&no interesa. Nije moda nevano ni to to su tri
ene to ih je ospodar nabre!ao pripadnice tri razli"ita
drutvena sloja: arua je odinjica, #ovjernarica je slo&odna i
ekonomski neovisna udovica, dok je Da&a neto izme!u toa dvoa.
* (omediji sedmoj najzanimljivija je tenja da se prikau
tipi"ne situacije, o&iteljske i javne, premda te situacije ne
pridonose komici niti tjeraju radnju naprijed, ali su suptilnoj
pu&lici zanimljive z&o prepoznatljivosti. #ako je sa scenom kad
se -ivo vraa kui, pa a ati kori to je naprosto &acio plat
umjesto da a o&jesi, kao da ima pet plateva, a ne jedan1;. sto
je tako kad se u kui lonac skida s vatre onda kad se s uliceza"uje dje ospodar dolazei kalje, ili kad se mladii po zvonu
s crkve orijentiraju u vremenu11.
). Naljekovievi su tekstovi sli"ni farsama po svojoj
jednostavnosti, po malom &roju likova i krtoj fa&uli. Hni,
10Jvo kako teku pripreme za ospodarev dolazak:arua, ti dje si/ Lto tamo stan stavi/Ne&ore, izljezi, trpezu napravi.$ada e o&a do, vrieme je na o&jed,ne u ih zledat mo, taki mi do!e jed.%raknu se on, &re po!I lonac istavi,ter uzmi naj&re, trpezu napravi
Do!e otac doma" ter mu ena govori:
-o&ar si doaoM Lto ne da meni pla/Fdi a je vraoM Para ih pet ima.
#agibavi ena pla" govori udilje$
7str )3)9.11Hvako se prijatelji rastaju:
6CH:-undo e &it u nas, cje toa ne mou.
Jto 6ve aria,>C6NH:Nie.6CH:Dolje ja "uju,
Poi u domom tja, da me daj ne psujujeda to. 6ddio.
>C6NH:Duona notte, aroM
6ff anche io a casa andarO.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
9/22
me!utim B moda opet u elji da ulove poneku tipi"nost B ponekad
proizvode svoje komi"ne efekte na"inom koji nije karakteristi"an
za farsu. #aj je na"in mijeanje jezika i stilskih razina, te
efekti koji otuda mou nastati. Pojavljuje se najprije mijeanje
hrvatskoa s latinskim i talijanskim, a onda i karakteristike
o&i"noa ovorno jezika. -ometi toa efekta vidljivi su, dakako,
samo u"enijoj pu&lici, koja zna da je jezik poezije u -u&rovniku
svada "ist od svih natruha stranih jezika ili niskoa ovora,
premda razovorni jezik, dakako, vrvi od talijanizama i od raznih
potapalica.
* (omediji petoj vrijedna je panje ve spomenuta scena
Fospo!ine molitve. animljivo &i &ilo upitati se zato ona moliupravo na latinskome, a ne na hrvatskom. er, malo je vjerojatno
da &i Fospo!a B koja se ina"e ne slui "ak ni talijanskim
uzre"icama, za razliku od svojea mua B u o&i"noj, svakodnevnoj
prilici molila na latinskom. H"ito, postupak je uveden radi
komi"no efekta, zato da &i se su"elila zna"enja B odnosno
implikacije B dvaju jezika. 6li taj komi"ni efekt moe uo"iti
samo onaj tko zna ono to tre&a znati o statusu hrvatskoa i
latinskoa.
* (omediji estoj oso&ito su zanimljivi talijanizmi, koji
o"ito postoje u du&rova"kom ovoru onoa do&a, ali ih neemo nai
ni u jednoa druo pisca, pa ni u -ria, "ak ni u njeovim
proznim komedijama. #ako se javljaju rije"i za svakodnevne
pojmove kao febra, dubitati, vailati, i niz druih, koje su uhu
tadanjea u"eno "itatelja morale djelovati smijeno ve zato
to su sprenute u dvostruko rimovane dvanaesterce, dakle, u istuonu formu koju ra&i i oz&iljna, visoka poezija. Neto sli"no
vrijedi za mnoo&rojne formulacije iz svakodnevnoa ovora, kao
i ti jai sjetna hodilai drue.
* (omediji sedmoj ima talijanizama, pa i cijelih talijanskih
re"enica, a oso&ito je zanimljivo to Naljekovi inzistira na
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
10/22
tome da rimuje hrvatske i talijanske rije"i i tako do&ije oso&ite
efekte. itatelj, dakle, ne samo to mora znati talijanski, neo
mora znati i to da se takvi spojevi ina"e nikad ne ra&e: dje se
ovori talijanski 7u svakodnevici9, ondje se ne rimuje, a dje se
rimuje 7u knjievnosti9, ne ovori se talijanski.
5. Hpi smisao komedija pu&lika, dakako, moe razumjeti i
&ez nekih oso&itih predznanja. injenica je, me!utim, da e
doivljaj &iti potpuniji ako predznanje postoji. #o se predznanje
pak ti"e du&rova"kih drutvenih prilika 7u tom je poledu
zanimljivo na&rajanje enskih odjevnih predmeta u (omediji petoj
ili poa!anje oko visine miraza u (omediji sedmoj9, ali tako!er i
poznavanje literarnih konvencija. H tome oso&ito do&ro svjedo"ezavreci triju komedija, jer oni, umjesto da donesu rasplet, da
kazne zle a narade do&re, ili da nazna"e ne"iju po&jedu, samo
perpetuiraju postojee stanje.
#o se u (omediji petoj otovo i eksplicitno kae: ospodar i
ospo!a otii e na ve"eru udovoljavajui drutvenim
konvencijama, slukinje e i dalje krasti hranu, i sve e &iti
kako je i &ilo. 6 to je protivno dramskim konvencijama i moralo
je kod upuena "itatelja izazvati dodatni smijeh.
$li"no je u (omediji estoj. Hndje Pop prividno sre!uje
stvari, ali se po posljednjim replikama jasno vidi da je sve to
samo put prema novim komplikacijama, to jest prema onome istom
nedostojnom ivotu kakav se i prije tu vodio: trudnice e &iti
nekako z&rinute, ospo!a e se umiriti, ali je lako moue da e
taj mir trajati onoliko koliko traje ve"era, od koje opet prave
koristi ima samo Pop, jer se neo"ekivano najeo na tu!i ra"un.Napokon, ni u najrazvedenijoj od triju komedija, sedmoj,
dje postoji i zametak nekakve intrie, kraj ne donosi pravi
zavretak. stina jest da e de%vijanogaara roditelji oeniti i
da e miraz &iti u prihvatljivom iznosu, ali definitivno mira ni
tu nee &iti: po arovim posljednjim replikama jasno se vidi da
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
11/22
on pristaje na cijeli aranman samo zato to se naljutio na
amancuoko koje se do tada vrtio, ali da mu nije ni nakraj pameti
da odsad &ude do&ar i moralan, neo e i dalje traiti avanture.
6 to opet ima u"inak dodatnoa komi"ko efekta.
*kratko, reklo &i se da su Naljekovievi scenski tekstovi
prili"no primjereni recepcijskoj situaciji, pa "ak i da je ta
recepcijska situacija odredila njihov o&lik vie neo njihovo
anrovsko podrijetlo. #ako stiemo do pitanja kako su ti tekstovi
do&ili upravo onaj o&lik koji imaju.
Ez svea to je do sada re"eno slijedi da se Naljekovievi
komadi u pone"emu podudaraju s tradicionalnim farsama, a u
pone"emu od njih odstupaju, pri "emu i sli"nosti i razlike imaju
prili"no vanu ulou. * pokuaju da odonetnemo kako je do toa
dolo, klju"no e nam &iti pitanje jesu li te oso&ine nastale
slu"ajno ili namjerno+ to vrijedi i za sli"nosti i za razlike.
oramo se, dakle, upitati dvoje: je li Naljekovi elio pisati
farse, pa je ispod njeova pera izalo neto to na farsu
podsjea, ali prava farsa ipak nije+ druo, je li Naljekovi
naprosto elio napisati dramski tekst, a ovaj je, i protiv
njeove volje, ispao sli"an farsi.
Nae su povijesti knjievnosti, reklo &i se, sklonije ovom
druom odovoru, dok na onaj prvi i ne pomiljaju. -a se, naime,
vjerovalo kako je Naljekovi elio pisati farse, onda &i se to i
kazalo, i onda &i moda i njeov rad &io vrednovan drua"ije. *tom se smislu moe rei da je (om&ol izraz farsa upotrije&io
moda i metafori"ki, da &i opisao karakter tekstova, a ne da &i
ih anrovski odredio. Dilo kako &ilo, me!utim, reklo &i se da
naa filoloija vjeruje kako je Naljekovi napisao svoje
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
12/22
tekstove tako kako ih je napisao zato to ih nije moao napisati
drua"ije.
#akvo o&janjenje, dakako, podrazumijeva i kriti"ki sud,
otovo predrasudu: polazi se od zapaanja da su ti tekstovi
dramaturki jednostavni a humorom prizemni, pa se pretpostavlja
kako je i jedno i druo znak njihove primitivnosti. Hva &i pak
&ila posljedica sla&osti autorova talenta i zaostalosti sredine.
doista, izled Naljekovievih tekstova o&janjava se &ilo
jednim &ilo druim od ta dva aspekta. li se kae da je autor &io
nedovoljno nadaren, nedovoljno iskusan1), ili "ak nedovoljno
strpljiv15, ili se kae da je sredina &ila nepripremljena na neto
vee: Naljekoviev drame idu me!u prve nae scenske pokuaje, paje, to&oe, i loi"no to su priproste, nerazra!ene, a i ru&e po
svome humoru.
#o o&janjenje, rekao &ih, krivo sudi i o autoru i o
sredini, jer isputa iz vida drua djela toa autora i drue
knjievne manifestacije te sredine.
(ad je rije" o autoru, ne smije se za&oraviti da je
Naljekovi &io u"en "ovjek, koji je pisao rasprave o
astronomiji, dopisivao se s raznim hrvatskim piscima i &io sklon
razmatranjima o literaturi. #akav je "ovjek onda morao znati to
je u njeovo do&a u svijetu aktualno, to se cijeni i kako
izledaju vrijedne drame. Prema tome, ako i pristanemo na to da
je njeov talent &io sla&, to jo ne o&janjava iz&or farse:
"ovjek &i o"ekivao da Naljekovi pokua napisati neto vee i
opsenije, pa da mu to ne po!e za rukom. Hn, me!utim B &ar kad je
rije" o komedijama petoj i estoj A kao da i ne eli napisatinita druo neo &a ono to pie.
12 #akvo miljenje zastupa Cafo Doii u svome predovoru iz&oru izNaljekovievih djela u P$%(, knj. 8, are& 18=G13 anjak strpljivosti kao razlo izledu Naljekovievih scenskih tekstovanavodi vo >rane u svojoj Povijestihrvatske knjievnosti, are& 1834.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
13/22
6 to je opet loi"no i s o&zirom na sredinu kojoj se o&raa.
#a sredina nije nipoto primitivna, pa da &i mola razumjeti samo
priprosti farsi"ni humor i fizi"ku komiku na kojoj se tu
inzistira: u toj se sredini naime prakticira vrlo am&iciozna
petrarkisti"ka lirika, s neoplatonisti"kim podtekstom, te zato
nema ni ovora o tome da &i Naljekovi pisao kako pie z&o
zaostalosti knjievne zajednice. *ostalom, nije ta zajednica
zaostala ni u drami onako kako se to ponekad podrazumijeva, jer
0etranovievi dramski tekstovi prili"no su sloeni, a jo e
sloeniji &iti -rievi. Napokon, i sm je Naljekovi pisao
scenske tekstove koji trae od pu&like poznavanje konvencija,
naime pastorale, a to svjedo"i o pripremljenosti pu&like, ilijedno njezina dijela. Nitko, dakle, nije &ranio Naljekoviu da
&arem pokua napisati neto am&icioznije.
6li, on to nije u"inio. Nije to u"inio premda je ina"e
okretan stihotvorac, premda je znatieljan autor sklon
eksperimentu i premda svuda pokazuje razvijen osjeaj za formu.
#akvom se autoru teko molo dooditi da mu neto ispod pera
iza!e slu"ajno, da ispadne onako kako nije planirao. er, on ima
dovoljno dara da udovolji svakoj anrovskoj konvenciji, a stupanj
razvijenosti sredine to mu i doputa. $lu"aj &i, ukratko, tre&alo
isklju"iti kao o&janjenje izleda ovih tekstova.
Hstaje dakle samo mounost da je Naljekovi namjerno pisao
upravo tako kako je pisao. -a mu se nije omaklo da napie neto
sli"no farsi, a da ni one oso&ine po kojima se njeovi komadi od
farse razlikuju nisu nastale slu"ajno. li, da se ve ovdje kae
neto to e &iti lavni zaklju"ak naea razmatranja:Naljekovi nije nita radio slu"ajno, ni pisao farse niti
odstupao od njihovih konvencija+ on je prema farsi kao anru htio
uspostaviti nekakav odnos.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
14/22
6 to i jest jedino loi"no. er, ako se ve danas svi
slaemo da je -ri B kako je pokazao >rano ale1E B pravi
pravcati manirist, s visoko osvijetenim odnosom prema vlastitu
literarnom poslu, onda ne smijemo pretpostavljati da je
Naljekovi, samo deset odina prije, &io z&unjeni primitivac
koji ne zna to radi. on je, ukratko, imao nekakav stav prema
literaturi, i taj se stav do&ro B ili naj&olje B vidi upravo u
farsama.
-a je takav odnos doista postojao, svjedo"i jo jedna vana
oso&ina tekstova koje zovemo farsama, a to je stih koji je u
njima upotrije&ljen. 6ko ni po "emu druom, po stihu &ismo morali
znati da se nita u Naljekovia ne doa!a slu"ajno.er, stih je dvostruko rimovani dvanaesterac. * vrijeme kad
ovi tekstovi nastaju pak, postoji prili"no stroa hijerarhijska
specijalizacija stihova u hrvatskoj knjievnosti. Cazdjelna crta
vrlo je jednostavna: ono to ima visoke literarne amicije, slui
se dvostruko rimovanim dvanaestercem, a ono to takvih am&icija
nema 7neo je &lie puku i njeovim potre&ama9 upotre&ljava
osmerac. ato su dvanaestercem pisane i lirske pjesme i pastorale
i nadro&nice i poslanice, dok se osmercem slue crkvena
prikazanja i maskerate, pa i Naljekovieve vlastite: i onda kad
takve tekstove pie pravi knjievnik, vodi se ra"una o njihovoj
namjeni, pa se i koristi stih koji je tome primjeren.
* farsama se, me!utim, dosljedno ra&i dvanaesterac. -apa"e,
on tu istupa kao nulta razina teksta, kao proza, to se vidi po
onome mjestu u (omediji petoj dje ilica %aina, to jest pjeva,
pa se tada slui osmercem, dok u ovoru svi koriste dvanaesterac.er, iz&or stiha u Naljekovievo vrijeme nipoto nije &io
nevana odluka: stihom je djelo leitimiralo svoju pripadnost
ovome ili onom sloju literature, ovome ili onom tipu drutvene
komunikacije. 6ko je, dakle, na autor B premda ina"e, kako iz
140. uvod u njeovo izdanje -rievih Djela, are& 1848.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
15/22
maskerata vidimo, vjeto vlada osmercem1GB iza&rao za svoje farse
dvostruko rimovani dvanaesterac, onda je to o"ito zato to je
elio da se ti tekstovi shvate kao prava literatura, kao neto
to ima visoke am&icije i eli se pridruiti onim tekstovima koji
su u dvostruko rimovanim dvanaestercima ve napisani. Kele se
pridruiti i Naljekovievim vlastitim pastoralnim tekstovima
koji nesumnjivo imaju umjetni"ke pretenzije. *kratko, po metrici
se vidi da Naljekovieve farse nisu ni koncesija sla&o
razvijenoj sredini, a niti plod slu"aja+ one su posljedica jedne
do&ro promiljene namjere.
6ko se oko toa sloimo, postavlja se jedno vano pitanje:
to je Naljekovi htio postii/ Cekao &ih da su mu namjere &ilenajmanje trostruke.
Ponajprije, htio je zacijelo napisati namjenski tekst, neto
to &i se molo irati, &arem u intimnom kruu. doista, jedina
od tih farsa za koju znamo da je doista i irana, izvo!ena je na
piru, pokazujui prili"no neo&i"an smisao za humor tadanje
du&rova"ke sredine, jer se na po"etku &raka mladencima i ostima
prikazuju sve same rune strane &ra"noa ivota. Pisati pak
namjenski tekst nije u ono do&a &ilo zazorno, to se vidi po
"injenici da je i sam Naljekovi stvarao maskerate, kao to su
to "inili i drui pisci onoa vremena. Hsvrnuo se, dakle, za
anrom koji &i mu za tu priodnu svrhu moao naj&olje posluiti,
i tako je posenuo za farsom.
15*sp. npr. ove stihove:
Lto ste &liedi s malom snaomnemojte se vi pripasti+njetko zove mene vraom,njetko !avlom i napasti.
(oliko smo zla imena,niesmo toli zlo&ne udi+od nas nie strah ni ena,a ne da se strae ljudi.
7$P%., str. 1GE9
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
16/22
6li, tu je farsu o&radio, dodao joj je neke oso&ine koje ona
ina"e nema+ to je &ila drua njeova namjera. -a je htio napisati
naprosto farsu, napisao &i je valjda u prozi, kao to se u tom
anru "esto radi. 6li, reklo &i se da je Naljekovi zapravo
elio literarizirati jedan niski anr. Kelio je, dakle, ne"emu
to je ina"e pu"ko i primitivno pridodati literarne
karakteristike. Ni u tome nije &io prvi: neto je sli"no uradio
0etranovi, kad je crkvenom prikazanju dao stanovite oso&ine
visoke literature. Pri tome se, to moda tako!er nije slu"ajno,
i on posluio dvostruko rimovanim dvanaestercem kao sinalom
literarnosti teksta, pa je prikazanje, koje se do njea pisalo
prili"no ru&im osmercima, izloio u najliterarnijem stihusvojea do&a. Neto je sli"no uradio i Naljekovi: on je na
farsu nadoradio neke oso&ine visoke literature. 6 to se vidi po
iz&oru stiha, a i po svim druim oso&inama po kojima smo
konstatirali da Naljekovievi tekstovi od farse odstupaju.
#rea stvar koju je, mislim, na autor tako!er elio
u"initi, &ila je da se malo maniristi"ki poira s jednim takvim
anrom kao to je farsa. aniristi"ki zato to Naljekovi ne
preuzima anr sa svim njeovim karakteristikama, neo prema njemu
uspostavlja odnos. ato je posenuo &a za takvim anrom, jasno
je: zato to mu on omouuje da na pozornicu dovede z&ilju, a to
mu u druim dramskim vrstama ne &i &ilo moue. 6li, jo je
vanije to to njeov postupak pokazuje kako raskorak izme!u
literarnoa i z&iljsko nije onako olem kako se njeovom vremenu
"inilo, neo da se moe i prevladati. -a se o tom raskoraku
razmiljalo, svjedo"i znameniti prolo -rieva #kupa, dje seovori o tome kako ene protestiraju to se na pozornici
prikazuje o&i"an ivot, umjesto pastoralne idile+ svjedo"i o tome
i Naljekovieva (omedija prva, dje se su"eljavaju
konvencionalni i o&i"ni pastiri, to e se oso&ito dramati"no
z&iti u -ria. * farsama, me!utim, Naljekovi pokazuje da se o
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
17/22
&analnoj z&ilji moe ovoriti na literaran na"in: u stihovima i
uz upotre&u razli"itih literarnih ukrasa. li, da se kae
metafori"ki, z&ilja i literatura mijeaju se kod njea kao to se
u (omediji petoj Fospo!i svakodnevne rije"i mijeaju s rije"ima
H"enaa.
6 upravo je mijeanje literature i z&ilje jedan od postupaka
vrlo draih maniristima: oni vole uvoditi knjievnost u z&ilju a
z&iju u knjievnost, da &i vidjeli to e ispasti. #o je radio i
Naljekovi: su"elio je u farsama literarno i z&iljsko, da &i
tako za&avio svoju pu&liku. 6 da &i to &ilo moue, morali su i
on i pu&lika do&ro znati to je jedno, a to druo. orao je,
dakle, on &iti valjan pisac, a -u&rovnik razvijena sredina.-a je doista tako i &ilo, svjedo"i najmanje jo jedan
Naljekoviev tekst. #o je poslanica to je $P% donosi pod &rojem
)8. Poslanica je upuena %ektorovievoj uti, i njoj se izravno
o&raa. Nije, dakle, upuena prijatelju, neo njeovoj &olesti,
pa je i naslovljena i oranizirana kao prava poslanica1=.
Naljekovi se, tako, posluio jednim anrom koji je ina"e
okrenut z&ilji B anrom poslanice B pa a vratio na teren
literarnoa, o&raajui se naslovniku kojemu pismo nije moue
poslati, to jest prijateljevoj kosto&olji. #o svjedo"i i o
njeovoj sklonosti eksperimentu, i o &itno maniristi"koj naravi
njeova talenta.
li o atmosferi njeova vremena/ #ime &i se tre&alo
poza&aviti u zaklju"nom dijelu ovoa osvrta.
G
16 Pisao sam o tome u raspravi ?nterpretacija Naljekovieve pjesme o%ektorovievoj uti?, u z&orniku -ani hvarsko kazalita '0., $plit 1833.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
18/22
H&i"no se smatra da je Naljekovi prete"a -riev, ne samo
zato to njeove drame svojim nastankom i izved&om prethode
-rievima, neo i u smislu dramaturkom i tematskom. 6ko je pak
tako, onda smijemo pretpostaviti da e ono to kao poeti"ki stav
u -ria nalazimo u razvijenom o&liku, u Naljekovia postojati u
o&liku rudimentarnom ili latentnom. H&a su se pisca, dakle,
nalazila u istoj poeti"koj situaciji, samo to su je izrazili na
razli"ite na"ine, svaki po mjeri svojea talenta i svojea
drutveno trenutka. *zmemo li stvar s te strane, pokazat e se
da nam neka -rieva rjeenja, a i neke njeove formulacije,
ovore poneto i o Naljekoviu.
Hso&ito tu mislim na znamenito B i ovdje ve spomenuto Amjesto iz proloa #kupa. Hndje se najprije tvrdi kako ene u
auditoriju neoduju kad se na pozornicu iznese komedija umjesto
pastorale 7jer se u pastorali ra&e stihovi, a u komedijipara da
se na Placi ra%govaraju9, a onda se odre!uje kontekst i samome
tekstu koji slijedi, jer se kae kako je komedija #kup sva
ukradena i% njekog libra starijeg neg je staros" i% Plauta&'. #a
izjava dakako, nije nipoto isprika, neo je hvalisanje: ne
isti"e, dakle, -ri svoju vezu s rimskim komediorafom ni zato
to se &oji da e a tkood uhvatiti u kra!i, ni zato da &i se B
konvencionalno B prikazao lano skromnim, neo zato to eli
kazati kako njeovo djelo pripada jednom tipu teksta koji je u to
do&a u velikoj modi, naime plautovskoj komediji. Keli on kazati
kako to djelo ima visoke am&icije i kako od "itatelja o"ekuje
stanovite kompetencije. *sprkos "injenici da se u tekstu javljaju
i prepoznatljivi likovi i situacije, usprkos "injenici da sekomad ne prikazuje isklju"ivo u"enoj pu&lici, vano je, smatra
-ri, uo"iti njeovu literarnost, njeovu vezu s najveim
veli"inama svjetske knjievnosti. *kratko, premda u njemu ima
mnoo z&ilje, komad je ipak prava literatura.
170. u spomenutom alinu -rievih Djela, str. GE;.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
19/22
islim da se sli"an pro&lem B i sli"no rjeenje B javlja i u
Naljekovia. Cazlika je jedino u tome to on svojim farsama ne
pie onakve proloe kakve pie -ri, pa ih zato i ne odre!uje
anrovski, niti z&ori o literarnim njihovim am&icijama. 6li, zato
on to poeti"ko pitanje rjeava u praksi: i on, kao i -ri,
z&ilji na&acuje literarno ruho. H likovima i situacijama koje e
ledatelj lako prepoznati kao z&iljske 7pa "ak i kao tipi"ne, na
"emu pisac inzistira9, ovori se na na"in visoke literature,
dakle u stihovima, i to &a u onoj vrsti stiha koja se vee za
pojam visoke knjievnosti.
* naim se povijestima knjievnosti, a i u veini napisa o
Naljekoviu, odnos izme!u z&ilje i knjievnosti o&i"no opisujetako da se polazi od pretpostavke kako je piscu lavni interes
&ila z&ilja, ali mu literarne navade nisu doputale da se njome
previe &avi, pa ju je on onda zahvaao unutar konvencionalnih
okvira. Cadi se, me!utim, po mom miljenju, u krivoj
pretpostavci: &ilo je anrova u kojima se Naljekovi moao do
mile volje &aviti z&iljom, kao npr. u poslanici ili u maskerati,
to je ponekad i "inio. Njea me!utim nije zanimala toliko
z&ilja, koliko a je zanimalo kako z&ilja funkcionira u
knjievnosti. Nije mu prva intencija &ila da o toj z&ilji neto
poru"i, neo da z&ilju uprene u literarne svrhe. ato on i nije
krijum"ario z&ilju u svoje tekstove, neo je o njoj ovorio
onoliko i onako kako je mislio da smije i moe13. 6 pri tome nije
ni trenutka isputao iz vida literarnu svrhu svojea teksta, &a
kao ni -ri koji o tome u prolou i izravno ovori.
Naljekoviu je, ukratko re"eno, &ilo do toa da z&iljuupotrije&i kao poonsko orivo literarno teksta. $tvar moda ima
korijene ve u njeovim pastoralama, dje je on B prije -ria B
uveo dvije vrste pastira, one stilizirane, koji su zapravo
18 H raznim naa!anjima to su u znanosti iznijeta o Naljekovievu odnosuprema z&ilji, v. u knjizi $lo&odana P. Novaka (eatar u Dubrovniku prije arina-ria, $plit 1844.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
20/22
filozofi 7a koje -ri zove u%monima9 i o&i"ne, imenom H&rad ili
0u"eta 7koje -ri zove ubo%ima9. sta se stvar B "uvanje stada B
moe, dakle, shvatiti i na literaran i na neliteraran na"in. 6
ako je tako u pastorali, zato ne &i molo tako &iti i u o&i"noj
komediji/ ato se ono to se ina"e prikazuje u farsama i
lakrdijama B naime kako slukinje potkradaju svoje ospodarice, a
ospodari te slukinje tipaju B ne &i molo prikazati u
literarnom o&liku, u stihu, i to upravo u onom istom stihu kojim
se piu i pastorale/
*kratko, reklo &i se da je tu rije" o nekoj vrsti teatarsko
Bliterarno eksperimenta, za koji se pretpostavljalo da e imati
uspjeha kod pu&like, ali da a nee mimoii ni pohvala u"enihljudi. ato se javljaju one metri"ke i stilske oso&ine o kojima
je ovdje &ilo rije"i, zato se javljaju one aluzije na razne
aspekte du&rova"koa ivota koje jedino u literarnom kontekstu
mou &iti na pravi na"in vrednovane.
Naljekoviu su farse sredstvo, a ne rezultat. Niti je,
dakle, on htio napisati neto savrenije pa je ispala farsa B
kako se koji put pretpostavlja B niti je pisao &ez ikakve
anrovske svijesti, pa je opet ispala farsa. *pravo o&ratno,
njeov iz&or farse &io je svjestan, i &io je to "in visoko
osvijetena literata. Na je pjesnik traio anr koji &i mu moao
odovarati u kazalinom smislu 7mali &roj likova, kratkoa i
jednostavnost izved&e9, a onda je prema tom anru uspostavio
izrazito literaran odnos, poirao se njime iz perspektive
superiorna knjievnika. Pri tome nas ne mora z&unjivati "injenica
da ne znamo dje se Naljekovi s farsom moao izravno susresti:molo se to dooditi na tisuu na"ina, a sli"nost je odvie
o"ita, a da &i mola &iti slu"ajna. H tome, mislim, oso&ito
uvjerljivo ovori rasprava Nikole Datuia ?Naljekovieva
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
21/22
(omedija peta i francuska farsa?18, na koju "itatelja upuujem i
z&o niza druih zanimljivih zapaanja to se ondje iznose.
Na je pjesnik, dakle, s farsom postupio maniristi"ki: nije
uzeo anr kao okvir, neo kao materijal. aniristi"ko je i
njeovo nastojanje da z&ilju ulovi u mreu literarnih konvencija,
ili &ar u mreu knjievnih postupaka. * &iti, ono to nalazimo u
-ria u razvijenom o&liku, u Naljekovia nalazimo kao naznaku.
a -ria pak danas znamo i vjerujemo da je manirist, pa isto
smijemo vjerovati i za Naljekovia.
#o ne mora zna"iti da je to njeovo poeti"ko usmjerenje
svjesno. Prije e &iti da je proizalo iz duha vremena i iz
specifi"ne situacije Naljekovieva -u&rovnika. z duha vremenazato to je to do&a prijelaza, nesiurnosti, sumnje u umjetnost i
stalno propitkivanja kako se ona odnosi prema z&ilji, a kako
z&ilja prema njoj. z du&rova"ke situacije zato to je to ru&na
sredina, u stalnoj opasnosti, s jakom dravnom kontrolom
literature, sa skromnim &rojem pisaca i "itatelja, pa se uvijek
postavlja pitanje zato se pie, to se time eli kazati i kako
se to odnosi prema z&ilji. 6 upravo su to pitanja to ih
maniristi uvijek postavljaju. Naljekovi je, dakle, spontani
manirist, a to se u ovim farsama naj&olje vidi.
Lto je, me!utim, s njihovim imenom/ esu li u tim komadima
vanije oso&ine koje ih pri&liavaju farsi ili oso&ine koje ih od
farse udaljuju/ islim da &i do&ro &ilo zadrati taj naziv, i to
z&o toa da se vidi kako odnos prema tom anru kod Naljekovia
postoji. 6 od moue nesporazuma &rani nas distinkcija koja se
spontano uspostavila: farsama zovemo samo one Naljekovievescenske tekstove o kojima je ovdje &ilo rije"i B komedije petu
estu i sedmu A a ne i drue. 6ko, &ismo, dakle svjesno potovali
tu distinkciju, imali &ismo terminoloki "istu situaciju, u kojoj
19* knjizi )arav od *ortune, are& 1881.
-
7/22/2019 Pavao Pavlicic Farsine Farse Farsa
22/22
&i se vidjelo prema kojoj se tradiciji koja vrsta tekstova
odnosi.
Lto pak da se radi s terminom komedija, kako te tekstove
tradicionalno zovemo i kako su ih, izleda, zvali i u starom
-u&rovniku/ islim da &i se taj termin morao rezervirati za ono
to je pisao -ri i za ono to je pisao niz autora poslije
njea: dakle za razvijen, vie"inski, prozni scenski tekst.
stina jest da koji put komedijama zovemo i -rieva Griuluili
+eneru i ,dona, ali to su ve specifi"nosti nae terminoloke
situacije. (ad je o Naljekoviu rije", njeove &ismo drame moli
zvati komedijama uvjetno, u specifi"nim kontekstima, a ina"e nema
nikakva razloa da prihvaamo terminoloki sustav kojemu jeistekao rok trajanja: terminima odre!ujemo i svoj povijesni odnos
prema tim tekstovima.
#aj je odnos, uostalom, za nas ve uspostavila i sama
povijest: od Naljekovievih stvari, iraju se danas, zapravo,
samo tri teksta o kojima je i ovdje &ilo rije"i. 6 onda kad se
iraju, na plakatima se najavljuju kao komedije, a u kritikama
spominju kao farse. Plakati se, dakle, dre filoloke tradicije,
a kritika realno stanja. , time je sve re"eno.